30/01/2025 - Monitor.hr
30.01. (23:30)

Brze i kratke

  • Isplivala nova fotka Dabre, ovaj put s kalašnjikovom (Index)
  • Nakon bojkota i vladinih mjera, pokrenuta lančana reakcija: Konzum prvi odlučio, ruši cijene za čak 250 proizvoda (Jutarnji)
  • Tomislav Jonjić bit će najvjerojatnije kandidat za gradonačelnika Zagreba, a natjecat će se sa svojom novom političkom platformom (tportal)
  • Tesla zabilježila pad dobiti od čak 70 posto (Autonet)
  • Plaće u graditeljstvu rastu od 9 do 17 posto, još uvijek niže od prosjeka (Poslovni)
  • “Urbana kviz priča” najveća kvizaška zajednica u Hrvatskoj. Svakog tjedna okupljaju mnoštvo ekipa na više od 85 lokacija diljem Lijepe naše, ali i izvan nje. Trenutačno organiziraju kvizove i u BiH, a planiraju i buduća širenja (HRT)
30.01. (23:45)

Au revoir!

Fenomenalna Hrvatska u finalu Svjetskog prvenstva u rukometu, dominacija nad Francuzima

Ali nije išlo skroz glatko. Prva polufinalna utakmica SP-a, ogled između Hrvatske i Francuske, odigran je u Areni Zagreb, a drugi finalist bit će poznat sutra nakon susreta Danske i Portugala. Hrvatska je na poluvremenu imala ogromnu prednost od 18:11. U nastavku su Francuzi uspjeli nešto smanjiti razliku, no izabranici Dagura Sigurðssona su je vraćali. U zadnjim minutama naši su zaradila čak dva isključenja, no isto se dogodilo i Francuzima. Hrvatska do kraja utakmice ima igrača više, u predzadnjoj minuti Hrvatska ponovno dolazi na +4, a Kuzmanović brani. Na kraju rezultat 31:28 Forum

30.01. (23:00)

Uradi sam

Izgradili sami svoju saunu u vrtu, koristeći rabljene materijale koje su prikupili i nabavili od prijatelja

Radi se o funkcionalnoj sauni od 4 m2, dizajniranoj kao vikend ‘uradi sam’ projekt te smještenoj u vrtu u Brnu, u Češkoj. Upcycled Sauna (Reciklirana sauna) proizašla je iz jednostavne želje: stvoriti prostor za opuštanje koristeći odbačene i rabljene predmete. “Koncept je postupno oblikovan kroz potrebu za vlastitom saunom, potragu za idealnom lokacijom, korištenje prikupljenih materijala te želju da nešto izgradimo vlastitim rukama umjesto da samo klikamo i odgovaramo na mailove” – kažu arhitekti. Nekoliko drvenih pragova, hrpu dasaka i greda, nekoliko ploča od iverice i nešto ostataka mineralne vune. Haus

30.01. (22:00)

Samo da nas zaobiđe

Za 7 godina nas očekuje bliski susret s potencijalno opasnim asteroidom

Asteroid 2024 YR4 ima nešto više od 1% šanse da udari u Zemlju 2032. godine, promjera je između 40 i 100 metara, a daljnje praćenje dat će točnije procjene stvarne opasnosti koju predstavlja za naš planet. Iako to zvuči malo, ovaj je asteroid trenutačno po Zemlju najopasniji poznati asteroid, među gotovo 40 tisuća onih koje astronomi aktivno prate te njih oko 2.500 klasificiranih u kategoriju potencijalno opasnih. Jedini je to asteroid trenutačno u razini 3 Torinske ljestvice, koja izražava vjerojatnost udara u Zemlju. Svi ostali poznati asteroidi na toj su ljestvici degradirani na nultu razinu. Ovoliki bi asteroid mogao izazvati eksploziju snage ekvivalentne oko 8 megatona TNT-a. Bug

30.01. (21:00)

Još malo i inflacija će nam zavidjeti na rastu

Hrvatska ekonomija: bajka o rastu s gorkim završetkom

Hrvatska bilježi rast BDP-a, no temeljen uglavnom na europskim fondovima i osobnoj potrošnji, dok industrijska proizvodnja i izvoz padaju. Inflacija je najviša u EU, a ekspanzivna fiskalna politika dodatno je potpiruje. Plaće u javnom sektoru rapidno rastu, nadmašujući privatni sektor, što dodatno potiče inflaciju i potrošnju. Nedostatak radne snage povećava plaće, ali ne i proizvodnju, što vodi većem uvozu. Sve to događa se u predizbornom ozračju, dok se iz Vlade i dalje ponavljaju optimistične priče o ekonomskom procvatu. Lider

