Okrugli stolovi posvećeni su 500. obljetnici smrti Marka Marulića, 150. obljetnici početka rada modernoga Sveučilišta u Zagrebu, 50. obljetnici Ustava SFRJ iz 1974. godine, te raspravi što se deset godina nakon početka Prvoga svjetskog rata u hrvatskoj historiografiji promijenilo u odnosu na istraživanja i viđenja toga velikog svjetskog ratnog sukoba. Kliofest će se održati u Zagrebu od 7. do 10. svibnja.

Tribine su posvećene važnim knjigama i izazovima koje te knjige stavljaju pred povjesničare kao što su memoari neopravdano zaboravljenoga hrvatskog političara Ivana Bukovića Ćire (Disput), o starome Egiptu (Školska knjiga) ili pak o nacionalnom pamćenju traumatičnih iskustava 20. stoljeća (Disput). Na jednoj će se tribini prvi put susresti studenti povijesti s Filozofskog fakulteta, Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta te porazgovarati o studiranju, mogućnosti suradnje i o tome što nakon studija. tportal

Iako svi nerijetko pregovaramo s djecom, partnerom, roditeljima, nastavnicima i kolegama, obično to tako ne zovemo. S druge strane, novinski stupci i vijesti na televiziji puni su priča o pregovorima. Stranke pregovaraju o koaliciji i formiranju vlade. Sindikati i vlada pregovaraju o plaćama. Predstavnici zaraćenih strana pregovaraju o primirju… Kad već sve češće čujemo da se ‘priča engleski’, kako to da se još uvijek o čemu pregovara umjesto prepričava?

Iako pregovori dolaze od govora, ta je veza tek marginalno prisutna u svijesti govornika, pa oni neće niti osjećati potrebu da usklade uporabu, što uostalom i nije preokupacija govornika, već standardologa. Na nedostatak očite povezanosti ukazuje već i oblik glagola pregovarati, koji nije nastao izravno od govoriti već verbalizacijom imenice pregovori. Tvorbeni sufiks -a ispred infitivnoga -ti oznaka je nesvršenosti, jer bi prefiks pre- ispred glagola, uz željeno značenje premošćivanja (proizašlog iz sugestije odvojenosti, izvorno fizičke, kao u pregradi) vjerojatno bio protumačen i kao oznaka svršenosti (npr. priječiti – prepriječiti), što je valjalo neutralizirati, jer je pregovaranje po prirodi proces.. Sat lingvistike u režiji lokalnog portala.

• Rusija je pokrenula kazneni postupak protiv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog te je raspisala potjernicu za njim (N1)
• Prvih pet najtraženijih zanimanja ostalo je isto u odnosu na travanj prošle godine – prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, slijedili su konobar i kuhar, a vozač i skladištar su se zamijenili za četvrto i peto mjesto (Poslovni)
• Visoke cijene otjerale goste iz McDonald’sa, Starbucksa, KFC-a… (Poslovni)
• Zuckerman protiv Zuckerberga: Meta korisnicima mora omogućiti kontrolu nad ‘feedom’ – Zuckermanova tužba ima za cilj spriječiti Facebook da blokira Unfollow Everything 2.0, njegovo novo proširenje preglednika. To bi korisnicima omogućilo da jednostavno “prestanu pratiti” prijatelje, grupe i stranice na servisu, što znači da se njihova ažuriranja više ne pojavljuju u korisničkom newsfeedu (Bug)
• Njemačka tvrtka HyImpulse u petak je uspješno lansirala raketu na pogon parafinskim voskom koja će moći prenositi komercijalne satelite (tportal)
• Na današnji dan prije 44 godine umro je Josip Broz Tito. Tu vijest javnosti je obznanio Miroslav Lilić, a Titov osobni doktor prisjetio se njegovih posljednjih dana života (24 sata)

