Vizek: Američki dolar polako gubi status sigurne luke, a to znači smanjenje američkog političkog i ekonomskog utjecaja u svijetu - Monitor.hr
14.07. (16:00)

Make America Global Again

Vizek: Američki dolar polako gubi status sigurne luke, a to znači smanjenje američkog političkog i ekonomskog utjecaja u svijetu

Trumpova administracija, kao i ranije Reaganova, polazi od pretpostavke da će porezne olakšice potaknuti toliki rast gospodarstva da će novi prihodi neutralizirati izgubljeni prihod od nižih poreza. Međutim povijest nas uči suprotno. Reaganova ekonomika ponude jest kratkoročno ubrzala rast, ali je ostavila trajno povećan javni dug. Naravno, američko je gospodarstvo toliko dinamično i inovativno da ne možemo sasvim isključiti mogućnost da do tog ekonomskog čuda ipak dođe. Amerika je u prošlosti znala iznenaditi i nadmašiti predviđanja, no realno, vjerojatnost da će se to sada dogoditi nije osobito velika. Američka ekonomija trenutno se nalazi u posve drukčijoj fazi nego 1980-ih: zaduženost je znatno veća, tržištu rada nedostaje radne snage, veća je dohodovna nejednakost, opremljenost rada kapitalom visoka, a globalna potražnja usporava. Maruška Vizek za tportal


Slične vijesti

06.08. (22:00)

Jak euro, tanki profiti: kad valutni tečaj zavrne slavinu

Euro raste, dolar pada – izvoznici plaču, turisti slave

Drugi mandat Donalda Trumpa donio je pad dolara i uspon eura, što je potaknulo bijeg kapitala iz SAD-a u Europu. Euro je dosegnuo najvišu razinu u gotovo četiri godine, olakšavajući uvoz i snižavajući cijene goriva. No, snažan euro udara po europskim izvoznicima poput SAP-a i Mercedesa, jer im smanjuje dobit i globalnu konkurentnost. Posljedice se prelijevaju na gospodarstvo, burze i zaposlenost. DW

25.04. (14:00)

Što ako svjetski bankari znaju nešto što mi ne znamo?

Pad dolara, rast rizika: Špekulacije fondova i politička nestabilnost prijete globalnim tržištima

Povjerenje u dolar i američke obveznice ozbiljno slabi, a špekulacije hedge fondova dostižu razine koje podsjećaju na 2008. U središtu pozornosti su fondovi iz sjene, koji uz visoke razine zaduženosti i malo regulacije mogu izazvati domino efekt. Istovremeno, politička neizvjesnost dodatno trese tržišta. Dok banke i fondovi međusobno prebacuju rizike, regulatorna tišina zvuči sve glasnije. Financijska oluja možda još nije počela, ali kišne kapi već padaju. tportal

11.03. (17:00)

Mnogo im je dug

Raos: Dokle god je dolar svjetska rezervna valuta, Amerikanci mogu raditi što žele… No, opasnost od urušavanja povjerenja u dolar je realna

Dokle god se ključnim sirovinama trguje u dolarima, Sjedinjene Države mogu de facto izvoziti svoju inflaciju u inozemstvo, a kod kuće je držati relativno pod kontrolom te servisirati svoj ogromni javni dug, uz periodične blokade rada Kongresa i posljedično podizanje zakonskih gornjih granica zaduživanja. Međutim, ako s vremenom države krenu odustajati od dolara i okretati se drugim valutama ili sredstvima pohrane vrijednosti, odnosno bogatstva, sustavu prijeti urušavanje. Budući da je javni dug Amerike 2024. dosegao rekordnih 36 bilijuna dolara, opasnost od urušavanja sustava povjerenja u dolar postaje realna.

U sjeni Trumpova zaokreta oko Ukrajine, natezanja oko poštivanja uvjeta prekida vatre u Gazi te zveckanja oružjem oko Tajvana, potiho se događa dodatno preslagivanje odnosa snaga u međunarodnim odnosima. Radi se o interakciji duga, uloge svjetskih valuta i bijega bogatstva u alternativne načine pohrane, a krajnji ishod mogao bi biti sasvim drugačiji međunarodni poredak… Višeslav Raos za tportal

07.02. (21:00)

Ekonomski UFC: Dolar u kutu, euro na podu

Slabljenje eura u odnosu na dolar raspirit će inflaciju u EU-u

SAD udara dvostruko – najavom carina na europsku robu i rastućim kamatnim diferencijalom koji prijeti slabljenjem eura. ECB je prošlog tjedna smanjio kamatne stope, dok FED drži više razine, što može izazvati odljev kapitala iz Europe u Ameriku. Slabiji euro znači skuplji uvoz, pogotovo energenata, što bi moglo raspiriti inflaciju i dodatno opteretiti europsko gospodarstvo. Analitičari procjenjuju da bi ECB mogao nastaviti s rezanjima kako bi dostigao “neutralnu razinu”, no tržište već osjeća posljedice ove monetarne borbe. Lider

08.01. (11:00)

Loše vrijeme za rubalj

Nestane li američki dolar s globalne scene, zamijeniti ga može samo kineski juan

Dolar dominira svjetskom trgovinom već stotinu godina, no pitanje njegove smjene sve je glasnije. Kineski juan, sve popularniji u međunarodnim transakcijama, mogao bi postati nova globalna valuta. Ipak, stručnjaci poput Velimira Šonje vjeruju da dolar neće tako brzo izgubiti svoj status zbog snage američke ekonomije, vojne moći i pravne sigurnosti koju pruža. Dok autokratski režimi poput Kine i Rusije pokušavaju afirmirati svoje valute, dolar i dalje ostaje nezamjenjiv medij razmjene i štednje u svijetu. Lider

