Umjetnu inteligenciju ne bi smjela kontrolirati šačica velikih tvrtki - Monitor.hr
17.10.2023. (23:00)

Prije nego se otme kontroli

Umjetnu inteligenciju ne bi smjela kontrolirati šačica velikih tvrtki

Dobrobiti interneta doprle su do milijardi ljudi zato što nije bila dopuštena dominacija jedne ili dvije tvrtke, iako, gledajući unatrag, mogle su se donijeti mnoge odluke koje bi zaštitile tržišno natjecanje i privatnost. Motori razvoja umjetne inteligencije trenutno su američki tehnološki divovi. Microsoft u savezu s AI startupom OpenAI nudi usluge u pregledniku Bing i programima Office i Cloud, a Google nudi Bard chatbot. Tu je još i Meta, Adobe i proizvođač čipova Nvidia. Moć tehnoloških divova mjeri se u milijardama dolara i tome se ne može parirati, ali eksperimentira se se s manjim modelima koji se mogu koristiti na prijenosnom računalu ili pametnom telefonu. Lider


Slične vijesti

Danas (11:00)

A koliko troši na sto kilometara? To nije otkrio

Sam Altman otkrio koliko točno energije i vode utroši prosječan upit ChatGPT-u

Jedan prosječni upit potroši oko 0,34 Wh električne energije, što je otprilike onoliko koliko bi pećnica potrošila za nešto više od jedne sekunde ili visokoučinkovita žarulja za nekoliko minuta. Također potroši oko 0,32 mililitra vode, što je otprilike jedna petnaestina čajne žličice. Šef OpenAI-ja napisao je objavu na svojem blogu u kojoj se osvrće na “singularnost”, činjenicu da će čovječanstvo uskoro vjerojatno, po njemu, stvoriti umjetnu superinteligenciju, uz neke zanimljive detalje. Bug

Danas (00:00)

Kad AI glumi čovjeka, zaboravi na "hmm" i "znaš ono"

Kako prepoznati deepfake? Više od pogleda ispod haube

AI-tehnologija koristi za generiranje vizualnog (i drugog) sadržaja koji izgleda sve uvjerljivije. Motivacije za stvaranje takvih dezinformacijskih sadržaja različite su i neke nisu nužno zlonamjerne, od eksperimentiranja do igranja novim alatima. Britanski The Guardian, u članku u kojem objašnjava kako raspoznati deepfake i sadržaje generirane uz pomoć alata umjetne inteligencije, napominje kako je videozapise, posebno one u kojima se pojavljuju ljudi, teže lažirati nego fotografije ili zvuk. Budući da videozapis uključuje sliku, pokret i zvuk, ti su elementi često neusklađeni. Ljudski zvuk generiran umjetnom inteligencijom često ima blaži ton, a govor je manje konverzacijski od onoga kako obično razgovaramo. Uz to, ne čuje se puno emocija, zastajkivanja ili poštapalica. Novinari bi trebali provjeravati sumnjivi sadržaj s nekoliko metoda, a ako je poznata osoba u pitanju, izravnim kontaktiranjem te osobe. Faktograf

Jučer (13:00)

Tvoj oblak suši moju rijeku (i breskve)

Umjetna inteligencija žedna je kao pustinjski kaktus: sukob Big Techa i poljoprivrednika u Španjolskoj

Dok EU pokušava razviti vlastitu AI infrastrukturu, lokalne zajednice u Španjolskoj, posebno u sušom pogođenom Aragonu, bune se protiv gradnje podatkovnih centara zbog njihove ogromne potrošnje vode. Microsoft i Amazon planiraju milijarde eura ulaganja, ali lokalni poljoprivrednici i aktivisti upozoravaju da Big Tech ugrožava ionako oskudne vodne resurse. Tvrtke obećavaju “vodno pozitivnu” budućnost, no kritičari ta obećanja nazivaju greenwashingom. Potrošnja vode AI sektora već je dosegnula 62 milijuna kubika godišnje, a do 2030. mogla bi narasti na 90 milijuna. tportal

Utorak (16:00)

Veliki brat te gleda

Palantir: Kontroverzni tehnološki div u srcu Trumpove strategije podataka

Palantir Technologies, tajanstvena tvrtka koju je suosnivač PayPal-a Peter Thiel osnovao 2003., a financirala CIA, postala je ključni igrač u Trumpovoj administraciji. Njezini sofisticirani softveri, Gotham i Foundry, analiziraju ogromne količine podataka za vladine i komercijalne klijente. Iako se procjenjuje na 20 milijardi dolara, Palantir ima samo 125 klijenata, uključujući američku vojsku i obavještajne agencije.

