• 09.01. (10:30)

    Nova članica kuca na vratima

    Europska komisija: Hrvatska ozbiljno i intenzivno radi na uvođenju eura

    “Hrvatska radi vrlo ozbiljno i intenzivno na ostvarivanju uvjeta za ulazak u eurozonu” – rekao je potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro Valdis Domobrovskis. Dodaje da će cijeli proces njezinog priključivanja eurozoni biti sličan onom Bugarske, koja je već poslala pismo namjere. U idućoj financijskoj perspektivi bit će i program za financijsku potporu reformi zemljama koje su na putu priključivanja eurozoni. Po onome što je rekao ulazak se može očekivati iza 2023. T-Portal



  • Slične vijesti

    11.01. (17:32)

    Ljubitelji krzna

    63% Hrvata misli da je uvođenje eura loše

    Pozitivan stav prema uvođenju eura krajem prošle godine imalo je 26,9 posto građana, pokazuje anketa Ministarstva vanjskih poslova. 62,9 posto građana misli da bi prelazak na zajedničku europsku valutu za Hrvatsku bio uglavnom ili izrazito loš. No ima kvaka – polovica ispitanih osjeća se inferiorno informiranima “o prednostima ulaska Hrvatske u eurozonu”. Inače, više od polovice sudionika Monitorove ankete slaže se s uvođenjem eura. Telegram

    15.11.2018. (10:30)

    Stavi mi soli na rep

    Opasna urođena greška eura – Rim odbio Bruxellesov zahtjev o smanjenju deficita

    Europska komisija postavila je zahtjev vladi Italije da deficit proračuna ne smije biti preko 0,8%, no Rim je napravio po svom i predvidio deficit od 2,4% jer da je to “ono što ova zemlja treba kako bi se ponovno osovila na noge”. Ovaj slučaj najbolje pokazuje jednu od najvećih urođenih mana zajedničke valute: postoji zajednički novac, ali razdvojena fiskalna politika. Druga je greška da Europska unija zapravo nema pravog sredstva kojim bi kaznila neku članicu, a treća da je nametnuta jedna politika novca za potpuno različita gospodarstva, piše Deutsche Welle.

    24.02.2018. (13:18)

    Zato što ima toplo krzno

    Kuna najjača u posljednjih šest godina, zašto?

    Od 2012. do 2017. svakog 19. veljače tečaj kune prema euru bio je iznad 7,5 kuna, krećući se u rasponu od 7,52 do 7,67 kuna za euro, dok je ovaj tjedan euro koštao 7,43 kune. Zašto je ove zime kuna jaka, odgovara Slobodna: od 2015. se popravila situacija na europskom financijskom tržištu zbog mjera Europske središnje banke, kao i gospodarska situacija u Hrvatskoj, značajno su smanjene vanjske neravnoteže, što se prije svega odnosi na ostvarenje suficita na tekućem računu platne bilance, što je posljedica turističkog sektora i rasta izvoza u godinama nakon pristupanja EU-u. Smanjena je i premija rizika na kunu.

    27.01.2018. (11:49)

    Makro cijene za mikro ljude

    Vujčić: Od uvođenja eura imat ćemo više koristi, iako će cijene rasti

    Hrvatskoj je u interesu započeti proces uvođenja eura jer će time ostvariti značajne i trajne koristi, znatno veće od troškova, kaže guverner Vujčić. Koristi, koje bi trebale biti znatne i trajne:
    Uklanjanja valutnog rizika
    Smanjenje kamatnih stopa
    Otklanjanje rizika valutne krize i smanjenje rizika bankovne i platnobilančne krize
    Niži transakcijski troškovi
    Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima
    Pozitivan učinak na turizam
    Sudjelovanje u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava
    Pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja
    Troškovi i rizici, koji bi trebali biti jednokratni i mali:
    Gubitak samostalne monetarne politike
    Rizik jednokratnog i blagog učinka na rast cijena prilikom konverzije
    Rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta neravnoteža
    Troškovi konverzije
    Prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci
    Sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama. HNB.hr

    12.12.2017. (12:38)

    Svijetla strana kovanice

    Guverner optimističan oko uvođenja eura, ekonomisti oprezni

    Koje su koristi, a koji troškovi uvođenja eura? Ministar financija Zdravko Marić tvrdi da je Vlada svjesna težine zadatka koji je pred njima, a da se pita izvoznke, oni bi euro uveli još jučer. HNB-ova analiza pokazuje: koristi uvođenja eura razmjerno su veće nego za neke druge zemlje koje su ga do sada uvele, a troškovi bi trebali biti mali i jednokratni. “Postojanje zaštitnih mehanizama poboljšat će percepciju rizika u očima investitora, financijskih tržišta i rejting agencija. U konačnici to će se odraziti na niže kamatne stope za naše građane, tvrtke i za državu”, ističe Boris Vujčić, guverner HNB-a. Dnevnik.hr

