Hoće li otok s Ahilovim grobom postati ahilova peta za jug Ukrajine? - Monitor.hr
15.05.2022. (22:00)

Zmijski otok, neugledan, ali strateški neprocjenjiv

Hoće li otok s Ahilovim grobom postati ahilova peta za jug Ukrajine?

Zmijski otok je oduvijek imalo strateški značaj. Još u vrijeme SSSR-a ovdje je bila vojna baza pa su se zadržali helidrom i dvije platforme uz koje mogu pristati i veliki ratni brodovi s gazom do osam metara. Navodno, tamo su ostala i skladišta streljiva, goriva, radari, raketni položaji. To se nikad nije moglo provjeriti jer je otok desetljećima bio zabranjena zona kojom se mogla koristiti samo vojska. Zmijski otok, dvjestotinjak kilometara udaljen od Odese, praktično može kontrolirati morski promet oko te najveće ukrajinske luke. Ako bi trajno okupirala otok, Rusija bi mogla blokirati sav izvoz preko Odese. Deutsche Welle


Slične vijesti

Danas (08:00)

Život mora teći...

Kako izgleda život u ratom pogođenoj Ukrajini: Kad nema zračnih uzbuna, ‘normalno’ se živi…

Nakon dugog i napornog puta u Kijev odmah po izlasku iz vlaka dočekali su nas niz eksplozija i trčanje u sklonište. Vatreno krštenje pod raketama. Nova zračna uzbuna oglašava se u noći u 4:28. Iz skloništa idemo ravno na sastanke s ukrajinskim suradnicima u okviru projekta Giving voice, kojima pomažemo u objavljivanju znanstvenih članaka o posljedicama rata u Ukrajini. Unatoč ratu, kulturni život ide dalje. Ide se na predstave i balete. Mi moramo nastaviti sa svojim životima i podržavati jedni druge, podržavati svoje kazalište i svoju umjetnost. Vidjet ćete, bit će dvorana puna. Sve su karte rasprodane. Ali, ne brinite se, ako bude oglašena zračna opasnost, na izlazu ćemo dobiti vaučer. Ženama je dozvoljeno putovati izvan zemlje, muškarcima ne. Tijekom ratnog stanja u Ukrajini muškarci od 18 do 60 godina nemaju pravo napustiti Ukrajinu. Kad nema zračnih uzbuna, u Kijevu je sve začudno normalno. Ulice su pune ljudi, trgovine pune ljudi, restorani puni ljudi. Ležerno šetaju po parkovima i bulevarima, kupuju, jedu… Livia Puljak za Index.

02.04. (12:00)

Ako Ukrajina izgubi rat, oko deset milijuna ljudi moglo bi prebjeći u zapadne zemlje

Rusija sada gotovo svakodnevno prijavljuje nova osvajanja ukrajinskog teritorija. Borbe su žestoke, ali jedno je jasno: Rusija napreduje, bolje je opremljena i nedavno je rat počela nazivati ratom. Ako padnu veliki gradovi, mogli bismo doživjeti najveći val izbjeglica na svijetu od 1940-ih, smatraju stručnjaci za migracije. Prema podacima medijske službe “Integracija”, od ukupno 4,3 milijuna ratnih izbjeglica iz Ukrajine, u Njemačkoj se trenutno nalazi oko 1,15 milijuna. Njihov broj stalno raste. Prema nekim procjenama ove godine bi u Njemačkoj mogli postavljeno 300.000 novih zahtjeva za azil, što onda direktno utječe na ukrajinske ratne izbjeglice, za koje tada nedostaje smještaj i, posebno, integracijski kapaciteti, što bi dovelo do preopterećenja. DW

06.03. (00:00)

Money money money, must be funny, in a rich man's world

Ukrajini obećano dvije milijarde eura od prodaje Chelsea, novac se ne može dirati zbog pravnih zavrzlama

Više od dvije milijarde eura obećano je ukrajinskim žrtvama rata od prodaje nogometnog kluba Chelsea. Glavni problem koji sprječava korištenje ovih sredstava je pitanje kako ih uzeti bez kršenja zakonskih propisa koji štite imovinska prava. Iako je Abramovič bio sankcioniran zbog veza s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nije optužen ni za kakvo kriminalno djelo. Problem je što on osobno traži da se dio novca koristi i za pomoć ruskim žrtvama, što je Britancima neprihvatljivo, zbog čega novac još uvijek stoji. Abramovič, koji je stekao svoje milijarde kupujući bivšu državnu imovinu po povoljnim cijenama tijekom kaotičnog desetljeća koje je uslijedilo nakon raspada Sovjetskog Saveza, bio je vjerojatno najpoznatiji ruski milijarder koji je učinio London svojim osobnim igralištem tijekom 2000-ih i 2010-ih. Tportal

