Znanost objašnjava zašto je nogomet najpopularniji, ali i zašto gubi čar - Monitor.hr
28.11.2022. (19:00)

Više od igre

Znanost objašnjava zašto je nogomet najpopularniji, ali i zašto gubi čar

Njegovoj popularnosti u velikoj mjeri pridonosi činjenica da ga može igrati praktički svatko, posvuda, bez posebnih uvjeta. Za košarku je poželjno da budeš visokog rasta, a i podloga ne može biti bilo kakva. Također, nogomet je sport radničke klase te vrlo društven, ali i nepredvidljiviji od drugih sportova… U nogometu postoji mnogo varijabli kao što su vještina, taktika, kondicija, komunikacija ili njezin nedostatak te fizička spremnost i psihološko stanje igrača. Jedan vođa na terenu može pokrenuti igrače kada im padne moral. Tu je i povezanost nogometa i fizike. No, zbog skandala i afera koji su se nanizali zadnjih godina gubi na popularnosti, kao i sve veća komercijalizacija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.


Slične vijesti

23.01. (18:00)

Vježbaj, ptm!

Jarić Dauenhauer: Sjedilački život ubija. Otkriveno jednostavno rješenje

Sjedilačko ponašanje definira se kao “svako ponašanje u budnom stanju karakterizirano potrošnjom energije manjom od ili jednakom 1.5 metaboličkih ekvivalenata (MET)”. Jedan MET definiran je kao 1 kcal po kg težine na sat i otprilike je ekvivalentan potrošnji energije tijekom mirnog sjedenja. Nedostatak tjelesne aktivnosti jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu koje se mogu spriječiti. Istraživanja su utvrdila da ljudi koji mirno sjede više od 4 sata dnevno imaju 40 posto veći rizik za preranu smrt od onih koji sjede manje od 4 sata dnevno. Autori u časopisu Conversation tumače da im je cilj bio pronaći najmanju količinu hodanja koju čovjek treba odraditi kako bi značajno ublažio štetne učinke sjedenja na zdravlje. Zanimljivo je da su čak i kraće i rjeđe šetnje djelovale na krvni tlak. Index

02.12.2022. (15:00)

Dinosauri nisu bili prvi

Otkriveno prvo veliko izumiranje na Zemlji

U povijesti Zemlje dogodilo se šest, a ne pet velikih izumiranja, pokazalo je novo istraživanje američkih znanstvenika. Ona su nastupila redom – krajem Ordovicija, u kasnom Devonu, na kraju Perma, na kraju Trijasa i na kraju Krede. Podrobna ispitivanja fosilnih ostataka pokazala su da se prije 550 milijuna godina, tijekom razdoblja Ediakarija, dogodilo prvo veliko izumiranje, u kojem je nestalo oko 80% svih organizama. Zemlju su u to vrijeme nastanjivali prvi složeni, višestanični organizmi. Posebno je zanimljivo to što se ono dogodilo zbog promjena u okolišu i klimi te manjka kisika. Izumiranje u Ediakariju bilo je teže dokumentirati jer su stvorenja koja su tada živjela uglavnom imala meka tijela koja nisu dobro očuvana u fosilnom zapisu – nije bilo organizama s tvrdim oklopima ili kosturima. Index

12.12.2021. (08:00)

Voda duboka

Širi se priča da mediji šute o naglom rastu leda na Grenlandu. Što je prava istina?

Grenland je već 20-ak dana u ‘akciji’ značajnog dobitka ledene mase, mnogo iznad prosječne brzine akumulacije. U jednom danu dobiveno je čak 9 gigatona novog leda, poručuje tako autor objave na Facebook stranici MeteoAdriatica, koji smatra da bi mediji trebali pisati i o iznimnim događajima velikog nakupljanja leda na Grenlandu, a ne samo o velikim gubicima kakvi su, primjerice, zabilježeni tijekom velikih vrućina ovoga ljeta. Tu je problem u činjenici da autor očito miješa kruške i jabuke. Naime, u istraživanju klimatskih promjena ključni su dugoročni trendovi, a ne pojedinačni događaji. Ovi potonji interesantni su samo u posebnim okolnostima. Pri tome je važno razumjeti fizikalne procese koji su zaslužni za pojedine ekstremne događaje. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

05.12.2021. (09:30)

Kad se to dogodi, bolje da nas nema

Mjehuri nastali u sudaru crnih rupa mogli bi uništiti svemir

Srazovi crnih rupa nisu iznimno rijetki. Znanstvenici su nedavno pomoću Vrlo velikog teleskopa otkrili najbliži par supermasivnih crnih rupa koji je nastao spajanjem dviju galaksija. Fizika čestica sugerira da naš svemir vjerojatno nije u najnižem mogućem energetskom stanju, već u stanju “lažnog vakuuma” koji je “metastabilan”. Ranija teorijska istraživanja sugerirala su da mjehurići pravog vakuuma, koji će se vjerojatno generirati zahvaljujući ekstremnoj gravitaciji kakva prevladava u blizini crnih rupa, neće rezultirati takvim apokaliptičnim scenarijem ako mjehurići brzo upadnu u crnu rupu. No, ako izbjegnu, mogle bi se širiti brzinom svjetlosti i dovesti do njegovog uništenja (iako se to nije dogodilo u 14 milijardi godina, pitanje je postoje li uopće). Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Pretpostavlja se da bi se ove dvije supermasivne crne rupe mogle spojiti kroz 250 milijuna godina.

