Vojković: Ukinite poticaje poljoprivredi, oni je samo uništavaju - Monitor.hr
27.03.2017. (18:20)

Vojković: Ukinite poticaje poljoprivredi, oni je samo uništavaju

“Nakon što je u poljoprivredu ulupano 36 milijardi naših kuna mi imamo pad poljoprivredne proizvodnje za više od četvrtinu! Razvila se potom rasprava o tome, ali nitko ne želi reći jednu važnu stvar: upravo su poticaji ono što uništava poljoprivredu. Ako se želi razvoj poljoprivrede – onda poticaje treba ukinuti. Kada postoje poticaji borba se ne vodi za urod ili količinu mlijeka, već za što više poticaja”, piše Goran Vojković. O temi raspravlja i Forum. Index


Slične vijesti

Jučer (20:00)

Ne baš mali kolač

Prodaja Fortenovinog poljoprivrednog sektora: Mađarska ponuda zasad najveća, politika će na kraju biti presudna

Dakle, Fortenova prodaje, a Podravka, Žito, Osatina i Mészáros Grupa kupuju. Svatko sa svojim adutima, a da se naslutiti da nije u šoldima (baš) sve. Ponuda Mészáros Grupe za kupnju Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci od navodnih 500 milijuna eura zvuči najizdašnije, čime je bačena rukavica u lice domaćim ponuđačima, a čije se ponude, također neslužbeno, procjenjuju na oko 300 milijuna EUR-a.  Ako se ovi milijuni stave u imaginarnu kreditnu liniju, samo od izravnih plaćanja, dakle novaca od potpora, ulaganje se vraća od 15 do 25 godina, ovisno koju ponudu stavimo u kalkulator. Naime, Belje, Vupik i PIK Vinkovci na godinu ostvare pravo na više od 20 milijuna EUR-a poticaja (višegodišnji prosjek, zaokruženo).

Interes ne skriva ni Podravka, koja je favorit javnosti, ali pitat će se nešto i brzorastuće tvrtke s istoka, Žito i Osatinu. Da će politika igrati važnu misiju, saznaje se iz diplomatskih krugova, gdje kruži informacija da će Viktor Orban uvjetovati ulazak Hrvatske u OECD upravo produljenjem koncesije za poljoprivredno zemljište u Slavoniji i Baranji, te da je upravo to jedan od razloga zašto Domovinski pokret želi resor poljoprivrede. Agroklub

Prekjučer (01:00)

Samo pažljivo s tim pesticidima i sve super

Kriza kao prilika: Ratari novu šansu vide u proizvodnji povrća

Uzdrmano europsko tržište žitarica i uljarica, time i neizvjesna cijena, mijenja, dakle, polako i poljoprivrednu sliku, posebice istoka Hrvatske na čijim se zemljištima, premda povrće nije nepoznanica i novost, najvećim dijelom ipak uzgajaju klasične kulture pšenica, kukuruz, uljana repica, suncokret…  Pitanje nije hoće li prijeći na proizvodnju povrća već će morati ako misle preživjeti, kaže za Agroklub Vinko Kovačev, poznati baranjski ratar koji je s tri domaće tvrtke dogovorio proizvodnju rajčica, krumpira i češnjaka. Naravno, proizvodnja povrća je zahtjevnija i što se tiče zaštite, no na koncu, bude li sve kako treba, osigurava veći profit. Manji je i stres jer nemaš samo jednu vrstu proizvodnje s kojom si u problemu ako zapne, kao što je posljednje dvije godine sa žitaricama.

Subota (00:00)

Uši koje slušaju, ali ne čuju

Kako kontrolirati biljne uši: prevencija i prirodna sredstva

Prevencija je ključna u borbi protiv lisnih ušiju na biljkama. Zdrava ishrana, povoljno stanište i prisutnost prirodnih neprijatelja poput bubamara su od vitalnog značaja. Ako se uši pojave, mogu se ručno ukloniti ili poprskati jakim mlazom vode. Prirodna sredstva poput pepela, kamenog brašna ili pak juha od koprive, pelina i luka također su učinkovita. U slučaju jačeg napada, preporučuju se sredstva na bazi buhača ili kalijevog sapuna. (Agroklub)

26.04. (19:00)

