Večeras na otvaranju Organa Vida u Muzeju suvremene umjetnosti nastupa španjolska dj performerica Virgen Maria. Tijekom svojih setova nastupa gola, želi da ljudi slušajući glazbu i gledajući je padnu u trans. Često se tijekom nastupa polijeva krvlju i medom. Jutarnji…
https://www.youtube.com/watch?v=Ii1gtnekDA4
Kako ocijeniti zadnjih petnaest godina rada zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u novoj zgradi? Ovaj muzej kao javna institucija, među ostalim, ima zadatak aktivno pratiti nova umjetnička kretanja te čuvati i izlagati umjetnička djela uglavnom nastala nakon 1950. godine. Koliko se MSU odmaknuo od tipične ideje muzeja kao primarno elitističke bijele kocke, koja predstavlja publici umjetnost izvađenu iz originalnog konteksta? MSU je u novu zgradu posebno namijenjenu za tu svrhu, nakon dugo iščekivanja, uselio 2009. godine. Veličina reklamnih panoa na Aveniji Većeslava Holjevca, velika udaljenost između zgrada i drugih sadržaja ukazuju na to da je okolni prostor više oblikovan po mjeri automobila nego pješaka. S obzirom na to da je Muzej smješten na križanju između dvije avenije – koje imaju tri ili više automobilskih traka za svaki smjer – senzibilnija urbanistička i prometna rješenja učinila bi boravak u njegovoj okolici ugodnijim. Za ostvarivanje bolje socijalizacije i privlačenje posjetitelja na tom prostoru važna je i kvalitetna arhitektura i umjetnička djela koja je okružuju. Kulturpunkt
Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti pokrenuo je online projekt u suradnji s brojnim umjetnicama i umjetnicima pod nazivom FB for your thoughts / FB misao na dan.
GORAN stojčetović (Skopje, 1975.) diplomirao je slikarstvo na Fakultetu umetnosti u Prištini no, usprkos akademskom…
Gepostet von MSU Zagreb am Sonntag, 26. April 2020
U sklopu projekta Izvedba Muzeja / Performing the Museum MSU predstavlja cjelovitu i restauriranu Didaktičku izložbu iz 1957.
Povijesni i pionirski edukativni projekt nekadašnje Gradske galerije suvremene umjetnosti iz 1957. godine, osmišljen u formi putujuće izložbe, bio je namijenjen edukaciji publike o suvremenoj i apstraktnoj umjetnosti. Već kao popratna izložba od čak 92 panela, koji su posredovanjem fotografije i reprodukcije preuzete iz knjiga i časopisa pričali priču o nastanku apstraktne umjetnosti od Paula Cezannea do 1957, Didaktička izložba je u samoj svojoj koncepciji izlazila iz formata muzejske pedagogije. Putujući od Zagreba do Skopja i Maribora, stvarala je publiku za umjetnost koju je promovirala upravo Gradska galerija suvremene umjetnosti iz Zagreba. Iz današnjeg rakursa gledano, samim izborom kanonskih djela umjetnosti iz prve polovice 20. stoljeća, izložba otvara pitanja o političkom i kulturološkom značenju pojma suvremenosti u području umjetnosti, o odnosu originala i kopije i prava na distribuciju kopija, te neizostavno, govori o uspostavi kanona i priča u povijesti umjetnosti.
Izložbu prati i nekoliko umjetničkih intervencija. Fokus grupa bavi se upravo pitanjem pripadnosti umjetničkih djela određenim kulturnim i povijesnim krugovima te daljnjom distribucijom simboličkih slika koje su, barem kroz didaktički projekt, oslobođene vlasništva. Osim u Didaktičku izložbu, Fokus grupa intervenira i u stalni postav MSU radom Priče o okvirima.
Na medijskoj fasadi prikazuje se rad danskog umjetnika Sorena Thila Fundera koji je posvećen čuvenoj apstraktnoj kompoziciji Josipa Seissela Pafama i povezuje subverzivni potencijal apstraktne umjetnosti, ili možda umjetnosti uopće, s mladenačkom pobunom i tjeskobom.
Didaktička izložba uskoro će dobiti i digitalnu verziju u interpretaciji beogradskog kolektiva ŠKART.
Napravite fasadu za Muzej suvremene umjetnosti