Veliki problemi s 'malim Haagom' - Monitor.hr
08.02.2015. (11:16)

Zločin ne stari, za razliku od ljudi

Veliki problemi s ‘malim Haagom’

Vrlo je vjerojatno da će nusproizvod eventualnog odustajanja Srbije od univerzalne nadležnosti biti odustajanje od procesuiranja i onih hrvatskih državljana koji su u međuvremenu postali i srpski državljani, a počinili su ratne zločine na teritoriju Hrvatske, jer će se srpsko pravosuđe proglasiti nenadležnim i za te zločine. Njima će se u Hrvatskoj moći suditi tek kad Srbija postane članica Europske unije, jer će ih tek tada morati izručiti na temelju europskog uhidbenog naloga. A do tada tko živ, tko mrtav, pišu Novosti.


Slične vijesti

15.12.2021. (07:00)

Ništa s tim

Viktor Ivančić: Magijski legalizam

Ako se netko pita što to uopće danas radi Zoran Milanović kada, naizgled bez povoda, stara ratna zvjerstva opskrbljuje parolom “Država nema ništa s tim”, evo mu odmah nedvosmislena odgovora: predsjednik dovršava zločin. Kao nekadašnji ratni apstinent, trideset godina kasnije, gospodin je odlučio skinuti rukavice i malo okrvaviti ruke, mada to nitko od njega nije tražio, niti je, realno govoreći, itko očekivao išta slično. Jedan od ključnih udjela države u ratnome zločinu, naime, ostvaruje se ponajprije kroz proizvodnju utiska da ona “nema ništa s tim” – piše Viktor Ivančić. Peščanik…

13.02.2017. (19:48)

Sudska poljana

Merčepu pravomoćnom presudom 7 godina za ratni zločin

Vrhovni sud s pet i pol na sedam godina je povisio zatvorsku kaznu Tomislavu Merčepu jer kao zapovjednik postrojbe poznate kao merčepovci nije spriječio zločine nad srpskim civilima. Ono što se ovdje ističe je obrazloženje suca Zdravka Majerovića: “Svojom ste pasivnošću i nerazumijevanjem zla koje vas okružuje, potpuno svjesno ostali na pogrešnoj strani povijesti Republike Hrvatske”. Dodao je i da su nedjela Merčepovaca “najniži oblik ljudskog postojanja i postupanja” te da nemaju nikakve veze s obranom domovine. HRT

20.11.2016. (18:50)

Istine i laži

‘Svaki Hrvat zna da je ratni zločin kad Srbin ubije Hrvata, sve ostalo je domoljublje’

“Svaki Hrvat, pa i onaj predškolskog uzrasta, zna šta je ratni zločin. To je kad Srbin ubije Hrvata. Sve ostalo je domoljublje ili laž. Iz toga je lako zaključit da su hrvatski generali lažno optuženi. Uostalon, šta bi Hrvat, braneći Hrvatsku, radio u Bosni? U ono vrime, doduše, nije bilo mobitela s navigacijon. Uputiš se branit Vinkovce ili Osijek, a završiš u Mrkonjić-Gradu. Moraš se nekako orijentirat, pa miniraš nešto kuća iz kojih si prethodno ukra namještaj i sanitarije. Pucaš u sve šta se miče i plače-tako ćeš bolje zapantit krajolik”, piše Dada Batinić. Index

06.11.2016. (19:39)

Iskrene čestitke

Predrag Matić: Očekujem bukete i bombonjere za milijuntog branitelja

“Ratni zločin ne zastarijeva. 25 godina je prošlo, a izvlače se te optužnice. Plaćamo cijenu nečinjenja odmah nakon rata. Nekada je bilo ‘pa nemoj’, ‘to su naši dečki’, ali zakon pamti, obitelji pamte. Vidio sam izjavu Vinka Štefaneka i nekih drugih. Krivnja se individualizira i po tom načelu trebamo ići”, rekao je u intervjuu za N1 [video_icon] bivši ministar Predrag Matić osvrnuvši na optužnice u Orašju, kako na njih reagirati te je izrazio svoje sumnje u to da HDZ ponovno dijeli statuse branitelja.

