01.01. (23:30)
Ukratko, čudno im je da se ovdje na brojnim turistički napućenim mjestima mora plaćati ulazak u WC, zatim to što nema šopinga nedjeljom, ali i to što nema šopinga 0-24. U SAD-u prakticiraju nešto što se zove ‘free refill’ u restoranima, odnosno besplatne repete, čega ovdje (začudo) nema. Tu je i navika da se plaća karticama, što u Europi još uvijek nije toliko rasprostranjeno. Čudno im je što u starim povijesnim zgradama nema klima uređaja, a zbunjuju ih i dva gumba na WC-u. Autor videa primjećuje i razliku između stajanja u redu, prema kojoj u SAD-u više vole privatni prostor, dok su u Europi redovi “zgusnutiji”. Od drugih stvari, Amerikancima zna biti čudno kad se netko od Europljana naljuti kada ih pitaju je li nešto na karti relativno blizu drugom mjestu (jer će on, primjerice, reći kako je iz Chicaga iako živi 4 sata vožnje od njega). Primjećuje i neugodne mirise drugih ljudi u javnom prijevozu.
Prema briselskom think tanku Bruegel, uvoz fosilnih goriva iz Rusije u Europsku uniju iznosio je oko milijardu američkih dolara mjesečno krajem 2023. – nakon 16 milijardi američkih dolara mjesečno početkom 2022. Prema podacima Europske komisije, u 2023. je 15 posto ukupnog uvoza plina u EU otpadalo na Rusiju, iza Norveške i SAD-a s 30 odnosno 19 posto te ispred sjevernoafričkih zemalja s 14 posto. Velik dio ruskog plina prolazi plinovodima kroz Ukrajinu i Tursku. No nadležni u Europskoj uniji očito nisu uznemireni. Raskid sporazuma između Ukrajine i Rusije već je uzet u obzir na europskim tržištima plina. Konačno, kaže Europska komisija, države članice uspjele su smanjiti svoju potražnju za plinom za 18 posto od kolovoza 2022. u usporedbi s prosjekom u posljednjih pet godina. Napominje se da će SAD stvoriti nove LNG kapacitete tokom slijedeće dvije godine, a te bi zalihe, ocjenjuje Komisija, mogle pomoći EU-u da se nosi s mogućim prekidima opskrbe. DW
Sergio Ermotti uskoro će navršiti 65 godina, prisjetio se svojih početaka i prve plaće od 360 eura mjesečno kao pripravnik u banci Cornèr, ne vidi problem, piše Blick. “Znam vrijednost novca i razumijem da se moja sadašnja plaća mnogim ljudima ne čini normalnom.” Njegov radni dan počinje u 5:45 ujutro, a radno vrijeme često se proteže i do 14 sati dnevno. Dvaput tjedno ne propušta trening u teretani, održavajući disciplinu koja ga je dovela na vrh. Poslovni
Četverodijelna serija prikazuje život najvećeg engleskog premijera od njegova djetinjstva do kraja Drugog svjetskog rata. Nije bio kabinetski lik poput naših vrlih ratnika, borio se, bio zarobljen, bježao. Nije se bojao smrti, jurišao je u konjičkim napadima, ubijao ljude vlastoručno i to, kako doznajemo, u većim količinama. Bio je genij u govoru, pismu i motiviranju. Kao zapovjednik je kriv za nekoliko velikih britanskih poraza, od kojih je najveći onaj u Galipolju, a odmah slijedi i poraz protiv Nijemaca u Norveškoj. U politici je, bilježeći poraz za porazom, stigao do konačne pobjede. Bio je to trijumf ustrajnosti i dokaz misije u koju je bio uvjeren od malih nogu. Neki sudionici ove serije dokaz su da je snimljena u sklopu militarističke potrage za Izbaviteljem. Zalutali – ili s ciljem pozvani? – sugovornici poput Churchillove karikature Borisa Johnsona i Georgea Busha kao i drugih nestručnjaka ipak nisu prepreka gledanju ove vrlo solidne serije. Boris Rašeta za Novosti.
