'Zvizdan' Dalibora Matanića ušao u službenu selekciju 68. Cannesa - Monitor.hr
17.04.2015. (13:38)

‘Zvizdan’ Dalibora Matanića ušao u službenu selekciju 68. Cannesa

Dugometražni igrani film Zvizdan, autora Dalibora Matanića i producentice Ankice Jurić Tilić uvršten je u službeni natjecateljski program ‘Un Certain Regard’ 68. Filmskog festivala u Cannesu. Zvizdan je prvi hrvatski igrani dugometražni film uvršten u službeni program Cannesa od hrvatske neovisnosti naovamo. Žirijem programa ove godine predsjeda glumica i redateljica Isabella Rossellini.

“Ovo je ljubavni film koji priča o snazi koja je potrebna ljubavi da se u svojoj čistoći izdigne iznad mulja s kojim se svaki dan susrećemo. Cijela ekipa filma uživala je stvarajući ga. Uz ljude s kojima inače radim, na ovom filmu surađivao sam s direktorom fotografije Markom Brdarom kojeg sam počeo pratiti kroz studentske radove. On ima sjajnu introvertnu intuiciju tako da smo na filmu radili bez riječi. Uz sve to drago mi je da u filmu glavne uloge nose mladi ljudi”, izjavio je na konferenciji za medije Dalibor Matanić, redatelj filma.

“Ovim filmom Dado i ja proslavili smo 15 godina suradnje. Drago mi je da smo zajedno došli do Cannesa koji je za nas koji radimo u europskoj sredini i kulturi nešto najveće što se može dogoditi u profesionalnom životu. A recept? Nema ga, ali je baza svega odličan film. Ovisiš o tisuću faktora, a s obzirom na to da znam kako stvari funkcioniraju na toj profesionalnoj sceni i s obzirom na ogroman broj sjajnih filmova koji se svake godine snime ovaj uspjeh smatram još i većim”, izjavila je producentica filma Ankica Jurić Tilić.

“Prije mjesec dana odgledao sam jedan čudesan film, silno ponosan na Dalibora i Ankicu, i silno zahvalan. Ova današnja dobra vijest to lijepo zaokružuje. A zaokružuje bome i jedno razdoblje naše potrage za svojim mjestom u svijetu”, zaključio je na konferenciji za medije ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar.

Zvizdan se događa u tri različita desetljeća, u dva susjedna sela opterećena povijesnim naslijeđem, te prati tri ljubavne priče o zabranjenoj ljubavi. Glavne uloge igraju Tihana Lazović i Goran Marković, a uz njih u filmu glume i Nives Ivanković, Dado Ćosić, Stipe Radoja, Trpimir Jurkić, Mira Banjac, Slavko Sobin, Lukrecija Tudor, Tara Rosandić i Ksenija Marinković. Direktor fotografije je Marko Brdar, a montažer Tomislav Pavlic. Producentica je Ankica Jurić Tilić, koproducenti su Petra Vidmar, Frenk Celarc, Nenad Dukić i Miroslav Mogorović, skladatelji Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz, dizajner zvuka Julij Zornik, scenografiju potpisuje Mladen Ožbolt, kostimografkinja je Ana Savić Gecan, a majstorice maske su Mojca Gorogranc Petrushevska i Talija Ivančič. Snimatelj tona je Mladen Pervan, a pomoćnik režije Dragan Jurić.

Film, koji će svoju svjetsku premijeru doživjeti upravo na 68. Cannesu, nastao je u produkciji zagrebačke Kinorame, a koproducenti filma su slovenska filmska kuća Gustav film i SEE Film Pro iz Srbije. Razvoj projekta podržali su Hrvatski audiovizualni centar i program MEDIA, a proizvodnju Hrvatski audiovizualni centar, Slovenski filmski centar, Viba Film Ljubljana i europski fond Eurimages. Distributer filma je 2i Film, dok je za međunarodni plasman i prodaju zadužen Cercamon.

