Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske - nije ih bilo dovoljno - Monitor.hr
15.04. (19:30)

Život u mitologiji

Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.



Slične vijesti

15.08. (11:00)

Na putu prema dolje

Ekonomski lab: (Od)zvonilo je! I što sad?

Ovo još nije globalna recesija, ali jest njezin rub i pravo bi čudo bilo potrebno da se odjednom dogodi neki odbijanac prema gore, jer većina loših priča poput Brexita i trgovačkog rata SAD-a i Kine još se nisu razvile do kraja… A Hrvatska? Mi smo malo dalje na periferiji. Dok loše vijesti stignu do nas, prođu dva-tri kvartala. Sada primamo i infuziju iz bočice na kojoj piše “EU fondovi” – proriču iz Ekonomskog laba i ubuduće će ih trebati pratiti još pažljivije.

08.08. (14:30)

Zauzeto, svijet

Profesor Stojčić: Hrvatska šansu reindustrijalizacije treba tražiti u novim industrijama

Mladi prorektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić piše za Ekonomski lab da industrija u Hrvatskoj stoji slabo, među najlošijima je u EU, te smatra da ne trebamo očekivati neke velike investicije izvana: “Sposobnost dostizanja svjetske tehnološke granice kao preduvjeta održivog rasta na visokim razinama dohotka ovisit će sve više o izgradnji vlastitih kapaciteta tehnologije i znanja… Logično se nameće ideja da mogućnosti reindustrijalizacije treba tražiti u novim, nadolazećim industrijama. Povijest je puna primjera zemalja koje su ciljanjem takvih industrija uspjele preskočiti nekoliko stepenica u svom razvoju”.

03.08. (18:30)

Frankfurt na banci

Ekonomski lab: Euro-zona usporava, središnja banka priprema nove mjere

Europski BDP u drugom kvartalu porastao je svega 0,2% u drugom kvartalu ili 1,1% u odnosu na drugi kvartal 2018., što ukazuju na značajno usporavanje u odnosu na prvi kvartal. Europodručje se vratilo anemičnom tempu rasta iz druge polovice prošle godine. Uz to, inflacija je pala na 1,1% i možemo biti sigurni da su ovih dana u ECB-u provode užurbane pripreme za uvođenje novih mjera monetarne ekspanzije u rujnu – analizira Ekonomski lab.

11.07. (20:30)

Na minus još ne računamo

Je li svijet još uvijek daleko od recesije?

Koliko dugo rast osobne potrošnje i investicija zbog bolje realizacije EU projekata može izolirati hrvatsko gospodarstvo od usporavanja u EU? – pita se Ekonomski lab nakon dobrih prognoza rasta hrvatskog BDP-a. Odgovor: kvartal, dva, možda i tri, ali ne predugo. Treba gledati što se događa u svijetu i kako bi to moglo utjecati na gospodarstvo EU.

05.07. (20:30)

Pih, iznajmljivači apartmana na moru kuže euro bolje od Merkelice!

Što znači hrvatsko pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam

Europski tečajni mehanizam (ERM II) je “čekaonica za euro” i zemlje u njoj provode najmanje dvije godine. Najmanje je čekala Slovenija – 916 dana, a najdulje Litva – 3.838 dana ili 10,5 godina, piše Ekonomski lab i objašnjava što znači slanje pisma namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam, koji su sljedeći koraci i što ERM II točno jest.

04.07. (11:30)

Dragi guverner

Ekonomski lab: Kako središnje banke spašavaju tržište dionica

Još krajem prošle godine nastavak korekcije cijena dionica činio se neminovnim, dovodeći u pitanje opstojnost gotovo deset godina dugog trenda rasta, no samo šest mjeseci kasnije stvari izgledaju bitno drukčije. Ne samo da se uzlazna krivulja burzovnih indeksa uspješno othrvala lošim vijestima, a globalno rasprostranjen optimizam isprovocirao impresivne stope rasta, već su se i (makro) okolnosti bitno izmijenile. Na snazi je, još jednom, „central bank put“; spremnost monetarnih vlasti da svojim djelovanjem – čitaj: primjenom ekspanzivne monetarne politike – formiraju čvrsto tlo pod nogama ulagačima na tržištima kapitala – analizira Ekonomski lab kako središnje banke spašavaju tržište dionica.

27.06. (20:30)

Dream on!

Ekonomski lab: Fatamorgana na tržištu kapitala

Anketa preko 22 tisuće ulagača iz 30 zemalja pokazuje da ispitanici koji sebe smatraju ekspertima za razdoblje od idućih pet godina na svoje investicije očekuju prosječan prinos od – gotovo 12% godišnje!, dok ispitanici koji se smatraju laicima očekuju tek manji prinos. Ekonomski lab se pita zašto investitori zaboravljaju da se sažeta povijest povrata na ulaganja u dionice u pravilu izražava tek – jednoznamenkastim brojkama – i objašnjava tu zabludu.

21.06. (21:30)

Mark Kriptoberg

Facebookova valuta libra: Zametak globalne digitalne valute ili marketinški hype?

Ekonomski lab analizira Facebookovu najavu izdavanja kriptovalute i vidi dvije razlike između libre i bitcoina: Facebook ima fantastičnu moć distribucije – raspolaže s oko 2,4 milijarde računa; WhatsApp i Messenger zapravo su transakcijski sustavi za razmjenu podataka i vjerojatno ih je moguće prilagoditi za prijenos kriptovaluta. Smatra da će Facebook imati jedno ozbiljno pitanje – problem povjerenja.

18.06. (15:30)

Veliki brat nas financira

U prvom tromjesečju eksplozija prihoda i rashoda države – stigli novci iz Bruxellesa

Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018., što je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Najzaslužniji za rast – prihodi od međunarodnih pomoći, u čemu su najveći doprinos s rastom od 55% dali EU fondovi. U prvom tromjesečju 2018. po toj je osnovi proknjiženo 2,34 milijarde kuna, a u prvom tromjesečju 2019. brojka raste na 3,64 milijarde. Ako ovako bude cijele godine doći ćemo do 14,56 milijardi kuna u jednoj godini – izvanredno velik novac i fantastičan boom agregatne potražnje, piše Ekonomski lab.

13.06. (23:30)

Kako smo uštedjeli po' milijarde

Što stoji iza najnižih kamata na državno zaduživanje u povijesti?

Jučer izdana 10-godišnja euroobveznica s prinosom od 1,324% nosi bez premca najnižu kamatnu stopu na državni dug u povijesti. Ekonomski lab kaže da iza ovoga stoje dva temeljna razloga: 1)Država s podnošljivim rizikom i još uvijek značajnim prinosom (koji je za punih 1,5 postotni bod veći od usporedivog njemačkog) odjednom je postala atraktivna mnogim investitorima koji ne žele značajan rizik, ali ipak bi malo prinosa. 2) Investitori su vjerojatno očitali prognozu da će fiskalni ishod ove godine biti bolji od planiranog i odlučili to nagraditi. Pouka je ono što jako dobro znaju svi prodavači: kupca treba pozitivno iznenaditi.