Velimir Šonje: Šest brzinskih prijedloga protiv krize - Monitor.hr
11.03.2020. (10:30)

Hoće li vlada poslušati?

Velimir Šonje: Šest brzinskih prijedloga protiv krize

Vlada treba javno obećati da odustaje od novih državnih rashoda poput plaćanja za povratak iseljenih. Puno je važnije i lakše zadržati ljude u zemlji da ne odu u uvjetima krize, nego privući otišle da se vrate, savjetuje Velimir Šonje. Kao mjeru protiv krize predlaže i obustavu uplata akontacija poreza na dobit nakon uplata poreza za 2019. Arhiva analitika


Slične vijesti

Prekjučer (12:00)

Brojke kasne za stvarnošću

Šonje: Nije BDP rastao 5,2%, nego je pao 0,4%

Dio ljudi uporno tumači ekonomska kretanja (BDP, inflaciju…) kroz promjene u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Time mjere daleku prošlost, a ne trenutnu promjenu koja, ponekad, odstupa od naslijeđenoga trenda, tako da ga promijeni… sezonski prilagođeni realni BDP u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju 2022. smanjen za 0,4% što znači da se ekonomska aktivnost našla u padu… Obistinjuje se najava o (tehničkoj) recesiji. Tko gleda unazad i vjeruje u fatamorgane trebat će još neko vrijeme za shvaćanje što se događa. Barem do kraja veljače sljedeće godine (još tri mjeseca), kada će podatak za tromjesečje u kojemu se sada nalazimo vjerojatno potvrditi još jedan minus desezoniranih kvartalnih podataka, čime će se ispuniti famozni uvjet tehničke recesije (dva kvartala pada zaredom)… Koliko bi recesija mogla potrajati, i koliko bi duboka mogla biti? – kao i uvijek, razumni optimist Velimir Šonje za Ekonomski lab daje 4-5 razloga zašto će recesija biti samo tehnička, tj. kratka i plitka.

21.09. (18:00)

S prve crte bojišnice za razum i optimizam

Šonje: Na karcinom apaurinom, a na grančice motornom pilom

Prvo ćemo promotriti što se zadnjih tjedana događalo s cijenama energenata i ključnih roba na svjetskom tržištu. Zatim ćemo prokomentirati kontroverznu vladinu mjeru zamrzavanja cijena „esencijalnih“ prehrambenih proizvoda, te na kraju objasniti zašto je globalna recesija paradoksalno rješenje ove sulude situacije koja još uvijek predstavlja posljedicu jednako suludog lockdowna 2020. Tjedan je završen novom naznakom smirivanja cijene plina na europskom tržištu. Ponovo je probijen prag od 200 eura za megavatsat prema dolje i cijena bi uskoro mogla testirati otpornost praga na 150 (uz dužnu ogradu prema mogućim iznenađenjima kada je riječ o plinu). Podsjetimo, najnovija špica dosegnuta je potkraj kolovoza kada je Gazprom-Putin najavio prekid opskrbe putem Sjevernog toga I ispucavši zlatni metak u energetskom ratu s Europom… uvodi u priču Velimir Šonje na Ekonomskom labu.

27.07. (12:00)

Profesija: informirani optimist

Šonje: Može li se Hrvatska za 10 godina vratiti na 4 milijuna stanovnika?

Velimir Šonje donosi brojke koje bi mogle umanjiti histeriju zbog imigranata, a možda nekome pomogne da malo izliječi povijesnu anksioznost „jer nestajemo“. Svi podaci su izvedeni iz Priopćenja DZS-a od 22. srpnja. Prva slika pokazuje tri stvari:

  • Veliki rast iseljavanja završen je 2017., ali iseljavanje još uvijek traje (oko 40,000 na godinu), uz jednokratno izraženiji pad 2020. zbog pandemije.
  • Od 2018. traje veliki val useljavanja u Hrvatsku (očita je korelacija s gospodarskim oporavkom nakon krize 2009.-2015. Taj val se, izgleda, stabilizira na razini 30-40 tisuća osoba na godinu.
  • Blagi pad iseljavanja i veliki porast useljavanja doveo je neto migracije (migracijski saldo) gotovo do nule, pa možemo reći da je val velikog gubitka stanovništva kroz migracije završen (stavimo li kriterij za pojam „značajno“ na saldo od -10,000 ljudi na godinu). Val je trajao 2014.-2018. zbog pojave aspiracijske emigracije nakon ulaska u EU u uvjetima ekonomske krize

