'Ukrainian Sheriffs', duhovit dokumentarac kandidat za Oscare - Monitor.hr
30.10.2016. (23:00)

‘Ukrainian Sheriffs’, duhovit dokumentarac kandidat za Oscare

Zamislite paradoks: Ukrajina je zemlja sa najbrojnijom policijom u Evropi, a istovremeno nije nimalo neobično da udaljena sela u unutrašnjosti zemlje nemaju nikakvo policijsko prisustvo. Notorna po svojoj korupciji i političkoj instrumentaliziranosti, ukrajinska policija (zapravo milicija, kao relikt sovjetskih vremena) smeštena u nekom regionalnom centru ima običaj naplatiti uslugu izlaska na teren od onoga ko ju je pozvao. Policijska reforma započela posle Maidana i u toku ratnih sukoba će to u teoriji rešiti. Samo u teoriji, jer stare navike teško umiru.

Ukrainian Sheriffs je ono što se dogodi kada se jedan ambiciozan i sposoban lokalni političar (zovu ga gradonačelnik, ali je zapravo bliži predsedniku mesnog odbora) pokuša da se dovije situaciji. Zašto selo Stara Zburjivka, na jugu zemlje blizu Krima, koje broji oko 1.800 žitelja ne bi imalo svoje šerife, dvojicu lokalno izabranih ljudi od sposobnosti i poštenja koji bi rešavali sporove među građanima? Jer u teoriji većinu toga je moguće rešiti pomoću nekog lokalnog autoriteta, bez zvanja prave policije i plaćanja makar putnih troškova. Zašto bi se policija zvala za svađu supružnika, pijanstvo i nered, sitnu krađu ili vandalizam, kada to mogu rešiti bivši policajac, brkati Vitja, i bivši izbacivač, debeljuškasti Volodja, u svojoj sklepanoj žutoj Ladi sa ukrajinskom zastavom kao dekorom zataknutom za prozor?

Zemaljski dani dvojice šerifa teku i njihov posao nije samo policijski. Oni su stubovi zajednice, uglavnom uvek spremni da pomognu. To se ne odnosi samo na rešavanje sporova, oni učestvuju u organizaciji priredbi i pomažu lokalnim nesrećnicima da prežive. Dokumentarac je zapravo zamišljen kao realističan, ali topao grupni portret jedne lokalne zajednice i to ponekad rezultira time da njima dvojici neko ukrade šou, bilo da je to pro-ruski agitator, lokalni pijanac Kolja ili njegova izmučena žena.

Ideja za film je nastala pre izbijanja ratnih sukoba, ali daleko od toga da oni u filmu nisu zastupljeni. To je izvedeno diskretno, preko vesti sa radija i televizije koje tematiziraju krimski referendum i sukobe na istoku zemlje. Oni itekako utiču na život lokalnih ljudi. Ukrajinsko društvo je duboko podeljeno ne samo po liniji istok-zapad, nego i politički i u smislu nacionalnog identiteta. U selu je direktna pretnja pro-ruskih separatista minorna, ta grupa od nekolicine ljudi nosi epitet budala, ali šta ako ratna sreća krene na njihovu stranu. Sa druge strane, mobilizacija nije nimalo prijatna stvar i može “zakačiti” čak i jednog od šerifa.

Nepretenciozno zamišljen, sa ambicijama koje su rasle kako se vreme menjalo, Ukrainian Sheriffs je film koji ima i lokalni i univerzalni karakter, jer ma koliko govorio o Ukrajini, govori i opštim temama života u zajednici. Njegov karakter je potpuno životan, na momente lep i bezbrižan, na momente težak. Fotografija usmerena na detalje i zvučna shema sastavljena od ambijentalnih zvukova to dodatno pojačavaju. Film zapravo ima jedan starovremenski kvalitet i ugođaj koji podseća na baštinu ruske literature XIX veka, na Gogoljeve i Čehovljeve novele, istovremeno smešne i tužne.

Ukrainian Sheriffs je kandidat te zemlje za predstojeće Oscare i kampanja oko filma je ozbiljna. Snimljen u ko-produkciji sa Latvijom i Nemačkom, uz učešće brojnih televizija, te montiran u dve varijanta, televizijskoj od 50-ak minuta i festivalskoj od 80-ak, film ima obezbeđenu distribuciju širom Evrope, pa i u Americi. Za istok Evrope predviđeno je prikazivanje na turneji i u okviru edukacijskih sadržaja. Proverite datume ako dolazi blizu vas, isplati ga se pogledati. Otvara oči i to ne samo na temu Ukrajine ili šerifskog posla. (7/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.


