• 27.05. (13:31)

    Vijesti za ručak

    Savjet o hrani: Na dan trebamo 50 grama proteina, ostalo će izaći iz tijela

    Prehrana mnogih sadrži visoke količine proteina, neki jer se nadaju da će tako izgraditi mišiće, drugi jer tako misle smršavjeti, no dio stručnjaka tvrdi da je hrana s velikim količinama proteina (i visokim cijenama) bacanje novca. Proteini, odnosno bjelančevine – meso, jaja, mliječni proizvodi, riba, grahorice – ključni su za rast i oporavak tijela te izgradnju mišića, a organizam ih razgrađuje u aminokiseline i uzima onoliko koliko mu treba, dok ostalo izbacuje kroz urin. Prosječna potreba za proteinima odrasle osobe koja nije nešto posebno fizički aktivna je 0,75 grama proteina na dan po kilogramu tjelesne težine, što bi bilo oko 55 grama proteina dnevno za muškarce i 45 grama za žene, a to bi bilo otprilike količina mesa, ribe, tofua ili orašastih plodova veličine dlana, na dan. Dakle, može se pretjerati, što može biti i zdravstveno problematično, što dokazuje primjer arktičkog istraživača Vilhjalmura Stefanssona koji je proveo sve skupa 5 godina jedući samo meso. BBC

    08.01. (11:30)

    Brain Killer

    Previše šećera slabi pamćenje i otežava učenje

    Dugoročna konzumacija nekih vrsta šećera može rezultirati neurološkim problemima i pogoršati sposobnost pamćenja – problem su fruktoza i sukroza koje mogu imati štetan učinak na mozak, iako konzumiranja glukoze može imati pozitivan učinak poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja, piše Physiology and Behaviour. Zbog šećera koji proizvođači ubacuju u polugotovu i gotovu hranu, prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera, a kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno do demencije. Big Think

    19.12.2017. (23:04)

    Onaj dosadni tata što prvo traži da se ruča da bi se dobilo čokoladu...

    Savjeti o hrani: Slatkiši i grickalice nisu hrana – treba ih jesti kao desert

    Velika većina ljudi jede slatkiše i grickalice u gotovo svim prilikama, a najčešći razlog konzumacije grickalica i slatkiša je glad, odnosno njima se sve češće zamjenjuje obrok. Percepcija slatkiša i grickalica kao obroka, a ne kao međuobroka ili deserta opasna je za zdravlje i narušava kvalitetu života. Projektom Vrtim zdravi film utvrđeno je da djevojčice u Hrvatskoj svakodnevno konzumiraju puno više slatkiša u odnosu na dječake, a 40% sedmaša konzumira slatkiše dva ili više puta dnevno. U Hrvatskoj je još i dobro kako je u EU – tamo se jede triput više slatkiša, a najviše u Njemačkoj – 13 kilograma po stanovniku. Monitor.hr

    11.11.2017. (13:26)

    Mućkanje bjelančevina

    4 zakona izgradnje i održavanja mišića

    Luc van Loon je stručnjak za fiziologiju vježbanja i prehranu, a postavio je 4 zanimljiva zakona izgradnje i održavanja mišića:

    Ono si što upravo pojedeš – oko 50% proteina unesenih u tijelo ulazi u cirkulaciju organizma unutar pet sati, a u istom tom periodu 11% enesenih proteina ugrađeno je u nove mišiće. Općenito, čovjek izgubi ili ponovno izgradi 1 do 2 posto mišića svaki dan, što bi značilo da se tijelo iznova izgradi svakih 2 do 3 mjeseca

    Osim što su izvor sirovog mateirjala, proteini su i molekula koje šalje signal za izgradnju novih mišića. Najbolji način da se pojača sposobnost proteina da potakne izgradnju mišića je – vježba prije jela pa mišići postanu osjetljiviji na signale proteina

    Problem s neaktivnosti – netko tko je posve neaktian (npr. leži u bolnici) ne treba jesti, osim ako je apsolutno potrebno. Ako je ikako moguće, treba se pokrenuti barem malo i čak ova minimalna kontrakcija mišića pojačat će sintezu mišića. Udio proteina u jelu treba biti veći kad je čovjek neaktivan, kako bi se osiguralo dovoljno signala za sintezu mišića

    Hranu treba dobro prožvakati (zbog čega su ljudi koji imaju svoje zube mišićaviji od onih s umjetnim zubima) i jesti sjedećki jer jedenje u ležećem položaju usporava probavu proteina i smanjuje sintezu novih mišićnih proteina. Outside

    07.11.2017. (22:17)

    U suradnji s prirodom

    Savjeti o hrani: Koje dodatke prehrani zamijeniti kojom pravom hranom

    Najpopularniji dodaci prehrani – vitamini, minerali, probiotici i omega-3 masne kiseline – ujedno su najrašireniji u obliku cjelovite hrane, što znači da ih je vrlo lako zamijeniti. Pilule kalcija tako se sasvim dobro može zamijeniti mlijekom, sojom, brokulom i bademima, a vitamin C može se dobiti iz naranče, grejpa, jagode, anasa, kelja. Omega-3 masne kiseline dobivamo iz lososa, tune, sardine i oraha, a probiotike iz grčkog jogurta ili kefira. Outside

    03.08.2017. (06:59)