Od 1991. naovamo, u različite programe Cannesa uvršteno je pet domaćih naslova. Kratkometražni igrani film Ciao Mama (2009.) redatelja Gorana Odvorčića prikazan je u službenoj konkurenciji kratkometražnih filmova, u Tjednu kritike prikazani su kratkometražni igrani film Tulum u režiji Dalibora Matanića (2009.), dugometražni dokumentarni film Posljednja ambulantna kola Sofije u režiji Iliana Meteva (2012.) u njemačko-bugarsko-hrvatskoj koprodukciji i kratkometražni igrani film njemačko-hrvatske koprodukcije Kokoška u režiji Une Gunjak. Kratkometražni igrani film Suša (2003.) Dalibora Matanića prikazan je u selekciji Quinzaine des réalisateurs (15 dana autora).

Osnovan 1946. godine, filmski festival u Cannesu danas je najprestižniji filmski festival u svijetu – i po broju prijavljenih naslova koji kandidiraju za uvrštenje kao i po međunarodnim odjecima kroz kritiku, distribuciju i daljnju festivalsku razmjenu. Njegovo 68. izdanje održat će se od 13. do 24. svibnja. Un Certain Regard dio je službenog natjecateljskog programa festivala usmjeren otkrivanju novih redateljskih poetika i estetika.

Upravo ovdje kreirani su neki od najpopularnijih trendova suvremenog umjetničkog filma: Smrt gospodina Lazarescua Cristija Puiua i California Dreamin Cristiana Nemescua pokrenuli su trend rumunjskog novog vala, dok je Očnjak Yorgosa Lanthimosa pod lupu stavio novi grčki film. Također, u ovom programu premijerno su prikazani neki od najzapaženijih filmova proteklih godina, kao što su Turist Rubena Östlunda, Bijeli Bog Kornéla Mundruczóa, Neznanac na jezeru Alaina Guiraudiea, Omar Hany Abu-Assada te mnogi drugi. Jedini hrvatski film prikazan dosad u ovoj prestižnoj selekciji bio je Samo jednom se ljubi Rajka Grlića i to davne 1981. godine.

Hrvatski film na ovogodišnjem Cannesu nastavak je niza gostovanja domaćih djela na važnim festivalima tijekom proteklih 10 mjeseci. Prisjetimo se nekolicine: prošlogodišnje prve nagrade Karlovih Vara u kategoriji kratkog dokumentarnog filma za Autofocus Borisa Poljaka, nagrade venecijanskog festivala za Takva su pravila Ognjena Sviličića, kasnije najboljeg redatelja u Varšavi, te dobitnika Grand Prixa u Stockholmu i Les Arcsu. Kratkometražni film Kokoška Une Gunjak u koprodukciji Siniše Juričića (Nukleus) osvojio je EFA nagradu kao najbolji europski kratki film 2014. godine (60 festivala, 22 nagrade). Kosac Zvonimira Jurića počeo je festivalski život u službenoj konkurenciji Toronta, dok su Cure – Život druge Andee Štake i Otok ljubavi, film Jasmile Žbanić, premijerno prikazani u Locarnu.


Slične vijesti

30.05.2024. (13:00)

Ipak postoji kolektiv koji će ga se sjećati

Markovina: Divna subverzija iz Cannesa

Da se ne lažemo, niti Srbija ne zna što bi s Tomom Buzovom i njegovom ulogom u istoriji i kolektivnoj memoriji. Opet zbog njegovog porijekla, ali i zbog herojskog čina, no jednako i zbog toga što je suočavanje s vlastitom ulogom u devedesetima potpuno obesmišljeno u situaciji u kojoj su ideje te politike nikad življe u javnosti i u vladajućoj politici.

Tako ispada da je za memoriju na Tomu Buzova više napravio Boris Dežulović, koji je svojim tekstom o njegovoj sudbini, inspirirao mnoge, pa i samog Slijepčevića, nego bilo tko drugi.

Tomo Buzov otet je i ubijen kao čovjek koji nije mogao šutjeti, u jednoj od najmračnijih ratnih epizoda, kada su ratni zločinac Milan Lukić i njegovi vojnici, 27. februara 1993. zaustavili voz 671 na liniji Beograd-Bar, na stanici Štrpci, odnosno na djeliću pruge koji je ulazio u Bosnu i Hercegovinu, s namjerom da s voza skinu i pobiju ljude s bošnjačkim imenima i prezimenima, koji su svi bili državljani Srbije. Film Nebojše Slijepčevića, posebno nakon nagrade u Cannesu, postaje stoga divna diverzija u ovdašnjim politikama sjećanja i podsjeća na to da umjetnost može puno, posebno kad se radi iz bazičnog ljudskog uvjerenja. Dragan Markovina za Peščanik.

