U agencijama, zavodima i fondovima više od 14.500 zaposlenih - Monitor.hr
04.01.2015. (10:58)

Na državnoj brizi

U agencijama, zavodima i fondovima više od 14.500 zaposlenih

Dragutin Lesar je od Vlade zatražio popis svih agencija, zavoda i fondova, a zanimalo ga je i koliko su svaka agencija, odnosno zavod i fond imali zaposlenih 30. rujna 2014.Odgovor koji je dobio više je nego zanimljiv. Ukratko, više od 14.500 ljudi zaposleno je u 40 agencija, 16 zavoda i pet fonodva kojima je osnivač država, piše Dnevnik.hr. Jutarnji


Slične vijesti

20.02.2024. (16:00)

Tu je lova, ali ne za svakoga

Lovci na strane radnike: Iza vrtoglavog rasta dobiti krije se agencijski megakaos

Trenutačno je u registru upisano čak 645 agencija za zapošlajvanje stranih radnika. Izgleda su se svi odjednom počeli baviti posredovanjem u zapošljavanju radnika, iako mnogi od njih ne poznaju zakonske odredbe i procedure na kojima posao počiva jer nema prepreka da jučerašnji ugostitelj danas bez posebnih uvjeta postane – dobavljač stranih radnika. Velika potražnja, nepovoljni demografski trendovi i iseljavanje domaćih stanovnika stvorili su plodno tlo na kojem mnogi žele poslovno narasti. Samo za neke nije jasno kako su to zamislili. Mi zarađujemo tako što poslodavcu pronalazimo i dovodimo radnika i za to uzimamo naknadu u visini jedne radnikove bruto plaće. A ako zapošljavamo visoko kvalificirane stručnjake, onda se naknada penje i do dvije ili čak tri bruto plaće. No, događa nam se da neke projekte izgubimo jer naša konkurencija ponudi posredovanje u zapošljavanju bez naknade što jednostavno nije moguće – rekao je jedan od suvlasnika jedne od takvih agencija za Poslovni

10.09.2015. (16:18)

Tko vodi i kako rade agencije kojima političari ne vjeruju?

25.04.2015. (10:22)

Predizborna rješenja

Ukidanje agencija – reforma bez reforme?

“Vlada namjerava smanjiti broj državnih agencija s 57 na 48 i svi smatraju da je to dobra vijest. Dapače, budući da se na agencije, državne zavode, institute i fondove posljednjih godina tako često upiralo prstom kao na neradnička utočišta za zbrinjavanje politički zaštićenih kadrova iliti drske i halapljive žderače javnog novca, većina bi građana, kad bi ih se o tome pitalo, odmah glasala da se ti uredi, sve do jednoga, brzim potezom pera jednostavno ukinu, odmah i sada. Te su nam ustanove uglavnom potrebne, iako ne ovakve kakve su sada, i ne treba ih raspuštati. Neke se sigurno mogu ukinuti, spojiti ili privatizirati, inkorporirati u neke druge ili više vezati uz privredu“, piše Novi list.

23.04.2015. (18:08)

Rezanje i spajanje

U prvom valu spojit će se 9 agencija

Vlada je danas prihvatila smjernice za uređenje sustava agencija, zavoda, fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. U prvom valu spojit će se čak 9 agencija, čime će se njihov broj smanjiti s 57 na 48. Državni zavod za zaštitu prirode pripojit će se Agenciji za zaštitu okoliša, Hrvatski zavod za norme i Hrvatska akreditacijska agencija bit ćei pripojene Državnom zavodu za mjeriteljstvo, Hrvatski mjeriteljski institut pripaja se Institutu Ruđer Bošković, itd. Politika plus

07.04.2015. (12:12)

Rezanje privilegija

Najviša plaća u agencijama ograničena na 139 tisuća kuna godišnje

Agencija za elektroničke medije i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti drže značajna sredstva na računima koja im ne trebaju za redovno poslovanje, stoga se predlaže da kratkoročno u proračun uplate 40 milijuna kuna viška. Osim toga, na rezanju plaća u HAKOM-u se planira uštedjeti 12 milijuna kuna, a u AEM-u 1,4 milijuna kuna. Prosječna godišnja bruto plaća u HAKOM-u koja sada iznosi 208 tisuća kuna smanjit će se na 139 tisuća kuna koliko će ubuduće biti gornja granica prosječnih troškova po zaposlenom u svim agencijama. Po istom principu srezat će se plaće u AEM-u koje na godišnjoj razini po zaposlenom iznose 186 tisuća kuna. T-Portal

30.03.2015. (11:11)

A rezultati izostaju

Agencije na konzultante potrošile nevjerojatnih 300 milijuna kuna

Od 303,5 milijuna kuna koliko je 2014. utrošeno na različite vanjske stručnjake, trećina se odnosi na ostale intelektualne usluge, 30% na autorske honorare, a 15% na ugovore o djelu. Primjerice, na odvjetničke usluge utrošeno je 21 milijun kuna, a usluge agencija i studentskog servisa 25 milijuna kuna. Zanimljivo je da znanstveno-istraživačke usluge predstavljaju tek četiri posto ukupnog iznosa. Paradoksalno je da državne agencije u kojima je trebao biti zapošljavan najkvalitetniji kadar ujedno troše najviše za intelektualne usluge, čak 105,6 milijuna kuna. T-Portal