30.01. (20:00)

Brze i kratke

  • Nema preživjelih u sudaru nad Washingtonom. Posada Black Hawka znala da je tamo avion (Index)
  • Bruno Petković pretučen u Zagrebu, ozljede su ozbiljne. Visoki policijski izvor: ‘Radi se o klasičnom slučaju kamatarenja’, išao se naći s osobama koje su posuđivale novac njegovom bratu (Nacional)
  • Postoji nekoliko znakova da je vaš Google račun možda hakiran. Možda ćete otkriti da vaša lozinka više ne funkcionira. Možda ćete primiti sigurnosno upozorenje od Googlea da je novi uređaj prijavljen na vaš račun. Ili o drugom ponašanju koje smatra neobičnim ili sumnjivim. Drugi znakovi upozorenja uključuju dojavu prijatelja ili obitelji koji možda primaju čudne poruke navodno od vas (Forbes)
  • Pokrenut podforum posvećen Umjetnoj inteligenciji (Forum)
  • Eurovizijska groznica: 42.000 ulaznica prodano u sedam minuta (HRT)
30.01. (19:00)

Povijest nije slijepa, ali ponekad zažmiri

Roman ‘Ekspozicija tame’: Za koga žmirimo? I za koga gledamo?

Autor povijesnih romana Marko Gregur, nakon Vošickog, tiskara koji je između ostalog tiskao i Krležina djela u vrijeme Obznane, nastavlja trilogiju o Podravini romanom Ekspozicija tame, istražujući utjecaj povijesti na ljude i obrnuto. Glavni lik je slijepi dječak, što otvara pitanja percepcije i (ne)vidljivosti istine. Pisac spaja fikciju i fakciju, naglašavajući važnost razumijevanja kompleksnih likova. Kroz svoje knjige, autor želi sačuvati Koprivnicu i Podravinu na književnoj karti Hrvatske, istražujući povijesne prekretnice kroz prizmu ljudskih sudbina. Tako će u idućoj knjizi donijeti priču o Žarku Dolinaru, svjetskom prvaku u stolnom tenisu i ratnom humanitarcu. HRT

30.01. (18:00)

Špageti (i ostali) pod nadzorom

Vlada širi popis: Ograničene cijene za 70 proizvoda

Vlada je proširila popis proizvoda s ograničenim cijenama s dosadašnjih 30 na 70 artikala, uključujući kruh, tjesteninu, suhomesnate i mliječne proizvode te konzerve. Trgovci će morati odabrati barem jedan proizvod iz svake skupine i jasno označiti ograničene cijene. Oni s većim prodajnim prostorima morat će imati posebne police. Cilj mjera je ublažavanje inflacije i zaštita potrošača, posebno najranjivijih skupina. Premijer Plenković naglasio je da se i trgovci trebaju uključiti u zaštitu standarda građana. Nove mjere bit će razmotrene na sutrašnjoj sjednici vlade. Poslovni

30.01. (17:00)

Ne ponovile se

Top 30 najgorih odluka u povijesti

Infotainment kanal WatchMojo, koji se bavi uglavnom pop kulturom, ovaj put na isti način na koji radi liste se pozabavio najgorim odlukama u povijesti. Među njima se nalazi Hitlerov (i Napoleonov) napad na Rusiju, netestiranje Titanica, invazija u Zaljevu svinja, Churchillov napad na Galipolje, bitka u Little Bighornu, četvrti Križarski rat, nuklearna katastrofa u Černobilu, eskaliranje rata u Vijetnamu, napad na Irak, odluka Austrougarske da proglasi rat Srbiji, a u prvih pet se našao i rat u Ukrajini, napad na Pearl Harbor kojim je Japan uveo SAD u Drugi svjetski rat, a kao najveću grešku navode Mirovni sporazum u Verseillesu, kojim su Njemačkoj zadali prestroge sankcije, a koja je dovela znamo već koga na vlast.

