Egzistencijalna kriza reklamne industrije - Monitor.hr
27.11.2023. (08:00)

Dobrom proizvodu ne treba reklama

Egzistencijalna kriza reklamne industrije

Američki trgovci ove godine su potrošili preko vrtoglavih 350 milijardi dolara na oglašavanje: čak i brzinska računica jasno pokazuje kako se i kod najmanjeg rasipanja zapravo radi o ogromnom novcu. Nije problem samo u rasipanju novca već, što je i mnogo važnije, u fundamentalnoj i egzistencijalnoj “krizi povjerenja” koja pogađa reklamnu industriju. Problem je što sami potrošači ne vjeruju oglasima, biznisi ne vjeruju medijskim agencijama, dok tvrtke poput Googlea i Mete imaju preveliku moć. Problem je u samom poslovnom modelu koji se temelji na transakcijama, poticajima i provizijama. Pokraj nepovjerenja, širi se ravnoteža između najboljih interesa dviju strana. Forbes


Slične vijesti

07.10. (19:00)

Kako je slobodno tržište pojelo svoje glasnogovornike

Sumrak mita o slobodnom tržištu: Kako su domaći mediji stvorili i pokopali svoje poduzetničke heroje

Dok su nas uvjeravali da se iz slobodnog tržišta rađaju politička sloboda i demokracija, Facebook, X i ostali nisu šerali slične ideale pa su se bez problema transformirali u medijske platforme za najekstremnije stavove. Šta da se radi: sloboda tržišta, ispada, nije umjela da pjeva onako kako su slobodnotržišni ideolozi pjevali o njoj.

Sve bi se ovo, jasno, odvilo na isti način čak i da su naši novinari bili sposobni pokazati barem malo kritičnosti prema toj ideologiji. Pošto nisu, međutim, onda u završnoj ironiji ima i neke poetske pravde.

Jer ako si decenijama poslušno šutio o poslovnim praksama Ivice Todorića, najmoćnijeg među poduzetnicima, onda i nema većeg razloga da te ljudi danas slušaju. Ako si opsesivno plasirao prazna obećanja Mate Rimca, nema povoda da ti sada vjeruju.

Ako si Vuka Vukovića promovirao u jednog od vodećih ekonomskih stručnjaka, sam si sebi namjestio postelju. Poduzetnička ideologija, na kraju krajeva, oduvijek je počivala na pripovijesti o slobodi i odgovornosti. Ali golema većina novinara koji su tu ideologiju opsluživali nije, nažalost, bila sposobna ni za jedno ni za drugo. Iz serijala tekstova Borisa Postnikova za Novosti

Prvi dio feljtona “Aleja poduzetničkih heroja” pročitajte na ovom linku, drugi dio ovdje, treći ovdje, a četvrti dio ovdje.

30.09. (13:00)

Ni clickbaitovi ne pomažu

Čak polovica građana izbjegava vijesti zbog trivijalnosti, senzacionalizma i negative

Dok Generacija Z informacije primarno pronalazi na društvenim mrežama, tradicionalni mediji suočeni su s krizom poslovnih modela i padom povjerenja (svega 29% građana vjeruje vijestima). Stručnjaci upozoravaju na hitnu potrebu prilagodbe, financijske stabilizacije i ulaganja u vjerodostojno novinarstvo kako bi se spasio urušeni medijski sustav. Istraživanje Agencije za medije. HRT

22.07. (16:00)

Izbacite crnu kroniku i politiku i sve ok

Istraživanje otkrilo zašto ljudi izbjegavaju vijesti: Negativnost, nedostatak vremena i nepovjerenje

Knjiga “Izbjegavanje vijesti” (Toff, Palmer, Nielsen) najopsežnija je analiza fenomena namjernog izbjegavanja medija, koji u Hrvatskoj obuhvaća čak 48 posto građana. Istraživanje pokazuje da vijesti najčešće izbjegavaju mladi, žene i siromašniji slojevi zbog nedostatka vremena, osjećaja nemoći pred negativnim temama te percepcije da mediji služe elitama, a ne javnosti. Na odnos prema vijestima utječu identitet, opći stav prema politici i dostupna infrastruktura. Autori poručuju da mediji moraju promijeniti pristup, ponuditi više inspirativnog sadržaja i prilagoditi se publici ako žele vratiti narušeno povjerenje. tportal, Medijska pismenost

07.06. (16:00)

Ako ne znate tko vas pljačka, onda vas valjda i ne boli

Izbjegavanje vijesti i kriza povjerenja: Zašto građani sve svjesnije biraju neznanje?

Profesorica Ruth Palmer u intervjuu za Ideje upozorava na opasan globalni trend rasta “izbjegavanja vijesti” (news avoidance), koji je posebno izražen u Hrvatskoj i Bugarskoj. Objavila je knjigu na tu temu. Građani se masovno isključuju iz praćenja medija jer politiku doživljavaju korumpiranom, medije pristranima, a vijesti previše negativnima za mentalno zdravlje. Ključni je problem što se informiranje seli na društvene mreže gdje dominiraju algoritmi i komentari bez provjerenih izvora. To stvara populaciju koja ne može kontrolirati moćnike niti se boriti za vlastita prava. Rješenja leže u medijskom opismenjavanju, strožoj regulaciji platformi i povratku profesionalnim novinarskim standardima.

