Unatoč klimatskim promjenama i češćim požarima, broj opožarenih područja se smanjuje - Monitor.hr
07.08.2024. (19:00)

Kad uskoro neće više imati što izgorjeti

Unatoč klimatskim promjenama i češćim požarima, broj opožarenih područja se smanjuje

. Godišnje štete od šumskih požara u svijetu procjenjuju se na više od 50 milijardi eura, a u Hrvatskoj na oko 30 milijuna eura. To uključuje direktne troškove gašenja, štete na infrastrukturi i ekosustavima, kao i indirektne gubitke povezane s utjecajem na turizam i zdravlje. Projekcije pokazuju da će u ljetnim mjesecima u Hrvatskoj biti sve više suša i vjetrova, a sve manje oborina, osobito u priobalju. U DHMZ-u upozoravaju da brojne studije i projekcije predviđaju da će se trend rizika od nastajanja požara u nadolazećim desetljećima povećavati. No, iako je broj požara veći, manje je opožarenog područja. Stranica Our World in Data ističe da je za razumijevanje ovog naizgled paradoksa važno vidjeti kako su se spaljena područja promijenila u različitim krajolicima. Naime, većina pada u opožarenim površinama dolazi od grmlja, travnjaka i oranica (s malim padom u savanama), dok su šumski požari prilično stabilni. U radu objavljenom u časopisu Science znanstvenici primjećuju isti trend: “Neočekivano, globalno opožareno područje smanjilo se za oko 25% tijekom proteklih 18 godina, unatoč utjecaju klime.” Index


Slične vijesti

Utorak (17:00)

Dovoljno da griju cijelu Zemlju

U Kini otkrili nalazišta vrijednih minerala za proizvodnju energije, zalihe za 60 tisuća godina

Kina je objavila da su njezini geolozi u rudarskom kompleksu Bayan Obo, jednom od najvažnijih nalazišta rijetkih minerala na svijetu, identificirali golema nalazišta radioaktivnog elementa torija. Prema procjenama kineskih stručnjaka, te bi zalihe mogle zadovoljiti njihove energetske potrebe u idućih 60.000 godina. Znanstvenici već desetljećima vide torij kao moguću zamjenu za uran u nuklearnim reaktorima, no tek u posljednjih nekoliko godina ozbiljno se ulaže u razvoj tehnologija koje bi ga mogle koristiti. Dobra strana torijskih reaktora je to što proizvode radioaktivni otpad koji ima kraće vrijeme poluraspada pa znatno smanjuje problem dugotrajnog skladištenja nuklearnog otpada. Torij se teže može upotrijebiti za proizvodnju nuklearnog oružja. Index

Ponedjeljak (16:00)

Statistika 1 - Teorije zavjere 0

Jarić Dauenhauer: Mlade osobe ne umiru zbog cjepiva protiv korone, glavni uzroci su maligne bolesti i bolesti krvožilnog sustava

Kada mlad i naizgled zdrav čovjek iznenada premine, osobito ako je poznat, društvene mreže često preplave komentari i pitanja među kojima su najčešći:”Je li to zbog cjepiva? i “U zadnje vrijeme sve češće umiru mladi”. Važno je razumjeti da su ljudi oduvijek umirali mladi, čak i oni koji su bili zdravi ili naizgled zdravi. Početkom 20. stoljeća ljudi su u prosjeku živjeli samo 30 do 40 godina, dok danas prosječan životni vijek doseže 70 do 80 godina, ovisno o regiji i uvjetima. To ne znači da prije 100 godina nitko nije živio duže, već upravo to da je danas mnogo manje ljudi koji umiru mladi, što znači da ih više doživi zrelost i duboku starost. Važno je napomenuti da je smanjenje životnog vijeka tijekom pandemije povezano s covidom-19, a ne s cijepljenjem. Istraživanja su pokazala da je stopa smrtnosti od svih uzroka niža među cijepljenima u usporedbi s necijepljenima, jer su cjepiva značajno smanjila rizik od teških oblika covida-19, ali i od posljedičnih komplikacija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Nedjelja (09:00)

Misli na druge

Otkrivene kronične nuspojave cjepiva protiv korone

Cjepiva protiv covida-19 spasila su milijune života, no neka istraživanja pokazuju rijetke kronične nuspojave poznate kao postvakcinacijski sindrom (PVS), koji uključuje simptome poput umora i bolova. Istraživanje sa Sveučilišta Yale pokušalo je utvrditi uzroke, otkrivši moguću povezanost s imunološkim promjenama i šiljastim proteinom. Iako je broj slučajeva nizak, daljnja istraživanja mogu pomoći u razumijevanju PVS-a i razvoju sigurnijih cjepiva. Unatoč tome, neto korist od cijepljenja je nesumnjiva. Index

28.02. (13:00)

Ajmo planeti, svi u vrstu!

Danas na noćnom nebu rijedak fenomen: svi će se planeti Sunčevog sustava poravnati

Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Neptun i Uran vidjet će se istovremeno, poredani u spektakularan, skladan niz koji je poznat kao veliko planetarno poravnanje. Mjesec će biti mlad, tek mali srpić ispod Saturna nisko na horizontu. Ovakav događaj izuzetno je rijedak i neće se ponoviti sve do 2040. godine. Posebno je rijetko to što će se planetima pridružiti Merkur koji je često preblizu Suncu ili je ispred ili iza njega tako da se ne može vidjeti. Najbolje vrijeme za promatranje ovog fenomena bit će neposredno nakon zalaska Sunca, naravno, ako i gdje bude vedro. Preporučuje se pronaći mjesto s otvorenim pogledom na zapadni horizont, daleko od svjetlosnog zagađenja gradskih područja. No, najbolji je doživljaj teleskopom u zvjezdarnici. Index

06.02. (16:00)

Ako ćemo negdje morati početi iznova...

