Eisenberg je napisao, režirao i glumi u filmu A Real Pain. Film je pokupio četiri nominacije na Zlatnim globusima koji će se održati početkom 2025. I to one najveće – za najbolji film (mjuzikl ili komedija), za najboljeg glumca (Eisenberg), najbolji scenarij te najboljeg sporednog glumca (Culkin). Film prati njih dvojicu, Benjija (Culkin) i Davida (Eisenberg). Oni su rođaci koji se baš i ne slažu. Međutim, odluče se ponovno okupiti na putovanju kroz Poljsku u čast svoje voljene bake koja je preživjela holokaust. Avantura dobiva preokret kada stare napetosti između njih ponovno isplivaju na površinu u pozadini njihove obiteljske povijesti. Journal

• Staljingrad – Vasilij Grossman
  Ratni roman o Staljingradskoj bitki, koji balansira između socrealističke ideologije i univerzalne humanosti. Grossman, ratni dopisnik, donosi upečatljive opise života i smrti na fronti.
• Priče vjetra – Adelheid Duvanel
  Zbirka priča o neprilagođenima i drugačijima, punih apsurdnog humora i nadrealnih obrata. Izrazito poetski i duboko emotivni portreti onih “nesposobnih za život.”
• Zidovi pamte – Eric Ušić
  Kulturalna analiza grafita u Istri, koji prizivaju Titovu Jugoslaviju, socijalističku revoluciju i antifašizam, kroz povijesnu i simboličku prizmu.
• Babette i druge snažne žene – Karen Blixen
  Tri pripovijetke i esej o ženama koje mijenjaju dinamiku moći i sudbine. Klasična Blixen – snažno, introspektivno i književno uzvišeno.
• Zašto ne pišem – Dijana Matković
  Autofikcija i esej o društvenim nepravdama, borbi s kapitalističkim sustavom i važnosti solidarnosti. Roman koji bolno secira suvremeno društvo.

• Rusi napreduju prema Pokrovsku, ali su u dva tjedna izgubili 3000 vojnika (tportal)
• Čak devet ponuditelja želi Novoj TV oteti koncesiju, među njima i – Kaptol, za davanje televizijske koncesije na nacionalnoj razini Vijeće za elektroničke medije za iduću godinu zaprimilo devet očitovanja (Nacional)
• U klopki Nikice Jelavića: Ivana Kekin je dobro zatvorila priču, ali ako se pojavi novi detalj, gadno su nadrapali, očigledno je kako su se više prepali političke i komunikacijske štete od ovog susreta, nego što su se doista prepali samog Jelavića (tportal)
• Politički analitičar: početak službene predsjedničke kampanje nitko nije uspio iskoristiti da bi promijenio trend i svoju početnu poziciju, Milanović vozi u leru, što mu je zasad dovoljno (N1)
• Donald Trump imenovan za osobu godine prema magazinu Time (N1)

Minijaturni nuklearni reaktori startupa California Thermodynamics donose samodostatnost udaljenim bazama, proizvodeći sintetsko gorivo na licu mjesta. Zahvaljujući moderniziranom dizajnu AHR reaktora iz 40-ih godina, rješavaju problem korozije i koriste vodik kao prednost. Ovi prijenosni reaktori štede novac, smanjuju rizik za vojne konvoje i potencijalno revolucionaliziraju komercijalnu proizvodnju goriva. Pentagon i startup već testiraju koncept, dok šira primjena čeka realizaciju za 3–5 godina. Budućnost? Samoodrživa energija svuda – od pustinja do urbanih džungli. Forbes

Na granici koja dijeli Venezuelu, Gvajanu i Brazil nalazi se jedna od najstarijih geoloških formacija na Zemlji – planina Roraima. Kako njezin ekosustav egzistira iznad oblaka, nazivaju je još i ‘Plutajući otok’. S jedinstvenim ekosustavom, koji se nalazi samo iznad oblaka, mistični plato planine Roraima, koja se nalazi na granici između Venezuele, Gvajane i Brazila zbunjuje znanstvenike još od 19. stoljeća, a nadahnuo je Sira Arthura Conana Doylea da napiše roman “Izgubljeni svijet”. Plato vrha planine površine je od 31 kvadratni kilometar, a sa svih je strana okružen liticama visine do 400 metara. Na visokoj nadmorskoj visini od 2810 metara padaline se skupljaju u malim jezerima i s visokih litica se slijevaju u prekrasnim slapovima. Iako to sa sigurnošću ne mogu potvrditi, mnogi znanstvenici drže se teorije da se ekosustav razvijao milijunima godina neovisno o ostalim ekosustavima na Zemlji, a njihovu tezu potkrepljuje činjenica da je ondje čak 35% vrsta endemično. Green

No, dok su migranti vidljivi na ulicama Bosne, jugoistočne Austrije i sjeverne Italije, u Hrvatskoj je doduše sve više i više „stranih radnika“ – ali ne i ljudi iz ratom i krizama pogođenih područja kao što su Afganistan ili Sirija. Ipak, činjenicu da se u Hrvatskoj nalazi popriličan broj migranata ili onih koji samo prolaze njenim teritorijem, dokazuju fotografije onoga što ostavljaju za sobom na planinama i graničnim prijelazima s Italijom i Austrijom, a na što nailaze planinari ili šetači.

