Uvoz iz Ukrajine manji za 2 milijuna eura - Monitor.hr
20.07. (14:00)

I dalje ide, malo sporije, ali ide

Uvoz iz Ukrajine manji za 2 milijuna eura

Prema podacima iz 2019. godine, Ukrajina je bila odgovorna za 42% suncokretovog ulja kojim se trguje na svjetskom tržištu, 16% kukuruza i 9% pšenice. Neke zemlje jako ovise o Ukrajini, poput Libanona koji uvozi 80% pšenice iz ove zemlje i Indije koja iz Ukrajine uvozi 76% svog suncokretovog ulja. Prema podacima iz 2021. godine, uvoz iz Ukrajine u Hrvatsku iznosio je 6,3 milijuna eura, a u prva četiri mjeseca 2022. godine četiri milijuna. Iako iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) ističu da vanjskotrgovinsku razmjenu s Ukrajinom karakterizira deficit, dodaju da je zabilježen “kontinuirani porast izvoza i uvoza u zadnjih nekoliko godina što je bio dobar pokazatelj sve jačih gospodarskih odnosa prije početka rata”. N1


Slične vijesti

Jučer (23:00)

A ti boga!

Ruski patrijarh: Vojnicima koji umru u Ukrajini bit će oprošteni grijesi

Ruski patrijarh Kiril je tijekom nedjeljne propovijedi, referirajući se na rat u Ukrajini, rekao da “žrtvovanje samoga sebe za ispunjenje vojne dužnosti čisti od svih grijeha”, piše ukrajinska Pravda. U prijašnjim propovijedima ruski patrijarh je govorio kako Rusi u Ukrajini čine “herojska djela” ako ubijaju Ukrajince.

Prekjučer (20:00)

Oba, oba su pala!

Fijasko Putinove avijacije: “Nije lako letjeti kad vam Ukrajinci sruše četiri bombardera u jednom danu!”

Da se Ukrajinci dobro znaju služiti protuzračnim oružjem pokazuje niz snimaka na društvenim mrežama, a tome svjedoči i 19-godišnji mladić Roman Glomba, kojeg je jučer odlikovao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Mladi vojnik je od početka rata uspio srušiti šest ruskih borbenih zrakoplova i jedan projektil. Sve je to učinio pomoću lako prijenosnog sovjetskog protuzračnog sustava „Igla“ s infracrvenim navođenjem. Zelenski mu je za zasluge uručio odlikovanje “Heroj Ukrajine”. Slobodna

Prekjučer (16:00)

Privatne vojske su danas "in"

U Ukrajini se pojavila grupa Mozart, potpuno je drugačija od Wagnera

Dobrovoljna organizacija pod nazivom Mozart, pod vodstvom vojnih veterana, ističe da u Ukrajini želi pomagati i spašavati živote za razliku od zloglasne ruske paravojne skupine Wagner. Oni dostavljaju humanitarnu pomoć, pomažu u medicinskoj evakuaciji i sudjeluju u obuci Ukrajinaca za borbe. “Ni u kojem slučaju ne izvodimo vojne operacije poput Wagnera”, kaže 52-godišnji Steve. Vozilima kojima dovoze pomoć civilima u povratku mogu evakuirati odrasle, djecu, ljubimce na neko sigurnije mjesto, što dalje od bojišnice. Index

 

Nedjelja (15:00)

„Nitko ne želi ratovati za Putinove interese“

Dmitrij Gudkov: “Samo Putinov vojni poraz u Ukrajini može srušiti ruski režim”

Dmitrij Gudkov, ruski opozicionar koji je napustio Rusiju prošle godine, obilazi zapadnu Europu i razgovara s političarima i diplomatima. Jedan od ciljeva mu je objasniti zapadnim političarima da su neke sankcije protiv Rusije efikasne, a druge samo koriste režimu Vladimira Putina. „Europljani moraju razumjeti da će izazvati još veći problem ako sada izoliraju Rusiju, ograde ju žicom visokom šest metara i okolo iskopaju kanal s krokodilima. Jer, nastat će siromaštvo, raspad zemlje mogao bi biti krvav. A ostat će nuklearno oružje i nitko ne zna kuda bi te rakete mogle poletjeti. Samo vojni poraz Putinovog režima može nas izbaviti od Putina”, smatra Gudkov. Deutsche Welle

Nedjelja (13:00)

Putin stjeran u kut

Postoji nekoliko scenarija nuklearnog udara. Amerikanci razrađuju planove, a Putin shvaća da nema izlaza

Ruska vojna doktrina opravdava korištenje nuklearnog oružja “kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv Rusije ili njezinih saveznika” i kao “odgovor na konvencionalni napad koji ugrožava  postojanje Rusije kao suverene države”. Kada iznuđenim ratnim referendumom okupirana ukrajinska područja postanu “ruska”, odredbe ove doktrine vrijedit će i tamo. A kada će se točno ispuniti kriterij za nuklearni udar, u nedemokratskom sustavu kakav je ruski odlučuje samo jedna osoba – Vladimir Vladimirovič Putin. Nitko se to do sada nije usudio napisati, ali upotreba nuklearnog oružja sad je izvjesnija od mogućnosti da do toga ne dođe. Putinu jednostavno ne ostaje nijedna druga karta da preokrene situaciju na ukrajinskom bojištu, dobije ovaj rat i sačuva živu glavu. Slobodna

Subota (22:00)

Kad će napokon shvatiti da nije Petar Veliki

Postoji neusklađenost između Putinovih političkih ciljeva i vojnih sredstava za njihovo postizanje

