Zašto Hrvati plaćaju skuplju hranu? Krive su "umjetne granice" i nezainteresirana država - Monitor.hr
Danas (12:00)

Nije do nas, do tržišta je

Zašto Hrvati plaćaju skuplju hranu? Krive su “umjetne granice” i nezainteresirana država

Istraživanja pokazuju da su cijene brendirane hrane u Hrvatskoj među najvišima u EU. Iako se kao razlozi često navode PDV i razvedenost obale, studija Europske komisije otkriva da su stvarni krivac teritorijalna dobavna ograničenja (TSC). Riječ je o umjetnim preprekama kojima dobavljači, kroz promjene pakiranja ili zabrane izvoza, sprječavaju trgovce da jeftinije nabavljaju robu s drugih tržišta. Unatoč tome što pet lanaca drži preko 56 % hrvatskog tržišta, domaći regulatori i država pokazuju potpunu nezainteresiranost za ovaj problem, zaključujući da na tržištu nema nikakvih strukturnih nepravilnosti. Velika škrtica za Jutarnji


Slične vijesti

22.02.2025. (22:00)

Čarobna formula inflacije: 910 artikala i nestali novci

Inflacija na hrvatski način: 910 odabranih artikala i misterij “prosječne košarice”

Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj prati cijene 910 proizvoda i usluga u devet gradova kako bi izračunao stopu inflacije. Snimatelji cijena odabiru konkretne artikle prema kriteriju reprezentativnosti na prodajnom mjestu. Većina cijena prikuplja se lokalno, izravno na prodajnim mjestima, dok se neke cijene prikupljaju centralno, putem interneta ili izravno od pružatelja usluga. Dakle, “prosječna košarica” ipak postoji, a u njoj se nalaze proizvodi i usluge koje Hrvati najčešće kupuju. No, ostaje pitanje koliko ta “prosječna košarica” zaista odražava potrošnju svakog pojedinog kućanstva. Jer, dok neki možda troše najviše na luksuzne automobile i putovanja, drugi jedva spajaju kraj s krajem kupujući osnovne namirnice. Lider

12.02.2025. (09:00)

Draga, smanjio sam kajzericu!

Pekari doskočili Vladinim ograničenjima cijena i ograničili veličinu kajzerice na – puno manju

Jedna kajzerica mora koštati 13 centi, shvatili su u Mlinaru, ali kolika će ta kajzerica biti nigdje ne piše. Rupa je to, reklo bi se, u zakonu, a oni su je odlučili iskoristiti te svega jedan dan nakon uvođenja ograničenih cijena – ograničili su veličinu svojih kajzerica. Kod kruha ne mogu učiniti ništa jer je, jasno, određen po kilaži, eventualno malo varati na vagi, ali zato kajzerica, za koju je bitno samo da je jedan komad, može biti i veličine pikule. A upravo takvu kajzericu je, evo, Mlinar izbacio na tržište. Obujam svoje kajzerice smanjili su, naime, skoro za dvostruko… Kult plave kamenice. Stvar komentiraju na Forumu

30.01.2025. (18:00)

Špageti (i ostali) pod nadzorom

Vlada širi popis: Ograničene cijene za 70 proizvoda

Vlada je proširila popis proizvoda s ograničenim cijenama s dosadašnjih 30 na 70 artikala, uključujući kruh, tjesteninu, suhomesnate i mliječne proizvode te konzerve. Trgovci će morati odabrati barem jedan proizvod iz svake skupine i jasno označiti ograničene cijene. Oni s većim prodajnim prostorima morat će imati posebne police. Cilj mjera je ublažavanje inflacije i zaštita potrošača, posebno najranjivijih skupina. Premijer Plenković naglasio je da se i trgovci trebaju uključiti u zaštitu standarda građana. Nove mjere bit će razmotrene na sutrašnjoj sjednici vlade. Poslovni

29.01.2025. (14:00)

Kad bi cijene bile iskrene kao bakini savjeti

Izraelski model protiv visokih cijena – moguće rješenje ili?

