U pandemijskoj godini Hrvati uštedjeli više nego ikada - Monitor.hr
07.08. (16:00)

Čuva se za crne dane (jer će biti crnije nego što je sad)

U pandemijskoj godini Hrvati uštedjeli više nego ikada

Pandemijska godina ostat će zapamćena po dramatičnom padu BDP-a, ali i po rekordnom rastu štednje građana. Prema podacima HNB-a stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj se 2020. godine iznosila je 14,4 posto što znači da su Hrvati svaku sedmu zarađenu kunu lani stavili sa strane (N1). Koliko je ta stopa štednje neuobičajeno visoka govori činjenica da za gotovo 4 postotna boda nadmašuje višegodišnji prosjek.Glavni razlozi ekstremne štednje leže u pandemiji koronavirusa. Uvedene epidemiološke mjere onemogućile su potrošnju dijela robe i usluga, a potrošnja se dodatno smanjila i zbog opreza samih građana, koji su i smanjili mobilnost, ističe se u analizi HNB-a o štednji kućanstava tijekom pandemije, prenosi Tportal.


Slične vijesti

26.11. (13:00)

Dok ima, ima

Štedne navike građana: Trećina Hrvata mjesec završi u minusu

Manje od polovice ljudi u Hrvatskoj (44%) sustavno i redovito iz mjesečne plaće izdvaja određenu svotu novca, trećina ih višak jednostavno ostavi na računu, a svaki četvrti građanin (24%) živi “od plaće do plaće” trošeći svu mjesečnu zaradu, pokazalo je istraživanje o štednim navikama servisa MojaPlaća u kojem je sudjelovalo više od 9000 ispitanika. Zabrinjavajuće je da trećina Hrvata (34%) mjesec završi u minusu, a najčešće se radi o građanima s plaćama do 6000 kuna. Najviše građana (42%) novac štedi tako da ga stavlja “u čarapu”, dok je drugi najpopularniji način štednje štedni račun (38%). Večernji

27.06. (18:00)

Puno štedimo, a i dalje smo siromašni

Hrvati nikada nisu imali više novca? 70 milijardi kuna stoji na tekućim računima

U dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedjelo je 385 tisuća građana koji su na računima imali 7,1 milijardu kuna neto imovine, kažu podaci Hanfe s kraja svibnja. U štednjama otvorenim u bankama zabilježeno je 229 milijardi kuna. Kako su posljednjih godina kamate na štednju postale gotovo pa nevidljive (prosjek kamata za kunsku i deviznu štednju samo je u travnju bila 0,08 kn), građani su novac počeli čuvati na tekućim, žiro i računima po viđenju umjesto na klasičnoj štednji. Depozitni novac koji se može povući odmah trenutno iznosi gotovo 70 milijardi kuna. Hrvati drže golem novac u bankama i češće su vlasnici nekretnina nego stanovnici razvijenih zemalja, iz čega bi se pogrešno dalo zaključiti da su bogati i da dobro stoje, jer polovica kućanstava ima manje od 500 eura financijske imovine i nekretnine vrijednosti manje od 68.900 eura. N1

03.05. (11:00)

Med, mlijeko i korona

Štednja je u Hrvatskoj u 2020. porasla s 25 milijardi na 35 milijardi kuna

Povratak na razinu prije krize očekuje se tek početkom 2023. Novac se čuva na tekućim računima, štedi se u eurima, a oni koji imaju veću ušteđevinu kupuju zemljišta i nekretnine. Ono na što su kućanstva usmjeravala štednju je otplata kredita. Kod gotovinskih kredita, u 2019. podignuto je 5,5 milijardi kuna, a u 2020. je otplaćeno gotovo milijardu kuna. HRT

06.04. (19:30)

U crnim danima štedjeli za još crnje dane

Hrvatski štediše u korona-godini uštedjeli 25 milijardi kuna

Ukupni depoziti u veljači su dosegnuli 330 milijardi kuna i bili su veći za 25,3 milijarde kuna ili za 8,3 posto u odnosu na isti mjesec lani. Depoziti kućanstava iznosili su 229 milijardi kuna i bili su veći za 15 milijardi kuna, dok su depoziti poduzeća u veljači iznosili 81 milijardi kuna i bili su veći za 10 milijardi kuna. Poslovni

