Globalno zatopljenje opasno smanjuje miješanje oceanskih voda - Monitor.hr
25.03. (19:30)

Sol i voda

Globalno zatopljenje opasno smanjuje miješanje oceanskih voda

Globalno zagrijavanje, topljenje ledenjaka i poremećaji u padalinama tvore na površini oceana sloj nižeg saliniteta. Taj se sloj razdvaja od oceanskih dubina poput ulja na vodi i to razdvajanje ograničava miješanje oceanskih voda pri čemu se vode iz morskih dubina u kojima ima kisika i hranjivih tvari uzdižu prema površini i apsorbiraju CO2, jedan od plinova s učinkom staklenika i uzročnik globalnog zatopljenja prije nego što ga povuku u dubine. Ta pojava dovodi u pitanje buduću sposobnost oceana da igra svoju ulogu globalnog termostata klime.


Slične vijesti

Jučer (21:30)

Režemo granu na kojoj sjedimo

Zemlja se našla u energetskoj neravnoteži, zagrijava se dvostruko brže nego 2005.

Istraživanje NASA-e i NOAA-e (oceanografska agencija) došle su do zaključka da Zemlja u posljednjih 14 godina zadržala dvostruko više energije, a što znači da se Zemlja zagrijava dvostruko brže nego 2005. godine kad su rađena prva mjerenja. U prekomjernom zagrijavanju Zemlje bitan je ljudski faktor, tj, ispuštanje stakleničkih plinova koje bi nas moglo stajati golemih klimatskih promjena u budućnosti, a već ih sad osjećamo. Bug

22.04. (18:30)

Vruće u kući

2020. najtoplija godina u Europi u povijesti, Sibir se zagrijao 4 stupnja

Globalno, 2020. je bila jedna od dvije najtoplije godine u povijesti mjerenja (druga je 2016.), ali je u Europi bila najtoplija u povijesti, objavio je centar Kopernik. Prosječna temperatura u Europi bila je 0,4 stupnja viša od prosječne temperature pet prethodnih najtoplijih godina – svih u istom desetljeću. Najgore je u arktičkim područjima Sibira gdje su zabilježene čak 4,3 stupnja više temperature od prosječne. Kad se gleda cijeli Sibir, temperatura je lani bila 2,2 stupnja Celzija viša od srednje temperature u razdoblju od 1981-2020. Zima u Europi je bila 3,4 stupnja toplija, a prošle je godine palo i rekordno mnogo kiše. Reuters

16.01.2020. (11:30)

Malo smo pojačali grijanje

2019. – druga najtoplija godina u povijesti mjerenja

Srednja globalna temperatura prošle je godine bila viša za 1,1 °C od prosječne iz predindustrijskog razdoblja, od 1850. do 1900. godine, odnosno druga najtoplija u povijesti mjerenja, iza 2016. Svjetska meteorološka organizacija objavljuje da je i u posljednjem petogodišnjem razdoblju, i u desetogodišnjem izmjerena rekordno visoka srednja globalna temperatura zraka. Štoviše, od osamdesetih godina prošloga stoljeća svako je desetljeće toplije od prethodnog. Reuters

08.12.2019. (19:40)

Ribe plivaju leđno

Znanstvenici shvatili da klimatske promjene istiskuju kisik iz oceana, ugrožene mnoge vrste

Znanstvenici su sada shvatili da klimatske promjene istiskuju kisik iz oceana, što prijeti mnogim životinjskim vrstama koje žive u njemu. Posebno su ugrožene vrste kao što su tuna, morski psi i sabljarke, dok meduzama ne smeta. “Nismo znali za povezanost klimatskih promjena i smanjenja razine kisika u oceanima, i to je jako zabrinjavajuće. Ne samo da se smanjivanje kisika učetverostručilo posljednjih 50 godina, nego će se, čak i u najboljim scenarijima, razina kisika i dalje smanjivati u oceanima”, tvrdi Minna Epps iz IUCN-a, konzervacijske organizacije koja je provela studiju. Jutarnji, BBC

08.10.2019. (22:30)

Lopata bolja nego lopta

Kad bi svatko od nas posadio po jedno stablo, bi li to usporilo globalno zagrijavanje?

Wired ima najduhovitiji matematički članak dana, s razrađenog računicom za koliko bi se smanjio udio ugljičnog dioksida u atmosferi kad bi svatko od danas na planeti posadio po jedno stablo. Računica je da za svako stablo treba oko 25 kvadratnih metara, što bi bilo oko 180 tisuća kvadratnih kilometara (ugrubo, triput veća površina od Hrvatske), a tih bi 7,5 milijardi stabal smanjilo udio ugljičnog dioksida u atmosferi za 6 posto od sadašnje razine.