Godinama se svijet oprašta od kolačića treće strane, sitnih datoteka koje su, među ostalim, otkrivale oglašivačima što koga zanima na internetu pa su mu prikazivale oglase skrojene po mjeri. Da bi se privatnost zaštitila, a da korisnici ne ostanu zakinuti za personalizirani sadržaj, pronađena su i druga rješenja za praćenje. Zagovornici privatnosti na internetu, koliko je ona uopće moguća, oduvijek su posebno osjetljivi na kolačiće treće strane. No stupanjem na snagu glasovite europske Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) i Kalifornijskog zakona o privatnosti potrošača (CCPA) tom je marketinškom alatu odzvonilo. Znači li to da će sada digitalni marketing naći na sto muka? Baš i ne, smatraju marketinški znalci. Važno je spomenuti da su kolačići treće strane samo jedan od dostupnih mehanizama koji se upotrebljavaju u industriji digitalnog oglašavanja i prikupljanju podataka. Tu su kolačići prve strane, tagovi/pikseli koji se temelje na kolačićima prve strane te nova rješenja kao što su clean data room, marketinški oblak i drugi… Lider

Jurčević je pronašao nišu baš u nevladinom sektoru. Tri udruge obitelji Jurčević bile su uključene u 14 projekata programa “Zaželi“ koji su dobili gotovo 11,6 milijuna eura, a to nisu jedini projekti kojima su se bavili. Zanimljivost je tim veća, budući da je Bartulica iz DP-a na N1 televiziji nedavno povukao pitanje podjele novca nevladinim udrugama, uz napomenu da bi ih se trebalo transparentnije trošiti. Vrlo zainteresiran za “pročišćavanje” nevladinog sektora, Jurčević je još 2005. godine, sa suradnicima iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, izradio Strategiju potpore i poticanja razvitka civilnog društva u Republici Hrvatskoj koja bi se trebala temeljiti na mreži iseljeništva, katoličkim misijama i udrugama dijaspore. Dokument je trebao postati službena državna politika, ali je na kraju neslavno propao. U međuvremenu, Jurčević je pronašao svoju financijsku nišu baš u tom, njemu mrskom, nevladinom sektoru. Faktograf

Sedam filmova imat će svjetsku premijeru, tri međunarodnu, a svi se prvi puta prikazuju domaćoj publici, ističe se u najavi. U selekciji su se istaknuli ‘povratak olovci i grafizmu’, raskošne boje i hibridizacija stop animacije s 2D-om i 3D-om, dok se tematski mnogi bave osobnim i kulturnim memorijama, otuđenjem, mitologijom, okolišem, ratom te posebice ženskim iskustvima. Mjesto radnje je Zagreb, a vrijeme – 3-8. lipnja. tportal

Sedamdeset godina Alfa Romeo Giuliette: Automobil koji zacrtao dizajnerski smjer marke

Cijelo vrijeme HDZ optužuje za nezakonitosti drugu stranu želeći stvoriti dojam da su svi isti, premda brojevi onih koji su uhvaćeni s ‘prstima u pekmezu‘, a pogotovo iznosi, jako pretežu na HDZ-ovu stranu. Čini se da i podaci o presudama potvrđuju ciničnu tezu da ljevica ne zna ni krasti – dok se HDZ-ove afere mjere bar u milijunima eura, oporbeni kriminalni reprezentativci tom se iznosu rijetko kad i približe. Pa, što učiniti da se podrežu krakovi korupcijskoj hobotnici – od središnje države do svakoga grada i općine? Političari se, sasvim sigurno, neće opošteniti preko noći. Zato treba imati efikasnije mehanizme koji upozoravaju na mogući sukob interesa, pa bi mjerodavno saborsko povjerenstvo trebalo kadrovski i financijski ojačati, dati mu šire ovlasti i omogućiti nezavisnu poziciju. No trend je suprotan. Goran Litvan za Lider.

Živjeti kao samac mladim momcima daje priliku da nauče neke nove stvari ili usvoje neke nove navike, poput obavljanja kućanskih poslova koje prije toga nisu radili.  Također, to im daje proiliku da razviju više individualnih resursa. Primjerice, mogu posvetiti više vremena karijeri ili proširivanju društvenih krugova, nešto što prirodnije leži ženama. Isto tako nije loša mogućnost da dobiju na samopouzdanju za vrijeme kada su sami. Možda je stvar naše kulture da svatko želi i mora biti u romantičnoj vezi, no nekim ljudima u životu bolje ide kada nisu u vezi, odnosno možda i ne žele biti, iako si ponekad sami ne žele priznati. Psychology Today