Prema izvještajima, hrvatska policija koristi bespilotne letjelice kako bi otkrila migrante prilikom prelaska vanjskih granica EU-a. Prije toga, migranti su morali proći kroz Bosnu, gdje je još uvijek puno mina zaostalih iz rata. To je samo jedna od opasnosti koje prijete migrantima. Humanitarne organizacije, poput „ SOS Balkanroute“ iz Austrije, izvještavaju kako se diljem granica Bosne, Srbije i Hrvatske otkriva sve više i više posmrtnih ostataka nepoznatih ljudi. DW

Većina donedavnog sastava Ustavnog suda, predvođena predsjednikom Miroslavom Šeparovićem, razotkrila se kao skupina pravnika neopterećenih tekstom Ustava i temeljnim načelima prava, te sklonih kreativnim tumačenjima “duha Ustava”. Premda se ustavni stručnjaci donekle razilaze u pogledu poteza Šeparovića i družine, uvjerljiviji su i logičniji argumenti onih koji tvrde da su “Izvješćem” prekršeni Ustav i zakoni, odnosno da se Ustavni sud – pod egidom obrane ustavnog poretka i vladavine prava – samovoljno i bez obavještavanja bilo koga prometnuo u ustavotvorca, i to u pitanju koje se izravno tiče Ustavnog suda.

Zašto se Šeparović opredijelio za diverzantski pristup i maksimalnu konspiraciju? Vjerojatno stoga da ne dovede u pitanje reizbor dvojice kandidata iz HDZ-ove kvote, Šumanovića i Mlinarića, jer nije teško pretpostaviti da bi SDP i Možemo! uložili veto na odabir ljudi koji glasaju za javno odašiljanje namjere o neustavnom produženju vlastitog sudačkog mandata. Ivica Đikić za Novosti.

Cijena domaćih fritula, naravno, može varirati, ovisno o tome poslužujete li ih sa šećerom u prahu, čokoladom, Nutellom ili pak kremom od pistacija, no za one klasične fritule posipane šećerom u prahu bit će vam potrebni sljedeći sastojci (Index):

• 400 ml jogurta (0.98 eura)
• 2 jaja (0.78 eura)
• 1 vrećica praška za pecivo (0.10 eura)
• 2 vrećice vanilin šećera (0.20 eura)
• 4 žlice šećera (0.05 eura)
• 10 žlica oštrog brašna (0.09 eura)
• 10 žlica glatkog brašna  0.09 eura)
• korica jednog limuna (0.01 euro)
• 500 ml ulja za prženje (0.64 eura)
• šećer u prahu (0.49 eura)

• Macron obavio razgovor s Trumpom i Zelenskim, kaže da ima plan za kraj rata u Ukrajini, ključnu ulogu igra NATO (Večernji)
• Nezaposleni strani radnici moći će primat naknadu s HZZ-a (Poslovni)
• Cijena kave rekordna, a bit će i veća: ‘Machiatto u Zagrebu će 2025. koštati četiri eura’ (Nacional)
• Kinezi dobili posao izgradnje tri linije metroa u Beogradu (Poslovni)
• Kimchi: Korejski specijalitet koji osvaja Hrvatsku (N1)
• Sigurna kuća: Žene žrtve nasilja se boje vratiti kući jer ne znaju hoće li nasilnik biti tamo (N1)
• Cat Power u Zagrebu izvodi kultni Dylanov koncert iz Manchestera 1966. u lipnjuu iduće godine (HRT), komentiraju i na Forumu

Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Microsoft Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Vremenski ograničena ponuda! Trajne Microsoft licence već od 8 €!

• Office 2021 Pro Plus Key – 35.55€
• Office 2019 Pro Plus Key – 25.49€
• Office 2016 Pro Plus Key – 15.49€
• Windows 11 Pro – 1 PC – 13.45€
• Windows 11 Home – 1 PC – 13.15€
• Windows 10 Pro – 1 PC – 8.25€
• Windows 10 Home – 1 PC – 8.15€
• Office 2019 Home and Business for Mac – 39.99€
• Office 2021 Home and Business for Mac – 98.69€
• Office 2024 Home – PC/Mac – 119.99€ (Reg.149€)
• Office 2024 Home and Business – PC/Mac – 169.99€ (Reg. 299€)

Kupite više ključeva, uštedite više! 

