Ukinut PDV na solarne panele, ali ne i na troškove ugradnje - Monitor.hr
24.08.2022. (10:00)

Plenkoviću, nešto si zaboravio!

Ukinut PDV na solarne panele, ali ne i na troškove ugradnje

Vlada na svojoj zadnjoj sjednici donijela odluku o ukidanju PDV-a na ulaganja u solarne panele. Radi se o širim mjerama za sprječavanje energetske krize, a jedna od kojih je i ukidanje poreza. Kako je pojasnio sam premijer Andrej Plenković, “oni koji žele investirati u solarne panele, imat će priliku da to rade bez PDV-a”. No, instalacija, projekt i svi popratno troškovi zasad nisu uključeni u to, a oni iznose 2/3 postavljanja panela. Iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) pozdravljaju odluku Vlade, ali kažu da mjera stiže prekasno i da se može još više više novca preusmjeriti, jer “u Hrvatskoj imamo ogroman potencijal dozračene sunčeve energije, još ga uvijek koristimo minimalno – solarne elektrane sudjeluju tek s 1% u ukupnoj proizvodnji električne energije”. Poslovni dnevnik


Slične vijesti

Četvrtak (13:00)

Povjetarac u leđa, sunce u oči

EU na pogon vjetra i vode: Hrvatska četvrta po zelenoj struji

U prvom tromjesečju 2026. godine, udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije u EU porastao je na 45,5% (skok s lanjskih 42,7%). Glavni pokretač bio je vjetar s 44,9% udjela unutar zelenog sektora, a slijede hidroenergija (28%) i solarna energija (17,3%). Na samom vrhu država članica nalazi se Danska, gdje obnovljivi izvori (većinom vjetar) pokrivaju čak 90% proizvodnje. Portugal je drugi (82,9% zahvaljujući hidroenergiji), a Litva treća (75,7%). Hrvatska drži sjajno četvrto mjesto s gotovo 75% udjela, pri čemu dominira hidroenergija uz primjetan rast solara, unatoč nešto slabijem vjetru. Financije, zanimljivost: četvrti smo u Europi po potrošnji struje tijekom toplinskih valova… N1

19.06. (22:00)

Sunce i vjetar uštedi ti za kavu

Španjolska pametnom zelenom tranzicijom prepolovila utjecaj plinskih šokova na račune građana

Zahvaljujući strateškom širenju vjetroelektrana i solarnih panela u posljednjih pet godina, španjolska kućanstva mjesečno štede oko 10 eura na računima za struju, pokazuje izvješće centra Ember. Dok su cijene plina zbog sukoba u Iranu skočile za 60%, računi u Španjolskoj ostali su stabilni jer je utjecaj plina na formiranje cijene struje pao s 52% u 2021. na samo 9% u 2026. godini. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su za dugoročnu stabilnost sustava i održavanje investicija nužna daljnja ulaganja u mrežu i sustave za pohranu energije. Index

16.12.2025. (08:00)

Čekaj malo, jesmo li ovo mi uspjeli... biti dobri?

Nije sve tako sivo: 2025. ima i svijetlih točaka u globalnoj ekologiji

Obnovljivi izvori energije prvi put nadmašili ugljen, oceani i šume dobivaju veću zaštitu, a Međunarodni sud pravde otvara put tužbama zbog klimatskih promjena. Zelene morske kornjače i tigrovi bilježe oporavak, autohtoni narodi dobivaju formalnu ulogu u očuvanju planeta, a lososi se vraćaju na rijeku Klamath. Iako izazovi ostaju, godine tihi proboji pokazuju da akcije i ulaganja daju opipljive rezultate. BBC, Index

16.11.2025. (19:00)

Kad ti susjed napravi toliko solarnih panela da ti je neugodno upaliti žarulju

Kineska energetska revolucija mijenja igru

Kina je izgradila goleme kapacitete obnovljive energije, instalirala rekordne količine solarnih i vjetroelektrana te globalno snizila cijene zelene tehnologije. Zahvaljujući masovnoj proizvodnji, već nadmašuje svoje klimatske obveze i postaje ključni izvoznik čiste energije, posebno za zemlje u razvoju. Time istodobno smanjuje vlastite klimatske rizike i jača gospodarski utjecaj. Iako zabrinjava ovisnost svijeta o kineskoj industriji, osobito zbog političkih rizika, obnovljivi izvori ostaju najjača nada za usporavanje rasta globalnih temperatura. Jutarnji

05.10.2025. (18:00)