25.05.2024. (21:43)

Bravo, bravo!

Film Nebojše Slijepčevića nagrađen je kao najbolji kratkometražni film u Cannesu

„Čovjek koji nije mogao šutjeti“ postao je time prvi hrvatski filma sa glavnom nagradom na najprestižnijem svjetskom filmskom festivalu. Slijepčevićev film temelji se na istinitom događaju iz rata1993., tzv. masakru u Štrpcima, kad su srpske paravojne snage iz istočne Bosne zaustavile vlak na pruzi Beograd-Bar i iz vlaka izvele sve putnike muslimanskih imena i prezimena. Jedan jedini putnik se pobunio-ofocir JNA, Hrvat iz kaštela Tomo Buzov. I on je ubijen. Slijepčevićev film pripovijeda taj događaj iz perspektive putnika koji je za razliku od Buzova gledao svoja posla i ostao živ. Njega glumi Goran Bogdan. Film je nastao u produkciji producentske kuće Antitalent. Jutarnji… lamentiraju i na Forumu.

23.05.2024. (19:00)

Još jedna modna revija s porukama

Cannes: Najugledniji filmski festival nije što je nekad bio, a kvaliteta filmova kao da se ocjenjuje mjerenjem trajanja ovacija

Od osnutka 1946. godine kroz najugledniji filmski festival na svijetu prodefilirali su nebrojeni klasici sedme umjetnosti, od “Dolce Vite” i “Taxi Drivera” do “Pulp Fictiona”, a ono što je započelo kao iskreno divljenje istinskim velikanima filma kroz godine se pretvorilo u skupinu tuljana koji oduševljeno plješću ma što god da je prikazano. Djelomično time dijele komplimente na razini kao kad netko kupi novu jaknu koju je obavezno pohvaliti, pa makar mu stajala kao Georgeu Constanzi Gorotex, a donekle se time osiguravaju znajući da će, ako oni drugima tako vehementno lupaju dlan o dlan, usluga onda jednom biti uzvraćena i njima.

Postavlja se stoga pitanje – tko su zapravo ti tuljani? O objektivnoj publici sigurno nije riječ s obzirom na to da se za spontani aplauz od prosječnog puka mora snimiti nešto doista veliko. To je plejada egocentrika kakvu neće naći ni na turnirima bridža: glumice obučene u neudobne haljine, producenti koji se svim silama trude pronaći distributere za svoje filmove i oduševljeni novinari presretni što im je poslodavac pokrio putne troškove za paradiranje po Azurnoj obali. Ravno do dna

20.05.2024. (00:00)

Ukratko, nitkog nije ostavio ravnodušnim

Zvižduci i ovacije: Coppolin film ‘Megapolis’ podijelio publiku u Cannesu

Na premijeri na filmskom festivalu u Cannesu dio publike je počelo zviždati po završetku filma. Međutim, prema Jordan Ruimyju iz World of Reela, zvižduci su se ubrzo pretvorili u ovacije kada je počeo segment “In Memoriam” posvećen Coppolinoj pokojnoj supruzi Eleanor. Redatelj i glumačka postava tada su dobili sedmominutne ovacije. “Megapolis” koji je rađen kao slika u ogledalu moderne Amerike ovih dana je podijelio i filmsku kritiku. Dok Guardian navodi da je riječ o beskrvnom uratku lišenom filmske strasti, dok Independent slavi “Hamletovštinu” filma koji “pršti od ideja”. Unatoč mješovitim kritikama, s nekim gledateljima koji su zviždali tijekom projekcije, film je izazvao značajan interes zbog Coppoline legendarne reputacije i ambicioznog opsega. Ravno do dna

12.04.2024. (14:00)

Miriše na dobru godinu

Cannes: Stiže novi Coppolin film ‘Megalopolis’, biografski film o Donaldu Trumpu, novi Mad Max i filmovi Cronenberga i Lanthimosa

