Zašto svi vole snimati na Islandu? - Monitor.hr
18.04.2018. (17:51)

Zašto svi vole snimati na Islandu?

Island je do nedavno bio nepriuštiva destinacija, ne samo finansijski, već i u neku ruku logistički gledano. Direktnih letova je bilo relativno malo i bili su skupi, što se promenilo tek u poslednjih osam godina, skurilno, neposredno posle erupcije vulkana Eyafjallajökull 2010, istog koji je tokom šest dana aprila paralizovao zračni saobraćaj i Zapadne i Istočne Europe. Od izolovane otočke sredine, Island je u svega nekoliko godina mutirao u turistički kotao, pretvorivši svoj glavni grad Reykjavik u operativni centar nema-šta- nema organizovanih tura po čitavom kopnu i po oceanu u hajci na kitove ili puffine.

Tek kada iz aviona Island smotri u čitavoj svojoj van-zemaljskoj lepoti koja mu iz grla izmami sve verzije guturalnog divljenja, putniku postane jasno šta je staro- i srednjevekovne skalde motivisalo na poeziju koja se ne da oteti tom području. Takođe se iskristališe zbog čega je Island postao neverovatno popularna sredina za snimanje filmova. Među blockbusterima koji su tu makar delimično nastali, nalaze se „Noah“ Darrena Aronofskog (2014), „Interstellar“ (2014) Christophera Nolana, „Thor: The Dark World“ Alana Taylora, „Captain America: Civil War“ (2016) Joa & Anthonya Russoa, „Rogue One: The Star Wars Story“ (2016) Garetha Edwardsa, „Prometheus“ (2012) Ridleya Scotta, „Flags Of Our Fathers“ (2006) Clinta Eastwooda, „Tajni Život Waltera Mittya“ (2013) Bena Stillera, da ne pominjemo mnogobrojne epizode popularne HBO serije „Game of Thrones“ koja je, razumljivo, postala razlog za (organizovano) hodočašće mnogih fanova do skrivenih kutaka Islanda uz cene od kojih otpadaju uši. Jedna od najcitiranijih rečenica iz serije – „The winter is coming Jon Snow“ je ovde pronašla svoj pravi dom, u zemlji u kojoj je leto godišnje doba kad se umesto bunde ogrne vuneni džemper. Svome vanzemaljskom izgledu – crnoj ili zagasito crvenoj zemlji, jezerima i lagunama, vulkanskim stenama, džombastim izraslinama obraslim travom, čudnovato glatkim brdima, vodopadima koji se pojavjuju niotkuda i mnogobrojnim prirodnim termalnim izvorima, Island duguje popularnost za setting naučno-fantastičnih i akcionih filmova. Tome dodajte 25% zagarantovanog povratka produkcijskih troškova tokom snimanja na Islandu, „bele dane“ od polovine Maja do Avgusta sa prosečno 21-časovnim svetlom i lokalne kompanije specijalizovane za produkcijske usluge, lokacije, vizuelne efekte i animaciju, i dobija se dobitna kombinacija.

Na Film Location Summit-u održanom na Stockfish filmskom festivalu u Reykjaviku početkom Marta, nekoliko profesionalaca je govorilo o prednostima snimanja na Islandu: Emma Pill, location manager iz Londona, Einar Tómasson iz „Film in Iceland“, Einar Þórðarson iz „Pegasus Pictures“, Þór Kjartansson iz tvrtke za produkciju i event management „True North“, Steinarr Logi Nesheim iz „Sagafilma“ i Gunnar Sigurðsson iz „Promote Iceland“ dotakli su različite aspekte čitavog procesa.

Pill, čija se biografija čita kao neprekidna serija kino uspeha, uz fantastičan lov na lokacije za filmove poput „Blade Runner 2049“ (2017) Denisa Villeneuva, James Bond filma „Spectre“ (2015) Sama Mendesa, „Cinderella“ (2015) Kennetha Branagha, Spielbergovog „Municha“ (2005), „Finding Neverland“ (2004) Marka Fostera, „Closer“ (2004) Mika Nicholsa, „Bournov Ultimatum“ (2007) Paula Greengrassa, „Mamma Mia!“ (2008) Phyllide Lloyd, „The Wolfman“ (2010) Joa Johnstona, Burtonove „Alice in Wonderland“ (2010), Nolanovog „Inception“ (2010), da ne nabrajamo, govorila je o adutu koji je Island izdvojio iznad drugih zemalja sa bajkovitim krajolicima – profesionalnost lokalnih eksperata. „Postoje ljudi koji tačno znaju šta je potrebno za nastanak jednog filma i koji će to stvoriti.

