Pet glavnih razloga zbog kojih kasne hrvatski strateški projekti: Birokracija, birokracija, birokracija, birokracija i - manjak ljudi u birokraciji - Monitor.hr
09.04.2019. (17:30)

Kad državu koči - država

Pet glavnih razloga zbog kojih kasne hrvatski strateški projekti: Birokracija, birokracija, birokracija, birokracija i – manjak ljudi u birokraciji

Bruxelles je kritizirao Hrvatsku zbog kašnjenja u provedbi projekata koji su sufinancirani iz fondova EU – npr. pruga Križevci – Koprivnica – državna granica, za što je EU dala 241 milijun eura, kasni dvije godine. HŽ Infrastruktura i Izvršna agencija za inovacije i mreže navode pet razloga kašnjenja: izdavanje lokacijske dozvole traje najmanje šest mjeseci, na izdavanje građevinske dozvole čeka se i pola godine, rok za dostavu nalaza vještaka o izvlaštenju je 30 dana, a nekad se čeka i 4 mjeseca, premalo ljudi u provedbi projekata, u katastru, gruntovnici, uredima državne uprave, neusklađeni propisi koji su kontradiktorni, a državne ustanove ih i različito tumače.


Slične vijesti

13.04.2021. (14:30)

Bacili pola kruha

EU nudi Hrvatskoj 10 milijardi eura, iz prethodnog budžeta povukli smo – 46%

Od 10,7 milijardi eura za koje je Hrvatska dobila zeleno svjetlo u EU budžetu za razdoblje 2014.-2020., do kraja prošle godine bilo je isplaćeno tek nešto više od 5 milijardi eura ili 46,6 posto. S obzirom na to da nije isplaćena ni polovica dodijeljenih sredstava do kraja 2020., sukladno pravilu N+3 godine, Hrvatska ima još oko 2,5 godine za realizaciju tih projekata. Iz interventnog Fonda za oporavak i otpornost, Hrvatska će do 2030. imati na raspolaganju blizu 10 milijardi eura, a Poslovni se pita hoćemo li iskoristiti ili propustiti tu priliku. Inače, od pristupanja EU do 31. ožujka ove godine kraja 2020. Hrvatska je iz Bruxellesa povukla 38,2 milijarde kuna više nego što je uplatila.

01.04.2021. (17:30)

Eno na najvišoj polici!

Plenković: Na raspolaganju iz EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina

Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.

17.11.2020. (17:30)

Na belgijskoj plaći

Hrvatska dobila 510 milijuna eura od Bruxellesa

Europska komisija isplatila je 510 milijuna eura Hrvatskoj u okviru instrumenta SURE za potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti. Dio novca je po negativnoj kamatnoj stopi, drugi dio na 30 godina po 0,3% kamate. Dobit ćemo još jedanput 510 milijuna, sve za očuvanje radnih mjesta. HRT

22.07.2020. (01:30)

Točno koliko nas košta korona

Od 22 milijarde eura iz Bruxellesa – 5,9 milijardi su bespovratna sredstva

Hrvatska će u sljedećem 7-godišnjem razdoblju na raspolaganju imati 22 milijarde eura iz Bruxellesa, od toga iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nešto više od 12,6 milijardi eura i iz novog instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) 9,4 milijarde eura. Od tih 9,4 milijarde, nešto više od 5,9 milijardi su bespovratna sredstva, a 2,35 milijardi su zajmovi. Novi list

21.07.2020. (10:30)

E, tenks!

Završio samit: EU Hrvatskoj daje rekordnih 22 milijarde eura

Maratonski summit lidera Europske unije završio je jutros oko 5:30 sati dogovorom o nikad većem proračunu Unije od 1074 milijarde eura koji uključuje povijesni iskorak u obliku prvog dogovorenog masovnog zaduživanja na razini EU za potrebe financiranja oporavka od korona-krize. Hrvatskoj su, prema konačnom dogovoru, na raspolaganju oko 22 milijarde eura, dvostruko više novca nego što je dosad imala na raspolaganju kroz sve EU fondove.

28.05.2020. (12:30)

E, tenks!

Hrvatskoj od Unije 10 milijardi eura za oporavak od krize

Iz novog europskog Fonda za oporavak EU nakon koronakrize, teškog čak 750 milijardi eura, Hrvatska će dobiti 10 milijardi eura – 7,4 milijarde eura bespovratno i 2,6 milijardi eura zajmova, piše Večernji. Prema ovome bi hrvatska alokacija bila najveća kad se uspoređuje s ukupnim BDP-om zemlje u koju novac odlazi.

31.12.2019. (09:30)

Jel briselski vlakovođa zna izgovoriti Sv. Ivan Žabno?!?

Gradi se 400 kilometara novih pruga, za 3 milijarde eura

Hrvatska država, Europska unija i Svjetska banka u sljedećih deset godina u projektiranje, obnovu i nadogradnju željezničke infrastrukture trebali bi uložiti više od tri milijarde eura. Riječ je o 18 projekata koji su u različitim fazama realizacije; Jutarnji detaljizira svaku od dionica. Trenutno vlakovi u Hrvatskoj voze prosječno 58 kilometara na sat, nakon gradnje trebali bi ići do 160 km/h; sad su sporiji samo u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

27.12.2019. (17:30)

Požurit' dok to još postoji

Ugovoreno 2,7 milijardi kuna za prva 44 kilometra nizinske pruge ka Rijeci, većinu plaća EU

Nadležni šefovi i ministar potpisali su 2,7 milijardi kuna vrijedan ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na 44 kilometra dugoj dionici željezničke pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca. Dosad se gradilo sjeveroistično od Zagreba, sad se okrenulo prema jugozapadu, rekao je premijer. Posao na ovoj dionici trebao bi biti gotov za 4 godine kad će vlakovi voziti 160 kilometra na sat. 85% troškova pokriva EU. Novi list

19.12.2019. (10:00)

Ne daje Bruxelles novce samo za mostove i pruge – dali 27 milijuna kuna za edukaciju radiologa