Velike svjetleće reklame postaju sve veći problem: krše se pravilnici, a sankcija nema - Monitor.hr
14.09.2023. (13:00)

Dobro je nekad vratiti se mraku

Velike svjetleće reklame postaju sve veći problem: krše se pravilnici, a sankcija nema

Reklame se postavljaju doslovno ljudima pred prozore, čime se prvenstveno uništava privatnost i degradira kvaliteta života u gradovima. Povećanje svjetlosnog onečišćenja je tu zapravo sekundarni problem. Oglašivačke tvrtke čak imaju sustave koji mjere prolazak vozila i tip vozila, a oglašivački totemi imaju mogućnost detektirati je li koji prolaznik pogledao u sam oglas. Dakle, sve je podređeno što većem ometanju pažnje. Došlo je do toliko apsurdnih situacija da građane, koji se pobune protiv postavljanja svijetlećih reklama praktički pred njihovim prozorima, tuže same oglašivačke tvrtke za ometanje poslovanja. Primjer jednog slučaja prenio je Jutarnji. Da apsurd bude veći, u Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, odnosno pripadajućem Pravilniku o zonama rasvijetljenosti postoje zabrane i ograničenja za svijetleće reklame, no one se gotovo uopće ne poštuju. Eko rasvjeta


Slične vijesti

27.11.2023. (08:00)

Dobrom proizvodu ne treba reklama

Egzistencijalna kriza reklamne industrije

Američki trgovci ove godine su potrošili preko vrtoglavih 350 milijardi dolara na oglašavanje: čak i brzinska računica jasno pokazuje kako se i kod najmanjeg rasipanja zapravo radi o ogromnom novcu. Nije problem samo u rasipanju novca već, što je i mnogo važnije, u fundamentalnoj i egzistencijalnoj “krizi povjerenja” koja pogađa reklamnu industriju. Problem je što sami potrošači ne vjeruju oglasima, biznisi ne vjeruju medijskim agencijama, dok tvrtke poput Googlea i Mete imaju preveliku moć. Problem je u samom poslovnom modelu koji se temelji na transakcijama, poticajima i provizijama. Pokraj nepovjerenja, širi se ravnoteža između najboljih interesa dviju strana. Forbes

02.10.2021. (20:00)

Publika je skoro pa 'oguglala' na reklame

Gavranović: Svjetsko oglašivačko tržište – knjiga o marketingu morala bi se iznova napisati

Medijsko tržište je veliki međunarodni biznis, snažna industrija i snažna proizvodna mašinerija. Mediji imaju moć stvaranja slike svijeta, moć određivanja medijskih sadržaja i, što je posebno važno, moć utjecaja na resurse (politiku, gospodarstvo, društvenu elitu, stvaranje javnog mnijenja). Pritom ne bi trebalo zaboraviti na staru izreku Maxa Webera: Moć je sposobnost da se drugima nameće željeno. Sve što je vezano uz medije mijenja se strahovito brzo, ali možda se najbrže promjene osjećaju upravo na području oglašavanja. Oglašivači su, napose posljednjih godina, shvatili ogroman potencijal mobilnih uređaja kao izuzetnog medija za dosezanje pojedinca ili masovne publike gotovo s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Danas je javnost doslovce zatrpana televizijskim reklamama i stoga su neke televizije već ograničile vrijeme i termine emitiranja komercijalnih poruka u želji – kako kažu – da „odmore, osvježe i ozdrave gledatelje“. Također se došlo do zaključka da su termini za oglašavanje predugački, pa na primjer, u Japanu 70 posto gledatelja jednostavno preskače termine komercijalnih poruka. Istraživanjem se došlo do zaključka da gledatelji sve više žele informativno oglašavanje, a ne klasičnu oglasnu poruku. Analize, štoviše, pokazuju da čak devet od deset gledatelja TV-programa ‘preskače’ reklamne blokove – uz pomoć daljinskog upravljača. Ante Gavranović za Epohu.

06.04.2017. (08:42)

Ili se pomiriti sa greškama

Komentar: Nema besplatnoga, kvalitetu na internetu treba platiti

“Tko se nadao da će u surovom kapitalističkom ‘moru krvi’ postojati oaza gdje ćemo dobivati besplatan, a svejedno kvalitetan, a od oglašivača neuprljan sadržaj kroz YouTube kanale – sada mu je jasno da je bio u krivu. Za kvalitetu trebate platiti. Ako netko drugi (oglašivači) plaća za vas, onda on dobiva kvalitetu, a vi otpatke. Želimo sve besplatno, a na kraju ne dobijemo ništa i za to na kraju platimo svejedno. Bolje se pomiriti s time da ‘nema besplatnog ručka'”, komentira Bug najnoviji skandal na YouTubeu zbog reklama na videu koji promovira neonacizam.

06.05.2015. (22:52)

Pozor, poplava reklama!

Više ljudi gugla na mobitelu nego na računalu

U paketu s novostima Google je objavio da je “u 10 država, uključujući SAD i Japan” broj pretraživanja s mobitela premašio broj s računala, odnosno više ljudi gugla stvari na mobitelu nego na računalu. Takav se razvoj situacije mogao predvidjeti, no čini se da se dogodio mnogo prije nego se očekivalo. Ta je informacija posebno relevantna oglašivačima, koji već neko vrijeme preusmjeruju ciljeve na mobitele kao “primarni ekran” za svoje reklame. searchengineland.com