30.01. (16:00)

Za siguran prijelaz

Ekodukt: nadvožnjak za životinje, ima ih i u Hrvatskoj

Prijelaz za životinje, zeleni most ili ekodukt, specijalizirani je objekt koji služi za prelazak divljih životinja preko širokih i prometnih cesta, a gradi se u obliku nadvožnjaka. Tijekom izgradnje, posebna se pažnja posvećuje dizajnu. Konstrukcija nadvožnjaka ispunjava se zemljom, pokriva travom i visokim raslinjem kako bi životinje te prijelaze prihvatile kao prirodno okruženje i počele ih koristiti. Potreba za izgradnjom posebnih prijelaza za životinje izraženija je na autocestama koje imaju više otvorenih trasa, dok na dionicama s tunelima ta potreba ne postoji ili je minimalna. Kada je riječ o Hrvatskoj, zelenih mostova na autocesti A1 ima deset, oni su redom: Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora, Varošina, Osmakovac, Rošca, Konščica, Vrankovića ograda, Srednja gora i Lendići. Na austocesti A6 postoji jedan izgrađeni prijelaz za životinje, u Gorskom kotaru kod mjesta Dedin. tportal

30.01. (16:00)

Fućkaš fakultete, tu su novci

Raste broj obrta u Hrvatskoj, stari zanati nestaju

Prošle godine otvoreno ih je 10 % više u odnosu na godinu prije, a u usporedbi s 2014.-om veći je za gotovo 60 %. Najviše obrta lani je otvoreno u uslužnom zanatstvu – čak 8 tisuća 213. Raste broj frizera i kozmetičara te obrta za čišćenje – a istodobno neki obrti nestaju. U Gradu Zagrebu ostao je samo 1 klobučar, a od 100 zlatara – njih 15-ak. Odjeću i obuću sve više bacamo, sve manje popravljamo. U Zagrebu, gradu u kojemu živi gotovo 800 tisuća stanovnika, samo su 2 muška krojača. Posljednji kišobranar je Tomislav Cerovečki, koji godišnje izradi 2 tisuće kišobrana, svaki unikatan, rađen s posebnom pažnjom do zadnjeg detalja. Kako bi zainteresirali mlade da postanu obrtnici, da stvaraju i rade za sebe, u Obrtničkoj komori svake godine organiziraju sajam gdje se učenici imaju prilike okušati u nekome od 63 zanata. HRT

30.01. (15:00)

Vidimo se sutra

Muzeji vidljivi i nevidljivi tema ovogodišnje 20. po redu Noći muzeja

U organizaciji Hrvatskog muzejskog društva (HMD) priređeno je oko tisuću različitih događaja, od izložbi i radionica do predavanja, projekcija i glazbenih programa, a za posjetitelje su besplatni. Ovogodišnja tema upućuje na sve što je potrebno za rad muzeja, a nije vidljivo posjetiteljima, poput čuvaonica, restauratorsko-konzervatorskih odjela, preparatorskih radionica i muzejskih laboratorija. HRT Srednja.hr ima popis muzeja koji se mogu posjetiti u Noći muzeja. Official sajt noc-muzeja.hrForum

30.01. (14:00)

Brze i kratke

  • Beogradski studenti koji već dva mjeseca blokiraju fakultete pridružit će se kolegama iz Novog Sada na blokadi tri mosta u tom gradu. Studenti će do glavnog grada Vojvodine ići pješke, a računica kaže da će put trajati najmanje 33 sata (Nacional)
  • Zrakoplov American Airlinesa, sa 60 putnika i četiri člana posade, slijetao je u Nacionalnu zračnu luku Ronald Reagan Washingtonu kada se u zraku sudario s vojnim helikopterom Black Hawk u kojem su bila tri vojnika, uzrok nesreće najvjerojatnije ljudska pogreška, “kontrola leta može samo savjetovati, pilot ima odgovornost, zrakoplov u ovom slučaju ima prednost”, u zrakoplovu bili klizači koji su se vraćali s natjecanja (Index), među njima i bivši svjetski prvaci iz Rusije (Index)
  • Užas na farmi: Zbog silovanja životinja u Slavoniji uhićena trojica muškaraca (Agroklub)
  • Trump priprema objekt za 30 tisuća migranata u zaljevu Guantanamu (Nacional)
  • U Međimurju uspjeli “podvaliti” lažne novčanice od 50 eura na kojima piše da su kopije (Danica)
30.01. (13:00)

Možda nije da se štedi, nego se nema više čime trošiti

Šajatović: Čemu nervoza u Vladi ako je inflacija samo 4,5 posto?

