Život na društvenim mrežama i stvarni život - Monitor.hr
03.02.2022. (12:00)

Podijeli ako si čovjek

Život na društvenim mrežama i stvarni život

Marko je jučer podijelio kratki tekst. U vezi autizma. Na kraju molba da svi koji pročitaju, kopiraju to na svoje zidove. Dobio je tristotinjak lajkova. Copy-paste. Savjest mirna. Goran nije podijelio Markov post na svom zidu. Nikad nije imao potrebu da na taj način, virtualno, javno pred svima, pokazuje suosjećanja prema ugroženim i slabijim. Proživljavao je to na drugi način. Vlastiti. U stvarnom životu. Goranovoj kćerki je dijagnosticiran blaži oblik autizma. Marko i Goran su prijatelji. Par puta ga je Goran zvao da idu volontirati nešto u vezi toga, ali je Marko uvijek pronalazio neki dobar izgovor. Nelagodno je to. Gledati tu djecu. Hvala Bogu, njegova su zdrava. Dijeli eto, s vremena na vrijeme, te objave na društvenim mrežama. Lupiga…


Slične vijesti

20.05. (06:56)

Kviz: koji su vaši motivi za korištenje društvenih mreža

08.05. (16:00)

Kome je do toga nakon svega?

Pet lažnih vijesti u vezi s masakrom u beogradskoj školi

Dečak posle masakra prebačen u bolnicu

Nakon masakra za koji je osumnjičen trinaestogodišnji učenik te beogradske škole, u srpskim i regionalnim medijima zabilježena je visoka razina neprofesionalnog izveštavanja, piše Fake News Tragač, koji donosi analizu nekih od njih, uz napomenu da se zbog osjetljivosti teme nisu bavili svim zahtjevima za provjeru činjenica koje su im čitatelji poslali.

  • Učiteljica povijesti nije umrla
  • Cijepljenima nije zabranjeno darivanje krvi
  • Dušan Bajatović nije srbijanski ministar prosvjete, već Branko Ružić (koji je podnio ostavku)
  • Srpski akademik Matija Bećković nije rekao da su Srbi ‘mali Amerikanci
  • Glumac Žarko Laušević nije napisao potresnu pjesmu o masakru. Tportal
21.04. (15:00)

Zuck, učini nešto

Govor mržnje: kako dekodirati algoritme društvenih medija

Platforme se godinama ne koriste samo za zabavu i komunikaciju, već se zloupotrebljuju i za informacijske ratove, plasiranje lažnih vijesti i teorije zavjere ili mobilizaciju ekstremističkih skupina. Na videoplatformama kao što je TikTok, gdje su korisnici uglavnom mladi, često se širi sadržaj koji potiče poremećaje prehrane ili samoozljeđivanje. Facebook i druge platforme s jedne strane nisu sami direktno odgovorni za sadržaj, ali su, s druge strane, zahvaljujući sofisticiranim algoritmima odgovorni za njegovu distribuciju. Sada EU pokušava shvatiti kako sve funkcionira i vidjeti što se može učiniti. Cilj je bio uspostaviti jasnija pravila igre za internet – posebno za platforme s više od 45 milijuna korisnika unutar EU. Pružatelji usluga dužni su identificirati, analizirati i procijeniti sistemske rizike svojih proizvoda, uključujući i algoritamske sustave. DW

21.04. (10:00)

Buci-buci

Dječje fotografije na internetu – podcijenjena opasnost

Bivša engleska povjerenica za zaštitu djece Anne Longfield upozorila je još 2018. u svom izvještaju da na internetu kruži prosječno oko 1.300 fotografija svakog djeteta prije nego što ono napuni 13 godina. Taj fenomen čak ima i svoje ime: „sharenting“. Na fotografijama se često vidi ne samo lice djeteta, već́ i njegovo okruženje: dječja soba, kuća, dvorište. Dodatni podaci, kao što su ime djeteta ili datum njegovog rođenja, često se mogu pročitati u opisima fotografije. „Ponekad se te informacije mogu iskoristiti i za donošenje zaključaka o tome gdje dijete živi“. Pritom tu nije problem samo zaštita osobnih podataka, uvijek postoji rizik da takve informacije i fotografije dospiju u pogrešne ruke, pa da, na primjer, počnu kružiti među pedofilima. DW

13.04. (18:00)

Followaj i pretplati se

Lemon8: društvena mreža koja bi mogla zamijeniti Instagram i TikTok

Aplikacija koja priprema sadržaj poput videozapisa i fotografija oko tema – kao što su hrana, wellness, ljepota i putovanja. Možete dodavati fotografije i videozapise na svoj profil, istraživati odabranu stranicu tipa “Za vas” i dalje možete “pratiti” i biti “slijeđeni” na platformi. Međutim, stavlja fokus na vašu sposobnost da kupujete sadržaj koji vidite – poput odjeće influencera. Moćna matična tvrtka Lemon8 ByteDance također posjeduje TikTok, tako da imaju veliku podršku. Mixer

06.04. (12:00)

Ovisnici o notifikacijama

Strah od propuštanja – sve više djece razvija iracionalnu potrebu za društvenim mrežama