Wenders je napose vrludao unatrag peatnaestak godina i snimio bolje dokumentarce (npr. “Pina”, “Sol zemlje”) nego igrane filmove (“Na meti u Palermu”, “Sve će biti u redu”, “Do dna”). Utoliko, “Savršeni dani” imaju još veću vrijednost i njegov su daleko najbolji novomilenijski uradak, ali i najosobniji, djelujući gotovo kao prozor u njegovu staru dušu. Svaki dan je navlaš isti kao u “Groundhog Day”: od vožnje po Tokiju uz dobru muziku, preko pauze za sendvič u parku i fotografiranja krošnji stabala u c/b tehnici, posjete javnoj kupelji i baru gdje radi žena koja mu se sviđa, do čitanja Williama Faulknera pred počinak i odlazak u zemlju snova. Prilično savršen mali-veliki film Wima Wendersa koji je redatelja vratio u punu formu i ulazi u gornji dom njegovih ostvarenja gdje suvereno stoluju “Nebo nad Berlinom”, “Paris, Teksas” i “Američki prijatelj”. Marko Njegić za Slobodnu.

• Rusija: Ukrajina je napala Krim moćnim raketama koje je poslao SAD (Index), Galić: u veljači 2022., Zapad je odredio nekoliko takozvanih crvenih linija koje su trebale osigurati da se rat ne proširi izvan ukrajinskih granica. Do sada su mnoge od njih pregažene, a neke će biti vrlo brzo. Rat u Ukrajini bi mogao prerasti u svjetski (Index)
• Ilica – Zašto propada najduža zagrebačka ulica? “Samo gledam kako se koji lokal zatvara” (Index)
• National Geographic se raspisao o istarskom poluotoku: “Tradicije koje osiguravaju budućnost” (N1)
• Od pjesme za opijanje do europske himne: 200 godina Beethovenove Devete simfonije (Ode radosti) (tportal)
• Klimatske promjene: U zadnje vrijeme, na jutarnjim ćakulama Dalmatinci se pitaju-gdje je bura? One tri bure u ožujku, marčane, prema pučkoj meteorologiju, dosad su bile gotovo pa pravilo. No, ovog proljeća preskočile su ožujak i zapuhale znatno slabije – u travnju (HRT)

Ono što nam treba jesu antivirotici – lijekovi protiv virusnih bolesti. No kako do njih doći kad svaki virus ima svoj životni ciklus, a usto virusi brzo mutiraju pa se lako prilagode na svaki lijek? Odgovor na to pitanje dala je međunarodna skupina znanstvenika koji su u časopisu Matter objavili znanstveni rad u kojem opisuju umjetne dlačice za vezivanja virusa u plućima. O dlakama i dlačicama nema ni riječi u rečenom radu, no kad razložimo njihove supramolekulske niti (supramolecular filaments) vidimo da je riječ upravo o tome. Te su nekoliko mikrometara duge i 11 nanometara debele niti nastale udruživanjem dvaju polimera. Djelovanje je sasvim jednostavno: on za sebe veže virusne čestice umjesto stanice i tako sprječava zarazu. Tako bi to trebalo biti u teoriji. A u praksi? Pokusi na miševima su pokazali da fACE2 pruža solidnu zaštitu od virusa dva dana nakon udisanja čestica, bez ikakvih štetnih pojava na plućima. Ono što je najvažnije kod ovih istraživanja je da nova terapija nije ograničena na koronavirus nego bi se mogla primijeniti za sprječavanje svake virusne, pa i bakterijske zaraze. Nenad Raos za Bug.

