Ekstremi su se događali i prije i ne možemo reći da je za sve krivo globalno zatopljenje i klimatske promjene, ali njihova učestalost je, vrlo vjerojatno, posljedica klimatskih promjena za koje je čovjek kriv u velikoj mjeri, naglašava Vakula. HRT
1. Energetska tranzicija – od fosilnih goriva prema obnovljivima
2. Dekarbonizirani gradovi – gradnjom klimatski neutralnih zgrada
3. Financijski sustav – ako se devet posto investitora povuče iz fosilnih goriva sustav će se okrenuti
4. Vrijednosni sustav – potrebna je društvena uravnoteženost u kojoj je zaštita klime općeprihvaćen normativ
5. Obrazovni sustav – svijest o zaštiti klime treba ugraditi u obrazovni sustav
6. Informiranje potrošača – informacija o proizvodu mora biti jasno istaknuta
Na plenarnoj sjednici konferencije o klimi u petak postalo je jasno do koje su mjere čelnici nesposobni postići sporazum s obzirom na to da im se zahtjevi znatno razlikuju, što je danas rezultiralo razvodnjenim tekstom dokumenta koji je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao “razočaravajućim“. Glavni kočničari su Japan, Brazil, Kina, Australija, Saudijska Arabija i SAD. U konačnom nacrtu dokumenta se priznaje “značajan jaz” između postojećih obećanja i ciljeva iz 2015. vezanih uz zadržavanje rasta temperature do 1,5 stupnjeva Celzija do kraja stoljeća. Index
Znanstvenici su sada shvatili da klimatske promjene istiskuju kisik iz oceana, što prijeti mnogim životinjskim vrstama koje žive u njemu. Posebno su ugrožene vrste kao što su tuna, morski psi i sabljarke, dok meduzama ne smeta. “Nismo znali za povezanost klimatskih promjena i smanjenja razine kisika u oceanima, i to je jako zabrinjavajuće. Ne samo da se smanjivanje kisika učetverostručilo posljednjih 50 godina, nego će se, čak i u najboljim scenarijima, razina kisika i dalje smanjivati u oceanima”, tvrdi Minna Epps iz IUCN-a, konzervacijske organizacije koja je provela studiju. Jutarnji, BBC…
These are the places with the most #climatechange deniers https://t.co/FCPnCP0AdH #environment #sustainableworld pic.twitter.com/flACOAKUa1
— World Economic Forum (@wef) November 20, 2019
Klimatske promjene najteže će posljedice imati na zdravlje djece – zbog nestašice hrane i lakšeg širenja zaraznih bolesti
Ovogodišnji listopad je za 0,69 Celzijevih stupnjeva topliji od prosječne listopadske temperature u razdoblju od 1981. do 2010. Kolovoz 2019. je drugi najtopliji kolovoz, a rujan 2019. također je prvi najtopliji. “To je peti mjesec u nizu koji je oborio ili je vrlo blizu rekordu”, priopćio je Copernicus, program koji prati klimatske promjene, možete ih pratiti na Twitteru. 24 sata / Euronews
Razine mora globalno rastu već desetljećima po tri milimetra godišnje, a trend se ubrzava pa se očekuje, objavio je Climate Central, da će uz snažnije klimatske promjene 630 milijuna ljudi koji žive u priobalnim područjima biti pogođeno povećanim razinama mora do 2100. a do 2050. njih 340 milijuna.
Klimatska anksioznost – nova vrsta straha, od klimatskih promjena