Također je svoju profilnu sliku zamijenio slikom “Žapca Froga” (“Pepe the Frog”), popularnog crtanog lika, koji nosi starorimsku odjeću i drži joystick za videoigre. U tipičnoj Muskovoj maniri, milijarder, tehnološki mogul i vlasnik X-a – bivšeg Twittera – nije dao nikakvo objašnjenje o novom korisničkom imenu i avataru, ali je potez odmah izazvao reakcije. Promjena je uzburkala svijet kriptovaluta, dovodeći do vrtoglavog porasta vrijednosti memecoina – digitalne valute inspirirane internetskim memom – s istim imenom. Žabac Pepe (Pepe the Frog) izvorno je crtani lik iz serije stripova “Boy’s Club”, no tijekom prve Trumpove predsjedničke kampanje postao je povezan s alternativnom desnicom i bijelim supremacistima, a Liga protiv klevete ga je prozvala “simbolom mržnje”. Vrijednost memecoina Kekiusa Maximusa porasla je za više od 900 posto od utorka navečer. Poslovni
Milanović je u drugom krugu ostao s objektivno najbezveznijim suparnikom, teško da će Primorac u naredna dva tjedna razviti karizmu potrebnu da bi nas natjerao da večeri potratimo pred TV-om. I dok nam Marija Selak Raspudić i Miro Bulj neće pretjerano nedostajati jer nisu uspjeli ostvariti pun potencijal, drugi krug bit će osjetno zakinut za Branku Lozo i Tomislava Jonjića koje kao da je sastavio ChatGPT nakon što ste mu naredili da osmisli predsjedničku kampanju na temelju općih mjesta desničarskih teorija zavjere i prevede najpopularnije MAGA klišeje na hrvatski. Iako nitko zapravo ne zna odakle su se pojavili ni tko ih je uvjerio da je predsjednička kampanja bolja platforma za razmjenu nebuloza od 4chana ili X-a, bilo je zabavno čuti ih kako se mrtvi ozbiljni ubacuju u ponekad normalne rasprave svojom šarenom lepezom ideja o bjelosvjetskim silama zla koje Hrvate žele zamijeniti Nepalcima ili sve žene uz pomoć LGBTQ agende pretvoriti u bradate drvosječe. Hrvoje Marjanović za Index
U Hrvatskoj, odojak i sarma nezaobilazni su za blagdane – simbol sreće i tradicije. Prodaja mesa u Zadru raste i do tri puta, unatoč cijenama (odojak 12 €/kg, sarma 1 €/kom). Šibenska tržnica svjedoči da je tradicija jača od inflacije. Oni s manje vremena kupuju zamotane sarme, dok ljubitelji luksuza izdvajaju 40 €/kg za biftek. Suha rebarca ostaju pristupačna (4 €/kg). Hrvatima blagdanski stol, unatoč cijenama, ostaje bogat – jer svinja ruje naprijed, a mi se snalazimo kako znamo. HRT
Poljski proizvođač traktora Ursus okreće se vojnoj proizvodnji
Za moju neznatnost događaj godine bilo je celonoćno bindžovanje prve sezone TV serije „Sto godina samoće“. Treba reći da mi je – kad sam pre nekoliko meseci video najavu – sumnja bila veća od nade. Takozvani predložak – istoimeni roman po kome je serija snimljena – veoma je filmičan, prepun snažnih slika utkanih u fantazmagorične dramske situacije, ali dug je put od reči do slike. Znao je to i autor romana – u mojoj optici najboljeg u XX veku – Gabrijel Garsija Markes, koji je decenijama tvrdoglavo odbijao primamljive ponude holivudskih producenata. Kad bi htele, naše filmadžije i serijalne efendije mogle bi da nauče kako se jedna istorija verovatno turbulentnija od naše, u datom slučaju kolumbijska, transponuje u fikciju i kako ta fikcija umetničkim sredstvima govori više o toj istoriji nego sve istorijske knjige skupa. Svetislav Basara za neki tamo medij.
I Švicarska se nalazi na popisu najsigurnijih zemalja, i to zahvaljujući njenoj političkoj stabilnosti i niskim stopama zločina. Na popisu zemalja sa zanemarivim stopama sigurnosnih rizika nalaze se još i manja mjesta poput Slovenije, Luksemburga i Grenlanda. Sve je to dodatni dokaz da su stabilne vlade i snažna infrastruktura ključne za kreiranje sigurne okoline za posjetitelje. Ističu se i Zelenortski Otoci, Sejšeli i Marshallovi Otoci. Na drugom kraju spektra nalaze se države visokog rizika. Zemlje poput Libije i Afganistana još uvijek su među najopasnijima zbog dugotrajnih sukoba, slabe vlasti i nedostatka infrastrukture. Zemlje subsaharske Afrike, Somaliju i Srednjoafričku Republiku, karakteriziraju nestabilnost, visoke stope zločina i nestabilne vlasti. Forbes
Uskoro će biti pokrenuto javno savjetovanje o novoj odluci kojom se pravo na besplatan javni prijevoz proširuje na sve mlađe od 18 godina, što je usuglašeno s koalicijskim partnerima. To pravo još od ranije omogućeno starijima od 65 godina. Očekuje se da će ova mjera uključivati oko 120 tisuća građana Zagreba, što znači značajnu podršku obiteljima, osobito u smislu smanjenja troškova života, istaknuo je gradonačelnik Zagreba Tomašević. Poslovni
Gotovo svaki, pa i najmanji grad u Hrvatskoj, ima neko divlje odlagalište otpada. Primjera radi, samo grad Velika Gorica ima više od 50 stalnih divljih odlagališta. Nemarnim građanima diljem Hrvatske koji ostavljaju svoj otpad po šumama, rijekama, potocima ili livadama teško je stati na kraj. Povremeno ih volonteri ili lokalna komunalna poduzeća uspiju zaustaviti, ali ubrzo se pojavi neki novi prijestupnik koji ponovno “obilježi” teritorij svojim otpadom umjesto da ga jednostavno i besplatno odnese u reciklažno dvorište. Ako građani primijete divlje odlagalište otpada u lokalnoj zajednici, trebaju fotografirati lokaciju, napisati kratku izjavu o lokaciji i što preciznije opisati kako se do nje dolazi, ako je moguće identificirati počinitelja (primjerice, zapisivanjem registracijskih oznaka) te prijavu poslati Zelenom telefonu. Jedinstveni broj je: 072 123 456 (Savjeti)
Ono što bi u mnogim krajevima Balkana završilo kao otpad, očito ima svoju tržišnu vrijednost na Zapadu. Na bivšem Twitteru je jedan korisnik, dijeleći video, napisao: “U Njemačkoj se prodaju ostaci klipova kukuruza – komiljka, kocanjka (kocenja?) ili čutka, ovisno o tome odakle ste. Petnaest komada za 8 eura (na sniženju).” Ova objava privukla je pažnju brojnih korisnika, koji su se nadovezali komentarima, pitajući se za što bi netko platio toliku cijenu za ono što mnogi kod kuće smatraju otpadom. Iako je na pakiranju jasno naznačeno da su klipovi namijenjeni potpaljivanju vatre, komentatori su otkrili i druge zanimljive upotrebe. Osim za paljenje roštilja ili kamina, neki su ih spomenuli kao tradicionalne čepove za boce rakije, pomoć u pripremi jela na ražnju, pa čak i kao alat za čišćenje. Dnevno
