08.12.2018. (17:30)

Klimatski rat

WHO: Milijun ljudi godišnje bi se spasilo kad bi se poštivalo Pariški sporazum

Glavni pokretač klimatskih promjena – izgaranje fosilnih goriva – jedan od glavnih uzroka onečišćenja zraka, godišnje u svijetu dovodi do sedam milijuna smrtnih slučajeva i stvara gubitke zdravstvenih sistema od 5.100 milijardi dolara, procjenjuje WHO. U 15 zemalja u kojima se ispušta najviše stakleničkih plinova utjecaj onečišćenog zraka na zdravlje ljudi košta više od četiri posto njihovog bruto domaćeg proizvoda. al Jazeera



Slične vijesti

Ponedjeljak (15:30)

Vrijeme pečenja

Odlična interaktivna karta – koliko je sad dana s 32 stupnja naspram godine kad ste se rodili

New York Times ima odličnu interaktivnu kartu koja prikazuje broj dana s 32 ili više stupnjeva Celzija za određenu godinu, broj vrelih dana koje se očekuje ove godine, te njihov broj u budućnosti. Npr., 1977. je u Splitu bilo 5 dana godišnje s 32 stupnja ili više, ove će ih godine biti 22, a 2057. godine bit će 35 dana godišnje s temperaturom s 32 stupnja ili više.

21.05. (16:30)

Rive - za ribe

Znanstvenici upozoravaju – razina mora do 2100. mogla bi porasti za dva metra!

Dugo se vjerovalo da će razina mora uslijed globalnog zagrijavanja porasti za oko jedan metar do 2100. godine, no nova studija, utemeljena na znanstvenim stavovima, predviđa rast razine mora za dva metra. Razlog je pojačano otapanje na Grenlandu i Antarktici, a uzrokovano povećanjem globalne temperature za 5 stupnjeva. Ovoliko dizanje razine mora uzrokovalo bi selidbu stotina milijuna ljudi.

16.05. (07:30)

A na Mars još ne možemo...

UN: Sve veće prijetnje prirodnih katastrofa ugrožavaju čovječanstvo

“Ukoliko nastavimo živjeti na isti način i nastavimo se ponašati jedni prema drugima i prema našem planetu kao do sada, utoliko naš opstanak dolazi u pitanje”, rekla je UN-ova Mami Mizutori na konferenciji u Ženevi posvećenom smanjivanju rizika od katastrofa. Ekstremne vremenske pojave su se u posljednjih 20 godina udvostručile, a nanose tako golemu ekonomsku štetu da su razvojni ciljevi UN-a u siromašnijim zemljama gotovo nedostižni. Sve složeniji i učestaliji rizici, od globalnog zatopljenja do zagađenja i epidemija, prijete opstanku čovječanstva, a rješenja koja poznajemo nepouzdana su jer se novi problemi pojavljuju na nepredviđene načine. U korijenu problem je to što se broj stanovnika u svijetu od 1970-ih do danas udvostručio, globalna ekonomija se učetverostručila, a međunarodna trgovina udeseterostručila. Index / Reuters

11.04. (16:30)

Na vrh brda led se mrda

Znanstvenici: Alpe za 30 godina ostaju bez polovice ledenjaka

Uslijed klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja polovica leda na oko četiri tisuće ledenjaka na Alpama otopit će se već do 2050., čak i da se emisije ugljičnog dioksida svedu na nulu, piše u časopicu The Cryosphere Europske geoznanstvene unije. Ako čovječanstvo ne poduzme ozbiljne korake te se štetne emisije u okoliš dodatno povećaju, do 2100. godine Alpe bi mogle ostati bez 90% leda.

30.03. (19:30)

Globalna juhica

Lani rekordna toplina oceana

Prošle godine zabilježeni su novi rekordi topline oceana u gornjih 700 metara, pri čemu su i posljednje četiri godine bile najtoplije do sada (podaci se vode od 1955.). Prošle godine su zabilježeni i rekordi za gornjih 2.000 metara (ovo se bilježi od 2005.). al Jazeera

07.01. (20:00)

Prošla godina je bila četvrta najtoplija godina u povijeti mjerenja, nakon 2016., 2015. i 2017. godine. Ova godina će vjerojatno biti toplija od prošle

12.12.2018. (19:31)

Krov procurio

Arktik: Pet najtoplijih godina od 1900.

Na Artiku su u posljednjih pet godina (2014.-2018.) zabilježene najviše temperature otkako ondje postoje mjerenja (a to je od 1900.), stoji u novom izvještaju Arctic Report Card. Usto, temperatura na Arktiku povećava se dvostruko više nego na ostatku planete. Znanstvenici upozoravaju na ono što većina nas zna, no ključni ljudi odbijaju prihvatiti – bez značajnih rezanja ispuštanja ugljičnih plinova zagrijavanje i otapanje će se nastaviti.
Warming, sea-ice loss: Arctic Report Card tracks region's environmental changes: Annual update improves understanding of changing climate, wildlife impacts

12.12.2018. (09:46)

Arktik postaje negostoljubiv zbog globalnog zagrijavanja: Populacija arktičkog jelena karibua u posljednja dva desetljeća pala s 5 milijuna na 2,1 milijun

04.12.2018. (13:30)

Suho-vlažna klima

2100. bit će 40% više teških suša, a more će se dići pola metra

Neke promjene na Zemlji su neizbježne, čak i ako uspijemo ograničiti dodatno ispuštanje stakleničkih plinova. Dakle, do kraja stoljeća tropska ljeta imat će 50% više ekstremno vrućih dana, a u područjima umjerene klime, više od 30% dana imalo bi temperature koje bi se smatrale neuobičajenima. Teške suše bile bi na 40 posto Zemljine kopnene površine, što je dvostruko više nego danas. Oluje, požari, razorni uragani i toplinski valovi bit će češći i nosit će više kiše, pa će poplave biti češće. Razina oceana porast će 60 do 90 centimetara do 2100. godine, to je u najpovoljnijoj varijanti.