Umirovljenici će ubuduće moći zadržati svoju i naslijediti mirovinu partnera! - Monitor.hr
09.11.2020. (16:00)

Samo ti počivaj u miru

Umirovljenici će ubuduće moći zadržati svoju i naslijediti mirovinu partnera!

Novi model obiteljske mirovine, koji će se uvesti najranije 2022. godine, ići će u smjeru da se može naslijediti određeni postotak mirovine od preminulog člana obitelji koji je doprinosio mirovinskom fondu, a da istodobno preživjeli član obitelji zadrži i svoju mirovinu. Sad je sustav obiteljske mirovine uređen tako da se može naslijediti 70 posto mirovine preminulog člana obitelji, ali istodobno preživjeli član obitelji, mora se odreći svoje mirovine. Jutarnji


Slične vijesti

08.09. (13:00)

Kako izaći iz začaranog kruga smanjivanja penzija?

Šonje: Mirovine za 21. stoljeće: mirovinski sustavi, štednja i ulaganja

Cilj serije članaka je na jednome mjestu prikazati brojne čimbenike koji utječu na održivost i izdašnost mirovinskih sustava, za koje neki ekonomisti smatraju da su najsloženiji socio-ekonomski pod-sustavi. Problem nije mali i jednostavan jer starenje opće populacije s jedne strane povećava udjel umirovljenika u ukupnom broju stanovnika, a s druge strane smanjuje udjel radno-aktivnog stanovništva, radne snage i zaposlenih iz čijih se bruto plaća uz pomoć mirovinskih doprinosa financiraju mirovine aktualne generacije umirovljenika. Povećanje stope mirovinskog doprinosa za prvi stup poskupljuje rad, a to može dovesti do smanjenja zaposlenosti i u krajnjem slučaju do iseljavanja ljudi u gospodarski uspješnije zemlje. Iseljavanje može pogoršati demografske trendove u dugom roku. Društvo se tako može naći u začaranom krugu, onesposobljeno za daljnji razvoj. Ali ipak ima nade, piše Velimir Šonje, uvijek optimističan i spreman na pronalaženje rješenja.

21.07. (19:36)

Crkavica

Više od 25 tisuća građana otišlo ove godine u mirovinu

Struktura današnjih novih umirovljenika izgleda tako da je njih većina, 14.552 otišla u starosnu mirovinu s gotovo 34 godine staža i 64 godine života, što nije loš podatak. Loš podatak je da su za to “zaradili” samo 2.809 kuna mirovine u prosjeku. U prijevremenu sa 37 godina staža otišlo je 3.886 građana sa 60 godina života i 2.847 kuna mirovine. Poslovni

05.05. (12:30)

Janica i Ivica u Monte Carlu, Ante u banani

Zašto bi ikome u Hrvatskoj moralo biti neugodno što će Ante Kostelić dobivati 2500 kuna mirovine?

Svatko zna odakle se u Hrvatskoj izračunava iznos mirovine. Kako si uplaćivao u mirovinski fond, tako na kraju dobiješ. Računaju se, jasno, godine i, jasno, iznosi uplata. Zašto bi, dakle, ikome moralo biti neugodno što će Ante Kostelić dobivati dvije i pol tisuće kuna na mjesec? Mogao je plaćati više pa bi mu i penzija bila bolja. A nije – piše Sanja Modrić.

04.05. (10:00)

Sramota!

Ante Kostelić: Imat ću mirovinu 2500 kuna, zar vam nije neugodno?

“U društvu koje ne može valorizirati ono što si radio, ili ne može slijediti i dati o tome određeno mišljenje i ocjenu, u takvom društvu je čovjek kao ja, ili netko drugi, izgubljen. Kako ja mogu biti zadovoljan, kad oni koji ocjenjuju nisu zadovoljni? Onaj tko je mene degradirao iz vrhunskog trenera u nekakvog drugog, znači da nije zadovoljan sa mnom. Zar tebi nije neugodno da čuješ da ću ja npr. imati penziju od dvije i pol tisuće kuna?” – priča najtrofejniji hrvatski trener Ante Kostelić za HTV.

29.04. (14:30)

Hoćemo li imati penziju, i koliku?

Mirovine i starenje: Pad, prilagodba, rast

Ekonomski lab pokrenuo je serijal tekstova o mirovinama za 21. stoljeće (sponzorira RBA, izlazit će mjesečno), s fokusom na to kako kako planirati umirovljenje i mirovinu, kakve su opcije isplate mirovina i kako birati mirovinski fond. Prvi tekst bavi se temeljnim problemom demografskih trendova i širim društvenim promjenama vezanim uz starenje stanovništva.

29.08.2020. (19:00)

Nek nešto kapne i iz EU

Uvodi se europska mirovina – privatna štednja za umirovljeničke dane

Europska je mirovina, kao Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP), zamišljena kao dodatak obveznom, nacionalno reguliranom mirovinskom osiguranju i privatnom mirovinskom osiguranju koje se u nekim državama članicama koristi puno više nego u Hrvatskoj. Razlog zbog kojeg se stvara ovakva dodatna europska mirovina krije se u procjeni da će praktički sve države članice EU, zbog starenja stanovništva, biti suočene s pritiskom na održivost mirovinskih sustava. Pridjev europska nosi jer je prilagođena mobilnosti radnika po raznim državama članicama EU: proizvod će se moći seliti kako se seli radnik, iz jedne države u drugu. Piše Tomislav Krasnec, Večernji list.

10.05.2020. (11:00)

Radio ne radio, mirovina ista (skoro)

Starijima od 65 godina koji nemaju mirovinu od iduće godine naknada od 800 kuna

Od sljedeće godine u Hrvatskoj bi 19.700 građana starijih od 65 godina, a koji ne primaju mirovinu, trebalo primati nacionalnu naknadu za starije osobe, procijenila je to Vlada koja je u parlament i poslala zakonski prijedlog po kojem se od 1. siječnja uspostavlja ta naknada koja zapravo znači provedbu plana da se uvede nacionalna mirovina, o čemu se u Hrvatskoj govori proteklih 20 godina. Ta naknada bit će dvjestotinjak kuna manja od zajamčene mirovine koju dobivaju građani koji su ostvarili barem 15 godina staža. Procjenjuje se da u 2022. godini pravo imalo 21.550 osoba. Novi list

20.02.2020. (18:30)

Il ćemo kraće živjet, il ćemo duže radit

I to mi je hvala što sam radio čitavog života? – kako osigurati pristojne penzije?

Kako u zemljama s niskim BDP-om osigurati pristojnu mirovinu sadašnjim, da ne spominjemo buduće naraštaje? Situacija je zapravo apsurdna: baš zbog sve manjeg nataliteta se u mnogim obiteljima pojavljuje “obrnuta piramida”: mnogo starije rodbine i malo djece – koja će jednog dana i naslijediti čitav taj imutak. No tek iznimno će to biti i likvidan imutak od kojeg će se moći plaćati računi i odlaziti u trgovinu. Kako onda ipak pristojno živjeti u starosti? – pita Deutsche Welle (i ne daje odgovor).