Zemlje koje još uvijek imaju monarhiju - Monitor.hr
19.09.2022. (20:00)

Jedna obitelj, umjesto njih 200

Zemlje koje još uvijek imaju monarhiju

Monarhija je, uz republiku, drugi osnovni oblik vladavine i trenutno ih u svijetu ima 43. Postoje četiri vrste monarhija: ustavna, apsolutna, federalna i mješovita. Ustavne monarhije nedvojbeno su najpopularniji oblik kraljevskog vodstva u modernom dobu⁠, čineći blizu 70 posto svih monarhija. Ova situacija omogućuje demokratski izabranim vladama da vladaju zemljom, dok monarh obavlja ceremonijalne dužnosti. Još jedan jedinstveni slučaj je vatikanski papa koji ima apsolutnu vlast u malom neovisnom gradu. Mnogi ulogu monarhije vide kao stabilan i dosljedan oblik tradicije čemu za primjer može poslužiti japanska kraljevska obitelj koja je bila vrhunski primjer stabilnosti jer je vladala zemljom više od 2600 godina pod istom nasljednom linijom. Lider


Slične vijesti

05.05.2023. (19:00)

Not my King!

Era otpora: sve više mladih Britanaca protivi se monarhiji

Kada Charles III. ove subote bude okrunjen, neće mu svi Britanci ushićeno klicati. Neki će i demonstrirati protiv novog kralja. U Velikoj Britaniji je podrška monarhiji sve manja. Sa stanovišta mladih, monarhija je oličenje nepravednog društva. Budućnost monarhije visi o koncu jer je monarsima potrebna podrška stanovništva – a ona se sve više smanjuje. To pokazuju i ispitivanja javnog mnijenja, na primjer Instituta za istraživanje YouGov. U 2013. godini 75 posto Britanaca je bilo za monarhiju kao oblik vladavine, danas ih je samo 58 posto. Podrška je još manja među mladima između 18 i 24 godine. DW

14.04.2018. (20:30)

Ni med cvetjem ni pravice

Komentar: Ljudska prava za "cara"

Bilten ima dobar komentar na zanimljiv slučaj na sudu u Strasbourgu. “Bugarski car traži nazad imovinu i posjede koje je obitelj stekla u periodu monarhije. Svatko će se manje-više složiti s ocjenom da u monarhijama baš i nisu zajamčena brojna ljudska prava. I to upravo zbog ‘prava’ monarha i njegove obitelji. Nakon pada monarhije na vlast dolaze komunisti i oduzimaju im imovinu oslanjajući se, između ostaloga, upravo na činjenicu da je obitelj tu imovinu stekla nauštrb ljudskih prava i blagostanja građana. I onda padne komunizam i dođe: demokracija. I u toj demokraciji postoje sudovi, kao na primjer onaj za ljudska prava u Strasbourgu, koji kao relevantan slučaj za razmatranje uzima onaj o povratu imovine ‘carskoj’ obitelji koja je tu imovinu stekla u sustavu koji po definiciji ne poštuje ljudska prava. Valjda računaju na to da je komunizam bio gori za ljudski prava od monarhije pa da to iskupljuje svako vlasničko pravo.”