• Windows 11 Pro – 2 Keys – 25.25€ (12.62€/Key)
• Windows 11 Pro – 3 Keys – 35.25€ (11.75€/Key)
• Windows 11 Pro – 5 Keys – 54.75€ (10.95€/Key)
• Windows 11 Home – 2 Keys – 25.55€ (12.78€/Key)
• Windows 10 Pro – 2 Keys – 14.35€ (7.18€/Key)
• Windows 10 Pro – 5 Keys – 34.25€ (6.85€/Key)
• Windows 10 Home – 2 Keys – 14.85€ (7.43€/ Key)
• Office 2019 Pro Plus – 2 Keys – 49.49€ (24.75€/Key)
• Office 2019 Pro Plus – 3 Keys – 69.49€ (23.16€/Key)
• Office 2019 Pro Plus – 5 PCs – 109.49€ (21.90€/PC)
• Office 2021 Pro Plus – 2 Keys – 68.66€ (34.33€/Key)

Windows plus Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

• Windows 11 Pro + Office 2021 Pro Keys – Bundle – 47.99€
• Windows 10 Pro + Office 2021 Pro Keys – Bundle – 43.99€
• Windows 11 Pro + Office 2019 Pro Keys – Bundle – 36.65€
• Windows 10 Pro + Office 2019 Pro Keys – Bundle – 31.25€

Ostali softverski alati

• Ashampoo PDF Pro 4 – 29.99€
• MacBooster 8 Lifetime Subscription – 10.24€
• Adguard – 1 Device – Lifetime – 10.24€
• Internet Download Manager – 1 Key – Lifetime – 19.99€

Iako su digitalni streaming servisi postali dominantni način slušanja glazbe, retro tehnologija doživljava neočekivani povratak. U Velikoj Britaniji, trgovina Mars Tapes postala je utočište za ljubitelje audio kazeta, medija koji se činilo zaboravljenim, ali sada osvaja srca nove generacije slušatelja. Mars Tapes privlači šaroliku publiku. Dok stariji posjetitelji traže kazete zbog nostalgije, iznenađujuće velik broj kupaca čine mladi ispod 30 godina, uključujući tinejdžere koji dolaze s roditeljima. Raste potražnja i za CD-ima, dok je interes za popravke šire audio opreme skočio za čak 91%. Prema procjenama, globalno tržište usluga elektronike moglo bi dosegnuti vrijednost od 240 milijardi dolara do 2033. godine. Dnevno

Knjiga “Matija” govori o iskrenoj, toploj, ali i vrlo bolnoj ispovijesti oca koji je ostao bez sina, a istodobno je i poruka da bi ovaj svijet bio mnogo bolje mjesto kad bi u njemu bilo više razumijevanja, bliskosti i empatije, a manje kompetitivnosti i borbe za uspjehom i priznanjem. Matija je bio uspješan znanstvenik, biokemičar, koji je dospio tamo gdje rijetki uspiju doći – do Sveučilišta Yale, jednog od najboljih i najprestižnijih sveučilišta ne samo u Americi, nego i u svijetu. Ondje je radio jedanaest godina. Prije šest godina dogodila se najgora roditeljska mora – njihov sin odlučio je napustiti ovaj svijet. Kada se sve dogodilo, Hedl je počeo spoznavati koje je sve teškoće Matija imao na Yaleu, koliko je bio preopterećen, koliko je tamo bilo jedne vrste suptilnoga mobinga… Moja je želja da ta knjiga pomogne ljudima kojima će se, ne želim to nikome, ali kojima će se dogoditi takva stvar da imaju nekakav putokaz. HRT

U Hrvatskoj se više zna o vlasnicima apartmana i kuća za odmor nego o menadžerima velikih, srednjih i malih tvrtki. Ne zna se ni koliko ih ima, pa tek mi u Lideru procjenjujemo – oko 100.000. Nitko ne istražuje koji su trendovi, koliko i kakvih menadžera treba. Ispada da su to nepristojna pitanja. Hrvatskoj treba specijalizirana institucija koja će se baviti menadžerskom populacijom. Postoji Institut za menadžment, ali to je samo zvučni naziv za jedno od mnogih učilišta. Nedostaje pravi institut. Na tržištu su i mnogi headhunteri i agencije za selekciju menadžerskih kadrova. Ali oni su najviše fokusirani na pokušaje da vlasnicima tvrtki koji su nezadovoljni menadžerima koje imaju pronađu nove. Miodrag Šajatović za Lider.