24.07.2016. (09:42)

Čeka nas jedan nEUgodan razgovor

Na srpskom popisu ratnih zločina – 43 Hrvata

Ministar pravosuđa Ante Šprlje potvrdio je da se na srpskom popisu istraga o ratnim zločinima nalaze 43 Hrvata, dodavši da ti ljudi još nisu optuženi, već ih se samo istražuje. Srbija je, naime, sebe proglasila nadležnom za vođenje postupaka za ratne zločine na području bivše države. “Ne može jedna država nametati svoja prava drugoj. Nadamo se da će Srbija potpuno razumjeti naše stajalište i da ćemo se u tom smislu moći dogovoriti”, rekao je Šprlje. Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, pak, poručio je Srbiji da taj zakon “mora povući misli li biti ozbiljan sugovornik u Europskoj Uniji”. Index

07.07.2016. (14:44)

Nismo ni prije

Beograd: Ne podrazumeva se promena zakona o ratnim zločinima

“Akcioni plan za poglavlje 23, koji je usvojen i koji će Srbija sprovoditi, ne podrazumeva promenu onog dela zakonodavstva koje se odnosi na univerzalnu nadležnost za krivični progon i procesuiranje ratnih zločina”, nedvosmisleno je poručio srbijanski tehnički ministar pravosuđa Nikola Selaković te odgovorio Miri Kovaču: “Svako je kovač svoje sreće. Prema tome – Srbija je svoju sreću iskovala, akcijski plan za poglavlje 23 prihvatilo je svih 28 članica”, kaže Selaković. Hrvatska lista zahtjeva na kojima se inzistiralo i za vrijeme blokade zapravo su bilateralna pitanja koja ne mogu kočiti pregovore, objašnjava dopisnik iz Bruxellesa. N1, Alo.rs

16.02.2016. (12:33)

Dežurna prozivka

Bombardiranje škola i bolnica u Siriji – ratni zločin

Nakon što je u jučerašnjem bombardiranju bolnica i škola u pokrajinama Idlebu i Alepu na sjeveru Sirije poginulo 50 ljudi, uključujući djecu, eskalirale su međusobne optužbe Turske i Rusije za ratne zločine i napade na sirijski teritorij. Ankara je optužila Moskvu da je krivac za “očigledan ratni zločin” koji je počinjen u raketnom napadu, a tursko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je da Rusija odmah prekine napade ili će uslijediti “veće i ozbiljnije posljedice”. Dnevnik.hr

28.12.2015. (15:18)

Neironični odmak

Documenta: Optuženi i osuđeni za ratne zločine nemaju što raditi u Saboru

“Kako je moguće da se na svečanosti demokracije nađe i optuženi za ratni zločin?”, postavili su pitanje iz Documente nakon prvog pokušaja konstituiranja Sabora, gdje su se našli i Tomislav Merčep i Branimir Glavaš. Poručili su da “ne bi željeli da se zbog nazočnosti osoba čija je prisutnost nepoželjna u svim civiliziranim društvima umanji uvažavanje najznačajnije demokratske institucije u javnosti” te su se stoga obratili zastupnicima s pozivom da zaštite dostojanstvo Hrvatskog sabora i jasno se distanciraju od ratnih zločina. T-Portal, Monitor

25.05.2015. (23:15)

Pet godina zatvora zbog ubojstva starice u Medačkom džepu

U ponovljenom suđenju Velibor Šolaja, bivši pripadnik 9. gardijske brigade, proglašen je krivim zbog ratnoga zločina u Medačkom džepu 1993. i osuđen na pet godina zatvora. Šolaja je osuđen da je nepoznatu staricu koju su gardisti izvukli iz kuće tijekom operacije oko mjesta Čitluk ubio zajedno sa suborcem Josipom Mršićem kojemu se za to djelo sudi u zasebnom postupku. Iako nije prvi pucao, sudac je rekao da nije ključno od čijega je metka žena poginula, jer je i Šolaja imao namjeru da je usmrti. Jutarnji