Vodena deoksigenacija: Znanstvenici upozoravaju na ubrzan nestanak kisika iz mora i rijeka - Monitor.hr
26.07. (16:00)

Ne diše nam se dobro

Vodena deoksigenacija: Znanstvenici upozoravaju na ubrzan nestanak kisika iz mora i rijeka

Uzrokovan globalnim zagrijavanjem i onečišćenjem hranjivim tvarima, ovaj proces prijeti nepovratnim promjenama koje bi mogle trajati stoljećima. Nestanak kisika izravno ugrožava vodene hranidbene mreže, morska staništa i organizme – od mikroskopskih vrsta do morskih pasa i sisavaca. Zbog snažnog utjecaja na regulaciju klime i biologiju planeta, istraživači apeliraju da se vodena deoksigenacija službeno uvrsti u devet ključnih “Planetarnih granica” koje definiraju stabilnost i otpornost Zemlje. Mreža


Slične vijesti

14.10.2025. (11:00)

Kad se i alge počnu znojiti

Klimatske promjene prijete morskim mikrojunacima

Najmanji, ali ključni stanovnici oceana – modrozelene alge Prochlorococcus – mogli bi pretrpjeti pad populacije do 50% u idućih 75 godina zbog porasta temperature mora iznad 27.8 °C, pokazuje istraživanje u Nature Microbiology. Te mikroskopske alge proizvode veliki dio svjetskog kisika i apsorbiraju CO₂, pa njihov nestanak prijeti urušavanjem morskih hranidbenih mreža. Uz toplinski stres, dodatno ih ugrožava zagađenje plastikom. Stručnjaci upozoravaju da bi čak i Jadran uskoro mogao osjetiti posljedice ako se trend zagrijavanja nastavi. Index

28.05.2025. (13:00)

Dotad ćemo se ionako preseliti valjda na Mars, ako ne i malo dalje

Znanstvenici izračunali: Za oko 250 milijuna godina Zemlja će biti nenastanjiva za većinu živih bića

I to ne zbog klimatksih promjena, nego zbog postupnog jačanja Sunčeve svjetlosti kako stari. Veća količina zračenja dovest će do zagrijavanja Zemljine površine i promjena u ciklusima ugljika, čija će koncentracija u zraku početi drastično padati. To će imati katastrofalan utjecaj na biljke jer je CO₂ neophodan za fotosintezu. Projekcije su da će tada Zemlja biti potpuno drugačija nego danas. Drugim riječima, uvjeti na našem planetu vratit će se u stanje u kakvom su bili prije 2,5 milijardi godina – prije tzv. velikoga oksidacijskog događaja. Isto tako, prema procjenama svi će kontinenti biti spojeni u jednom, što će dodatno pogoršati klimatske uvjete jer će povećati unutarnje temperature, smanjiti dostupnost vode i pojačati sezonske ekstreme. Studije pokazuju da Zemlja neće “umrijeti” u jednom trenutku, već u nizu faza. Ovo nije tu da nekoga plaši, jer se radi o projekciji daleke budućnosti, već pomaže saznanjima da su klimatski uvjeti kakvima i danas živimo zapravo privremeni i krhki. Index

12.04.2025. (15:00)

Kad ti baterija ne puni mobitel, ali proizvodi kisik

Tajna struja s dna oceana: kisik bez biljaka?

Znanstvenici su na dnu Tihog oceana otkrili da minerali u nodulama stvaraju kisik – bez pomoći svjetlosti ni biljaka. U eksperimentima su u zatvorenim komorama primijetili porast kisika, koji se ne može objasniti klasičnim kemijskim reakcijama. Ispostavilo se da su nodule djelovale kao geobaterije – galvanski članci gdje interakcija metala poput mangana, bakra i nikla proizvodi električnu struju dovoljnu za cijepanje vode i stvaranje kisika. Kisik tako nastaje „u mraku“, mimo svih dosadašnjih pretpostavki o njegovu biološkom podrijetlu. Nenad Raos za Bug

21.02.2025. (19:00)

Dotad se stignemo spasiti

Istraživanje pokazalo: Prisutnost kisika na planetama nije trajna karakteristika, nestat će, ali tamo – za oko milijardu godina