Slične vijesti

12.05. (19:00)

Osvjetljavanje prošlosti

Jasmila Žbanić u Razgovoru s razlogom: Iako je htjela obrađivati i neke druge teme, vuče je da govori o tragedijama

Redateljica iz BiH govorila je o njezinom novom dokumentarnom filmu “Blum – Gospodari svoje budućnosti”, koji donosi priču o nekadašnjem direktoru jugoslavenskog giganta Energoinvesta Emeriku Blumu, koji je kratko bio i gradonačelnik Sarajeva. Žbanić ističe kako je njezina ideja bila da film najviše gledaju mladi ljudi. Naime, o socijalističkoj prošlosti se ili negativno govori ili je se uopće ne spominje. U filmu se vidi kako je u to vrijeme, 1970-tih i 1980-tih godina, Sarajevo bio provincija. 88% žena nije znalo čitati ni pisati. S druge stane u Energoinvestu nalazimo žene direktorice, žene koje imaju jednaka prava i plaće kao muškarci. Filmovi “Grbavica” i “Quo vadis, Aida?” pokazuju kako se Žbanić bavi teškim ratnim temama. S filmske strane, kaže ona, to su najzanimljivije teme jer su vrlo dramatične, predstavljaju tabue koje treba osvijetliti s drugih strana. HRT

07.04. (09:00)

Još jedan čovjek koji nije mogao šutjeti

Mirotvorac: Reihl-Kir je bio lice institucije države koja uistinu brine do svih građana i do mira, no takva je država izgleda morala umrijeti

“Mirotvorac” je novi dokumentarni filmski hit koji plijeni pažnju pitkošću, rijetkim arhivskim snimkama i sveprožimajućom tjeskobnom atmosferom od početka do kraja, a redateljski postupci su usmjereni da uglavnom priča logično teče poput rijeke, s izuzetkom početka i kraja koji su povezani poput dvije strane istog novčića. Film nudi hipotezu da je Kirovo ubojstvo bilo i ubojstvo za primjer (u cilju ušutkivanja), a isto tako, nisu dani odgovori na pitanje zašto su poslije poznati hrvatski političari u zadnji čas odustali od odlaska na pregovore u Tenju, iz koje se Kir, te njegovi suputnici Zobundžija i Knežević neće vratiti živi. Film Ivana Ramljaka duboko ponire u introspektivne sfere na način koji bi svaka poštena, odgovorna osoba s ikakvim integritetom smatrala normalnim, ali narativ prevladavajućeg političkog mnijenja ga smatra štetnim. Ravno do dna

02.04. (17:00)

Zaslužio je spomenike

Redatelj dokumentarnog filma o Reihl-Kiru: Njegov javni status i dalje je apsolutno neprimjeren

Josip Reih-Kir je pregovorima sa srpskim stanovništvom uporno pokušavao spriječiti sukobe: dok je on načelnik tamošnje policije, inzistirao je, u tom dijelu Hrvatske neće biti rata. On se rasplamsao nakon njegovog ubojstva. O filmu Mirotvorac redatelj Ivan Ramljak priča detalje za Novosti: Postoje događaji prije i poslije Reihl-Kirovog ubojstva koji ukazuju na to da je Glavaš najvjerojatnije imao veze s ubojstvom, ali jasnog dokaza nema. A postoje i elementi iz kojih se može zaključiti da je riječ o Gudeljevom impulzivnom činu. Na suđenjima se govorilo kako je čuo da su mu srpski pobunjenici ubili oca, silovali majku i spalili kuću. Više ljudi s kojima sam razgovarao o Glavašu o njemu misle sve najgore i krive ga za razne zločine, ali ne smatraju da je naredio Reihl-Kirovo ubojstvo. U filmu se pojavljuju samo direktni svjedoci događaja, no pričao sam i s ljudima koji su ubojstvo istraživali, uključujući i moguće nalogodavce. Za organizirano su smaknuće postojale i povoljnije lokacije. Reihl-Kir nije jedini koji je stradao u vrijeme kada su oružje nosili mnogi koji nisu smjeli.

30.03. (21:00)

Doksamo se lokalno, mislimo globalno

Nenad Puhovski o novom izdanju ZagrebDoxa: Festival kao “prozor u svijet”

Izborom filmova ove godine pokušavamo pokazati da se veliki problem s kojim se danas globalno suočavamo i koji prijeti trećim svjetskim ratom može pokušati razbiti na niz manjih problema s kojima se možemo i trebamo uhvatiti ukoštac na osobnoj, lokalnoj, nacionalnoj i drugim razinama, kaže osnivač i umjetnički direktor festivala ZagrebDox za Novosti: Drugim riječima, umjesto da se samo bavimo globalnom ekologijom, Trumpom, Putinom i čime već, mi se prije svega bavimo ljudima, njihovim problemima i onime što možemo napraviti, pa su i filmovi otvaranja odabrani na osnovu tog kriterija. ZagrebDox kreće danas i traje sve do 6. travnja.