Kad svi jure za plinom, a EU već izlazi na stanicu

Skupe igre s plinom: Zapadni Balkan možda u zabludi

Zemlje Zapadnog Balkana i dalje ulažu u plinsku infrastrukturu, unatoč niskoj potrošnji plina i trendu EU-a prema odustajanju od fosilnih goriva. Planirani plinovodi i LNG terminali skupi su i riskantni, često zahtijevaju državne subvencije i mogu završiti neiskorišteni. SAD i EU potiču ove projekte, dok lokalne vlade kasne u energetskoj tranziciji. Gallop upozorava da bi umjesto toga trebale ulagati u energetsku učinkovitost, dizalice topline te solarne i vjetroelektrane, kako bi izbjegle skupi i beskorisni plinski zamah. H-alter

18.07.2025. (18:00)

Solarna energija? Samo ako nosi pečat iz paralelne stvarnosti

Birokracija u galopirajućem hodu: kako administracija gazi obnovljive ideje na selu

Unatoč najavama o energetskoj tranziciji, niti jedan poljoprivrednik još nije dobio potporu za obnovljive izvore energije iz ZPP-a 2023–2027. godine. Mladi stočar Ivan Sarić odustao je od solara nakon četiri kruga dopuna dokumentacije i apsurdnih zahtjeva Agencije, koja mu ne priznaje ni edukaciju koju je sama financirala. Uz dodatne natječajne zavrzlame, stalne izmjene uvjeta i potpore koje propadaju zbog birokratskih detalja, Sarić zaključuje: “Radimo na kršu, a taru nas kao marmeladu.” Agroklub

06.06.2025. (19:00)

I da ne pucaju električne mreže

Hrvatska može na 100 % obnovljive izvore do 2030., pokazuje Greenpeaceova studija

Greenpeaceova studija, izrađena pod vodstvom Gorana Krajačića sa zagrebačkog FSB-a, pokazuje da Hrvatska do 2030. može dobivati svu električnu energiju iz obnovljivih izvora. Ključ je u povećanju kapaciteta solarnih i vjetroelektrana te ulaganjima u mrežu i skladištenje. Iako zaostaje za zemljama poput Grčke i Mađarske, Hrvatska ima velik solarni potencijal koji zasad nije dovoljno iskorišten. Potrebna je politička odlučnost i potpora energetskim zajednicama koje uključuju građane u proizvodnju i dijeljenje energije. Klikaj

05.06.2025. (14:00)

Kad ti rak punjač, a vjetar dolazi zmajem

Pet čuda zelene budućnosti

Budućnost zelene energije sve je bliža, zahvaljujući nevjerojatnim inovacijama koje spajaju znanost, prirodu i domišljatost. Od solarnih panela koji rade noću do baterija od ljuski rakova, ovih pet otkrića pokazuje koliko kreativna može biti borba za čišći planet (Green):

  • Noćni solarni paneli – proizvode energiju iz temperaturne razlike kad sunce zađe.
  • Zmaj-generator – hvata snažan visinski vjetar i štedi na materijalu.
  • Baterija koja desalinizira – puni se suncem, daje struju i pitku vodu.
  • Baterije od rakova – biorazgradive, učinkovite, a cink se reciklira.
  • Lebdeći vrtložni vjetroagregat – stabilan, jeftiniji i idealan za otvorena mora.
07.05.2025. (16:00)

Gospodine političaru, vi ste fejk njuz!

OIEH objavio 10 točaka: Zelena tranzicija nije prijevara, već nužan odgovor na klimatske promjene

U otvorenom pismu Hrvatskom saboru, a reagirajući na izjave zastupnika Mosta Zvonimira Troskota koji je rekao da je zelena tranzicija “prijevara u kojoj građani plaćaju, a stranci profitiraju”, iz OIEH-a podsjećaju da se EU, u skladu s Europskim zelenim planom i dokumentom Fit for 55, obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Obnovljivi izvori energije – sunce, vjetar, geotermalna i biomasa – postaju ključ naše energetske sigurnosti, a Hrvatska već gradi temelje za energetsku samodostatnost kroz ambiciozne planove do 2030. godine. Privatni sektor, pogotovo građani koji postavljaju solarne elektrane, nosi tranziciju na svojim leđima. No sve se to odvija pod strogom javnom kontrolom, bez sumnjivih prečaca. Odluka o napuštanju ruskog plina pokazala se i moralno i ekonomski ispravnom – Europa je uštedjela milijarde i oslabila ratnu mašinu. Zelena tranzicija nije marketinška laž, već konkretna promjena sustava, a suočavanje s izazovima ne znači lobiranje, nego odgovorno vođenje društva. Agroklub