U Toyoti Yaris otkrivene su bakterije koje jedu gorivo - Monitor.hr
09.06.2022. (10:00)

A ja bi auto na bakterije

U Toyoti Yaris otkrivene su bakterije koje jedu gorivo

Nedavno su biolozi s Instituta za integrativnu biologiju i Darwin Bioprospecting Excellence tima, oba sa sjedištem u Valenciji u Španjolskoj, odlučili potražiti nove uzorke, a na pamet su im pali vlastiti automobili, parkirani ispred istraživačkih laboratorija. Uzorci su uzeti ispod poklopca rezervoara za gorivo. Nakon kraće obrade uzoraka otkriveno je nekoliko vrsta bakterija, uključujući nikad prije katalogiziranu vrstu. Nove bakterije pokazale su se sposobnima živjeti u koncentriranim uzorcima goriva. Također su bile sposobne razgraditi te uzorke tijekom vremena, što bi ih moglo učiniti vrijednima u budućim projektima čišćenja područja kontaminiranih naftom i gorivom. HAK Revija


Slične vijesti

16.10. (17:00)

Konačno da je neka korisna

Otkrili je na smetlištu: Bakterija, koja se hrani plastikom, mogla bi riješiti problem otpada

Još davne 2001. godine grupa japanskih znanstvenika na smetlištu je otkrila organizam koji do određene mjere razgrađuje plastiku. Na plastičnom otpadu pronaši su sluzavi sloj, a nakon analize u laboratoriju otkrili su da je riječ o bakteriji koja iz plastike izvlači ugljik i koristiti ga kao hranu. Znanstvenik Kohei Od i njegov tim ovoj su bakteriji nadjenuli ime Ideonella sakaiensis pa su pokrenuli niz istraživanja u cilju da ovu bakteriju primijene za omekšavanje materijala poput poliestera. Njihova studija tek je prihvaćena i objavljena 2016. u časopisu Science, ali postojao je prigovor znanstvene zajednice da ova bakterija ne razgrađuje plastiku dovoljno brzo. No, ako bi se poradilo na razvijanju enzima iz ove bakterije, a koji bi imao sposobnost brže i kompletnije razgradnje plastike, ovo bi bilo revolucionarno otkriće za rješavanje plastičnog otpada. Green

11.08. (20:00)

Loše nam se piše...

Istraživanje: Zagađenje zraka “donosi” i superbakterije koje su otporne na antibiotike

Analiza, temeljena na podacima iz više od 100 zemalja u trajanju od gotovo dva desetljeća, pokazuje da je povećano zagađenje zraka povezano s povećanjem otpornosti na antibiotike u svakoj zemlji i na svakom kontinentu. Povećanje razine onečišćenja zraka podudara se s većim povećanjem otpornosti na antibiotike. Otpornost na antibiotike jedna je od najbrže rastućih prijetnji globalnom zdravlju. Može utjecati na ljude bilo koje dobi u bilo kojoj zemlji i već ubija 1,3 milijuna ljudi godišnje. Glavni čimbenici i dalje su zlouporaba i prekomjerna upotreba antibiotika, koji se koriste za liječenje infekcija. No studija pokazuje da je problem pogoršan porastom razine onečišćenja zraka. Dokazi sugeriraju da sitne lebdeće čestice (PM2.5) mogu sadržavati bakterije otporne na antibiotike i gene rezistencije, koje ljudi mogu prenijeti ili izravno udahnuti, navode autori. Revija HAK

06.08. (19:00)

Potraga za prvim pretkom složenog života

Pronađen drevni organizam iz kojeg su potekli svi složeni organizmi. Zove se asgard

Pronađen drevni organizam iz kojeg su potekli svi složeni organizmi. Zove se Asgard