EU se smilovala

Mala poljoprivredna gospodarstva s površinom do 10 hektara ubuduće će biti izuzeta od kontrola, a time i od sankcija

Europski parlament većinom je glasova odobrio niz značajnih pojednostavljenja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koje je predložila Europska komisija suočena s nizom prosvjeda poljoprivrednika. Posebice se to odnosi na osnovne standarde koji se nazivaju GAEC i označavaju dobre poljoprivredne i ekološke uvjete, a kojih se svi moraju pridržavati da bi dobili potporu. Države članice smiju poljoprivrednicima odobriti posebne iznimke za zaštitu od erozije (GAEC 5), minimalnu pokrivenost tla (GEEC 6) i plodored (GAEC 7). Također, jasnije će se protumačiti pojam više sile odnosno proizvođači pogođeni primjerice sušom ili poplavama, imat će veću sigurnost u pogledu primitka potpore, ako zahtijevano nisu uspjeli ispoštivati. Agroklub

10.03. (21:00)

Priroda ima rješenje za sve

Mikoriza: Simbioza gljiva i korijenja kao alternativa gnojivima i pesticidima

Najnoviji eksperiment proveden je u Švicarskoj, na većoj površini, u polju. Pokazao je, navodi Agrarheute, da može pomoći u održavanju ili čak poboljšanju prinosa bez dodatne gnojidbe i upotrebe pesticida. Ona može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i smanjiti stres usjeva. Mikoriza je unesena u tlo prije sjetve kukuruza na 54 polja, odnosno 800 parcela. Zaključeno je da je na ovaj način postignut do 40 posto bolji prinos na četvrtini polja. Djeluje i kao zaštita protiv štetnika koji slabe biljke. No, nema dodatne koristi na poljima gdje određene kulture same po sebi nisu dovoljno jake. Agroklub

27.02. (14:00)

Traktor revolucija

Varoufakis o sukobu farmera i EU kartela

U teoriji, EU je bastion liberalizma slobodnog tržišta; ali istina je da je EU život započela kao kartel proizvođača ugljena i čelika koji su otvoreno i pod zaštitom zakona kontrolirali cijene i proizvodnju, uz podršku multinacionalne birokracije. Kako je Bruxelles ispregovarao pristanak velikih, bogatih i otuda politički moćnih farmera da se pridruže europskoj zoni slobodne trgovine? Tako što im je ponudio dio monopolskih profita kartela teške industrije. EU je 2021. za poljoprivrednike izdvojila 378 milijardi eura, odnosno 38 posto budžeta, od čega gotovo 80 posto završava u džepovima 20 posto najbogatijih farmera. Neravnomjerna distribucija je pravdana „produktivnošću“. Poslovanje velikih zemljoposednika mnogo je profitabilnije, bilo po aru ili po angažiranom radniku. Zato je većina farmera na jugu Europe – uključujući i velike dijelove Francuske, gde su imanja znatno manja nego, na primjer, u Nemačkoj ili Nizozemskoj– jedva sastavljala kraj s krajem. Za to su vrijeme njihove kolege na sjeveru ubirali velike profite i subvencije.

Zajednička poljoprivredna politika više nije u stanju održati izvorni dogovor postignut 50-ih godina između industrijskog i poljoprivrednog kartela. Zato je i “Green deal” samo još jedno europsko Potemkinovo selo – još jedna žrtva sklonosti EU da se rasipa velikim brojkama koje nestaju bez traga čim ih pažljivije pogledamo. Yanis Varoufakis za Peščanik.

25.02. (14:00)

Možda je i dobro da su izbori blizu

Fortenovin agrobiznis je perjanica domaće poljoprivrede koji je u stagnaciji, novi vlasnik bi mogao donijeti novi uzlet

Zemljište – ove tvrtke obrađuju oko 30.000 hektara uglavnom državnog poljoprivrednog zemljišta u višegodišnjim prioritetnim koncesijama. Radi se o vrijednoj imovini čini značaj za hrvatsku poljoprivredu prelazi 3%. Da se u ovom trenu to zemljište nađe na prodaji, prodajna cijena bi se popela na preko 500 milijuna EUR. Da se takva zemlja hoće uzeti u zakup negdje na zapadu platili bi godišnje preko 15 milijuna EUR godišnje. Vrijednost zemljišta u opstojnosti ovih tvrtki ključna je jer je proizvodnja u ratarstvu i povrtlarstvu osnova za sve druge industrije koje postoje u tim tvrtkama. Prije svega stočarstvu, proizvodnji mlijeka i povrća. Tko je idealan budući vlasnik tih tvrtki? Najbitnije je da to bude netko tko će biti strateški investitor u poljoprivredu, a ne neki fond ili vjerovnici kao do sada. Srce naravno vuče na hrvatskog vlasnika, a potencijala imaju samo Podravka i Žito. Poljoprivredni stručnjak Ivan Malić za Agroklub.