    09.11.2017. (10:11)

    Euro fobija

    Moj Posao: Većina ispitanika ne želi euro 2020. godine

    Rezultati ankete koju je proveo Moj Posao pokazuju da velika većina ispitanika, njih 74%, smatra da je uvođenje eura u Hrvatskoj 2020. godine loša odluka zbog koje ćemo svi biti na gubitku. Ispitanike najviše brine inflacija, ali i kako će se uvođenje eura odraziti na građane koji imaju kredite u kunama. Monitor.hr

    07.11.2017. (09:49)

    Za uvođenje eura

    Vizek: Hrvatska nema fiskalnog prostora

    “Konsolidacija javnih rashoda nije samo važna kako bi se s većom dozom izvjesnosti ispunili konvergencijski kriteriji vezani za javni dug i deficit. Ona je jednako bitna zbog činjenice da ćemo se, jednom kada usvojimo euro, moći oslanjati isključivo ili na smanjivanje razine plaća ili na ekspanzivnu fiskalnu politiku ako želimo izvući zemlju iz neke buduće recesije. A da se ne bi dogodilo da prilagodba padne na plaće, potrebno je da zemlja ima dovoljno fiskalnog prostora da koristi povećanje javnih rashoda ili smanjenje poreza za stimulaciju gospodarstva. No Hrvatska ima najveći javni dug među novim zemljama članicama, što znači da uopće nema fiskalnog prostora”, piše Maruška Vizek. T-Portal

    03.11.2017. (08:16)

    Zlatno krzno

    Ljubo Jurčić: Bogatima odgovara uvođenje eura, treba iskoristiti kunu

    “Treba nam bar deset godina rasta od barem 7 posto da steknemo nužan uvjet za uvođenje eura. Uvođenje eura ovako odgovara bogatima” kaže profesor Ljubo Jurčić i dodaje da je “Novac najjači instrument ekonomske politike, a mi smo ga blokirali ’94. i zato smo propali. Dok još imamo kunu, moramo je svesti na realni tečaj i barem deset godina biti bez valutne klauzule”. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da “oni koji gledaju na svaku kunu, obični građani, više koriste domaću valutu kako bi izbjegli i transakcijske troškove”, a da će uvođenjem eura poskupjeti stanovanje, energija, usluge restorana, kafića, rekreacijske usluge itd. Novi list

    01.11.2017. (11:19)

    Ni kune ni lipe

    Vojković: Hrvati nikada nisu prihvatili kunu

    “Hrvati nisu nikada prihvatili kunu, kao što nisu ni prije prihvaćali dinar – sve stalne i trajne vrijednosti, od stanova do automobila, uvijek se računalo u njemačkim markama, a poslije u eurima. Rijetko bismo čuli da je stan netko kupio za 9500 kuna kvadrat, ili polovnog Golfa za 67.000 kuna, uvijek su to euri, kao što su nekada bile marke. U državi koja je inače potpuno eurizirana jer u eurima su nam mnogi krediti, ali i velika većina štednje i o većim iznosima razmišljamo u eurima – formalno uvođenje te valute samo će dovesti do toga da će se poštovati stvarnost – a euro je stvarnost. U ovih 27 godina u državi nismo napravili ništa značajno kako bi postala gospodarska sila, pa da njena valuta nešto vrijedi u svijetu”, komentira Goran Vojković uvođenje eura. Index

  • Slične vijesti

    11.01. (17:32)

    Ljubitelji krzna

    63% Hrvata misli da je uvođenje eura loše

    Pozitivan stav prema uvođenju eura krajem prošle godine imalo je 26,9 posto građana, pokazuje anketa Ministarstva vanjskih poslova. 62,9 posto građana misli da bi prelazak na zajedničku europsku valutu za Hrvatsku bio uglavnom ili izrazito loš. No ima kvaka – polovica ispitanih osjeća se inferiorno informiranima “o prednostima ulaska Hrvatske u eurozonu”. Inače, više od polovice sudionika Monitorove ankete slaže se s uvođenjem eura. Telegram

    30.12.2018. (10:50)

    Euro će u utorak napuniti 20 godina

    Iscrpnije...
    15.11.2018. (10:30)

    Stavi mi soli na rep

    Opasna urođena greška eura – Rim odbio Bruxellesov zahtjev o smanjenju deficita

    Europska komisija postavila je zahtjev vladi Italije da deficit proračuna ne smije biti preko 0,8%, no Rim je napravio po svom i predvidio deficit od 2,4% jer da je to “ono što ova zemlja treba kako bi se ponovno osovila na noge”. Ovaj slučaj najbolje pokazuje jednu od najvećih urođenih mana zajedničke valute: postoji zajednički novac, ali razdvojena fiskalna politika. Druga je greška da Europska unija zapravo nema pravog sredstva kojim bi kaznila neku članicu, a treća da je nametnuta jedna politika novca za potpuno različita gospodarstva, piše Deutsche Welle.