01.06. (09:00)

Ne može ti ChatGPT ići na pressice i postavljati pitanja, zasad

Budućnost medija u eri umjetne inteligencije: Povjerenje i autorski stav postaju važniji od samih vijesti

Na panelu konferencije IN MEDIAS PRESS istaknuto je da AI ubrzava krizu tradicionalnih medija, dok “zero-click” era uništava poslovni model baziran na posjetima portalima. Budući da AI može savršeno i brzo generirati sterilne servisne informacije, opstanak medija leži u preusmjeravanju na nišne sadržaje, newslettere i pretplate. Stručnjaci naglašavaju da novinari moraju zadržati autorski glas tako da sami postavljaju koncepte, dok AI koriste samo za razradu. Spas je u transparentnosti, emociji i stavu – osobinama koje algoritmi ne mogu replicirati i koje jedine grade prijeko potrebno povjerenje publike. Netokracija

17.05. (00:00)

Neka dođu na Monitor

Pola Hrvata izbjegava vijesti, mlađima negativne teme više nisu ‘cool’

U Hrvatskoj 48 % građana namjerno izbjegava vijesti, prvenstveno zbog anksioznosti, negativnosti i senzacionalizma, pokazalo je istraživanje Agencije za medije. Najizraženiji trend prisutan je kod mlađih generacija (Z i Y), koje se informiraju preko društvenih mreža. Nepovjerenje u medije i algoritamsko upravljanje sadržajem, koje stvara polarizaciju i uništava zajednički javni prostor, izravno potkopavaju volju građana za plaćanjem medijskih pretplata. Stručnjaci zaključuju da je za opstanak novinarstva i demokracije nužno ulagati u kvalitetu i integritet medija (poput novinarstva usmjerenog na rješenja) te sustavno uvoditi medijsku pismenost i kritičko mišljenje u obrazovanje. Lider

12.03. (20:00)

Živi bili pa vidjeli

Pavić: Portale čeka težak udar zbog AI pretrage i promjene navika korisnika

Vlasnik Telegram Media Grupe upozorava da medije, posebno portale, očekuje teško razdoblje jer će AI sažeci u tražilicama sve češće davati informacije bez potrebe za otvaranjem članaka. Uz to, sve više ljudi sadržaju na internetu pristupa preko chatbotova i novih digitalnih sučelja, što dodatno smanjuje posjećenost portala. Kao odgovor na te promjene, Telegram Media Grupa širi poslovanje na audio formate i radio. Pavić ističe i da brend Story ima stabilan model prihoda jer dio poslovanja temelji na događajima, koncertima i drugim manifestacijama uživo. Telegram

24.02. (18:00)

Ako AI već čita sve, red je da i ona plati pretplatu

Europa traži obvezno plaćanje medijskog sadržaja za treniranje umjetne inteligencije

Mediji bilježe pad internetskog prometa i prihoda, dodatno pogođeni sažecima i chatbotovima koje razvijaju AI tvrtke. Glavni problem je što tehnološke kompanije koriste novinarski sadržaj za treniranje modela bez sustavne i pravedne naknade, dok su pojedinačne tužbe spore i neučinkovite. U Europi se raspravlja o izmjenama Direktiva o autorskom pravu kako bi se uvelo zakonsko licenciranje i obvezna naknada izdavačima i autorima. Cilj je zaštititi novinarstvo, osigurati kolektivno pregovaranje i spriječiti daljnju koncentraciju moći velikih AI kompanija. Poslovni

22.09.2025. (14:00)

Ovaj sadržaj nije generirala umjetna inteligencija, očito

AI prijeti novinarstvu: manje klikova, manje poslova, više bućkuriša

Umjetna inteligencija mijenja medijski krajolik, smanjujući posjećenost portalima kroz Googleove AI preglede i zero-click pretraživanja te ugrožavajući radna mjesta, osobito početnička. Novinari i stručnjaci upozoravaju da AI koristi autorski sadržaj bez naknade, nudi kompilacije često netočnih podataka i uništava prilike za mlade u redakcijama. Dok portali koji se oslanjaju na copy-paste riskiraju nestanak, jedinu dugoročnu šansu imaju mediji s originalnim pričama i provjerom činjenica – jer AI još uvijek “halucinira” i ne može stvoriti istinsku novost. tportal

27.07.2025. (22:00)

Čedno društvo i mediji koji šute

Borna Sor: Pod hitno nam treba državni ured za javni moral i golotinju!

Emisija Stephena Colberta ukinuta je zbog “financijskih razloga”, a zapravo je dirnuo u tokove novca medija koji je sklon ulizivanju Donaldu Trumpu (dobio je otkaz nakon što je kritizirao upravu CBS-a zbog postizanja nagodbe i isplaćivanja 16 milijuna dolara Donaldu Trumpu). To se nama događalo u Hrvatskoj, osobno se meni to događalo. Da ti imaš situaciju gdje se tebe makne pod nekom idejom političkih razloga, ali da država i političari mogu reći: da da, ali to nije nikakav zakon. To se radi o tržištu. Odite na tržište. Samo, što je tržište? Tržište je gledanost plus ljudi koji zarađuju na toj gledanosti, zar ne? Ali, ti ljudi koji zarađuju, i oni su na tom tržištu kojeg – kontrolira država… Borna Sor za N1 se osvrnuo i na javni moral glede nedavnog “skandala” zbog strankinje u toplesu na plaži: Treba nam neka podsekcija u ministarstvu da se specifično bavi grudima. Mi još uvijek živimo u Kenozoiku. Mi smo ipak sisavci i zahtijevamo jedan takav ured