Umro Predrag Matvejević - Monitor.hr
02.02.2017. (15:29)

Mediteranska osmrtnica

Umro Predrag Matvejević

Umro je Predrag Matvejević, istaknuti intelektualac, hrvatski i bosanskohercegovački pisac, hrvatski i talijanski državljanin. Preminuo je u Zagrebu, u 85. godini. Bio je humanist, kozmopolit, poliglot i aktivist, posjećujući prosvjede do svoje kasne dobi, zalažući se uvijek za ljudska prava, mirotvorstvo i razum (ovdje jedan ne toliko stari intervju). Njegov Mediteranski brevijar preveden je na brojne svjetske jezike, od Tokija do Los Angelesa, a prije godinu dana šezdesetak uglednih talijanskih umjetnika potpisalo je inicijativu da mu se dodijeli Nobelova nagrada upravo za ovu knjigu. N1


Slične vijesti

05.03. (18:30)

Razgovori koji kulturu znače

Razgovori s Krležom: Matvejevićev doprinos općoj krležijani nemjerljiv je i zato što je iz Krleže izvukao i neke intimnije aspekte njegove ličnosti

Postavši njegovim konfidentom, prema kojemu je tada već časna starina Krleža osjećao duboko poštovanje i uvažavanje, Matvejeviću je pošlo za rukom nagovoriti barda i na seriju razgovora u kojima će biti zahvaćen vrlo širok spektar tema. Tako je i nastala knjiga “Razgovori s Miroslavom Krležom”, objavljena u Zagrebu prije pola vijeka i pola dekade. Višekratno je nadopunjavanja i pretiskavana: čak četiri puta još za Krležina života te isto toliko puta i pošto je pisac već bio upokojen.

Miroslav Krleža nije puno davao intervjue. Nije ni trebao, jer je imao neograničene i slobode i tribine da na najvidljivijim i najeksponiranijim mjestima u bivšoj državi, u raznim literarnim formama, iznosi svoja stanovišta što su u sebi uvijek nosila i duhovnu municiju vrlo utjecajnu za formiranje trendova i ukusa u društvu. Vrijeme nastanka Matvejevićevih “Razgovora” vrijeme je u kojem se tek začinju sredstva masovnih medija koja će strelovito ubrzati i raspaliti komunikaciju među udaljenim ljudima. Pa i kad se to zgodi, poglavito tijekom 70-ih godina, Krleži neće biti stalo svoj lik i djelo eksploatirati posredstvom sve više razvedenih masmedijskih tehnoloških noviteta. Novosti

09.10.2023. (00:00)

"U zemlji laži sve je istina", rekla bi Dubravka Ugrešić

Miljenko Jergović: Dekonstrukcija laži stoput izgovorene na HRT-u: “Miro Gavran je najprevođeniji hrvatski pisac”

  • Neku je večer urednica Zrinka Turalija, najavljujući mu u Vijestima iz kulture Prvog programa HTV-a novi roman, predstavila Miru Gavrana kao “najprevođenijeg hrvatskog književnika”. Otkako je na čelu Matice hrvatske, visokodotirane ustanove, u koordinaciji s kojom država donosi zakone u kulturi, te otkako slušamo vijesti o tome da predsjednik Gavran ide na Kaptol da potvrdi kako je djelovanje MH sasvim u skladu s djelovanjem Katoličke crkve, mogao bi se steći dojam kako laž o najprevođenijemu nije tek gesta konvencionalne ljubaznosti, nego da je riječ o projektu od državnoga i nacionalnog značaja. Književnost nije natjecanje, no reći da je Miro Gavran “najprevođeniji hrvatski književnik” neugodna je laž, jer je to nešto što je izmjerljivo.
  • Više je mjerila prema kojima se lako i egzaktno da izračunati koji su to najprevođeniji hrvatski književnici. Jedno bi bilo mjerilo broja jezika. Drugo bi bilo mjerilo broja izdanja prevedenih djela. Treće bi bilo mjerilo prevedenih originalnih naslova. Da bi svaki od odabranih kriterija bio vjerodostojno primijenjen, te da bismo doznali koji li je to “najprevođeniji hrvatski književnik”, potrebno je još nešto: ustanoviti koji su to nakladnici objavili rečena izdanja, jesu li stvarni ili fiktivni, jesu li ugledni ili za njih nitko nikad nije čuo.
  • Po većini odabranih mjerila najprevođeniji hrvatski književnici su, ustvari, dvije književnice: Dubravka Ugrešić i Slavenka Drakulić. Trećemu po redu nećemo spominjati ni ime, ni djelo, dok bi četvrti bio Predrag Matvejević. Ujedno, Matvejević je autor pojedinačno najprevođenije hrvatske knjige, “Mediteranskog brevijara”. Ni među piscima koji slijede iza četvero doista najprevođenijih, ni među njih još pet-šest, ne bi se moglo naći ime Mire Gavrana. Prijevode njegovih romana naprosto nije moguće pronaći kod relevantnih ili manje relevantnih nakladnika u zemljama na čije su jezike navodno prevedeni… Jergović
30.11.2017. (13:53)

Predrag Matvejević / Umijeće osporavanja – 30. studenog u 18h u zagrebačkoj Medijateci Francuskog instituta

04.03.2016. (21:35)

Pisci podupiru nominaciju Matvejevića za Nobelovu nagradu: Kod Matvejevića skromnost pokazuje kako ne moraš nužno biti bukač da bi se tvoj glas čuo

09.02.2015. (10:46)

Kako dalje?

Predrag Matvejević: Žrtve su žrtve, bio genocid ili ne

Kako naći jedan modus i više modusa za prave, humane, civilizacijske odnose među tim dijelovima, da se ne rasprši cjelina u dijelove, nego da dijelovi surađuju, saobraćaju u cjelinu, pita se Predrag Matvejević kada govori o Bosni u Novm listu. “Na kraju krajeva žrtve su žrtve, bio ili ne bio genocid, ubojice su ubojice, a ubijeni su žrtve. I tako, s tim iskustvima bi se trebalo ići dalje. Ono što mi se čini da nedostaje, nedostaju kulturni procesi, procesi među intelektualcima koji bi vodili ka rješenjima objektivno najpouzdanijim”. Novi list