Bio bih preveliki opstimist kada bih zaključio da je uz dobre politike i malo sreće moguće ponovno dostizanje broja od 4 milijuna stanovnika na sljedećem popisu (nakon 3,88 milijuna na popisu 2021.). Odgovor na pitanje iz naslova glasi: ne, nije moguće… – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

25.07. (13:00)

Neka ti euro bude lisica, a ne zmija

Nacionalna groupie: Euri kao Titovi dinari

Uznemirenim pokretima pozvonio sam na vrata firme Arhivanalitika. Vrata mi je otvorio čovjek srednje visine, u sakou bez kravate. Na obrazima je imao uredno podšišanu bradu. Ako ga već svi niste prepoznali po ovom minucioznom vanjskom opisu, predstavit ću ga imenom i prezimenom. To je Velimir Šonje, ekonomski analitičar. Prvi je objavio publicističku knjigu o koroni. Također i knjigu ‘’Euro u Hrvatskoj, za ili protiv’’. Zbog ove druge i pokucao sam mu ovako nenadano na vrata. “Razumijem. Vi se preko moje knjige želite pripremit za dolazak eura” – rekao mu je Šonje. Knjigu nije uspio kupiti, ali je zato zaradio neke eure jer mu je uspio prodati svoju i shvatio kako je kao sirotan gotov kada nova valuta napokon dođe. Nova zgoda Nacionalne groupie.

20.06. (21:00)

Jedan od boljih citata s fejsa u zadnje vrijeme

Zašto (ipak) treba čitati knjige?

Velimir Šonje na Facebooku piše: Jedan od boljih dijaloga koje sam pročitao zadnjih godina, iz knjige Ni svi kitovi ne lete Afonsa Cruza:
– Vjerujete u sudbinu?
– Na neki način. Da imam ono što je Spinoza nazvao Božja perspektiva, tada bi sudbina bila očigledna. Srećom, dano nam je nešto mnogo vrednije što će nas dovesti do slobode: neznanje. Budući da ne poznajemo sudbinu, imamo mogućnost slobodno djelovati, kao da sudbina nije gotova stvar.
– Čudno je to da smo slobodni zahvaljujući neznanju…
– Takav je život, što da vam kažem?
– Ne znam. Čini mi se da nema smisla.
– Navodim kako stoje stvari. Imaju li smisla, to me nadilazi…
– Kako god bilo, svejedno je čudno. Možda ima neko drugo objašnjenje…
– Možda.
– I sve ove knjige koje imate ovdje ne pružaju neko suvislije objašnjenje?
– Ne, knjige ništa ne objašnjavaju.
– Zašto ih onda čitati?
– Kako bismo znali manje. Tako ćemo biti sve slobodniji.

07.06. (01:00)

Profesija: Sumnjičavi skeptik

Velimir Šonje: Satnica pristupanja hrvatske europodručju (II): da, ali…

„Načelno nisam protiv, ali još nismo spremni!“ Barem stotinu puta sam čuo ili pročitao ovu rečenicu neposredno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. Rečenica se ponavlja i neposredno prije pristupanja Hrvatske europodručju koje će se dogoditi, izvjesno je, 1. siječnja 2023. Koji su razlozi tog raširenog „Da, ali…“ pristupa? Razlozi su pokretani uvjerenjima, a ne pomnim analizama iz kojih bi se mogao izvesti artikuliran i uvjerljiv argument. Riječ je o uvjerenjima koja su zapravo refleksi. Opisat ću tri kolektivna refleksa koji stoje u podlozi reakcije „Da, ali…“, ne samo u Hrvatskoj: to su suverenistički, imperijalistički i anti-birokratski refleks… i opisao ih je Velimir Šonje za Ekonomski lab.