    Svoj vrt u frižideru

    Ljeti treba jesti – svježe i sezonske namirnice

    Svježe i sezonske namirnice, puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki – to je glavna preporuka stručnjaka za ljetnu prehranu. Konkretno, treba misliti na “dnevnu peticu” – jesti voće i povrće pet puta dnevno, voće ujutro i za međuobroke, a povrće za ručak i večeru. S mesom i općenito bjelančevinama ne treba pretjerivati jer se za njihovu razgradnju mora potrošiti više energije nego za razgradnju masti i ugljikohidrata, a to znači da se organizam više zagrijava. Što se tekućine tiče treba piti 0,3 dl za svaki kilogram svoje tjelesne mase, što znači da netko od 70 kg treba biti 2,1 litru tekućine. Kod fizičke aktivnosti svaki sat treba popiti pola litre tekućine. HRT

    25.06.2017. (15:34)

    U želucu najsigurnije

    Savjeti: Kako čuvati hranu po vrućini

    Nekoliko namirnica posebno je osjetljivo na kvarenje uz opasnost od trovanja mikrobnim patogenima – jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, riba, otvorena lubenica i zelena salata – a kod njihovog čuvanja treba prvo gledati da od mjesta kupnje do pohrane u kući provedu što je moguće manje vremena. Hladnjak treba biti čisti i suh, a različita hrana zapakirana u posebne kutije. Jednom odmrznutu hranu ne smije se ponovno smrzavati, posebno ne sladoled. Uz meso se preporučuje konzumiranje limuna, rajčica, paprika ili nekog drugog svježeg povrća jer smanjuju nastanak toksičnih spojeva. Ako namirnica ima pljesniv okus, kiseo okus, neobično gorčast okus – nije za jelo, savjetuje HRT o hrani po ovako vrućem vremenu…

    07.05.2016. (09:22)

    Dolje s veličinama!

    Preporuka za porcije hrane: Tjestenina kao teniska loptica, meso kao karte

    Ljudi pretjeruju s porcijama hrane, smatraju stručnjaci pa su sastavili savjete za određene vrste hrane kolike bi te porcije trebale biti: porcija kuhane tjestenine trebala bi biti velika poput teniske loptice, odrezak veličine špila igračih karata, sir u veličini kutije šibica, čokolada veličine balzama za usne, voće u količini veličine prosječne žarulje, žitarica koliko stane u šalicu za čaj, krumpir veličine miša za računalo, maslaca (masnoće) veličine kockice za igru, orašastih plodova veličine šest poštanskih markica… Večernji

  • 27.05. (13:31)

    Vijesti za ručak

    Savjet o hrani: Na dan trebamo 50 grama proteina, ostalo će izaći iz tijela

    Prehrana mnogih sadrži visoke količine proteina, neki jer se nadaju da će tako izgraditi mišiće, drugi jer tako misle smršavjeti, no dio stručnjaka tvrdi da je hrana s velikim količinama proteina (i visokim cijenama) bacanje novca. Proteini, odnosno bjelančevine – meso, jaja, mliječni proizvodi, riba, grahorice – ključni su za rast i oporavak tijela te izgradnju mišića, a organizam ih razgrađuje u aminokiseline i uzima onoliko koliko mu treba, dok ostalo izbacuje kroz urin. Prosječna potreba za proteinima odrasle osobe koja nije nešto posebno fizički aktivna je 0,75 grama proteina na dan po kilogramu tjelesne težine, što bi bilo oko 55 grama proteina dnevno za muškarce i 45 grama za žene, a to bi bilo otprilike količina mesa, ribe, tofua ili orašastih plodova veličine dlana, na dan. Dakle, može se pretjerati, što može biti i zdravstveno problematično, što dokazuje primjer arktičkog istraživača Vilhjalmura Stefanssona koji je proveo sve skupa 5 godina jedući samo meso. BBC

    06.05. (14:06)

    Maksimalno 10% dnevnog unosa kalorija bi trebalo biti podrijetlom iz zasićenih masti prisutnih u mesu, kravljem mlijeku ili maslacu, znači ne više od 30 grama na dan, za odraslu osobu

    Iscrpnije...
    04.04. (07:25)

    Jedenje u restoranima ili u lancima brze prehrane može povećati izloženost potencijalno štetnim kemikalijama ftalatima koje se koriste za fleksibilnost i trajnost plastike – povezuju ih se s astmom, rakom dojke i dijabetesom tipa 2

    Iscrpnije...
    08.01. (11:30)

    Brain Killer

    Previše šećera slabi pamćenje i otežava učenje

    Dugoročna konzumacija nekih vrsta šećera može rezultirati neurološkim problemima i pogoršati sposobnost pamćenja – problem su fruktoza i sukroza koje mogu imati štetan učinak na mozak, iako konzumiranja glukoze može imati pozitivan učinak poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja, piše Physiology and Behaviour. Zbog šećera koji proizvođači ubacuju u polugotovu i gotovu hranu, prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera, a kontinuirano visoka razina šećera u krvi može dovesti do starenja mozga, odnosno do demencije. Big Think

    28.12.2017. (14:23)

    Savjeti o hrani: Nedovoljan unos vlakana povezan s povećanjem tjelesne mase i dijabetesom

    Iscrpnije...