Nervoza premijera Andreja Plenkovića, počevši od privođenja trgovaca na ‘obavijesni razgovor‘, može se objasniti spoznajom da Vlada zapravo nema instrumente kojima može obuzdavati rast cijena. U vremenima dinara, hrvatskog dinara ili kune građani (glasači) imali su osjećaj da se mogu zaštititi. Čim bi dobili plaću, mijenjali bi domaću valutu za njemačku marku ili euro. Danas kad plaće i mirovine stižu u eurima, u što ih promijeniti kao zaštitu od inflacije? Nema više sidra. Osim što više nema sidra u nekoj stranoj valuti, neracionalno je ne trošiti što prije. Zašto bi se građani trebali suzdržavati od potrošnje kad im uz rast cijena euri svaki dan vrijede manje? A k tome su kamate na štednju takve da su štediše u prošloj godini realno osiromašili za najmanje 700 milijuna eura. Čemu onda štedjeti? Miodrag Šajatović za Lider.

30.01. (12:00)

Stvarnost je uvijek luđa

‘Ne očekuj previše od kraja svijeta’: Novi Godard iz Rumunjske

“Do Not Expect Too Much From The End Of The World” je toliko mozaičan, kolažan, intertekstualan i esejistički komad filma da zaslužuje usporedbu s radovima Jean-Luca Godarda, onim iz kasnije faze, od “Ludog Pierrota” do “Kaleidoskopa”, kad se poigravao sa slikom i tekstom, ne nužno “Do posljednjeg daha”. Angela snima vulgarna videa s filterima koji je pretvaraju u desničarski alter ego Bobitu nalik zloglasnom Andrewu Tateu. Ona to radi u pauzama od snimanja kratkih filmova o ozljedama na radu, gdje stradali radnici trebaju sami sebe okriviti za nesreću u smislu da su ignorirali sigurnosna pravila austrijske korporacije i da promoviraju opremu poput kacige kako bi korporacija oprala ruke od odgovornosti. Jude satirizira suvremeno društvo, od toksičnih influencera koji sipaju mržnju do modernoga kapitalizma, tj. korporacije koje izrabljuju radnike. Marko Njegić za Slobodnu.

30.01. (10:00)

A da se vratimo sto godina unatrag?

Bojkot je uspio, iako još nije zbog njega pala cijena niti jednog artikla u hrvatskim trgovinama

Gorka istina glasi: trgovci u slobodnotržišnoj ekonomiji imaju pravo raditi s cijenama što im god srcu drago. Ni dobra vijest nije nova: slobodnotržišni režim nije ni bogomdan ni samorazumljiv. On je produkt neke političke borbe ili njezina izostanka. Kupcima je dosta prebacivanja krivnje na anonimne dobavljače. Dosta im je i muljanja na temu iznimno visokih komparativnih troškova. Znamo da u Hrvatskoj nije viša ni cijena rada, ni zemljišta, ni porezi, oni pogotovo ne. Nismo ni toliko udaljeni od žiže europskog tržišta da bi razliku činio trošak transporta. No daleko smo taman toliko da bismo pretrpjeli sve probleme namijenjene periferiji. Veliki strani trgovci zadržavaju profit u matičnim zemljama pomoću manipulacije transfernim cijenama vlastite robe koju ovamo uvoze. Uz tu nadgradnju marže, baš uvoz je ključna riječ. Igor Lasić za Novosti.

  • U Hrvatskoj je danas inače počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe (N1)
30.01. (09:15)

Brze i kratke

  • Avion American Airlinesa sudario se s Black Hawkom iznad Washingtona i srušio u rijeku Potomac: Zasad nema preživjelih (tportal)
  • Do sredine travnja praktički sve veće hrvatske banke počet će primjenjivati nove cjenike svojih naknada. Neke od njih poskupjet će i 40 posto (Nacional)
  • “Čovjek koji nije mogao šutjeti” glavni favorit kladionica za Oscar (HRT)
  • Dinamo je na kraju u Ligi prvaka završio na 25. mjestu, jednom ispod crte koja vodi u nokaut fazu, ali je zaradio ukupno 38,8 milijuna eura (tportal)
  • Niko Kovač preuzima klupu njemačkog velikana Borussije Dortmund, debitira već ovaj vikend (Net)
30.01. (08:30)

Red, rad i malo manje discipline

Skraćeni radni tjedan: nije samo utopija

Manje rada, ista plaća! Zvuči dobro, ali je li ta ideja i ostvariva u praksi? Jedno istraživanje u Njemačkoj u kojem je sudjelovalo 45 poduzeća je pokazalo da to nije samo utopija. DW donosi tv prilog koja donosi pozitivna, ali i ne baš toliko pozitivna iskustva. Neeke su tvrtke ipak vratile peterodnevni radni tjedan. Kod nekih tvrtki problem je nastao u komunikaciji s klijentima, kojima nisu više bili toliko dostupni, što je negativno utjecalo na poslovanje.