26.04. (00:00)

Sve što trebate znati o uvođenju eura, a eto imate i od koga saznati

Velimir Šonje: Satnica pristupanja Hrvatske europodručju, 1. nastavak

Za 70-ak dana Europsko vijeće će donijeti formalnu odluku o tome udovoljava li Hrvatska uvjete da 1. siječnja 2023. zamijeni kunu eurom. Početkom rujna će započeti obveza dvostrukog iskazivanja cijena u kunama i eurima što će biti uvod u operaciju zamjene valuta na sljedeću Novu Godinu.
Koji će biti tečaj zamjene valuta? (7,5345 HRK za EUR). Hoće li se zbog inflacije odgoditi zamjena kune eurom? (Ne). Da li mi se više isplati eure kupiti sada ili da ostavim kune na računu i dočekam automatsku konverziju i plaća li se kakva naknada za to? (Više se isplati ostaviti, nema naknada). Što će biti s kamatnom stopom na moj kredit? (Ništa). Hoće li trgovci nastojati nešto ušićariti zaokruživanjem cijena pri konverziji prema gore? (Male su im šanse za to). Za objašnjavanje odgovora u zagradama trebat će barem dva – tri teksta, ali lista praktičnih pitanja se time ne zaključuje. Naprotiv, slijede ona teža: Kako će priključenje Hrvatske europodručju utjecati na inflaciju u narednim godinama? Ako se 1. siječnja nakon ponoći ništa ne dogodi s kamatnom stopom na moj kredit, hoće li ulazak u monetarnu uniju utjecati na kretanja kamatnih stopa u narednim godinama? Tako počinje seriju članaka Velimir Šonje o uvođenju eura, pa pratite.

18.04. (23:00)

Lockdowni, inflacija, Ukrajina and all that jazz

Šonje: Inflacija, posljedice pandemije i pogreške u vođenju monetarne politike

Tema godine su rat, inflacija i monetarna politika: unatoč dolijevanju vode na vatru od strane Rusije koja je ničim izazvana odlučila početi veliki rat, mi i dalje živimo posljedice lockdowna 2020. – politike koja će se kako prolazi vrijeme sve više prikazivati kao dramatična pogreška koja će oblikovati povijesnu dramu u kojoj se nalazimo i čije se posljedice ni izbliza još nisu razvile do kraja – tako najavljuje svoj novi tekst Velimir Šonje za Ekonomski lab na Facebooku.

10.04. (21:00)

Vladimirovič ne kuži matematiku

Šonje: Drugi hladni rat – sjena poraza u Prvom. Zašto se Rusija preračunala?

Godišnji prihod samo Gazproma prije pandemije 2019. iznosio oko 120 milijardi dolara (Rosneft još toliko). Usporedbe radi, Gazprom i Rosneft imali su prihod kao jedan Apple, a cijela EU ima samo šest kompanija koje su prema ukupnom prihodu tada bile veće od Gazproma. Zbog toga se Kremlj pouzdao u to da su ruski energetski divovi dovoljno veliki i da su veze sa Zapadom dovoljno duboko isprepletene da neće samo tako popucati čak i kada se iz njihove perspektive moralno atrofirani Zapad, na kojemu novac navodno može kupiti sve, suoči s velikim ratom. Međutim, u prvim danima nakon agresije na Zapadu je naglo buknula svijest o razlici između dva politička i vrijednosna sustava koja je pokrenula reakciju iz želuca
U Kremlju vladaju starci koje progoni sjena poraza iz 1989., a oni su prestari da bi od te sjene mogli pobjeći i da bi mogli shvatiti da na dugi rok njihove institucije neće omogućiti inovacije i tehnološki napredak jer nisu zaražene virusom slobode – piše u podužem članku redovito zanimljivi i promišljeni Velimir Šonje za Ekonomski lab.

29.03. (15:00)

Izjava iz Versaillesa

Sigurnost, energija, obrana EU

Europska unija ubrzava planiranje neovisnost o ruskim energentima, što bi moglo predstavljati znatan dugoročni gubitak prihoda za rusku državu i vojsku. Izjava europskih čelnika poziva na diversifikaciju opskrbe i upotrebu ukapljenog prirodnog plina (LNG). (…) Izjava iz Versaillesa poziva na povećanje ulaganja u obranu, uključujući ulaganja u inovativne tehnologije, kibernetičku sigurnost i otpornost, zajedničku nabavu, mobilnost, kritičnu infrastrukturu, obrambenu industriju i suzbijanje dezinformacija. Dogovoreno je, među ostalim, i osnivanje Europskih snaga za brzu reakciju koje će se formirati do 2025. i imati 5 tisuća vojnika i koje se strogo stavljaju u okvir NATO-a. Arhivanalitika