Ekstremi su se događali i prije i ne možemo reći da je za sve krivo globalno zatopljenje i klimatske promjene, ali njihova učestalost je, vrlo vjerojatno, posljedica klimatskih promjena za koje je čovjek kriv u velikoj mjeri, naglašava Vakula. HRT
Ovogodišnji listopad je za 0,69 Celzijevih stupnjeva topliji od prosječne listopadske temperature u razdoblju od 1981. do 2010. Kolovoz 2019. je drugi najtopliji kolovoz, a rujan 2019. također je prvi najtopliji. “To je peti mjesec u nizu koji je oborio ili je vrlo blizu rekordu”, priopćio je Copernicus, program koji prati klimatske promjene, možete ih pratiti na Twitteru. 24 sata / Euronews
Razine mora globalno rastu već desetljećima po tri milimetra godišnje, a trend se ubrzava pa se očekuje, objavio je Climate Central, da će uz snažnije klimatske promjene 630 milijuna ljudi koji žive u priobalnim područjima biti pogođeno povećanim razinama mora do 2100. a do 2050. njih 340 milijuna.
Klimatska anksioznost – nova vrsta straha, od klimatskih promjena
Od početka svibnja do kraja kolovoza u 29 zemalja sjeverne Zemljine hemisfere temperature zraka su divljale, uključujući Hrvatsku, pa je zabilježeno gotovo 400 najviših temperatura u povijesti. U Hrvatskoj je temperatura bila viša za 2,2 Celzijeva stupnja, a u Zagrebu je u srpnju prosječna temperatura bila 22,9 °C, što je za 2,4 stupnjeva više nego 1900. godine. Jutarnji…
Godina 2019. “crna je godina” jer je berba meda u nekim područjima gotovo prepolovljena u odnosu na količine prikupljene u 2018. godini. Problem – vrijeme. Od siječnja do početka rujna u Italiji je zabilježeno više od tisuću ekstremnih meteoroloških događaja, uključujući tuču, oluje i toplotne udare; bilo ih je 50% više nego lani. U Francuskoj je na proljeće bilo udara mraza, nakon čega je krajem lipnja uslijedio topotni val od kojeg se topio vosak u košnicama. U Rumunjskoj su oborine u jesen i zimu bile preslabe, a sve su ove države pogodili mraz, suša i obilne kiše. N1…
Temperature će nastaviti rasti, kako maksimalne, tako i minimalne, noćne pa se očekuje da će ljetne noći i dalje biti vruće i nepodnošljive. Razina Jadrana nastavit će rasti, kao i njegova temperatura – kaže dr. sc. Branko Grisogono, meteorolog i profesor, u razgovoru za 100posto.hr. Kaže da će “isparavanje vlage iz tla i vodenih površina što će smanjiti korita rijeka i isušiti mnoge vodene površine te otvoriti prostor za brojne nametnike poput komaraca te povećati neugodu koju donosi vlaga u zraku… Rast će učestalost alergijskih oboljenja, slučajevi i tipovi bolesti dišnih puteva i srca zbog prehrane i sve većeg zagađenja zraka, kao i porast oboljenja senzornih sustava, očiju i nosa”.
Ledenjaci Himalaje i Antarktika ubrzano se tope pa gradove poput New Yorka ili Šangaja vrlo vjerojatno čekaju redovite poplave, stoji u novom izvješću Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing Climate. Ledena ploča na Grenlandu, koja može, ako se otopi, povisiti razinu mora za 6 metara, topi se najbrže – između 2006. i 2015. gubila je u prosjeku više od 275 gigatona leda godišnje. Gubitak ledenog pokrova Antarktike utrostručio se između 2007. i 2016. godine u odnosu na prethodnih deset godina, a ako ovako nastavi povećat će razinu mora za 1 metar do 2100. godine. Na izvješću je radilo više od 100 znanstvenika iz 36 zemalja, a u njemu su po prvi puta analizirani podaci s najudaljenijih krajeva svijeta.
UN procjenjuje da je od svih ljudi koji su morali bježati pred posljedicama klimatskih promjena njih 80% žene. Time je stoga odabrao njih 15 iz cijelog svijeta koje predvode borbu protiv klimatskih promjena: predsjednica Maršalovih otoka Hilda Heine koja je izgradila nasip oko svoje kuće, Hindou Oumarou Ibrahim iz Čada koja se na ključnom sastanku o klimi u Parizu 2015. izborila za prava domorodaca, Tessa Khan iz Tajlanda koja se bori sudskim putem za zaštitu klime jer je zaključila da je sud snažna poluga za ostvarivanje prava, tu je Ellen Page, poznata koja glumica koja je u međuvremenu postala aktivistica, kao i, naravno Greta Thunberg…
Guardian ima dva odlična članka o klimi – prvi je o tome kako će rast razine mora, dezertifikacija i učestale vremenske nepogode poticati iseljavanje velikog broja ljudi van granica svojih država, što će otvarati vrata ljudima koji žele iskoristiti politiku mržnje. Drugi je o tome kako super-bogataši ispuštaju daleko više štetnih plinova svojim jahtama, privatnim avionima i održavanjem svojih velikih kuća.