    24.02.2018. (13:18)

    Zato što ima toplo krzno

    Kuna najjača u posljednjih šest godina, zašto?

    Od 2012. do 2017. svakog 19. veljače tečaj kune prema euru bio je iznad 7,5 kuna, krećući se u rasponu od 7,52 do 7,67 kuna za euro, dok je ovaj tjedan euro koštao 7,43 kune. Zašto je ove zime kuna jaka, odgovara Slobodna: od 2015. se popravila situacija na europskom financijskom tržištu zbog mjera Europske središnje banke, kao i gospodarska situacija u Hrvatskoj, značajno su smanjene vanjske neravnoteže, što se prije svega odnosi na ostvarenje suficita na tekućem računu platne bilance, što je posljedica turističkog sektora i rasta izvoza u godinama nakon pristupanja EU-u. Smanjena je i premija rizika na kunu.

    27.01.2018. (11:49)

    Makro cijene za mikro ljude

    Vujčić: Od uvođenja eura imat ćemo više koristi, iako će cijene rasti

    Hrvatskoj je u interesu započeti proces uvođenja eura jer će time ostvariti značajne i trajne koristi, znatno veće od troškova, kaže guverner Vujčić. Koristi, koje bi trebale biti znatne i trajne:
    Uklanjanja valutnog rizika
    Smanjenje kamatnih stopa
    Otklanjanje rizika valutne krize i smanjenje rizika bankovne i platnobilančne krize
    Niži transakcijski troškovi
    Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima
    Pozitivan učinak na turizam
    Sudjelovanje u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava
    Pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja
    Troškovi i rizici, koji bi trebali biti jednokratni i mali:
    Gubitak samostalne monetarne politike
    Rizik jednokratnog i blagog učinka na rast cijena prilikom konverzije
    Rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta neravnoteža
    Troškovi konverzije
    Prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci
    Sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama. HNB.hr

    12.12.2017. (12:38)

    Svijetla strana kovanice

    Guverner optimističan oko uvođenja eura, ekonomisti oprezni

    Koje su koristi, a koji troškovi uvođenja eura? Ministar financija Zdravko Marić tvrdi da je Vlada svjesna težine zadatka koji je pred njima, a da se pita izvoznke, oni bi euro uveli još jučer. HNB-ova analiza pokazuje: koristi uvođenja eura razmjerno su veće nego za neke druge zemlje koje su ga do sada uvele, a troškovi bi trebali biti mali i jednokratni. “Postojanje zaštitnih mehanizama poboljšat će percepciju rizika u očima investitora, financijskih tržišta i rejting agencija. U konačnici to će se odraziti na niže kamatne stope za naše građane, tvrtke i za državu”, ističe Boris Vujčić, guverner HNB-a. Dnevnik.hr

    09.11.2017. (10:11)

    Euro fobija

    Moj Posao: Većina ispitanika ne želi euro 2020. godine

    Rezultati ankete koju je proveo Moj Posao pokazuju da velika većina ispitanika, njih 74%, smatra da je uvođenje eura u Hrvatskoj 2020. godine loša odluka zbog koje ćemo svi biti na gubitku. Ispitanike najviše brine inflacija, ali i kako će se uvođenje eura odraziti na građane koji imaju kredite u kunama. Monitor.hr

    07.11.2017. (09:49)

    Za uvođenje eura

    Vizek: Hrvatska nema fiskalnog prostora

    “Konsolidacija javnih rashoda nije samo važna kako bi se s većom dozom izvjesnosti ispunili konvergencijski kriteriji vezani za javni dug i deficit. Ona je jednako bitna zbog činjenice da ćemo se, jednom kada usvojimo euro, moći oslanjati isključivo ili na smanjivanje razine plaća ili na ekspanzivnu fiskalnu politiku ako želimo izvući zemlju iz neke buduće recesije. A da se ne bi dogodilo da prilagodba padne na plaće, potrebno je da zemlja ima dovoljno fiskalnog prostora da koristi povećanje javnih rashoda ili smanjenje poreza za stimulaciju gospodarstva. No Hrvatska ima najveći javni dug među novim zemljama članicama, što znači da uopće nema fiskalnog prostora”, piše Maruška Vizek. T-Portal