Ljudi, životinje i biljke, odnosno svi složeni oblici života podrijetlom su u nekom smislu Asgarđani, pokazalo je novo znanstveno istraživanje. Naime, nova studija, objavljena u časopisu Nature, utvrdila je da je najraniji zajednički predak svih složenih organizama, eukariota, drevni jednostanični organizam nazvan Asgard archaea. Arheje su mikroskopski organizmi koji pripadaju jednoj od tri glavne domene života na Zemlji, a karakteriziraju ih jednostavne stanice bez jezgre. Druge dvije su bakterije i eukarioti koji imaju složenije stanice, a mogu biti jednostanični i višestanični. Procjenjuje se da su se najstariji eukarioti koji su do danas otkriveni razvili prije oko dvije milijarde godina, što upućuje na to da su prije toga postojale samo različite vrste mikroorganizama. Znanstvenici do danas nisu uspjeli precizno utvrditi zajedničkog pretka složenih organizama eukariota niti mogu točno znati kako su i zašto od jednostaničnih organizama nastali višestanični. Index

02.08. (21:00)

Da na okupu bude uvijek ista ekipa

Trebali bismo ići spavati u isto vrijeme cijeli radni tjedan

Male razlike u navikama spavanja između radnih dana u tjednu i vikenda mogle bi dovesti do nezdravih promjena aktivnosti bakterija u našim crijevima, pokazuje studija. Poznato je da neujednačeno vrijeme spavanja, što je posebno karakteristično za rad u smjenama, ima negativan utjecaj na zdravlje. Dosljednost u vremenima spavanja i buđenja te uravnotežena prehrana mogu pomoći u smanjenju rizika od bolesti. Studija je pokazala kako su oni koji su samo 90 minuta ranije ili kasnije otišli na spavanje imali drugačije vrste bakterija u organizmu. BBC

03.05. (00:00)

Dobre bakterije

Znanstvenici otkrili mikrobe koji ‘jedu’ CO2

Mikrob otkriven na obroncima talijanskog vulkana može pohraniti CO2 brže od ičega na svijetu. Znanstvenici se nadaju da će ga moći iskoristiti za stvaranje jezera za hvatanje ugljika. Naime, u blizini sicilijanskog grada Palerma, na otoku Vulcano nalazi se mikrob koji je nevjerojatno brzo “pojeo“ CO2 koji potom tone. Riječ je o jedinstvenoj pojavi, budući da bi to omogućilo strojevima da prikupe CO2 koji su mikrobi apsorbirali, što znači da bazeni za hvatanje ugljika ne bi trebali djelovati poput odlagališta otpada. Drugim riječima, mogli bi se iznova puniti. Green

10.12.2022. (00:00)

Ukratko, ne bi nas skoro više bilo

Evo što bi se dogodilo da svi mikrobi odjednom nestanu

O bakterijama slušamo većinom u negativnom smislu, iako postoje “dobre” i korisne bakterije bez kojih ne bi mogli živjeti. Odnosno, možda bi mogli opstati koju godinu, no onda bi se cijeli svijet srušio. Prvi problem bio bi nedostatak dušika. Bakterije dušik pretvaraju u amonijak koji je potreban biljkama za fotosintezu, koja bi u potpunosti nestala. Ako sada mislite “pa jest ćemo meso”, sjetite se da krave jedu travu, koje neće više biti. Drugi problem nepostojanja mikroba bila bi dekompozicija, odnosno nedostatak iste. Biomasa umrlih organizama samo bi se akumulirala i bez mikroba ne bi se mogla razložiti. Budući da se ništa ne može prirodno reciklirati, pitanje je vremena kada će preostale zalihe nestati… IFL Science.