U nepunih mjesec dana otkad postoji udio.com gomilaju se šokantne reakcije među specijaliziranim glazbenim blogerima i youtuberima. Te reakcije variraju od velikog oduševljenja do, može se reći, opravdanog straha profesionalaca o tome što im budućnost nosi, jer na sposobnost umjetne inteligencije u ovom segmentu i uz to dostupne kako open source teško je ostati imun na iznenađenje koje vam u manje od jedne minute donese prvo ispunjenje zahtjeva koje ste ovlaš unijeli u Udio. dio uvijek istovremeno generira dva glazbena segmenta koji traju 32 sekunde. Izabirate onaj koji vam se više sviđa i odlučujete hoćete li raditi produženu tj. „extended“ verziju s uvodom, s još dijelova i sa završetkom. I tu ćete uvijek dobiti dva rješenja na uvid. I ako iskoristite sve od ponuđenog dobit ćete na kraju gotovu skladbu ili instrumental u trajanju od dvije minute i deset sekundi – sasvim dovoljno za singl. Ako ste nezadovoljni s obje verzije, opet možete kliknuti gumb „Create“ i preslušati dva nova prijedloga. Također možete raditi i remikseve… Ravno do dna donosi detaljnije upute kako koristiti, uz vlastite dojmove. Impresionirani, ali ujedno i zabrinuti.

Montažnim kućama okreće se sve više onih koji ne žele iznenadne troškove i probijanje budžeta, kao ni preduge radove i probleme s radnicima. Cijena i jedne i druge vrste gradnje je slična, a onoj montažnoj sve su naklonjeniji i investitori na obali. Vlasnik jedne tvrtke koja se bavi izgradnjom takvih kuća kaže da su građani sve više osviješteni o prednostima montažne gradnje. Sve ih se više uvjeri da nisu prazne priče da su u njima male režije, da se ta kuća se ne sruši kada puhne vjetar. Pokazala se kod potresa koji su bili u Petrinji i Zagrebu da niti nijedna kuća nije dobila ni kozmetičku ozljedu, sve kuće su ostale praktički ne dirnute. One su dosta elastičnije od klasične gradnje. Forbes

U Japanu podižu ogradu kako bi spriječili nepristojne turiste da fotkaju planinu Fuji

Na prostoru industrijske baštine Grad Zagreb ne želi samo knjižnicu nego i da to bude novo središte gradskih zbivanja. Radovi na najvećem kapitalnom projektu počeli su prije tri tjedna, a trebali bi biti završeni u roku od dvije godine. Paromlin je jedan od najvažnijih zagrebačkih spomenika industrijske arhitekture. Zato je u novi objekt uklopljeno ono što je ostalo od nekadašnjeg kompleksa. Trećina stare zgrade Paromlina će se obnoviti i spojiti s novim dijelom, a u njoj će biti uredi, multifunkcionalni prostori i arhiv. Staru ruševnu zgradu koju su dodatno oštetili potresi, najprije treba konstrukcijski ojačati. HRT

Mona Lisu sele u podrum Louvre-a, tako će posjetitelji prestati biti razočarani

• Na tajnom sastanku kod Vukovara Plenković navodno dogovorio sve s Domovinskim pokretom, sad je na redu sastanak s manjincima (Index)
• Američki obavještajci posjeduju informacije koje ukazuju na to da Rusija i Kina blisko surađuju u brojnim vojnim pitanjima, što se odnosi i na potencijalnu invaziju Tajvana (N1)
• Europski izbori: Hrvati će glasati na 200 biračkih mjesta više, provjerite jeste li na popisu (tportal)
• Subota sunčanija i toplija, ali nestabilna (HRT)
• Pad prodaje traktora, rast quadova (koji se registriraju kao traktori) (Agroklub)

Novinar Novosti Hrvoje Šimičević primio je nagrade HND-a za istraživačko i pisano novinarstvo, kolumnist Viktor Ivančić dobio je priznanje za životno djelo, dok je Dora Kršul iz Telegrama novinarka godine (Novosti). Najbolja novinarska fotografija prikazuje Peđu Grbina i Ivanu Kekin kako zajedno drže pressicu, vidjet ćete zašto (Index), HND donosi cijeli popis uz obrazloženja.

Ove golim okom nevidljive životinje uzročnici su alergija i astme. Hrane se stanicama naše mrtve kože, a za njihovo razmnožavanje pogoduje topli okoliš. Baš onako kako je u krevetu, ispod pokrivača. Kako bi ih se barem djelomično riješili, dobra je odluka ostaviti “neuredan” krevet kako bi grinje bile izložene nižim temperaturama i svježem zraku te uginule. Upravo to opravdava postupke naših majki i baka koje uvijek skidaju plahte s kreveta i stavljaju ih na prozor ili balkon da se prozrače. N1