Statističar Marko Krištof predlaže rješenje za rast cijena inspirirano izraelskim Zakonom o hrani. Ovaj model, primijenjen i u Italiji, zahtijeva od trgovaca da javno objavljuju cijene svih proizvoda, omogućujući botovima prikupljanje podataka. Rezultat? Smanjenje regionalnih razlika u cijenama i veća tržišna konkurencija. Krištof vjeruje da bi se time potaknula izrada aplikacija za usporedbu cijena, olakšavajući kupcima pronalazak najpovoljnijih opcija. U Izraelu je zakon 2014. godine doveo do veće transparentnosti i bolje kontrole potrošnje – može li sličan model pomoći i Hrvatskoj? tportal

25.01.2025. (21:00)

Kad inflacija krene na bauštelu

Inflacija u Hrvatskoj: skupa hrana, jeftine isprike

Hrvatska inflacija tvrdoglavo raste, dok druge članice EU-a uspješno stavljaju taj problem pod kontrolu. Glavni krivci su rast cijena hrane i usluga, ali i kronične slabosti domaće ekonomije, poput loše tržišne strukture i nedostatka proizvodnje. Stručnjaci ističu da su politička nestabilnost i birokratizacija EU dodatno zakomplicirali situaciju. Jučerašnji bojkot trgovina simbolična je reakcija građana, no problem zahtijeva ozbiljnije poteze – od jačanja tržišne regulacije do tehnološkog razvoja i povećanja proizvodnje. Bez toga, i dalje ćemo imati europske cijene, ali ne i europske plaće. DW

05.01.2023. (08:00)

Liberali neće biti sretni

Vlada bi mogla vratiti cijene hrane i pića na iznose prije uvođenja eura

Na današnjoj sjednici Vlada će usvojiti zaključak koji će sadržavati pet točaka. Po njemu se sve cijene u trgovini i uslužnim djelatnostima moraju vratiti na razdoblje od prije Nove godine, piše N1.Nadležni za nadzor cijena bit će Državni inspektorat te Carinska i Porezna uprava. Formirat će se platforma za praćenje cijena i usluga, o kojoj zasad nema puno detalja. Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da prati cijene što se tiče prehrambenog sektora. Zaključno, oni poslovni subjekti koji budu kršili zaključak vlade podliježu sankcijama na način da za njih neće vrijediti odluka o pomoći vlade oko energenata, što će nadzirati Ministarstvo gospodarstva. Index

10.01.2022. (17:00)

Nema veze što je skuplje, bar su nam plaće manje

Cijene osnovnih namirnica u Hrvatskoj, Francuskoj i Njemačkoj

Prema statistici Europske komisije, u EU postoji samo pet zemalja čijim građanima trošak hrane predstavlja najveći trošak budžeta, a osim Bugarske, Rumunjske, Litve i Estonije, tu je i Hrvatska čiji građani na troškove namirnica troše čak 44 posto budžeta više od prosjeka Europske unije. Jutarnji

23.07.2021. (11:23)

Na dijetu

Rastu cijene i voća i povrća, ulje skuplje 30 posto

Mnoge je kupce ovih dana iznenadila nova cijena biljnih ulja na policama dućana. Još do nedavno plaćali smo suncokretovo ulje oko 10 – 11 kuna, sada oko 15 kuna. Skuplji su i mliječni proizvodi, neki pekarski proizvodi, brašno i šećer, te voće i povrće. Glas Istre…

07.05.2021. (10:30)

Bez šećera molim

Cijene hrane u travnju na najvišoj razini u gotovo sedam godina

Cijene hrane u svijetu porasle su u travnju na najvišu razinu od svibnja 2014. godine. Najviše su porasle cijene šećera, za 3,9 posto u odnosu na ožujak, potaknute valom kupovina zbog očekivane smanjene ponude koju nagovješćuju spora žetva šećerne trske u Brazilu i mraz u Francuskoj, koji je oštetio nasade šećerne repe. Slijede cijene biljnih ulja, mesa i žitarica. Poslovni…