U deset dana osvanulo stotinu novih deponija u Zagrebu

Kao da je Napulj

U deset dana osvanulo stotinu novih deponija u Zagrebu

Terminal autobusa ZET-a na Črnomercu, kolnički trak u ulici Gajnice, nogostupi u Španskom, Dubravi, Sigetu… neke su od najnovijih lokacija u gradu s hrpama otpada koje stoje tjednima. Problem sa smećem u Zagrebu se javio nakon što je broj odvoza smanjen s tri na dva puta tjedno. U ovome trenutku postoji čak 200 poznatih lokacija s hrpama otpada, a onih neotkrivenih prema procjenama ima još barem tri puta toliko. Jutarnji

smeće

Turizam u plusu, okoliš u minusu

Otpad kao nusprodukt turizma: Svake godine ga je sve više, najviše u Istri

Unazad 10 godina udio otpada koji kod nas ostave turisti iznosio je nešto manje od 99 tisuće tona, da bi svake godine ta brojka rasla (izuzev pandemijske 2020.) i došla do nešto više od 186 tisuća. Od toga čak četvrtina prikupljena je u Istri, odnosno 48 tisuća tona. Slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada. N1

komunalni otpad otpad smeće turizam

Od smeća do sirovine – ali bez čarobnog štapića

Hrvatska reciklaža: Propisi sjajni, praksa malo zahrđala

Konferencija OTPAD 360° okupila je stručnjake kako bi raspravili o kroničnim problemima hrvatskog sustava gospodarenja otpadom. Iako su zakoni usklađeni s EU standardima, praksa i dalje zapinje – od prenapunjenih odlagališta do neodrživog modela naplate otpada. Istaknuli su nužnost odgovornosti proizvođača i pravednije raspodjele troškova. Unatoč izazovima, primjeri poput biootpada u vrtićima pokazuju da napredak nije nemoguć. Zaključak? Hrvatska ima potencijal za kružnu ekonomiju, ali je potrebno manje birokracije i više stvarne akcije. Zgradonačelnik

otpad recikliranje otpada smeće zbrinjavanje otpada

Prijaviti i neka komunalne institucije rade svoj posao

Što učiniti ako naiđete na divlje odlagalište otpada

Gotovo svaki, pa i najmanji grad u Hrvatskoj, ima neko divlje odlagalište otpada. Primjera radi, samo grad Velika Gorica ima više od 50 stalnih divljih odlagališta. Nemarnim građanima diljem Hrvatske koji ostavljaju svoj otpad po šumama, rijekama, potocima ili livadama teško je stati na kraj. Povremeno ih volonteri ili lokalna komunalna poduzeća uspiju zaustaviti, ali ubrzo se pojavi neki novi prijestupnik koji ponovno “obilježi” teritorij svojim otpadom umjesto da ga jednostavno i besplatno odnese u reciklažno dvorište. Ako građani primijete divlje odlagalište otpada u lokalnoj zajednici, trebaju fotografirati lokaciju, napisati kratku izjavu o lokaciji i što preciznije opisati kako se do nje dolazi, ako je moguće identificirati počinitelja (primjerice, zapisivanjem registracijskih oznaka) te prijavu poslati Zelenom telefonu. Jedinstveni broj je: 072 123 456 (Savjeti)

divlje odlagalište otpada odlagalište otpada smeće Zeleni telefon

Reciklaža nije smeće – samo traži malo finijeg ukusa

Otpad kao novi zeleni resurs Hrvatske: napredak je vidljiv, ali treba još napora

Na konferenciji “Waste Management: Novi početak” raspravljalo se o smjerovima gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, s naglaskom na otpad kao potencijalni resurs. Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen istaknuo je značajan napredak u području gospodarenja otpadom, financiranjem sanacije divljih odlagališta, nabavom kontejnera te izgradnjom centara za gospodarenje otpadom. Naglašena je važnost edukacije i uloga lokalnih zajednica u uspostavi održivih sustava. Kao pozitivan primjer istaknute su sredine poput Preloga, Koprivnice i Osijeka. Izazov ostaje usklađivanje u priobalnim područjima te potreba za promjenom svijesti kako bi otpad doista postao resurs. Poslovni

otpad smeće

Svemirski komunalci

Zemljina orbita je puna smeća, čistit će je japanska tvrtka

Astroscale je priopćio da će u utorak potpisati petogodišnji ugovor o uklanjanju otpada iz Zemljine orbite s Japanskom agencijom za istraživanje svemira (JAXA). Pritom će razviti novu svemirsku letjelicu pod nazivom ADRAS-J2 koju će opremiti tehnologijom robotske ruke za hvatanje svemirskog otpada. Cilj je započeti s prikupljanjem otpada do ožujka 2029., stoji u priopćenju kompanije. Svemirski otpad sve više postaje rizik za misije u svemiru, budući da je broj satelita u orbiti naglo porastao. HRT

smeće svemir svemirski otpad Zemlja

Savjesni ljudi

Slovenija je jedna od zemalja s najmanjom količinom otpada na odlagalištima (6 posto) u Europskoj uniji