“U ovom ratu postoji dosljedna neusklađenost između Putinovih političkih ciljeva i vojnih sredstava za njihovo postizanje,” prenosi NYT riječi Michaela Kofmana, direktora ruskih studija na CNA, obrambenom istraživačkom institutu u Arlingtonu. “U važnim točkama odlučivanja Putin je odugovlačio, odbijajući prepoznati stvarnost, sve dok se opcije nisu pretvorile iz loših u gore.” Dodatni je problem što Putinove odluke, tumače američki obavještajni izvori za NYT, jačaju podjelu unutar zapovjedništva ruske vojske gdje postoje skupine suprotstavljenih mišljenja kad je riječ o odgovoru na ukrajinske vojne uspjehe. Putin, što god mislio o sebi, nije strateg, nema te sposobnosti, loš je taktičar, a tijekom ovih više od 20 godina na vlasti pokazao je da samo zna iskoristiti priliku. Ta sposobnost u ratu nema gotovo nikakve vrijednosti. Jutarnji

Subota (15:00)

"Ljubav" na mlazni pogon mržnje

Koga više vole Srbi: Putina ili ruski narod?

Da li Srbi više vole Putina ili ruski narod? Dok god je mogla da se povuče kakva-takva paralela između Putina i ruskog naroda, voleti Ruse moglo se razumeti i kao voleti Putina. Ali, linija je od pre par dana jasno povučena: Putin i ruski narod više nisu jedno i isto. Putin je rešio da životima žitelja Rusije brani svoju vlast – i to u Ukrajini. Čitalac se seća, slično su se ponašali i Srbi dok je Milošević u njihovo ime vodio ratove u susedstvu. Ali, sumnjam da se na tu tradiciju misli kada se govori o “bliskim vezama i sličnostima Srba s Rusima”. Pretpostavimo da je Srbima ruski narod draži od Putina. Ali, koji sad narod? Koga Srbi više vole: narod u policijskoj uniformi i s pendrekom u ruci ili narod što demonstrira protiv rata? Da li su Srbima draži Rusi koji beže preko granice ili Rusi koji uhvaćene sunarodnjake sprovode u kampove? Peščanik

Subota (09:00)

Ruski rulet

Neke bivše sovjetske države iskorištavaju rat u Ukrajini kako bi silom riješile dugogodišnje razmirice

Kada je pokrenuo invaziju na Ukrajinu, Vladimir Putin ponadao se da će obnoviti slavu nekadašnjeg Sovjetskog saveza, a zapravo je izazvao kaos kakav nije viđen od raspada SSSR-a 1991. godine, piše Politico. Dok Rusija pokušava osvojiti Ukrajinu, javljaju se novi-stari sukobi među nekim državama, nekadašnjim članicama SSSR-a. Azerbajdžan je granatirao sela i gradove duboko u teritoriju Armenije. Rata se pribojava i Gruzija (u kojoj na svakoj državnoj zgradi visi zastava Ukrajine u počast ratnim žrtvama) jer je oko petine njezinog teritorija pod ruskom okupacijom u deklariranoj, ali nikad međunarodno priznatoj Abhaziji. Odnosi Rusije i Kazahstana sve su gori, što zbog rata u Ukrajini, što zbog ruske blokade izvoza kazastanskog plina i nafte. U Pridnjestrovlju, koje se odcijepilo od Moldavije ali koje i dalje nije međunarodno priznato, nalazi se 1500 ruskih vojnika. Moldavija je u lipnju, zajedno s Ukrajinom, dobila status EU kandidata i želi da ruski vojnici napuste zemlju. Iskre frcaju, ljudi ginu i na granici Tadžikistana i Kirgistana… Politico/Jutarnji

Petak (10:00)

Taktički manevar

Mobilizacija u ovom trenutku za Rusiju znači nekoliko stvari

Ruski složeni birokratski sistem funkcionira na takav način da se prvo “legalizira” stanje pa se krene operativno djelovati. Tako je predsjednik Putin dan prije invazije na Ukrajinu prvo priznao LNR i DNR kao nezavisne republike u administrativnim granicama Donjecke i Luganske oblasti, a drugi dan najavio “specijalnu vojnu operaciju”. Iako Rusija ima par stotine tisuće vojno obučenih ljudi u policiji i zatvorima, potrebno je shvatiti da je Rusija ogromna zemlja i da su joj potrebne ogromne snage za održavanje unutarnje i vanjske sigurnosti. Pogotovo se ta potreba povećava ulaskom Finske u NATO. Ovom se mobilizacijom želi rotirati postojeći kadar u Ukrajini, koji je demoraliziran i desetkovan, ali i prikazati stanje kao obrambeno, pogotovo u jeku najavljenih referenduma. Index

22.09. (20:00)

Stvaranje panike

Eskalacija rata utjecala na vrijednost eura

Najava djelomične mobilizacije, kao i zlokobna prijetnja nuklearnim oružjem, koju je jučer nanovo istaknuo ruski predsjednik Putin, imali su očekivani učinak na financijska tržišta, provocirajući već uobičajeni bijeg kapitala ka sigurnijim utočištima. Prema već toliko puta viđenom obrascu, najveća žrtva povišenih geopolitičkih tenzija bio je – euro. Erozija vrijednosti europske valute logična je cijena neizvjesnosti koju mogućnost daljnje eskalacije ratnog sukoba nedvojbeno pojačava.U odnosu na početak godine, tečaj EUR/USD već bilježi dvoznamenkasti pad vrijednosti i plijeni najviše pozornosti aktera na deviznom tržištu, te se odlično uklapa u rasprostranjenu dominaciju američke valute (koju zapravo podgrijava restriktivna monetarna politika američke središnje banke). Poslovni