Pogledajte, ima još!
Većina ljudi koji hodaju ulicom i primijete da su zidovi pošarani pitaju je li to umjetnost ili zločin. Najsuhiji odgovor bi bio: kazneni zakon postoji, u njemu postoji stavka o oštećenju tuđe imovine u koju spada šaranje po zidovima. Ono što je sad tu važno za napomenuti je da su grafiti, ‘street art’ i murali vrste likovnog izražavanja u javnosti – kažu autori novog HRT-ovog serijala. U Zagrebu postoje brojni zidovi koji se 30 godina nisu čistili i sadrže slojeve raznih grafita i natpisa. Snimali su i u Berlinu i Japanu. U Tokiju se recimo čiste zidovi, a imaju i oštre kazne. Supkultura okuplja i legalne grafitere i muraliste koji se na neki način natječu tko će napraviti bolji rad. Najpoznatiji je umjetnik Banksy koji je sve digao na viši nivo, smatraju autori.
Izložba Zagrebačka street art scena u Galeriji VN donosi fragmentiran kolaž paste-upova sa Zagreb Street Art Festivala, prikazujući raznolikost ulične umjetnosti. No, premještanjem u galerijski prostor gubi se njezina subverzivnost, a institucionalizacija street arta otvara pitanje autentičnosti. Istodobno, dok gradske vlasti podržavaju murale, masovno brišu grafite, stvarajući selektivnu vizualnu politiku. Umjetnici poput Cheza upozoravaju na nedostatak legalnih zidova za mlade, dok institucionalizirani street art riskira postati ukras gentrifikacije. Dakle, sloboda izražavanja ili kapitalizacija pobune – što nam ostaje? Kulturpunkt
Svi natpisi u gradu su ‘ubij Srbina’, ‘ubij tovara’, ubij ovog, ubij onog – ubij drugačijeg. Je li tako? Nitko dosad se nije udostojio napisati direktno ‘ubij ženu’ da bi se eventualno potakla tema nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i sveprisutnog femicida za kojeg preventivni mehanizam uopće ne postoji osim na papiru. Ovo je, onako, direktno u kosti – rekao je Goran Pavić Sefo, koji tvrdi da je on napisao taj grafit na Trgu Bana Jelačića. I inače ispisujem grafite po gradu, prije ovog je bio ‘Bitno da su djeca dobro’ na puno frekventnih mjesta i vidim da se nitko time ne bavi. Svi natpisi koji su podložni za razradu teme su natpisi koje sam zadnjih godina smislio samo da bi potaknuo malo društvo da se nauči komunicirati problem. Index
Za razliku od “visoke” umjetnosti koja je razumljiva samo uskom broju eksperata koji poznaju gramatiku ili formu djela, socijalna dimenzija javne umjetnosti leži u njezinoj interaktivnosti i uključivosti. U međuprostorima urbanih kapilara, na mjestima svakodnevnog života, umjetnička intervencija treba biti osjetljiva na lokalne prilike, promovirati osjećaj pripadnosti unutar zajednice ili reflektirati kolektivne brige i potrebe te procesima izvedbe težiti uključivanju građana i razvoju demokratskih praksi. Umjetnost u javnom prostoru, kao nešto vidljivo i pristupačno, oplemenjuje lokalitet pridajući mu specifičan genius loci koji se raspoznaje vizualnim i diskurzivnim putem. Upravo je zato recepcija od strane lokalne zajednice nužna za uspostavu dvosmjerne komunikacije kakvu umjetničke intervencije podrazumijevaju, ili barem priželjkuju. Kulturpunkt
Da bi spriječio taj vandalizam, kako gradska vlast naziva crtanje raznih simbola i poruka po gradskim fasadama, Grad Zagreb financirat će čišćenje i uklanjanje grafita u središtu grada u stopostotnom iznosu, a za ostale dijelove grada spreman je financirati 80 posto tih troškova. Za Zagrepčane koji su suvlasnici tih privremeno uništenih fasada postoji samo jedan uvjet: da čišćenje svakoga sljedećega grafita financiraju sami, odnosno iz pričuve, kako bi se ilegalne grafitere obeshrabrilo da ponovno troše boju i riskiraju da budu uhvaćeni. Pojačat će komunalne redare, ali i kazne za one koji budu uhvaćeni. One se penju i do 2 tisuće kuna. Lider
Grafit od mahovine ili eko-grafiti oblik je vrtne umjetnosti koji je nastao kao otpor nemilosrdnom konstantnom nastajanju betonskih ulica. Geometrijski uzorci, razni ornamenti, natpisi, životinje samo su neki od motiva u koje se prirodna mahovina pretvara pod rukama umjetnika, a čija djela krase neugledne zidove diljem svijeta. Baš poput izrade svakog grafita, i ovaj iziskuje pripreme u vidu skica na papiru kasnije i na zidu, samo što ova priprema uključuje i jedan “sitan” detalj – šetnju šumom. Green
Sveučilišna bolnica Blato, umjesto najvećeg kliničkog centra u regiji, od 1985. stoji kao sablasni čuvar izlaza iz grada Zagreba. Napušteni projekt preuzela je priroda, a čini se i – grafiteri. Express…
Blackbook Croatia: Po prvi put objedinjeni radovi hrvatske graffiti scene
View this post on Instagram