29.02. (22:00)

Naša vlada za pomoć Ukrajini dala više od 276 milijuna eura

Iz Vlade kažu da je u Ukrajinu otišla vojna pomoć vrijedna više od 184 milijuna eura (184.440.539,27 eura). O kakvoj se vojnoj pomoći radi, niti Vlada niti MORH nisu javno otkrili. Neslužbeno se zna da je u Ukrajinu poslano više desetaka topova, 14 helikoptera MI-8, deseci tisuća jurišnih pušaka, stotine raketa, streljivo, granate, uniforme, kacige… Od početka invazije u Hrvatsku je ušlo više od 24.400 raseljenih osoba iz Ukrajine, a za njihov smještaj i zbrinjavanje osigurano je gotovo 66 milijuna eura. Ukrajinci u Hrvatskoj ne moraju plaćati prijevoz vlakom, a omogućen je i besplatan trajektni prijevoz, a imaju osiguranu i zdravstvenu zaštitu. Gotovo četiri milijuna eura utrošeno je pak u sustavu socijalne skrbi, a mislilo se i na zapošljavanje raseljenih Ukrajinaca. tportal

28.02. (20:00)

Kako se samo nisu ranije sjetili

Novi plan Von der Leyen: “Kupovat ćemo oružje Ukrajini ruskim novcem”

“Vrijeme je za početak razgovora o korištenju dobiti od zamrznute ruske imovine za zajedničku kupnju vojne opreme za Ukrajinu”, rekla je zastupnicima u Europskom parlamentu. Krajem siječnja zemlje članice pristale su preseliti prihode od ruske imobilizirane imovine u Europi na poseban račun, a sada se drže u briselskom depozitoriju Euroclearu. staknula je da se Europa mora hitno probuditi jer je puno toga na kocki – “naša sloboda i prosperitet i moramo početi djelovati u skladu s tim”. Očekuje se da će Komisija predložiti plan korištenja dobiti za potporu Ukrajini sredinom ožujka, rekla su dva dužnosnika za Politico, govoreći pod uvjetom da ostanu anonimni. Index

28.02. (11:00)

Ima li kraja ovome?

Pripreme za potencijalni budući rat velikih razmjera protiv NATO-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dva ključna dokumenta koja jasno signaliziraju intenziviranje priprema za mogući sukob s NATO savezom, izvijestio je Institut za istraživanje rata (ISW). Dekreti, potpisani 26. veljače, označavaju obnovu Moskovske i Lenjingradske vojne oblasti te stvaranje Južne vojne oblasti koja uključuje okupirane dijelove Ukrajine, uključujući Krim. Ovi potezi sugeriraju maksimalističke ciljeve Rusije u Ukrajini i ambicije da se cijeli teritorij pripoji Ruskoj Federaciji. Osim toga, postavljanje vojnih okruga omogućava Rusiji bolju kontrolu nad vojnim operacijama, posebno u regijama koje graniče s NATO-om. Odluka o ponovnom uspostavljanju Moskovske i Lenjingradske oblasti izravan je odgovor na promjene u geopolitičkom okruženju, poput pristupanja Finske NATO-u. Analitičari upozoravaju da ovi potezi mogu dodatno zaoštriti tenzije između Rusije i Zapada te otvoriti put prema konfliktu šireg opsega. (Tportal)

24.02. (09:00)

We have failed you

Galić: Prošle su 2 godine rata, ulazimo u zadnju. S ovakvim saveznicima Ukrajina nema šanse