Za sada, život cvate na našem planetu bogatom kisikom, ali Zemlja nije oduvijek bila takva – a znanstvenici predviđaju da će se u budućnosti atmosfera vratiti u stanje slično onom iz davne prošlosti, s visokim razinama metana i vrlo malo kisika. Ova promjena vjerojatno neće nastupiti još najmanje milijardu godina, ali kada se dogodi, odvijat će se prilično brzo, prema istraživanju objavljenom 2021. godine. Godinama se raspravlja o tome koliko dugo će biosfera Zemlje opstati, na temelju znanstvenih saznanja o postupnom jačanju sjaja Sunca i globalnom geološkom ciklusu ugljika i silikata. Tome doprinosi i kontinuirani pad ugljikovog dioksida u atmosferi, uz globalno zagrijavanje na geološkoj vremenskoj ljestvici. N1

25.07.2024. (18:00)

Trebalo je samo malo struje

Otkriće kisika u morskim dubinama dovodi u pitanje porijeklo života na Zemlji

Novo otkriće u mračnim dubinama Tihog oceana dovodi u pitanje znanstveni konsenzus o tome kako se proizvodi kisik te je čak dovelo u pitanje kako je nastao život na Zemlji. Fotosintetski organizmi poput biljaka i algi koriste energiju sunčeve svjetlosti za stvaranje kisika na planetu, ali novi dokazi objavljeni u časopisu Nature Geoscience pokazuju kako se kisik proizvodi i u potpunom mraku, na morskom dnu, 4000 metara ispod površine oceana, tamo gdje svjetlost ne može prodrijeti. Do rezultata su došli istraživanjem učinaka dubokomorskog rudarenja kako bi pronašli alternativni izvor za pronalazak metala potrebnih za izradu baterija. Istraživači su otkrili da čvorovi nose vrlo visok električni naboj, što bi moglo dovesti do cijepanja morske vode na vodik i kisik u procesu elektrolize morske vode. Za nju je potreban samo napon od 1,5 V, kao kod tipične AA baterije. Bug

08.12.2019. (19:40)

Ribe plivaju leđno

Znanstvenici shvatili da klimatske promjene istiskuju kisik iz oceana, ugrožene mnoge vrste

Znanstvenici su sada shvatili da klimatske promjene istiskuju kisik iz oceana, što prijeti mnogim životinjskim vrstama koje žive u njemu. Posebno su ugrožene vrste kao što su tuna, morski psi i sabljarke, dok meduzama ne smeta. “Nismo znali za povezanost klimatskih promjena i smanjenja razine kisika u oceanima, i to je jako zabrinjavajuće. Ne samo da se smanjivanje kisika učetverostručilo posljednjih 50 godina, nego će se, čak i u najboljim scenarijima, razina kisika i dalje smanjivati u oceanima”, tvrdi Minna Epps iz IUCN-a, konzervacijske organizacije koja je provela studiju. Jutarnji, BBC…

05.10.2016. (09:28)

Količina kisika u atmosferi opada, a znanstvenici baš i ne razumiju zašto

30.06.2016. (08:13)

Al malo zapuhalo pa odnijelo...

Mars nekada imao atmosferu s visokom razinom kisika

Mars je u jednom trenutku u svojoj povijesti imao visoke razine kisika u atmosferi, na razini kakva je bila na Zemlji nakon pojave fotosinteze, pokazuju novi podaci s robotskog rovera Curiosity. Robot je proučavao uzorke stijena i kamenja svojim senzorom ChemCam te otkrio iznimno visoku razinu prisutnosti manganovog oksida – kristala koji nastaje jedino uz prisustvo velikih količina kisika u atmosferi. Pretpostavlja se da je kisik nastao kroz raspadanje molekula vode kada je Mars gubio svoje magnetno polje. Engadget

29.10.2015. (23:18)

Komet diše

Rosetta na kometu pronašla – kisik

Europska svemirska sonda Rosetta u oblaku oko kometa 67P pronašla je – riječ je o “iznenađujućem otkriću” jer pobija stare teorije o formiranju kometa. Riječ je o prvom pronalasku molekularnog kisika – u obliku u kojem ga udišemo na zemlji – otkad proučavamo i pratimo komete. Mjerenja sonde Europske svemirske agencije otkrivaju da je kisik četvrti u nizu najizdašnijih plinova u tanašnoj i razrijeđenoj atmosferi (koma) kometa; nakon vodenih para, ugljičnog monoksida i dioksida. Guardian, Wired, Scientific American