Nedavna izvršna uredba Donalda Trumpa, koja teži “uklanjanju informacijskih silosa”, gurnula je Palantir u središte spajanja osobnih podataka Amerikanaca. Kritičari upozoravaju na potencijalni politički nadzor i represiju. Unatoč internim neslaganjima i etičkim dilemama oko suradnje s vladom i međunarodnih operacija (poput Izraela), tržišna vrijednost Palantira raste. Kompanija tvrdi da je samo “obrađivač podataka”, ali ostaje nejasno tko će snositi odgovornost u slučaju zloupotrebe. Lider

Utorak (00:00)

Prvi posao? Samo ako ste robot s diplomom iz prompt inženjeringa

AI reže početničke poslove, mladi ostaju bez prilika – upozoravaju vodeći ljudi industrije

Izvršni direktori OpenAI-a, Palantira i Anthropica upozoravaju da umjetna inteligencija brzo guta početničke uredske poslove, ostavljajući mlade bez karijernih odskočnih dasaka. Automatizacija i AI agenti preuzimaju sve više rutinskih zadataka, a bez ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju, prijeti rast nezaposlenosti. Alex Karp (Palantir), Dario Amodei (Anthropic) i Sam Altman (OpenAI) pozivaju na društvenu odgovornost i hitno djelovanje jer, kako poručuju, tehnološki napredak bez plana može dovesti do ozbiljnih društvenih potresa. Poslovni

Subota (22:00)

Pametni algoritmi na godišnjem, Indijci na prekovremenom

Kad AI glumi sebe: iluzija umjetne inteligencije

Fenomen AI washinga sve je rašireniji – tvrtke zavaravaju investitore i korisnike tvrdeći da koriste umjetnu inteligenciju, dok iza kulisa ljude zamjenjuju navodni roboti. Builder.ai, procijenjen na 1,5 milijardi dolara, pao je kad se otkrilo da njegove “AI” aplikacije izrađuju programeri ručno. Amazonov Just Walk Out sustav bez blagajni također ovisi o tisućama ljudi. Uz reputacijske, pojavljuju se i regulatorni problemi. Eksperti upozoravaju: AI treba koristiti promišljeno – jer nije magija, već resursno zahtjevna tehnologija koja ne raste na drveću. tportal

04.06. (14:00)

Upskillaj se ili te AI preskilla

Oko 85 milijuna radnih mjesta preuzet će roboti, 40 posto radne snage morat će se prekvalificirati

Tehnološki napredak, osobito razvoj umjetne inteligencije i robotike, ubrzano mijenja tržište rada. Poslovi nestaju, novi se otvaraju, a ključ opstanka postaju prekvalifikacija (reskilling) i usavršavanje (upskilling). Traže se i dalje ono što AI ne može dati: kreativnost, empatija, prilagodljivost i šesto čulo. Umjesto straha, naglasak je na spajanju tehničkih i mekih vještina te razvoju ljudskih kvaliteta koje nijedan algoritam ne može zamijeniti. Poslovni

03.06. (18:00)

Miyazaki stvara, dok AI kopira. Tko je jači?

Japanski anime autori dijele mišljenja: AI kao spas – ili krađa talenta?

Iako japanski zakon dopušta korištenje zaštićenih djela za treniranje AI bez dozvole autora, 94% umjetnika strahuje za svoja prava i poslove. Anime industrija već koristi AI, primjerice u projektu „Blizanke Hinahima“, kako bi smanjila troškove i kompenzirala manjak radne snage. Dok legendarni Miyazaki AI naziva “uvredom za život”, drugi ga vide kao korisnu alatku. Japanska kultura tehnološki je otvorenija, ali debata ostaje: je li AI pomoćnik – ili prijetnja kreativnosti? DW

02.06. (00:00)

Pale sam na Internetu

Hoće li umjetna inteligencija otuđiti ljude ili omogućiti kvalitetniji život? ‘Ključ je u razvijanju kritičkog razmišljanja’

Predrag Pale je više od 30 godina profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a mnogi ga znaju kao čovjeka koji je uveo internet u Hrvatsku. Kaže da vještina računanja na pamet ili na papiru polako nestaje, što je više znak promjena nego činjenice da ljudi postaju gluplji. Za korištenje složenijih alata ipak treba imati neke vještine. ChatGPT je prije svega komunikacijski alat i to vrlo ugodan za ljude, i iako može biti koristan u brojnim stvarima, ne bi ga trebalo koristiti za ozbiljne i važne stvari poput medicinskih savjeta, donošenja zakona i slično. Mnogi već sada smatraju da živimo u svijetu laži, no to bi napretkom tehnologije moglo postati i još naglašenije. Internet je unatoč brojnim nedostatcima i opasnostima, i dalje fascinantna stvar. Najvažnije je razvijati kritičko razmišljanje. HRT

01.06. (10:00)

Kad AI laže bolje od političara na predizbornom skupu

Beck: Chatbotovi su vrlo uspješni u uvjeravanju, ali sve više haluciniraju

List Chicago Sun-Times iz Illinoisa objavio je popis knjiga za plažu pomoću ChatGPT-ja. Navedni pisci su poznati i priznati, ali nikada nisu objavili navedena djela. Piše to Boris Beck za Večernji list. O halucinacijama chatbotova govori se kad lažne podatke predstavljaju kao istinite, ali i kad odgovor zapravo nije netočan, no nije relevantan za postavljeno pitanje ili ne slijedi dane upute. Hakirani chatbotovi mogu usisati s interneta razne ilegalne podatke i tako olakšati kriminalne ili obmanjujuće aktivnosti. Organizirane su i debate ljudi i umjetne inteligencije, u kojima se pokazalo da je chatbot veoma uspješan u uvjeravanju. “Ako se uvjerljiva umjetna inteligencija može primijeniti u velikim razmjerima, možete zamisliti vojske botova koje mikrociljaju neodlučne birače.” Cijeli tekst na Narodu