26.03. (12:00)

Dokumentarni maraton s doxom u glavi

ZagrebDox – gdje stvarnost ima bolji scenarij od fikcije

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique kinima. Factum predstavlja tri filma, uključujući Mirotvorca Ivana Ramljaka o Josipu Reihlu Kiru te Naći ću te Justine Matov. Green Dox donosi Ja sam rijeka, rijeka je ja i Ljude od plastike. U Teen Dox programu ističu se Tko ako ne mi i Projekt Nika. Nagrade dodjeljuju stručni žiriji, a najbolji Teen Dox film biraju učenici 1. gimnazije. Ravno do dna

18.03. (00:00)

Da su igrani filmovi, nitko im ne bi vjerovao

Dokumentarci: Kad je stvarnost luđa od fikcije

  • Tanka plava linija (The Thin Blue Line, 1988) – Errol Morris razotkriva nepravdu u slučaju Randalla Adamsa, nepravedno osuđenog na smrtnu kaznu, uveo rekonstrukcije u žanr true crime dokumentaraca
  • Grizzly Man (2005) – Priča o čovjeku koji je volio medvjede, ali oni nisu voljeli njega
  • Dragi Zachary (Dear Zachary, 2008) – Najtužniji true crime dokumentarac ikad snimljen,
  • Pehist: Život i smrti Roberta Dursta (The Jinx, 2015/2024) – Ubojica koji je sam sebi smjestio pred kamerama
  • Čin smaknuća (The Act of Killing, 2012) – Masovne ubojice rekreiraju vlastite zločine kao da snimaju Hollywoodski film

Bug

13.03. (08:00)

Jer tko još voli lagane teme?

Zagrebdox 2025: Dokumentarci koji (ne) ostavljaju mjesta za raspravu

Ovogodišji ZagrebDox donosi filmski presjek kontroverzi, biografskih priča i globalnih problema kroz tri ključna programa: Kontroverzni Dox, Biografski Dox i Stanje stvari. Od razotkrivanja radnih uvjeta u korporacijama, preko političkih i društvenih borbi, do osobnih previranja, ovogodišnji dokumentarci bez zadrške seciraju svijet u kojem živimo. Festival traje od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique Cinema, a detalji su dostupni na službenim stranicama. tportal

29.11.2024. (13:00)

Ekološki Zenica blues

Kraj svijeta, prirode i čovjeka u dokumentarcu ‘Nebo iznad Zenice’

Jedini razlog iz kojeg Zenica službeno nije najzagađeniji grad u Europi (to je zasad Sarajevo) jest to što tvrtka koja je najviše zagađuje već godina tvrdi da ne može izmjeriti koncentraciju benzena u zraku. Ovaj film, između ostalog, prati napore Eko foruma Zenica, na čelu s dekanom Politehničkog fakulteta, Samirom Lemešom, da se taj problem osvijesti i da se nešto poduzme. I iako do kraja snimanja filma rezultati još nisu stigli, uspio je postići to da se mjerenja provedu, da se provede istraživanje učestalosti genetskih oštećenja u stanovnika Zenice, a čini se da je Eko forum uspio i u još nečemu jer je ArcelorMittal nakon završetka snimanja ovog filma objavio zatvaranje koksare. Naravno, nisu priznali da ih je na to prisilio revolt građana i aktivista, ali nema veze, samo neka zatvore. Zrinka Pavlić za tportal

20.10.2024. (09:00)

Samo rokanje

DORF, festival posvećen rock dokumentarcima, idući tjedan u 18. izdanju

OK, nećemo nikada biti neki veliki festival, ali zato možemo biti mjesto za male platforme i mala druženja. Pokazali smo DORF-om da u Vinkovcima i diljem Hrvatske ima mladih talentiranih ljudi koji trebaju prostor za svoje ideje i djelovanje, a mi im to možemo ponuditi. U tome leži naš najveći uspjeh, smatra idejni začetnik festivala Toni Šarić. Ali, pogriješili bi kada bi rekli da je DORF bio isključivo mjesto na kojem do izražaja dolaze pojedinci i skupine koji su česti zanemareni iako to svojim radom ne zaslužuju, među gostima festivala bila su i neka veća imena. Činjenicu da nije lako organizirati festival koji ima specifičnu publiku i organizacijski ne počiva na velikom broju ljudi, svjedoče stalne potrage Šarića za novim lokacijama na kojima bi DORF dosegao višu razinu. S festivalskim programom su prošli čak 86 gradova u osam država. Novo, punoljetno izdanje kreće 23. 10., a bit će prikazano 8 filmova autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, od kojih su dvije hrvatske premijerne projekcije. HRT

21.09.2024. (16:00)

Počivao u miru

U 85. godini umro ugledni dokumentarist i redatelj Petar Krelja

Jedan od najvažnijih hrvatskih filmskih redatelja, dokumentarist i filmski kritičar Petar Krelja umro je nakon duge i teške bolesti. Režirao je skoro 300 filmova i televizijskih emisija prema vlastitim scenarijima, uređivao radijske emisije, pisao kritičke tekstove i eseje, uređivao knjige te dugi niz godina radio kao filmski urednik na Prvom programu Hrvatskog radija. Tijekom svoje bogate filmske karijere osvojio je više od 35 nagrada i pamti se kao autor je jednog od najkonzistentnijih redateljskih filmografija u hrvatskoj kinematografiji. Neki od filmova koji su ostavili najveći trag u povijesti domaće filmske umjetnosti i utjecali na generacije mladih dokumentarista bili su “Coprnice” (1971.), “Povratak” (1975.), “Prihvatna stanica” (1977.), “Recital” (1972.), “Splendid Isolation” (1973.), “Mariška band” (1986.), “Na sporednom kolosijeku” (1992.). HRT