Prekomjerno korištenje novih tehnologija, pametnih telefona i interneta ozbiljan je problem današnjice, prisutan u svakoj obitelji. Jedno istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba pokazalo je da 50% djece za vrijeme nastave prati neki sadržaj na mobitelu, a ne nastavno gradivo. I šira znanstvena zajednica upozorava da sve više djece “pati” od fenomena akronimski nazvanoga FOMO (engl. fear of missing out). O toj se pojavi govori još od 1996. godine, a s pojavom sve razvijenijih i rasprostranjenijih društvenih medija trend njezina rasta se nastavlja. Djeca i mladi doslovno razvijaju potrebu za uporabom društvenih mreža, bez obzira na to čine li tamo nešto ili ne. Zato ih je dobro odviknuti od te navike, da rade razne aktivnosti bez mobitela te da ga koriste racionalnije. Medijska pismenost

09.03. (18:00)

Nema više brrrrm brrrrrm

Promicanje brze vožnje na društvenim mrežama moglo bi postati kazneno djelo

Svatko tko snimi prebrzu vožnju ili vratolomije opasne po život i objavi ih na društvenim mrežama tada bi mogao računati na kazne do 1000 eura i privremeni gubitak vozačke dozvole na godinu dana, prijedlog je novog zakona u Belgiji. Belgijski ministar prometa Gilkinet rekao je za SudPresse da su prebrza vožnja, uz distrakcije i vožnju u alkoholiziranom stanju, tri glavna smrtonosna faktora na belgijskim cestama. Pretpostavlja se da je razlog teška nesreća koja se dogodila 20. ožujka prošle godine kada se muškarac automobilom zabio u skupinu ljudi tijekom karnevala u Strépy-Bracquegniesu, a imao je običaj na društvenim mrežama objavljivati snimke svojih vratolomija i veličati brzinu. Revija HAK

22.01. (20:00)

Kultura nečitanja, nekultura izražavanja

Učenici znaju računati, ali se ne znaju izražavati na hrvatskom jeziku

Institut za hrvatski jezik osudio srpsko negiranje postojanja hrvatskog jezika – NACIONAL.HR

Od oko 3830 učenika petih razreda koji su u listopadu pisali prve Nacionalne ispite, njih 6,6% (oko 250) nije položilo ni osnovnu razinu hrvatskog jezika, 2,9% nije položilo matematiku, a 3,8% nije prošlo test iz prirode i društva. Većina učenika prošla je testove s osrednjim uspjehom: bolje su napisali matematiku i PiD od hrvatskog jezika. 24sata “Važnost čitanja kao zlatnog puta do pravilnog i moćnog izražavanja gubi bitku u nastavi jer više ne možeš naći učenika koji će doista pročitati lektiru. Gledajući s razine videoigrica, ovo je rat obrazovanja i neobrazovanja u kojem, nažalost, pobjeđuje neobrazovanje. A rad u prosvjeti postao je uzaludan, Sizifov posao”, kaže profesorica hrvatskog jezika Maja Milošević iz Dubrovnika i nastavlja: “Tinejdžere ništa ne zanima, ni o čemu nemaju mišljenje. Veliki problem je u njihovoj nepismenosti, izražavanje im čine kratice jer tako skraćuju vrijeme pisanja i ne muče mozak duže od nekoliko sekundi.” Dubrovački

image

20.01. (12:00)

Free the nipple

Facebooku i Instagramu je preporučeno ukidanje zabrane objavljivanja slika golih grudi

Više od desetljeća nakon što su majke-dojilje prvi put održale  prosvjedno “flash-mob dojenje” u sjedištu Facebooka u znak protivljenja zabrani prikazivanja ženskih grudi na toj društvenoj mreži, Nadzorni odbor Mete pozvao je na izmjenu trenutno važećeg pravila po kojem je zabranjeno objavljivanje slike žena s golim grudima, dok istovremeno ta zabrana ne postoji za muškarce, čije se fotografije „u toplesu“ smiju objavljivati, koliko god velika prsa imali. U odluci od 17. siječnja 2023., Oversight Board preporučio je da Facebook i Instagram izmijene pravila o golotinji i seksualnim aktivnostima odraslih „…na način da se usvoje jasni kriteriji koji poštuju međunarodne standarde ljudskih prava“. Bug

13.01. (17:00)

Život provodim skrolajući

Društvene mreže ubijaju dosadu, ali i našu želju da si poboljšamo život

Dosada, to “mentalno stanje umora, nemira i nedostatka interesa za nešto čemu smo izloženi“, općenito se smatra univerzalno lošom. Za razliku od stanja “preplavljenosti” (flow state) u kojem smo intenzivno usredotočeni na neku aktivnost i ispunjeni njome, dosadu treba izbjegavati pod svaku cijenu. Moderno društvo nas tjera na površnu dosadu. A kad smo stalno tehnološki povezani, prethodno segmentirani društveni, radni i kućni životi stapaju se, izazivaju stalne poremećaje i ostavljaju malo vremena za fokusiranje na jednu aktivnost. Istovremeno, tempo života se ubrzava, stvarajući “osjećaj užurbanosti zbog manjka vremena“, pišu autori istraživanja. Ovakav splet faktora ostavlja vremena za kratke napade dosade koji se lako mogu odbiti korištenjem društvenih mreža ili drugim internetskim aktivnostima koji nas sprečavaju zapadnemo u stanje duboke dosade. Bug