19.11.2022. (17:00)

Proždrljivi svejedi

Nenad Raos: Bakterije koje jedu sve – rješenje za recikliranje plastike

Plastiku treba prvo pretvoriti u nešto biorazgradivo, a onda uposliti bakterije da to biorazgradivo razgrade u nešto korisno – temelj je novog postupka za recikliranje miješanog plastičnog otpada. Ono što novi postupak recikliranja miješanog plastičnog otpada čini još privlačnim je da se u drugom, bakterijskom stupnju ne troši energija, štoviše bakterije ne treba ni hraniti jer im kao izvor energije služe upravo dikarboksilne kiseline. Nova teorija opisana je u časopisu Science, u radu američkih znanstvenika „Mixed plastic waste valorization through tandem chemical oxidation and biological funneling“. Bug

 

 

11.07.2022. (10:00)

Ne bi se time bilo zgodno zarazit

Raos: Otkrivena divovska bakterija – koja se vidi golim okom

Kada su 1984. godine otkriveni „fosili bakterija s Marsa“ u meteoritu ALH84001 skeptici su već tada vrtili glavom. Ne zato što su smatrali nemogućim da je nekoć na Marsu bujao život – čiji su tragovi, eto, do nas došli meteoritom – nego prije svega zato što živa bića takve, sićušne veličine ne mogu postojati. „Fosili“ su naime bili dugački samo 100, a široki 20 nanometara, pa bi bilo nemoguće da u tako malen prostor stane sve što stanici treba za život. Najmanje bakterije deset su puta veće od pretpostavljenih mikroba s Marsa, a već molekula hemoglobina ima promjer 50 nanometara. No postoji li i gornja granica veličine bakterije? Ime bakterije je Thiomargarita magnifica; živi na lišću morske trave, a naraste do 9000 µm, dakle gotovo jedan centimetar (9 mm). U stanici ima oko 40 tisuća kopija molekule DNA, a isto toliko pepina, pa se postavlja pitanje ima li više smisla govoriti o jednoj stanici ili je riječ o koloniji ili – možda – o višestaničnom organizmu (a bakterije su obično jednostanični). Nenad Raos za Bug.

26.05.2022. (21:00)

Samo da ih ne oslobode otapanjem ledenjaka

Bakterije na Antarktici imaju ‘supermoć’ – otporne su na antibiotike i mogu se širiti

Na Antarktici su otkrivene bakterije s genom za prirodnu otpornost na antibiotike i antimikrobne tvari te imaju potencijal proširiti se iz polarnih područja, upozoravaju znanstvenici iz Čilea. Andres Marcoleta, znanstvenik sa Sveučilišta u Čileu koji je predvodio studiju objavljenu u časopisu Science of the Total Environment u ožujku, rekao je da su te “supermoći”, koje su evoluirale kako bi se oduprle ekstremnim uvjetima, sadržane u pokretnim fragmentima DNK koji se lako mogu prenijeti na druge bakterije. Otkrili su i da bakterije Pseudomonas, prevladavajuća skupina bakterija na Antarktičkom poluotoku, nisu patogene, ali mogu biti izvor “gena otpornosti”, koje ne zaustavljaju uobičajeni dezinficijensi kao što su bakar, klor ili kvaternarni amonij. Tportal

04.09.2021. (16:00)

Baterijske bakterije

Otkriven prekidač za uključivanje i isključivanje bakterija koje ‘izdišu’ električnu energiju

Duboko ispod morskog dna sitne bakterije tisućama godina “izdišu” električnu energiju kroz dugačke, tanke disalice; a sad je otkriveno kako se uključuje i isključuje njihov “električni dah”. Ove bizarne bakterije oslanjaju se na dva proteina, povezanih u strukturu nalik dlaci, zvanoj pilus, izvijestili su istraživači u studiji objavljenoj u časopisu Nature. Kolonije geobactera koriste se za napajanje male elektronike već više od desetljeća, no zasad su ove “bakterijske baterije” mogle proizvesti samo male količine energije. Tim istraživača otkrio je da se te kolonije mogu učiniti provodljivijima pod utjecajem električnog polja. To bi pak moglo pomoći u povećanju snage ovih uređaja. Novo istraživanje pruža dodatni stupanj kontrole jer dopušta uključivanje i isključivanje električne energije po želji. Bug