Usred nedođije će nići smeštaj za čitavu ekipu, da li u vidu kampera, da li u vidu improvizovanog naselja, nikada se ne desi da nam zafali adekvatan prevoz ljudi i opreme, catering radi kao sat“, rekla je, između ostalog, na panelu dodavši da je blizina Lodonu i najvećim gradovima USA takođe od velike relevantnosti. „To su sve relativno kratki, direktni letovi, što je neprocenjiva ušteda na energiji i vremenu“. Einar Þórðarson, čovek sa velikim iskustvom ne samo u location managementu već i u marketinškim i produkcijskim uslugama, jedan je od eksperata kuće Pegasus za kojom posežu ljudi zainteresovani za snimanje na Islandu, što je bio slučaj kod dve velike HBO serije „Game of Thrones“ (II, III & IV serijal) i „Fortitude“, kao i kod filmskih produkcija od kojih nije zgoreg pomenuti „The Tree of Life“ (2011) Terrenca Malicka, „Judge Dredd“ (1995) Dannya Cannona i „Girl in the Cafe“ (2005) Davida Yatesa. Na panelu je objasnio da je poznavanje terena alfa i omega posla, ali takođe i pravi kontakti u lokalnim upravama. „Nekada je bitno osluškivati i pričati sa pravim ljudima koji ti otkriju nove mogućnosti“, rekao je, naglasivši da je neophodno skupljati sve informacije od naglih vremenskih promena, geoloških detalja, infrastrukture mesta i pristupačnosti, radi nabavljanja odgovarajućih vozila. „Ne sme se zaboraviti ni to da je dosta površina na Islandu pod zaštitom i mora se obratiti pažnja na to da se ne oskrnavi priroda“, podvukao je na kraju. Zaista, Island je zemlja osetljive prirode i njena lepota nije samo data, već je i pažljivo čuvana.

Producent i supervising location manager verovatno najuspešnije islandske tvrtke za produkcijske usluge „True North“ Þór Kjartansson govorio je upravo o ovakvim problemima pri snimanju velikobudžetnih filmova. „Nekada morate praviti zaobilaznice, iako se čini da je lokacija ’tu‘. Znači sve je stvar u jako dobrom planiranju, zato što nema gore stvari za jedan film od ekstra troškova. Svako odlaganje, svako pomeranje rasporeda je skupo. Također nam je dužnost informirati sve članove ekipe o pravilima glede ponašanja u prirodi. To zna biti komplicirano ako surađujete sa više stotina ljudi, iako se možemo pohvaliti da do sada nije došlo ni do kakvih povreda životne okolice.“ „True North“ na svome spisku ima vrlo impresivnu klijentelu od kojih pominjemo samo neke: Columbia Pictures/ Warner Bros („Blade Runner 2049“ Ridleya Scotta), Universal („Fast 8: The Fate of the Furious“ Gray/Razatos), Paramount Pictures („Downsizing“ Alexandra Peyna, „Lara Croft: Tomb Rider“ Simona Westa i „Transformers: The Last Knight“ Michaela Baya), Columbia Sony („After Earth“ M. Night Shyamalan), Warner Bros („Batman Begins“ Christophera Nolana), EON Productions (James Bond: Die Another Day“ Vica Armstronga)…

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.


Slične vijesti

22.07. (17:00)

Uzeli su si maha, bogme

Island obnavlja šume koje su uništili Vikinzi

Kako pronaći izlaz iz šume na Islandu? Ustanite. Tako glasi stari islandski vic o oskudnim šumama ove zemlje, a kao i većina viceva, sadrži malo istine. Island je predivno mjesto, ali šume pokrivaju svega dva posto kopnene površine i obično su relativno male. No, to nije uvijek bio slučaj. Kad su prvi Vikinzi stigli na Island prije više od jednog tisućljeća, zatekli su nenaseljeni krajolik s obiljem brezovih šuma i drugih šuma koje se protežu između 25 i 40 posto otoka. Stara narodna priča tvrdi da je u to vrijeme Island bio prekriven šumama, između planina i obale. Zašto su šume nestale? Naime, Vikinzi su počeli sjeći i spaljivati islandske šume radi drva, te kako bi oslobodili prostor za obradivo zemljište i pašnjake. Island radi na tome da to popravi i povrati svohe izgubljene drevne šume. Obnavljanje autohtonog drveća na otoku moglo bi značajno utjecati na problem erozije tla, na primjer, smanjenjem oluje s prašinom i poticanjem poljoprivrede. Također bi moglo poboljšati kvalitetu vode i pomoći u smanjenju ugljičnog otiska Islanda. Green