01.08.2021. (14:00)

Klima i oseka

Jarić Dauenhauer: NASA objavila da će Mjesec pokrenuti velike poplave. Što čeka Hrvatsku?

Sredinom 2030-ih Mjesec će početi uzrokovati sve učestalije i sve veće poplave priobalnih područja i naselja u razdoblju koje će trajati desetak godina. Naime, na svojoj putanji oko Zemlje Mjesec će se tada naći u položaju u kojem će se više astronomskih utjecaja poklopiti tako da će povećavati plime. Ovaj efekt dodatno će pojačati porast razine mora uzrokovan klimatskim promjenama. Studija, koju su proveli članovi NASA-inog znanstvenog tima za promjenu razine mora sa Sveučilišta na Havajima, pokazala je da će plime i oseke u cijelom SAD-u češće premašivati uobičajene pragove. Međutim, nije svugdje jednako. Razina mora u Kanadi može se promijeniti za vrtoglavih 16 m, dok su na Sredozemlju plimne oscilacije mnogo slabije izražene i većinom iznose svega nekoliko desetaka cm. No, valja imati na umu i klimatske promjene zbog kojih srednje razine mora na Jadranu kontinuirano rastu. Index

27.07.2021. (23:30)

Dauenhauer: Većina necijepljenih nisu antivakseri i idioti. Ovo su njihovi razlozi

Kolumnist nas upoznaje s istraživanjem razloga necijepljenja u Hrvata koje je proveo u suranji s medijskom kućom te zaključuje: Zaključimo na kraju – život je pun rizika, a na svakom čovjeku je da među rizicima odabere one koji su za njega i njegove bližnje najmanji, kako u pogledu zdravlja tako i u pogledu ekonomije, slobode kretanja i drugih važnih aspekata života. Podaci i zdrav razum govore nam da je cijepljenje nedvojbeno neusporedivo manji rizik od necijepljenja, a o njemu ovisi kada će nam se život vratiti u normalu. Piše Nenad Jarić Daunehauer za Index

24.07.2021. (09:30)

Ipak nije strah od Billa Gatesa i čipiranja

Jarić Dauenhauer: Većina necijepljenih nisu ‘antivakseri’, razlozi za odbijanje cjepiva su i razumljivi

Slaba procijepljenost stanovništva nije problem samo u našoj zemlji, već diljem svijeta. Iako se u javnosti strogo i generalizirano ljudi dijele na vaksere i antivaksere, valja napomenuti da oni koji odbijaju ili odgađaju cijepljenje nisu nužno pobornici raznih teorija zavjera, već su razlozi za to razumljivi. Osim straha od nuspojava i kontradiktornih informacija o cjepivu koje kolaju medijskim prostorom, za nepovjerenje o cjepivu krivi su i stožeri, ali i znanstvenici i nadležne institucije koje su loše komunicirale s javnošću. Opširnije je sve opisao i pobrojao Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

13.06.2021. (16:30)

'Navikli dobivati preko reda'

Jarić Dauenhauer: Čudesni uzlet karijere Jelene Pavičić Vukičević

Bivšoj dogradonačelnici Zagreba Jeleni Pavičić Vukičević još se nisu zatvorila vrata na jednom radnom mjestu – u Gradu, a već se otvorio prozor na drugome – na Kineziološkom fakultetu. Naime, na tom je fakultetu u svibnju raspisan natječaj za postupak izbora u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docent u znanstvenom području društvenih znanosti, u znanstvenom polju pedagogija, za predmete Pedagogija i Didaktika, na koji se prijavila Pavičić Vukičević. Zanimljivo je da je natječaj raspisan krajem svibnja, kada se već znalo da tadašnja v.d. gradonačelnica neće ući u drugi krug izbora za gradonačelnika Zagreba. Da stvar bude zanimljivija, u kuloarima Kineziološkog priča se da se za nju na pedagoškom odjelu već godinama čuva radno mjesto za slučaj da joj se zatvore spomenuta vrata u Gradu. Ondje navodno ima ljudi dovoljno kvalificiranih za taj posao, no njihovo je napredovanje blokirano jer je pozicija rezervirana, piše Nenad Jarić Dauenhauer za Index.