Zlu ne trebalo
Zapeo kotačem u kanalu? Evo kako se izvući
Useful information.pic.twitter.com/nHPJLqLprI
— Tips & Tricks (@awkwardgoogle) April 25, 2024
Useful information.pic.twitter.com/nHPJLqLprI
— Tips & Tricks (@awkwardgoogle) April 25, 2024
Najekonomičnija vožnja postiže se brzim prebacivanjem u višu brzinu, održavanjem okretaja između 1500 i 2500 o/min te brzinom do 90 km/h. Na autocesti, TÜV preporučuje vožnju pri 70–80 % maksimalne brzine vozila, ali ne preko 130 km/h. Slabiji automobili s krajnjom brzinom od 150 km/h trebali bi voziti između 105 i 120 km/h. Održavanjem ovih pravila smanjuje se potrošnja goriva i produžava vijek motora. Revija HAK
Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuje da se autocestom vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni. Na autocesti vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku. Na autocesti vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vožnja), pretjecati trakom za zaustavljanje vozila u nuždi, požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova ili na neki drugi način niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu. Nepridržavanje navedenih pravila koštat će vas 260,00 eura te ćete dobiti jedan negativni prekršajni bod. Revija HAK
U Hrvatskoj je broj osobnih vozila prešao dva milijuna, a cestovna infrastruktura nije pratila taj rast. Veliki gradovi guše se u gužvama zbog neplanskog razvoja, zapostavljenog javnog prijevoza i sve češćeg korištenja taksija i dostave. Stručnjaci upozoravaju na nužnost prometne strategije na državnoj razini, ali i bolje urbanističko planiranje. Dok zapadni gradovi smanjuju ovisnost o automobilima, kod nas se sve rješava stihijski. Rezultat? Više vremena u kolonama, manje živaca i prometni sustav koji puca po šavovima.. Revija HAK
Oko 40% energije gubi se kroz ispušnu cijev vozila, što postavlja pitanje: što ako bismo mogli povratiti dio te izgubljene energije? Zanstvenici s Odjela za strojarstvo na Državnom sveučilištu Pennsylvania razvili su inovativni uređaj koji pretvara otpadnu toplinu iz ispušne cijevi u električnu energiju. Tim predvođen Rabeyom Bosry Smrit uspio je proizvesti oko 40 vata električne energije iz ispušne cijevi automobila, dovoljno za napajanje žarulje. Primjenom na veća vozila, poput helikoptera, kažu da bi se moglo dobiti do tri puta više energije. Osim toga, znanstvenici napominju da je ova tehnologija posebno obećavajuća za poboljšanje operativne učinkovitosti i dometa različitih vrsta vozila. U budućnosti bi se ti uređaji mogli integrirati u automobile za napajanje pomoćnih sustava kao što su, na primjer, svjetla, senzori ili infotainment. Revija HAK
Europska autoindustrija gubi globalni udio jer sporije reagira na promjene i nema kontrolu nad ključnim dijelovima električnih vozila. McKinsey upozorava da Europa ima još dvije godine za preokret prije nego što izgubi radna mjesta i vrijednost. Njemački automobili su skuplji zbog prilagodbe Autobahnu, dok Kina brže inovira i subvencionira sektor. Rješenje? Brže plasiranje modela, softverska nadogradnja i bolja suradnja unutar industrije. Dok EU uvodi regulacije, Kina i SAD štite svoju autoindustriju poticajima. Revija HAK
Način vožnje ima značajan utjecaj na životni vijek kvačila. Nepravilno korištenje, poput držanja noge na papučici tijekom vožnje ili naglog otpuštanja kvačila, može dramatično skratiti njegov životni vijek. Umjesto očekivanih 300.000 kilometara, nepravilnom upotrebom kvačilo se može istrošiti već nakon 100.000 kilometara. Najvažniji znakovi:
Za izradu većine automobilskih komponenti koristi se čelik, koji je legura željeza s ugljikom i drugim elementima. Karoserije, ovjes i dijelovi kočnice uglavnom su izrađeni od ovog materijala. Željezo i voda ljube se kao vladajući i oporbeni političari u bilo kojem nacionalnom skupštinskom teatru. Kada željezo dođe u dodir s vodom i kisikom, dolazi do kemijske reakcije koja rezultira željeznim oksidom ili, narodski, hrđom. Sada dolazimo do soli koja otapa zaleđene ceste, ali i na sebe veže vodu.
Sol omogućuje elektronima da brže putuju unutar te kemijske reakcije, ubrzavajući proces hrđe na čeličnim komponentama. Korozija nastaje kada se spoje kemijski i biološki spojevi, koji su u sukobu. Sol je elektrolit i iznimno je važna za ljudski organizam, utječe na rad mišića, ravnotežu tekućine i stanične reakcije. Kada se sol veže na metal i slične površine, ona uklanja elektrone koji štite metale. Svako kretanje elektrona naziva se oksidacija, ključni sastojak korozije. Bez oksidacije ne dolazi do korozije. Revija HAK