Zbog globalnog zagrijavanja turizam će stagnirati na Mediteranu

Hajdemo - u planine

Zbog globalnog zagrijavanja turizam će stagnirati na Mediteranu

Studija JRC-a provedena je za 267 europskih regija, a pokazuje da će promjene biti najveće u priobalnim područjima mediteranskih zemalja, osobito u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Cipru i Bugarskoj. Najveća povećanja, veća od +5%, bilježit će regije Velike Britanije, Irske, Nizozemske, Njemačke, Danske, Finske i Švedske. Interes će rasti za planinske krajeve. Što se tiče Hrvatske, mi smo i dalje u povoljnijem položaju od ostalih država na Mediteranu te se predviđa daljnji porast broja noćenja u narednim godinama. No, valja i to uzeti s oprezom. Index

klimatske promjene turizam

Dionice padaju ko kisele kiše

Sudovi odlučuju o zločinima protiv klime i okoliša

Diljem svijeta vode se sudske parnice protiv korporacija i vlada zbog zataškavanja i ignoriranja klimatske krize i njenih posljedica. Tužena je i Hrvatska. U ovom slučaju, 33 zemlje se tereti da nisu učinile dovoljno da se spriječi globalno zagrijavanje koje će se prelomiti na plećima današnjih mladih te budućih generacija. Prema pisanju Nacionala, hrvatske vlasti nisu osobito zabrinute, iako se radi o jednoj od rijetkih parnica koje su imale saslušanje pred 17 sutkinja i sudaca Velikog vijeća ESLJP-a. Vijeće u razmatranje uzima samo najvažnije slučajeve. Presuda koja bi mogla obvezati države na napuštanje fosilnih goriva i drastično smanjenje emisija očekuje se najranije sredinom iduće godine. Slična je tužba i u SAD-u, gdje je Kalifornija pokrenula postupak protiv naftnih kompanija zbog “višedesetljetne obmane i stvaranje šteta povezanih s klimatskim promjenama”. Klimatski sporovi imaju i trenutne, ali i dugoročne efekte. Primjerice, zabilježeno je da cijena dionica zagađivača pada kada je protiv njega podnesena tužba. Faktograf

klimatske promjene tužba

Plinski ratovi

Hrvatska: nasiljem protiv rasprave o klimi

Policajci i zaštitari su posegnuli za sredstvima fizičke prisile nad ekološkim aktivistima te prosvjednicima u Omišlju krajem prošlog mjeseca. Vijest o privedenim i ozlijeđenim demonstrantima iz organizacije Extincion Rebellion Zagreb (XR), koji se protive širenju krčkog LNG-terminala, probijala se otad gotovo isključivo na stranice i valove manjih domaćih medija. Policija i vlada nisu se izjašnjavale o onome o čemu se ionako i nije izvještavalo, dok su aktivisti očajnički nastojali skrenuti pažnju na tu potiskivanu problematiku. Teme su zapravo dvije: nasilje koje su pretrpjeli aktivisti te činjenica da izostaje šira rasprava o energetskoj i klimatskoj politici u kontekstu daljnje upotrebe fosilnih goriva u RH. Prevladavajuće znanstveno stajalište je da plinska industrija šteti klimi. DW

klimatske promjene LNG terminal na Krku plin

Radno nevrijeme

Klimatske promjene diktiraju nove radne i životne navike

429570

Ljeto na izmaku moglo bi biti indikativno za klimatske promjene, koje više nisu neobvezna projekcija budućnosti, nego su postale stvarnost i sadašnjost. To nameće imperativ da ćemo morati naučiti živjeti i raditi u novim uvjetima, u duljim i toplijim ljetima s većim rizikom od opasnih oluja s orkanskim vjetrovima i ekstremnim oborinama koje prijete poplavama. Promjene će zahvatiti sve – i kućanstva, i državu s njezinim institucijama, i poslovnu zajednicu, piše Goran Litvan za Lider.