Ove godine Filmski festival u Cannesu održat će se od 14. do 25. svibnja, a izašao je i popis filmova koji će se prikazivati. Od zvučnijih filmova tu je novi Coppolin uradak Megalopolis o kojem nema puno informacija, tek da se radi na njemu, iako je očito spreman za prikazivanje, zatim The Apprenticefilm koji prati Trumpov poslovni uspon u 70-ima i 80-ima, tu je i novi film Davida Cronenberga The Shrouds, ali i Lanthimosov Kinds of Kindness, redatelja čiji je film Poor Things bio na ovogodišnjim Oscarima. Spomenimo još i Furiosu: A Mad Max Saga i Sorentinov Parthenope. Journal

14.05.2019. (00:30)

Vau

Pavičić: U Cannes dolaze novi filmovi Tarantina, Almodovara, braće Dardenne, Wernera Herzoga, Terrencea Malicka, Gaspara Noea…

Neupitni prvak među svjetskim filmskim festivalima, Cannes je desetljećima čvrsto držao primat probirući baš svaki film koji poželi: među režiserima je čak važila uzrečica da je bilo koji canneski off-program bolji od bilo kojega drugog festivala na svijetu. Selekcija je opaka tako da od istočnih kinematografija u svim canneskim dugometražnim programima film imaju samo Rumunji (dva), Rusi (dva) i Litva. Velike kinematografije poput poljske, češke i mađarske festival je ove godine potpuno zaobišao. Hrvatske i regije također nema. Festival počinje sutra. Jurica Pavičić, Jutarnji

28.05.2017. (01:11)

Kritičari birali najbolje u Cannesu: ‘Closeness’ i ‘120 Beats Per Minute’

Fipresci žiri u sastavu filmskih kritičara dodijelio je tri nagrade na filmskom festivalu u Cannesu. U glavnom natjecateljskom programu nagrađen je 120 Beats Per Minute francuskog redatelja Robina Campilla, dok je u kategoriji Un Certain Regard slavio Closeness ruskog redatelja Kantemira Balagova. Treća nagrada, ona u ‘Directors’ Fortnight’ programu, otišla je u ruke portugalskom redatelju Pedru Pinhi za film The Nothing Factory. Monitor

20.05.2017. (17:48)

Svaki početak je težak

Cannes: Netflixova ‘Okja’ zaradila četvorominutni pljesak

Okja, Netflixov kontroverzni debi na festivalu u Cannesu toplo je primljen od strane gledatelja koji su film ispratili četvorominutnim pljeskom. Bong Joon-hoova drama o pravima životinja u kojoj glume Tilda Swinton i Jake Gyllenhaal, premjeru je imala u petak nakon što je novinarska projekcija ujutro izviždana jer je zbog tehničkih poteškoća projekcija prekinuta na 15 minuta. Prošli tjedan redatelj Pedro Almodovar doveo je u pitanje sudjelovanje filma u natjecateljskoj konkurenciji budući da film neće imati kino distribuciju. Sličnog je mišljenja i francuska oskarovka Marion Cotillard koja smatra da su “streaming servisi još jedan način razdvajanja ljudi”. ‘Okja’ će biti prikazana na Netflixu 28. lipnja. Film nije savršen, ali je jako zabavan, piše BBC. Independent, Vanity Fair

20.04.2017. (15:21)

Hrvatsku u Cannesu ove godine predstavlja film ‘Trešnje’ Dubravke Turić

13.04.2017. (15:44)

U trendu

Cannes slavi 70. rođendan uz politički nabijene filmove

Filmski festival u Cannesu učvrstio je svoj status kao dom politički nabijenih filmova s rasponom tematike koji obuhvaća izbjegličku krizu, klimatske promjene, mentalno zdravlje i iskorištavanje životinja. Festival ove godine slavi 70. rođendan, a za Zlatnu palmu se natječu mađarski redatelj Kornel Mundruczó s dramom ‘Jupiter Moon’, Robin Campillo sa ‘120 Battements par minute’ o AIDS epidemiji. Joon-ho Bong s Okja, Netflixovim fantasy filmom u kojem glumi Tilda Swinton koja ga je opisala kao „vrlo politički film” o „načinu iskorištavanja životinja”. Na fest dolaze Dustin Hoffman, Marion Cotillard i Nicole Kidman, koja se pojavljuje u čak četiri festivalska filma. Guardian