Uprava Jadran filma najavila je otvaranje devet obnovljenih studija - Monitor.hr
16.06. (14:00)

Crollywood

Uprava Jadran filma najavila je otvaranje devet obnovljenih studija

Infrastrukturna investicija na 75.000 četvornih metara rješava dugogodišnji problem nedostatka prostora za velike domaće i strane produkcije, nudeći im puni krug usluga. Među kapacitetima se ističu Studio 2 s podvodnim bazenom te legendarni Studio 3, koji će nositi ime Orsona Wellesa. Wellesov spomenik izradit će njegova životna partnerica Oja Kodar. Unatoč izostanku državnih dotacija, Jadran film u godini svoje 80. obljetnice nastavlja rad na projektima poput “Gričke vještice” i planira izgradnju novog megastudija. HRT


Slične vijesti

04.11.2024. (20:00)

Bolji smo u ulogama drugih država nego same sebe

Picula: Miris mora u kinu – glumi li Hrvatska bolje Francusku, Italiju ili – sebe?

Posljednjih su tjedana u hrvatskim i – svjetskim kinima zaredali filmovi koji su protekle dvije godine snimani na hrvatskoj obali pri čemu je uglavnom riječ o pričama u kojima je Hrvatska ‘odglumila’ druge zemlje. Usto, imena poput oskarovaca Kate Winslet, Marion Cotillard i Danisa Tanovića te žanrovska šarolikost od drame do horora, dodatni su razlog za preporuku ovih naslova. Iako su hrvatske lokacije te angažman domaćih filmaša važan dio cjeline, glavnina je produkcije realizirana u Mađarskoj. Nažalost, Hrvatska nema ni približno takve uvjete snimanja filmova i njihove postprodukcije kao sjeverni susjed te je u pitanju još jedan aspekt kreativnih industrija i industrije općenito u kojoj je zemlja u 1990.-ima kobno deindustrijalizirana. Zagrebački Jadran film nekoć je bio središnjim mjestom ovog dijela Europe kada se radi o inozemnim produkcijama kojih je od sredine 1960.-ih do početka rata 1991. bilo gotovo stotinu i pedeset, i za veliki, i za mali ekran. Danas su u tom smislu Hrvatsku pretrčale sve bivše socijalističke države u Europi iza željezne zavjese. Boško Picula za tportal

21.08.2024. (13:00)

Primijenjeni umjetnici, ajmo

Idući Zagreb Design Week održat će se u prostorima Jadran filma

Novouređeni arhitektonski kompleks kultnog filmskog studija u zagrebačkoj Dubravi, izgrađen 1950-ih, smjestit će izložbeni program, market i ostale programe s repertoara ZGDW-a, čija je ovogodišnja tema sažeta u naslovu Razbijanje staklenog stropa: Revolucija dizajna. Ovom temom festival će nastojati promovirati različitost, jednakost, kreativnost i suradnju u dizajnu, izazivajući status quo, razbijajući ograničenja i otvarajući put svjetlijoj, inkluzivnijoj i inovativnijoj budućnosti dizajna. Na otvorenju festivala dodijelit će se i međunarodna nagrada za dizajn ZGDW AWARD, a odabrani radovi bit će predstavljeni na izložbi. Traje od 25. do 29. rujna. Vizkultura

18.02.2016. (23:02)

Jesu li nedavni mučni događaji označili konačni kraj legendarnog Jadran filma?

12.02.2016. (16:57)

Posrnuli div

Sud najavio stečaj Jadran film produkcije, Grubišić napao Finu

Trgovački sud u Zagrebu pozvao je zastupnike tvrtke Jadran filma produkcija, čiji je direktor Vinko Grubišić, da u roku od 15 dana predaju ovjeren popis imovine i obveza tvrtke kojoj je utvrđen dug od 294.000 kuna. U oglasu se pozivaju vjerovnici te tvrtke, koja je bila u postupku predstečajne nagodbe da u roku od 45 dana, predlože otvaranje stečajnog postupka, a ne odazovu li se Grubišić i vjerovnici sud je najavio da će donijeti rješenje o otvaranju i zatvaranju stečajnog postupka. Čim je taj poziv objavljen, iz Jadran film produkcije javljeno je da tvrtka nije u blokadi te da je “Trgovački sud pokrenuo skraćeni stečajni postupak na temelju prijedloga Fine u kojem su paušalno navedeni podaci o blokadi računa”. Poslovni

04.08.2015. (09:53)

Prodaja iluzija

Zašto je Hrvatska ostala bez filmskog blaga?

“Ono što se dogodilo s hrvatskim filmovima nije samo kulturna već i ideološka tema, živi dokaz koliko je bila opasna i naivna prijesna iluzija da ‘sve treba privatizirati’ jer će se ‘onda znati tko je gazda’, pa će se ‘on dobro brinuti o tome’. To je konstrukcija fejk kapitalizma, jer se privatiziraju dobra i aktivnosti kod kojih ne postoji ni tržište ni tržišna borba. Vidimo kako je to u filmu završilo: niti se danas ‘zna ko je gazda’, niti se ‘on brine o tome’, niti su klasici postali dostupan proizvod, niti se išta od tih blagodati privatnog sektora obistinilo”, piše Jurica Pavičić. Jutarnji