Raniji početak rada u ljetnim mjesecima poslodavcima bi sigurno donio manju potrošnju energije za klimatizacijske uređaje, a možda i veću produktivnost zaposlenika. Premda će se nekom učiniti pretjeranim, trebalo bi razmotriti mogućnost dvokratnog rada ljeti s obveznom siestom, odnosno odmorom nakon ručka (14 – 17 sati?). Uostalom, nekada davno većina trgovina radila je upravo tako.
Veća afirmacija planinskog turizma (pogotovo ljeti, u svježijim područjima Like i Gorskoga kotara); prebacivanje glavne sezone građevinskih radova u hladnije mjesece, a prema potrebi i mogućnostima u rane jutarnje sate, pa možda i u noć. Treba razmotriti novi kalendar školske godine. Modne sezone proljeće/ljeto i jesen/zima bit će zamijenjene proljetno-jesenskom kolekcijom.
Velike vrućine i povećana vlaga smanjit će potrebu za konzumacijom mesa, pogotovo crvenog, sa sve većim udjelom laganije hrane s više ribe, povrća i voća. Tu su prilike i za dodatni uzgoj gljiva, ali i morskih algi koje su cijenjeni sastojak azijske kuhinje zbog svoje hranjive vrijednosti. Neke su se morske trave u prošlosti jele na našim otocima i priobalju (kako još svjedoče stariji stanovnici).
Energetičarima koji optimiraju upotrebu energije i okolišnim stručnjacima koji će smanjivati ugljikov otisak u većim tvrtkama pridruživat će se klimatolozi. Svi oni imat će svoj dio ekspertize u lansiranju novih proizvoda i procjene njihova vijeka, a manje tvrtke takve će poslove eksternalizirati.

gospodarstvo Hrvatska klimatske promjene

Sad. kome je to utješno

Šumski požari doprinose zagrijavanju, ali blokirajući sunčevu svjetlost dimom dovode i do rashlađenja

Procjenjuje se da su samo 2020. šumski požari u Kaliforniji poništili 16 godina smanjenja emisije stakleničkih plinova u ovoj američkoj saveznoj državi. Međutim, nisu svi učinci šumskih požara na klimu tako dugotrajni. Niti svi proizvode zagrijavanje. Blokirajući sunčevu svjetlost i privlačeći dodatne kapljice vode koje posvjetljuju oblake, dimni aerosoli mogu reflektirati sunčevu svjetlost natrag u svemir, što dovodi do lokalnog hlađenja u nižim slojevima atmosfere. Ovaj učinak hlađenja obično traje samo dok kiša ne ispere aerosole natrag na zemlju. Ipak, kako se šumski požari povećavaju, čak i ti privremeniji učinci proširuju svoj doseg i trajanje. Na primjer, sezona požara u Australiji 2019./2020. proizvela je široko rasprostranjeno zahlađenje izazvano dimom koje je moglo utjecati na nedavni “trostruki pad” u vremenskom obrascu La Niña, pokazuju istraživanja. Index

klima klimatske promjene požari šume šumski požari vulkani

Not good

Guterres: Era globalnog zagrijavanja je gotova, sad nastupa era globalnog ključanja

Poštar i električar su umrli od vrućine u Texasu. Slično je u Rimu, Kanu, Palermu, Tirani, Tunisu, Figueresu i Alžiru. Prošlog ljeta je toplotni val odnio 60,000 života samo u Europi. Kina je izmjerila najvišu temperaturu – 53C – u svojoj povijesti. Kao i najveću kišu u 140 godina, zbog koje je morala evakuirati milijun stanovnika. Iran je zatvorio škole, urede i tvornice na dva dana kako je temperatura prešla 50C. Na nekim mjestima na Bliskom Istoku temperatura je prešla 65C, što je već na samom rubu ljudske izdržljivosti. 21 od najtoplijih 30 dana u pisanoj ljudskoj povijesti desilo se prošli mjesec. H-Alter

klimatske promjene toplinski val

Za sve su krivi oni, kako se ono zovu... laminati!

Lakše je vjerovati u teorije zavjere nego se suočiti s istinom

Klimatske promjene trenutno pred našim očima mijenjaju sliku planeta. Potvrđuju to brojna znanstvena istraživanja. Tomu unatoč, društvene mreže ovih su dana preplavljene komentarima da je klimatska kriza “spin”, “izmišljena priča moćne elite koja upravlja svijetom” ili da su ekstremne oluje “rezultat HAARP-a”. Sumnja u postojanje klimatskih izazova i promjena rezultat je manjka edukacije, smatraju neki meteorolozi i znanstvenici za Green: Da bismo zaustavili globalno zagrijavanje, trebamo ipak promijeniti neke stare navike, mnogima je lakše praviti se da je sve u redu, da mi meteorolozi i znanstvenici izmišljamo toplu vodu. Ljudi moraju imati pravo na svoje mišljenje, ali podatci su ovdje jasni. Ne možete ispod svojeg drveta i ispod svoje lipe tumačiti klimatske promjene…