12.03.2024. (13:00)

Luda vožnja na valovima burze

Europske i azijske burze u padu, dolar slabi, nafta pojeftinila

Glavni uzrok ovog kretanja je očekivanje da središnje banke neće odmah smanjiti kamatne stope. Na londonskom tržištu, barel nafte pao je za 1,8 posto, dok je na američkom tržištu pao za 2,5 posto. Ovaj pad također je rezultat opreza investitora zbog monetarne politike. Uz to, azijske i europske burze doživjele su pad, s tehnološkim sektorom pod najvećim pritiskom. Dolarski indeks pao je za 1,1 posto, dok je euro ojačao. Očekuje se da bi i Europska središnja banka mogla smanjiti kamatne stope. (Lider)

27.02.2024. (08:00)

Dolar nije nužno dobar

Najveća bitka Drugoga svjetskog rata: Kako je dolar postao svjetska rezervna valuta

Ove godine obilježava se 80 godina od održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda o monetarnim i financijskim pitanjima, poznatije kao Konferencija u Bretton Woodsu. Cilj konferencije bio je uspostaviti stabilan poslijeratni međunarodni monetarni sustav i sustav međunarodne trgovinske razmjene koji bi potaknuo gospodarski oporavak nakon rata te spriječio devalvacije valuta i trgovinske ratove prisutne tijekom međuratnog razdoblja. Kao rezultat stvoreni su MMF i Svjetska banka. No, isto tako, dogovoreno je kako će američki dolar i zlato imati ulogu svjetske rezervne valute. Iako se sustav Bretton Woods raspao 1971. godine, kao rezultat nagomilanih ekonomskih neravnoteža, četvrt stoljeća duga praksa korištenja dolara kao mjerila za određivanje vrijednosti drugih valuta pozicionirala ga je kao dominantno sredstvo u globalnim plaćanjima i pohrani vrijednosti u nadolazećim vremenima. Maruška Vizek za tportal.

28.07.2022. (14:00)

Istopili se milijuni

Šajatović: Jačanje dolara – očekivano propuštena prilika hrvatskih štediša

SAD je, kad je o Hrvatskoj riječ, sudbinu određivao na mnoge načine. Nesretna tranzicija rađena je prema modelu zapisanom u Washingtonskom konsenzusu (privatiziraj, liberaliziraj, dereguliraj…). Formalno je to dokument Međunarodnoga monetarnog fonda, ali njegov glavni dioničar je SAD. Simbolično, sjedište MMF-a je par blokova od Bijele kuće i američkog ministarstva financija. SAD majstorski, bez ozbiljnijih izravnih ulaganja u Hrvatsku, ovdje s lakoćom ostvaruje svoje ekonomske i političke interese. Primjer je tjeranje hrvatske vlade na proširenje LNG terminala na Krku. ‘Slučajno’, kratko nakon završetka, dogodio se rat u Ukrajini, pa se američki ukapljeni plin pojavljuje kao spasitelj u uvjetima smanjenih isporuka iz Rusije. Možda ipak nije riječ o slučajnosti. Pregovaračke pozicije Hrvatske sigurno nisu velike. Ali manevarski prostor postoji. Miodrag Šajatović za Lider.

15.04.2022. (19:00)

Ajmo mi radije u dolarozonu

Treba li štednju iz eura pretvoriti u dolare?

S valutnih tržišta stižu signali da je bolje kladiti se na američki dolar, nikako na euro. Doduše, Hrvatska baš i nema nekog izbora, jer i uz visoku inflaciju od siječnja iduće godine vjerojatno smo u eurozoni (inflacija je trenutačno viša i bit će na razini godine viša od od administrativnih uvjeta Europske komisije, no svima je jasno da je inflacija uvezena i da je na nju teško utjecati domaćim arsenalom, pa se očekuje kako će Komisija zažmiriti na jedno oko). Pa, iako ćemo time malčice još podgrijati inflaciju, nitko nam ne brani da eventualne viškove novca (ili onaj za ‘crne’ dane) uložimo u dolar kako bismo sačuvali vrijednost novca. Ili zaradili. Lider

10.03.2022. (10:00)

Po džepu i trbuhu

Gligorov o utjecaju sankcija na rusku ekonomiju: U osnovi svjetskog financijskog sustava je dolar

Ono što je poneke začudilo jeste kojom je brzinom zaveden strog režim sankcija i koliko je veliki bio već sam početni udar na ruske finansije. Zašto su uopšte važne rezerve stranog novca i čak zlata? Jer su te rezerve američke centralne banke, pa i evropske veoma male ili zanemarljive. Zato što je stvarni novac u Rusiji kao i u većini drugih zemalja, uključujući u velikoj meri i Kinu, dolar i potom evro. U osnovi celog svetskog finansijskog sistema još uvek je dolar. Zašto? Dovoljno je videti šta se dešava sa ruskim bankama i s rubljom. Štediše gledaju kako da povuku novac iz banaka, a ako nije u dolarima, onda kako da ih zamene za dolar. Pa je ruska centralna banka morala da poveća kamatnu stopu na 20 odsto, a devizne rezerve su već značajno umanjene, da se ne bi ubrzano istopile – piše Vladimir Gligorov. Novi magazin…