Komarci su prijenosnici raznih bolesti, a najsmrtonosnija je malarija od koje svake godine umire oko 600.000 ljudi, dok još 200 milijuna slučajeva rezultira nesposobnošću za rad po nekoliko dana. Bolest najviše pogađa ljude koji žive u tropskim i suptropskim područjima. Morski psi svake godine u prosjeku ubiju oko 10 ljudi diljem svijeta, crni medvjedi kojih ima jako puno u SAD-u i koji lutaju selima u prosjeku godišnje ubiju – jednu osobu, a više od njih ubijaju domaće životinje – krave. Od njih smrtno strada oko dvadesetak ljudi godišnje. Nije životinja, ali za usporedbu – kokosov orah ubije više od njih, oko 150 ljudi na godinu. IFLScience, N1

• U Njemačkoj živi milijun Sirijaca – što ako se većina vrati kući? ‘Sektor zdravstva bit će najviše pogođen’ (tportal)
• Padom Asadovog režima najviše dobiva Turska: od samog početka odlučno podržavala sirijsku oporbu. Sada ostvaruje svoje ciljeve – svrgavanje Asada i potiskivanje Kurda sa sjeveroistoka Sirije (DW)
• Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je predstavila “Bijelu knjigu” u kojoj upozoravaju da “medeni mjesec” u kojem je Hrvatska trenutno, pogotovo što se tiče BDP-a neće trajati zauvijek, te skreću pozornost na poteze koje bi državna administracija trebala napraviti, kako bi se pozitivni trendovi nastavili (Forbes)
• Uskoro se uvodi novi sustav granične provjere: Putnici će moći skenirati svoje putovnice ili druge putne isprave na samoposlužnom kiosku, a sustav će registrirati njihovo ime, biometrijske podatke te datum i mjesto ulaska i izlaska, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice (N1)
• Stanje na HRT-u je neodrživo. Trenutačno oko 700 radnika ima plaće niže od onoga što će uskoro biti zakonski propisan minimalac, manje od 758 eura. 1300 radnika ima primanja niža od 904 eura. U to vrijeme, poput Titanika, uprava organizira domjenke, evente u Esplanadi, novac se troši nemilice…, kazala je za nacional.hr Maja Sever

U prvom dijelu emisije malo o dramatičnim događajima u svijetu, veliki prevratima, a onda i o predsjedniku Milanoviću i njegovom prevratu s odlikovanjima gdje u jednom danu odluči odlikovati Josipa Reihl Kira i Smiljana Reljića. U drugom dijelu malo o Draganu Primorcu i njegovom šefu Andreju Plenkoviću koji ne vjeruje u njegovu pobjedu. Kontra tome je Miro Bulj koji nas upozorava na stranu opasnost koja nam ulazi u zemlju, te bi mogla pšreuzeti političku vlast i zabraniti našim ženama nešto što čak ni Miro Bulj i Most ne bi zabranili, ali zato hrpu toga drugog bi. Za kraj poslušajte naš “Jedan skroman prijedlog”. U trećem djelu pričaju o antiklimaktičnom tjednu u Saboru gdje je oporba izigravala opasnu silu, a HDZ izigravao nepomirljive Clinta Eastwooda. No, prava zabava bila je par sto metara dalje na gornjem gradu, u prostorijama Ustavnog suda gdje su časni suci proveli jedan mali državni udar od deset sati. Nešto kao južnokorejki predsjednik, samo uspješnije i nekažnjenije.

Siniša Švec imao je toliko istančano čulo za radijski eter da se u jednom periodu činilo da i od potpunih radijskih antitalenata zna načiniti radijske zvijezde. U neku ruku, kako se Željko Malnar vizionarski igrao s formatom televizije, na sličan način je to Švec radio u radijskom eteru. Oni nešto stariji sjećaju se vječno mutirajućeg glasa stanovitog Zvoneta kojeg bi svaki radijski urednik svuda u svijetu držao podalje od mikrofona, ali jedan Siniša Švec i od takvog radijskog antipoda stvorio zvijezdu etera s kojom je u tandemu urnebesno plovio radijskih valovima, donoseći nam još više smijeha.

I opet, ne sjećamo se nikog tko je narativ hrvatskog radijskog etera tako uspješno pretumbao na sveopće veselje svojih slušatelja. On nije samo bio čovjek radijskog formata, već gigant koji je taj format rastezao i stalno stavljao na kušnju. Nakon pada Stojedinice kakvu smo znali, pokazalo se da nažalost nema tog formata u skučenim hrvatskim uvjetima radijskog etera u kojem bi se Švec mogao ugodno osjećati. A to je ujedno i poznata sudbina nemalog broja talenata sposobnih djelovati izvan okvira na ovim prostorima i koja ni njega nije zaobišla. Zoran Stajčić za Ravno do dna