Ekstremi su se događali i prije i ne možemo reći da je za sve krivo globalno zatopljenje i klimatske promjene, ali njihova učestalost je, vrlo vjerojatno, posljedica klimatskih promjena za koje je čovjek kriv u velikoj mjeri, naglašava Vakula. HRT
Analiza provedena u suradnji s istraživačima sveučilišta Princeton i Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Njemačkoj rezultirala je zapanjujućim vizualnim kontrastima između svijeta kakav danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planet prosječno zagrije tri stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina u 19. stoljeću. Zimo
Zemlje diljem svijeta utrkuju se u pronalaženju rješenja za stakleničke plinove koji su rezultat ljudskih aktivnosti poput vožnje automobila i proizvodnje različite robe. I pokraj svih inovacija, nađe se i onih koji razmišljaju o sadnji drveća. Imajući to na umu, tvrtka Compare The Market predstavila je svoje najnovije istraživanje o broju stabala koje bi glavni gradovi diljem svijeta trebali saditi godišnje kako bi nadoknadili emisije ugljika koje doprinose atmosferi. Izvješće je kombiniralo podatke kako bi prikazalo ukupnu količinu ugljika proizvedenu uz broj stabala potrebnih da se to nadoknadi. Tako pet gradova u Aziji, koji uključuju Peking, Singapur, Hong Kong, Tokio i Seul, godišnje oslobađaju 219,506.539 tCO2, a gradovi bi morali posaditi 43,901.308 stabala svake godine kako bi nadoknadili te emisije. Peking bi prema istraživanju trebao zasaditi 15,020.976 stabala, zatim Singapur s 9,366.336 i Hong Kong s 8,975.292. Tokiju treba 5,522.200, a Seoulu 5,016.504. Na listi su se našli i gradovi poput Istanbula, Londona, Lagosa, Santiaga i drugih. Green
Novi izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda prikazao je dosad najalarmantniju, ali i najjasniju sliku o stanju klimatskih promjena, njihovim uzrocima i mogućim rješenjima. Izvještaj je svijetu rekao ono što već zna, ali i dalo do znanja da je situacija još hitnija nego se činilo. Ako zaista mislimo ograničiti zagrijavanje na 1.5 Celzijevih stupnjeva, globalne emisije ugljika trebaju doseći vrhunac oko 2025. godine, a zatim se brzo spustiti prema nuli.
Konkretna rješenja za zaustavljanje kataklizme:
Tehnički gledano, sve bi se ovo moglo postići i u idućih 10 godina. Prave prepreke su u načelu političke. Index
Državni hidrometeorološki zavod je za sutra upalio crveni alarm za riječku, splitsku i dubrovačku regiju gdje će biti pakleno vruće s temperaturama i do 36 stupnjeva. Područje Mediterana proglašeno je žarišnom točkom jer je porast temperature u njemu izraženiji nego u većem dijelu Europe, to prati ljetno smanjenje oborina za 30-ak posto, što bi, zajedno s toplinskim valovima u Hrvatskoj, moglo značajno utjecati na vodne resurse, upozorava DHMZ. Ekstremne vrućine zabilježene su i u Tunisu – 49 stupnjeva, te 47 na Siciliji.
Izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji funkcionira kao Odbor za klimu Ujedinjenih naroda objelodanilo je zastrašujuće podatke istraživanja 14 tisuća znanstvenika koji su pregledali tisuće znanstvenih radova te donijeli zaključke o pokretačima klimatskih promjena, njezinim utjecajima i budućim rizicima. Tako je potpuno jasno kako je ljudski faktor presudan pokretač tih promjena te da je nužno ublažiti posljedice iskorištavanja ugljena i fosilnih goriva. Izvjestan je porast temperature od 1,3 stupnjeva Celzijusa, a do kraja stoljeća i 2,7 ne uspijemo li zaustaviti svoje djelovanje zbog kojega nas očekuju toplinski valovi, požari, poplave i druge katastrofe prouzročene zagrijavanjem Zemlje. Jutarnji list
Znanstvenici su upozorili kako će kroz sljedeća dva desetljeća temperature najvjerojatnije narasti za 1,5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijskih razina. Time će biti prekršen cilj iz Pariškog klimatskog sporazuma i to će dovesti do raširene devastacije i ekstremnih nevremena. Naglasili su da bi rast temperatura moglo stabilizirati veliko smanjenje emisija stakleničkih plinova. Istaknuli su i kako ne mogu isključiti da će morske razine narasti i do dva metra prije kraja stoljeća. “Ovo izvješće je crveni alarm za čovječanstvo. Zvona za uzbunu su zaglušujuća i dokazi su nepobitni. Emisije stakleničkih plinova zbog sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma guše naš planet i ugrožavaju milijarde ljudi”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. N1
The #IPCC released its latest #ClimateReport today, #ClimateChange 2021: the Physical Science Basis.
“The role of human influence on the climate system is undisputed.” – Working Group I Co-Chair @valmasdel
Report ➡️ https://t.co/uU8bb4inBB
Watch the video, 🎥 ⬇️ pic.twitter.com/hZOSU1xWQR
— IPCC (@IPCC_CH) August 9, 2021
Neki stručnjaci razmišljaju unaprijed te postavljaju pitanje kako bi mogao izgledati život u doba postklimatskih promjena. Iz inovacijske arhitektonske tvrtke W-Lab projektirali su samoodržive kuće s niskim utjecajem na pustinjsku klimu i okoliš. Projekt se fokusira na zaštitu određenog opsega prostora okoliša radijalnom raspodjelom životnih jedinica i biljaka otpornih na sušu, stvarajući prepreku koja nudi zaklon i udobnost. Aerodinamički oblik kabina smanjuje trenje vjetra i poboljšava stabilnost, također minimizirajući zvukove, vibracije i eroziju mjesta. S trenutnim trendom emisije CO2 i porastom temperatura, budući arhitektonski prijedlozi za život morat će se nositi s ekstremnom klimom i aktivno raditi kao proizvođači resursa, a ne pasivni potrošači. Green
Klimatolog dr. Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda u opsežnom prikazu klimatološkoga stanja Zemlje te budućnosti koja dolazi upozorava na sad već jasne pokazatelje klimatskih promjena, a gledamo ih i trenutačno u vidu poplava u Njemačkoj te povijesno visokih temperatura u umjerenu pojasu. Kao glavnoga krivca navodi ljudski faktor te iskorištavanje plina, nafte i ugljena, ali i akumulaciju ugljikova dioksida u atmosferi. Prvim korakom u borbi protiv klimatskih promjena koje će negativno utjecati na život smatra se smanjenje emisije ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova, drugim korakom smatra se smanjenje ugljikova dioksida u atmosferi, a tek trećim povećanje temperature za najviše 2 stupnja Celzijusa. Ukazuje i na probleme koje će doživjeti otočne države te područja niže nadmorske visine te napominje kako ne bi ulagao u nekretnine na Floridi i sličnim mjestima. Jutarnji list
Broj ekstremnih vremenskih (ne)prilika koje se događaju u cijelom svijetu povećava se kao posljedica klimatskih promjena, pokazalo je istraživanje. Situacija će biti sve gora, znanstvenici predviđaju kao će se oko dvije trećine kopna na Zemlji biti zahvaćeno vlažnijom i promjenjivijom hidroklimom, dok će s druge strane trećina svijeta biti sve suša. Novi list…