Njihov uspjeh rezultat je učinkovite politike gospodarenja otpadom koja uključuje visoke stope recikliranja, kompostiranja i termičke obrade. Zajedničkim naporima države, općina i stanovništva uspješno su implementirane EU direktive i propisi. Složenost terena i veliki broj općina, od kojih se 12 smatra urbanima, predstavljali su značajan izazov u provedbi direktiva. Međutim, slovenska ljubav prema prirodi i organiziranost omogućili su prevladavanje tih izazova i uspješnu primjenu propisa. Već nekoliko godina odlažu samo oko 6 posto komunalnog otpada na odlagališta. Ostatak otpada je recikliran, kompostiran ili spaljen za dobivanje energije. Zgradonačelnik

odlagališta otpada otpad Slovenija smeće

Ne dvoji, nego otpad svejedno odvoji

Mantra “ljudi, odvajajte otpad pa će vam biti jeftinije” čista je laž

U emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u gostovala je Sonja Polonijo, stalna stručna suradnica Udruge gradova koja vodi edukacije o održivom gospodarenju otpadom. Kaže da se na otpadu “lome koplja” oko iznosa koji su uglavnom smiješni u usporedbi s onime koliko kao domaćinstva plaćamo za struju, vodu. Iznenađuje koliko se ljudi zapjene u tim diskusijama, a recimo, mjesečno za odvoz otpada plaćaju u vrijednosti jednog ili dva piva u birtiji. Trebalo bi u obzir uzimati ekonomske zakonitosti. Kada je komunalni otpad u pitanju, tko snosi cijenu usluge? Uglavnom krajnji potrošač. On toga mora biti svjestan. I što se više radi na tome, na razvoju, ta će usluga biti skuplja. Odnosi cijena su takvi da je najjeftinije odlagalište koje nije ugašeno 2019. godine, a nakon toga centar. Daleko je jeftinije to sve skupa zamiješati u miješani otpad i neka ide u centar ili na odlagalište. Ista priča je i s plastikom, za papir se može dobiti nešto eura. No, kompletan trošak plaća potrošač. Zgradonačelnik

otpad razdvajanje otpada smeće

Počistite više to smeće

Sanacija Jakuševca bit će zahtjevna, dugotrajna i skupa

Zagrebački holding je početkom siječnja zatražio očitovanje Suda o tome jesu li poduzete sve istražne radnje potrebne kako bi mogao početi postupak sanacije Jakuševca. U svom očitovanju Sud navodi da su vještaci predložili program istražnih radova koji uključuju geodetska snimanja terena, istražno geotehničko bušenje i druge postupke za koje se procjenjuje da će trajati do 6 mjeseci. U tom razdoblju ne mogu započeti radovi na sanaciji. Ujedno, u svom očitovanju vještaci su upozorili da unutar obuhvata plohe 6/2 na kojoj je došlo do odrona postoji značajna opasnost daljnjeg odrona. Njihovom stavu idu u prilog i ranija stručna mišljenja, koja ukazuju na veliku količinu vode u tijelu odlagališta, koja se zadržava zbog poteškoća u drenaži. Konačni uzroci i odgovornosti utvrdit će se kroz postupke koji su u tijeku, nakon kojih će se moći odrediti odgovornost za štetu i mjere za sanaciju odlagališta. Green

Jakuševec otpad smeće smetlište

A da netko predloži bolje rješenje?

Spalionice na otpad možda i nisu najbolje rješenje za problem smeća

Ili kako ih se uljepšano naziva, ‘energane na otpad’, i dalje nisu prihvatljiv način postupanja s otpadom, s obzirom na niz zdravstvenih i okolišnih rizika i problema koje donose, a koji su dokazani i u najsuvremenijim postrojenjima u Europi, od Beča i Kopenhagena, pa nadalje, kažu iz Zelene akcije. Uz to, radi se i o financijski najskupljem načinu postupanja s otpadom, uz operativne troškove, postupanja s pepelom i filtrima koji se moraju redovito mijenjati. EU je pored toga doista jasno poručila da će oni koji imaju spalionice uskoro morati plaćati i takse za emisije iz njih. Hrvatskoj je prije svega neophodan strateški projekt koji pouzdano odgovara na sva otvorena pitanja. DW

otpad smeće spalionice otpada

Dobar biznis

Rim svoj otpad spaljuje u Amsterdamu, što je jedno od mogućih privremenih rješenja i za Zagreb

Talijanska prijestolnica, s populacijom od četiri milijuna stanovnika i 24 milijuna turista koji je godišnje posjete, godinama muku muči s otpadom, a to se zakompliciralo 2013. kada je zatvoreno privatno, najveće tog tipa u Europi, odlagalište Malagrotta. Dodatni problemi nastali su prošle godine kada je veliki požar teško oštetio najveću gradsku tvrtku za preradu otpada. To je privremeno rješenje dok se ne napravi novo rimsko postrojenje. To naravno ima i svoju cijenu, a iznosi, kako je objavila La Repubblica, 200 eura po toni, odnosno 28 milijuna eura za tri godine. Rimljani su dijelom riješili problem otpada, Amsterdam je dobio novac, a termičkom obradom otpada i struju i grijanje za 30 tisuća stanovnika sjevernog dijela grada. Kada bi se Zagreb odlučio na ovakav potez, to bi vjerojatno kao posljedicu imalo veću cijenu odvoza otpada. Tportal

Amsterdam otpad Rim smeće Zagreb

Kao da je Napulj