25.06. (11:04)

Šest lokacija na Islandu koje izgledaju kao da nisu s ovoga svijeta

09.07.2021. (23:30)

Ugledajmo se na njih

Island uvodi četverodnevni radni tjedan

Radnici na Islandu sve više se odlučuju za skraćeni radni tjedan koji traje 35 sati umjesto 40. Skraćeni tjedan prvo je uveden eksperimentalno i pokazao da se kvaliteta života radnika povećala, imali su više vremena za kućanske poslove i slobodno vrijeme, a istovremeno je produktivnost ostala ista ili se povećala. Nakon eksperimenta, oko 86 posto ljudi na Islandu steklo je pravo na kraći radni tjedan, a da im se pritom nije smanjila plaća. DW

02.04.2020. (21:30)

Testland

Ključ uspjeha Islanda: Masovno testiranje i mapiranje širenja korone

Sveobuhvatno testiranje i što preciznije mapiranje širenja Covida-19 ključ je kontrole širenja koronavirusa, i upravo je to ono što Island. Do utorka je bilo testirano više od 17.900 tisuća ljudi od njih 360.00, a cilj je testirati 50.000 ljudi, odnosno 13%populacije. Island nije uveo najstrože zabrane – okupljanja na kojima je više od 100 ljudi su zabranjena te su zatvorene osnovne i srednje škole.

 

18.08.2019. (19:30)

Poruka budućim generacijama

Postavljena komemorativna ploča u znak sjećanja na ledenjak Okjokull

Na Islandu je postavljena komemorativna ploča u znak sjećanja na ledenjak Okjokull, koji se 2014. istopio nakon 700 godina postojanja. Na ploči je otisnuto pismo budućnosti. “Ok je prvi islandski ledenjak koji je izgubio status ledenjaka. U idućih 200 godina očekuje se da će svi naši glavni ledenjaci otići istim putem. Ovaj spomenik služi prihvaćanju toga da znamo što se događa i što treba učiniti. Samo vi znate jesmo li to učinili”, piše na ploči.

29.07.2019. (16:30)

Daleko ti kuća

Island je najskuplja država u Europi

Cijene u prosjeku 56 posto više nego u ostatku Europe. Obična pizza stoji oko 2400 kruna (125 kuna), čaša vina bit će najmanje 75, a malo pivo 50 kuna. Prošle je godine prosječna mjesečna plaća prije oporezivanja iznosila oko 33 tisuće kuna. Prosječna mjesečna stanarina za jednosobni stan u središtu Reykjavika iznosi oko 9500 kuna. HRT

19.05.2019. (20:30)

Eurovizijski konc-logor

Islanđani izveli skandal na Eurosongu: Ako se pokrene istraga, neće smjeti napustiti Izrael, prijeti im zatvor

Kad se već činilo da će Eurosong u Izraelu završiti bez skandala, Islanđani su iskoristili priliku dok su bili u kadru televizijske kamere te su raširili palestinsku zastavu što je izazvalo zvižduke u dvorani, navodno su u zrak letjeli i neki predmeti, a do glazbenika je u trenu došlo osiguranje koje je tražilo da predaju zastave koje su imali. Kako pišu izraelski mediji, ovakve se provokacije mogu tumačiti kao akt neprijateljstva prema državi Izrael što za sobom povlači mogućnost, ne samo novčane, nego i zatvorske kazne. Hatari je i najavio da u Izrael stiže poslati poruku podrške narodu Palestine, piše tportal

02.02.2019. (16:30)

Pametni knjiški ljudi

‘Bolje bez cipela, nego bez knjige’ – poslovica s otoka na kojem svaki deseti stanovnik napiše barem jednu knjigu

Za Island se kaže da jedna polovica stanovnika čita ono – što druga polovica napiše. Konkretno, svaki deseti stanovnik Islanda u životu – napiše i objavi barem jednu knjigu. Svjetski gospodarski forum u Davosu objavio je da je to treća zemlja na svijetu po broju opismenjenih stanovnika. Kažu da je prosječan Islanđanin razočaran ako za Božić ne dobije na dar knjigu, a islandska narodna poslovica kaže da je „bolje bez cipela, nego bez knjige“. Al Jazeera