29.03. (17:00)

Njih je baš pogodilo strašno

Doba korone: Nijemci gomilaju milijarde na štednim knjižicama

Prema podacima Bundesbanke, od siječnja 2020. do siječnja 2021. depoziti privatnih domaćinstava u bankama porasli su za 182 milijarde eura i sada iznose 1,73 bilijuna eura… Nitko neće ići dva puta tjedno frizeru samo zato jer prije toga pola godine uopće nije mogao ići. No sigurno će biti nekih nadoknađivanja propuštenog kada je primjerice riječ o putovanjima. Moguće je da će sada, jer su financijska sredstva na raspolaganju, porasti i potražnja za luksuznijim i skupljim putovanjima… Ljudi su se zaželjeli promjene i žele vidjeti nešto drugo, a ne samo svoja četiri kućna zida. Po svoj će prilici, između ostalog i zato jer sada na raspolaganju imaju više novca, biti spremni i više platiti… piše Deutsche Welle.

04.12.2020. (17:30)

Tople čarapice

Hrvati u kriznoj godini uštedjeli 20 milijardi kuna

Unatoč pandemiji i povijesnom padu BDP-a, u prvih osam mjeseci ove godine bankovni depoziti hrvatskih građana i tvrtki narasli su za gotovo 20 milijardi kuna i tako premašili iznos od 322 milijarde kuna. Mjesečni je rast hrvatske štednje iznosio prosječno 3,2 milijarde kuna, a do kraja godine očekuje se da će se štednja povećati bar još koju milijardu. Večernji

17.11.2020. (14:30)

Ipak je bilo sezone

Hrvatski građani u bankama drže 323 milijarde kuna, u godinu dana uštedjeli 19 milijardi kuna

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka u Hrvatskoj krajem rujna su iznosili 322,8 milijardi kuna, što je 6,2% ili 18,8 milijarde kuna više nego u lanjskom runju te sitnih 0,8% više nego u kolovozu ove godine. U ukupnim štednim i oročenim depozitima više od 85% je valutnih depozita, uglavnom u eurima, većinom od sektora stanovništva, prenosi RBA.

28.10.2020. (20:30)

Nema krize u kasici prasici

Hrvat prosječno uštedi 479 kuna mjesečno, Austrijanac 272 eura

Hrvatski građani prosječno na mjesec uštede 479 kuna (oko 63 eura), 10 kuna više nego što su štedjeli prošle godine. Najviše novca mjesečno uštede Austrijanci – 272 eura, što je 13 eura više u odnosu na prošlu godinu. Slijede Slovaci i Česi sa 113 odnosno 109 eura. Poslovni

25.10.2020. (00:30)

Džepno stanje

Hrvatska kućanstva imaju 500 eura štednje, u EU 20 puta više

Srednji iznos financijske imovine i štednje hrvatskih štediša iznosi 500 eura, dok je u EU prosječna štednja 10.300 eura. Nadalje, depoziti su u Hrvatskoj 300 eura, a u EU opet 20 puta većih 6.100 eura. Ali, zato je razina zaduženosti hrvatskih kućanstava relativno niska – 59% kućanstava ne posjeduje nikakav dug, a opterećenje dugom hrvatskih kućanstava ispod je prosjeka za europodručje. Večernji

02.07.2020. (16:30)

Puno je stvari koje nam ne trebaju...

Stanovnici EU za vrijeme korone uštedjeli 214 milijardi eura

Od veljače do svibnja štednja građana EU u bankama u članicama eurozone povećana je za ogromnim 136%, odnosno za 214 milijardi eura. To stavljanje novca na stranu dijelom se dogodilo zbog privremenog zatvaranja prodavaonica, pa građani nisu mogli kupovati, ali i zbog štednje od straha od budućih događaja. Slično i u Hrvatskoj – u bankama u RH od kraja prošle godine depoziti su porasli za više od šest milijardi kuna. Novi list