Otkriven novi planet na kojem je moguć život, udaljen je samo 20 svjetlosnih godina od nas

Nazvan HD 20794 d (prema zvijezdi HD 20794, uz koju su ranije otkriveni planeti HD 20794 b i HD 20794 c), ovaj planet ima najmanje 6.5 puta veću masu od Zemljine. To bi ga moglo činiti super-Zemljom, stjenovitim svijetom s rijetkom atmosferom, no također postoji mogućnost da je riječ o planetu sličnom malenom Neptunu s gustim slojevima plinova ili čak globalnim oceanom iznad čvrste jezgre. Od svoje je zvijezde je udaljen otprilike kao Mars od Sunca, dok se na drugom kraju približava zvijezdi na udaljenost sličnu onoj Venere, gdje vladaju visoke temperature. Postoji mogućnost da se na planetu nalazi i voda. Index

04.02. (21:00)

Prije su nas dijelile samo ograde, a danas imamo i digitalne rovove

Društvene mreže: Od globalnog trga do digitalnog ringa

Društvene mreže, zamišljene kao mjesta povezivanja, postale su poprište sukoba i polarizacije. Algoritmi, dizajnirani da nas zadrže što dulje na platformama, potiču ljutnju i mržnju, hraneći naše predrasude i stvarajući “komore odjeka”. Istraživanja pokazuju da je stvarni problem u tome što naši mozgovi nisu prilagođeni količini različitosti s kojom se susrećemo online. Rješenje možda leži u povratku na starije, decentralizirane oblike komunikacije ili u pronalasku načina da se algoritmi usmjere prema društvenoj odgovornosti, a ne profitu. Index

04.02. (08:00)

Samo da se ne pomame za njim pa da opet bude nestašice za potrebite

Revolucionarni lijek za mršavljenje i dijabetes stigao u Hrvatsku

Tirzepatid, lijek za liječenje dijabetesa i pretilosti, dostupan je u Hrvatskoj od studenog 2024. i već pokazuje izvanredne rezultate. Pacijenti prijavljuju značajan gubitak težine i poboljšanu kvalitetu života, a liječnici ističu njegovu učinkovitost i manje nuspojava u usporedbi s prethodnim terapijama. No, visoka cijena i nedostatak pokrića HZZO-a ograničavaju njegovu širu primjenu. Unatoč tome, studije potvrđuju da ovaj lijek može smanjiti rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i masne jetre te čak nadmašiti učinke semaglutida i barijatrijske kirurgije. Index

26.01. (17:00)

Šteta što ne dišemo na škrge

Onečišćenje zraka godišnje ubije više ljudi nego cigarete

Zrak u Zagrebu opet je opasan za zdravlje s AQI indeksom iznad 150. Glavni krivci su mala kućna ložišta i prekogranično zagađenje. Iako se kvaliteta zraka dugoročno poboljšava, problem ostaje ozbiljan jer onečišćenje zraka godišnje ubije više ljudi nego cigarete. Grad i država planiraju mjere poput energetske obnove zgrada, modernizacije prometa i javnog prijevoza i poticanja obnovljivih izvora energije. Zagreb uvodi senzore za bolji nadzor i provodi edukaciju građana. EU direktiva s novim standardima do 2030. ključna je za daljnji napredak. Index… problem komentiraju i na Forumu.

24.01. (12:00)

Kad se sjever i jug ne slažu – ni na Marsu

Misterij Marsove dihotomije: južna toplina vs. sjeverna hladnoća

Hrvatski geofizičar Hrvoje Tkalčić i njegov kineski kolega Weijia Sun otkrili su da je unutrašnja dinamika Marsa odgovorna za drastične razlike između južne i sjeverne polutke – od debljine kore do topografije i magnetizma. Proučavajući marsotrese zabilježene NASA-inom misijom InSight, utvrdili su da je plašt ispod juga topliji i dinamičniji, zahvaljujući procesima konvekcije. Ovo otkriće rasvjetljava rane faze Marsove povijesti i pruža nova pitanja o sudbini vode i magnetskog polja Crvenog planeta. Tkalčić poručuje: “Treba nam više seizmometara – i malo sreće!” Index

19.01. (20:00)

Filozofi su zapravo prvi influenceri

Filozof Nigel Warburton: Peter Singer utjecajan je filozof, Slavoj Žižek često priča besmislice

Na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji Instituta za filozofiju u Zagrebu jedan od govornika bio je filozof Nigel Warburton, suvoditelj popularnog podcasta Philosophy Bites, koji je do sada preuzet više od 47 milijuna puta. Za Index kaže: Najutjecajniji filozof s kraja 20. i početka 21. stoljeća bio je Peter Singer.  Njegove ideje o tome zašto bi bogatiji Zapad trebao dio svojih sredstava donirati kako bi učinkovito pomogao manje sretnima u drugim dijelovima svijeta dovele su do usmjeravanja milijuna dolara u te svrhe. Slavoj Žižek može biti zabavan i povremeno briljantan provokator, no njegova bujica nejasnih riječi često je besmislena. Njegova popularnost podsjeća na priču o carevu novom ruhu. Loša filozofija može se manifestirati na različite načine. Jedan od njih je izvođenje logičkih zaključaka iz netočnih premisa i tvrdnja da su ti zaključci apsolutna istina. Savršena logika ne jamči ništa ako ste pogriješili u početnoj točki. Poput znanstvenika, najbolji filozofi otvaraju svoje ideje za kritiku.