klimatske promjene teorije zavjere

Hajde, vrijeme je da se krene

Akumulacija povijesti u atmosferi

Priča o kompliciranom odnosu prirode i društva mogla bi početi od različitih točaka u povijesti. Primjerice, s parnim strojem s odvlačenjem radne snage iz sela u gradove ili prije desetak godina, kada je koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi prešla tada alarmantni prag od 400 čestica na milijun. Vremenski tijek istovremeno je i ključan i sporedan faktor za odnos prirode i društva. Ključan jer vremena za konkretne poteze koji će omogućiti budućnost ljudske vrste na Zemlji ima sve manje, sporedan jer je planeti svejedno za naše koncepte prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Uvjeti života na Zemlji 2023. godine rezultat su načina života bogatih društava kroz posljednjih dvjestotinjak godina, rezultat su upumpavanja neodrživih količina stakleničkih plinova u atmosferu u ime profita – o tome postoji znanstveni konsenzus. Klima je neizostavni podtekst svake rasprave o pravednijem društvenom i ekonomskom uređenju, to je tako tili ili ne tili. Rješenja koja su više od puke računice podrazumijevaju odmak od trenutno prevladavajućeg viđenja planete kao neograničenog izvora bogaćenja, a društva kao skupine potrošača. Faktograf

klima klimatske promjene

Idućeg ljeta idemo nekamo sjevernije

Klimatske promjene utjecat će i na kretanja u turizmu

Studija iz 2019. predviđa da će klima u Madridu 2050. nalikovati sjevernoafričkom gradu Marakešu, London će više ličiti na Barcelonu, a Stockholm na Budimpeštu. To bi bio tektonski pomak za europsku industriju putovanja i turizma, koja je prošle godine europskom BDP-u doprinijela s preko dva bilijuna dolara (1,9 bilijuna eura). Procjenjuje se da će europski turistički sektor rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3 posto do 2032., međutim, učestalost ekstremnih događaja u južnoj Europi mogla bi natjerati putnike na odredišta u sjevernom dijelu kontinenta. Lider

klima klimatske promjene turizam

Baterijama protiv klime

Nema kraja olujama i klimatskim promjenama bez masovne elektrifikacije prometa

Odgovore na izazove klimatskih promjena znamo: usmjerimo se na smanjenje emisija ugljičnog dioksida i učinkovito korištenje energenata. I jedno od rješenja je nadohvat ruke: e-mobilnost. Naime, masovnom elektrifikacijom cestovnog prometa sigurno ćemo smanjiti emisije ugljičnog dioksida – brojke kažu da je taj sektor odgovoran za 24 posto svih globalnih emisija. No potpuna tranzicija na električna vozila ovisi o koordinaciji različitih dionika. Povećanje broja e-vozila na cestama sigurno je važan korak. No, tu je još važnih pitanja na koje treba dati odgovor, poput većeg broja punionica, barem jedna na svakih 60 kilometara. Tportal

električna vozila klimatske promjene promet

Ručak koji si sami spremamo

Toplinski valovi ugrožavaju proizvodnju hrane: ‘Ekosustavi ne mogu, poput čovjeka, samo uključiti klimu’

Toplinski valovi prijete sposobnosti prirode da nam osigura hranu, tvrde istraživači, dok upozoravaju na “nevidljivo, tiho umiranje” u našim oceanima usred rekordnih temperatura koje prže Zemlju, piše The Guardian. Toplinski valovi pustoše Europu, SAD i Kinu, s globalnim najtoplijim danom ikad zabilježenim početkom srpnja, što ugrožava ljudski život, kao i zemlju i more o kojima ovisimo. Očekuje se da će se toplinski valovi do 2040. godine pojaviti 12 puta češće u usporedbi s razinama prije globalnog zagrijavanja. Iako jedan toplinski val možda neće ubiti ekosustav, dulji i češći događaji značit će da priroda nema vremena za oporavak. Životinje se kreću prema višim planinama i prema polovima kako bi izbjegle toplinu. Međutim, to će vjerojatno dovesti do izumiranja više vrsta. Green

ekosustav hrana klima klimatske promjene toplinski valovi

Hajdemo - u planine