21.02. (17:00)

Da počnemo gomilati zalihe?

Kolaps Goflske struje imalo bi katastrofalan učinak na poljoprivredu Europe, upozoravaju stručnjaci

To bi moglo donijeti dramatične promjene u poljoprivredi, s mogućim posljedicama širom svijeta. Kolaps bi mogao dovesti do značajnog pada temperature i manjka oborina u Europi što bi značajno utjecalo na uzgoj žitarica poput pšenice i kukuruza. Stručnjaci upozoravaju da bi oko 58% obradivog tla za pšenicu i 59% za kukuruz postalo neprikladno za uzgoj. Osim toga, promjene u Golfskoj struji mogle bi utjecati na monsunske oborine u Indiji i dovesti do suše u Amazoniji. S obzirom na ozbiljnost situacije, postavlja se pitanje koliko je daleko ta prekretnica i kako će to utjecati na budućnost poljoprivrede i klime diljem svijeta. (Agroklub)

13.02. (17:00)

Pogled u budućnost

Hrana iz budućnosti, ali problemi iz sadašnjosti

Doručak 2050.: zeleno-crvena, vitaminski bogata i ukusna “salata doručak” od povrća čijom genetskom modifikacijom su dobivene fantastične nove vrste povrća za koje danas ne postoji ni ime.
Ručak 2050.: sočna “pljeskavica” i pikantna “kobasica”, koje su dobivene tako što se od životinja uzimaju stanice koje se u laboratoriju hrane amino kiselinama, vitaminima i mineralima, pa se razmnožavaju, a poslije toga slijedi mljevenje i eto mesa.
Večera 2050.: skromna večera sastoji se djelomično i od konvencionalne hrane, tek da te podsjeti na pretke.

Dok se spekulira o obrocima budućnosti, stvarnost je da poljoprivrednici često nailaze na probleme poput fluktuacija cijena inputa i ograničenja političkih regulativa. Stoga, dok se razvijaju tehnološki napredni pristupi, važno je ne zanemariti potrebe poljoprivrednika i osigurati da imaju podršku i resurse potrebne za uspjeh. U svjetlu rastuće globalne populacije, potražnja za hranom će rasti, a poljoprivreda će imati ključnu ulogu u osiguravanju dovoljnih količina hrane. (Agroklub)

10.02. (09:00)

Ili su poplave ili suše, nikako na zelenu granu...

Zadržavanje vode na polju: izazovi i rješenja

Zadržavanje vode na polju postaje sve veći problem za poljoprivrednike, posebno kod ozimih kultura, uzrokujući potencijalno uništenje usjeva. Ozbiljan uzrok leži u snijegu i smrznutom tlu rano u proljeće, što sprječava upijanje vode. Loša drenaža također igra ulogu, sa začepljenim kanalima koji usporavaju odljev vode. Zbijanje tla, posebno nakon teških mehanizacija, također može uzrokovati stagnaciju. Opterećenje na tlu dovodi do njegovog zbijanja i propadanja strukture, dok otjecanje vode osiromašuje tlo odnosno ispire hranjive tvari. Na biljkama, poput ozimih usjeva, voda može uzrokovati ozbiljne štete, a vlažno okruženje pogoduje širenju gljivičnih oboljenja. Rješenja su raznolika: od pročišćavanja odvodnih sustava do primjene agrotehničkih radova nakon žetve, postoji niz koraka koje poljoprivrednici mogu poduzeti. To uključuje podrivanje tla radi razbijanja zbijenosti, kalcizaciju za regulaciju reakcije tla te primjenu prirodnih gnojiva radi povećanja sposobnosti tla za zadržavanje vode. (Agroklub)