Iako je ruska agresija iz veljače 2022. bila tek nastavak rata započetog 2014. godine, ukrajinske oružane snage dočekale su je potpuno nespremne. Ukrajinci su se pomirili s gubitkom Krima i djelomičnom okupacijom Donbasa vjerujući, ili se barem nadajući, da će tu Putinove želje stati. Izdvajanja za obranu su s 2.25% BDP-a 2014. godine porasla na 3.81%, a iako su porasla na 33 nakon početka rata, bilo je prekasno. Izravna posljedica toga je da ukrajinska obrana skoro isključivo ovisi o pomoći sa Zapada, koja nije bila mala. U dvije godine Ukrajina je dobila više od 100 milijardi dolara vojne pomoći. Bez pomoći Zapada, posebice SAD-a, borbena moć ukrajinske vojske vrlo brzo će degradirati. Žalosna je činjenica da bogata Europska unija nije sposobna isporučiti ni obećanu pomoć. Istovremeno neusporedivo manja i siromašnija Sjeverna Koreja Rusiji je odjednom isporučila milijun granata. Istovremeno ruska vojna proizvodnja naglo raste. Onog trenutka kad ruske tvornice počnu isporučivati više tenkova i borbenih vozila nego što ih Ukrajinci mogu uništiti, rat će zapravo biti gotov. Mario Galić za Index.

26.01. (08:00)

Not good

Analiza Instituta za rat: U ovom scenariju NATO se ne bi mogao obraniti od Rusije


U slučaju da Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine i potpuno okupira državu, ruske bi se snage u takvom scenariju mogle probiti sve do zapadne ukrajinske granice i uspostaviti nove vojne baze na granicama s Poljskom, Mađarskom, Slovačkom i Rumunjskom, što bi prestavljalo prijetnju i za NATO. Rusi u tom scenariju mogli zaprijetiti kratkotrajnom mehaniziranom ofenzivom protiv jedne ili nekoliko država NATO-a s najmanje osam divizija, uz potporu pričuva, a pritom bi još mogli zaprijetiti i baltičkim državama i Finskoj. Uz to, Rusija bi imala i značajnu zračnu podršku. NATO se ne bi mogao obraniti od takvog ruskog napada sa snagama koje su trenutno u Europi. N1

25.01. (08:00)

Bez mogućnosti za preokret, ovaj put

Galić: Ukrajinsku vojnu industriju nisu uništili Rusi, nego njihovi vlastiti oligarsi

U trenutku raspada SSSR-a 1991. godine ukrajinska ratna industrija po mnogočemu je bila bolja od ruske, naročito na području proizvodnje tenkova. A onda je krenula pljačka i korupcija u kojoj su se malobrojni obogatili, a svi ostali osiromašili. Kad Zelenski optužuje Zapad da nije dao dovoljno (Ukrajina je u dvije godine dobila više od 100 milijardi dolara/eura pomoći), neka prvo krene “čistiti po vlastitoj kući”. Kakve su šanse da Rusija pobijedi? Oko 60% s jako dobrim izgledima za rast. Zašto? Zato što ukrajinskoj vojsci ponestaje oružja, streljiva i ljudstva. I još gore, Ukrajini ponestaje novca. Ruska vojna industrija u međuvremenu se prestrojila i povećava proizvodnju. Mario Galić za Index.

12.01. (15:00)

Prezimljavanje u tijeku

Ukrajina – umorna od rata, ali nije demoralizirana

Svaki treći ispitanik (32 posto) smatra da je bolje prekinuti neprijateljstva pod uvjetom zaista ozbiljnih sigurnosnih jamstava sa Zapada, čak i ako bi se oslobađanje okupiranih teritorija odgodilo na neodređeno vrijeme. U prethodnoj anketi kijevskog instituta 80 posto Ukrajinaca je odbacilo trajno odricanje od ukrajinskog teritorija. I to u situaciji u kojoj su vojnici na bojištu mjesecima morali racionalizirati streljivo, posebno artiljerijske granate – jer su isporuke zapadnih zemalja bile mnogo manje od obećanih. Ali, poraz od ruskog agresora očigledno nije opcija za ogromnu većinu u zemlji. U Kijevu se često održavaju demonstracije. U prosincu, dok se unutra raspravljalo o proračunu za 2024. godinu, nekoliko desetaka ljudi je ispred zgrade gradske uprave skandiralio: „Novac za vojsku!”. Prosvjednici su tražili da se odustane od infrastrukturnih projekata u gradu i da se novac upotrebi za vojnike na bojištu. Predsjednik Zelenski nedavno je pozvao na mobilizaciju 500.000 novih vojnik, a na Zelenskom se vrši pritisak da se rastereti dugogodišnje borce. DW