06/03/2025 - Monitor.hr
06.03. (23:00)

Papa na čekanju – što ako se stolica zaljulja?

Scenariji za slučaj smrti pape Franje

S obzirom na već duži boravak pape Franje u bolnici i njegovo loše zdravstveno stanje, visoki crkveni dužnosnici u Vatikanu raspravljaju o mogućim scenarijima za bližu budućnost. DW donosi neke od njih:

  • Smrt pape – Papa umre, potvrdi se smrt, svečano se sahrani, kardinali se okupe i izaberu novog. Sve po planu, kao već stoljećima.
  • Dobrovoljna ostavka – Papa sam podnese ostavku, a od određenog datuma počinje sedisvakancija. Postupak je sličan smrti, samo bez sprovoda. Problem? Zakonik ne kaže kako točno ostavku treba objaviti – šapat, papir, bilježnik?
  • Tajna “uvjetna ostavka” – Papa može ranije potpisati ostavku “za slučaj teške bolesti”, ali nije jasno tko i kad taj papir vadi iz ladice. Kad papa više ne govori? Kad upadne u komu? Kardinalski zbor bi odlučivao o tome.
  • Papa se vraća – Ako ozdravi, Franjo bi nastavio, ali u puno smirenijem tempu. Manje putovanja, manje nastupa – više delegiranja. I dalje papa, ali na “laganom režimu”.
06.03. (23:00)

Brze i kratke

  • Lavrov: Ako europske mirovne snage dođu u Ukrajinu, smatrat ćemo da je NATO ušao u rat (Index)
  • Dodik de facto odvojio Republiku Srpsku od BiH, potpisao je ukaze o proglašenju zakona koji onemogućavaju rad institucija BiH na teritoriji RS-a, već su objavljeni i u službenom glasniku, čime stupaju na snagu (DW)
  • Prijave za porez na nekretnine treba dostaviti do 31. ožujka, N1 donosi što sve je sve potrebno
  • Osim uštede na potrošnim materijalima i nepotrebnom radu, eRačuni poduzetnicima mogu osigurati i povrat pretporeza. No, veliki broj pravnih osoba i dalje preferiraju papir ili PDF format. Zbog toga bi mogli platiti i do 92.900 eura kazne, jer porezni propisi kazuju da se sve fakture moraju čuvati u originalnom formatu. Osim toga, bit će otežana i Fiskalizacija 2.0, odnosno uvođenje online knjigovodstva u sustav PDV-a (tportal)
  • Žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 14 posto manje od muškaraca (Lider)
  • Trump planira deportirati 240.000 Ukrajinaca iz SAD-a po ubrzanoj proceduri (Index)
06.03. (22:00)

Troškovi su kao višak kilograma – lako se nakupe, teško se skidaju

Kako rezati troškove, a da se ne odreže profit (i noga na kojoj stojite)

U doba inflacije i rasta cijena, upravljanje troškovima postaje glavni prioritet tvrtki. No, kako povećati profitabilnost bez rezanja na pogrešnim mjestima – kvaliteti, ključnim zaposlenicima ili razvoju? Stručnjaci upozoravaju da linearno kresanje troškova često donosi više štete nego koristi. Umjesto toga, treba identificirati resurse koji ne donose novu vrijednost, optimizirati zalihe i pametnije upravljati plaćanjima. No, štednja na krivim mjestima može biti skuplja od početne uštede – kao što su to naučili i neki industrijski divovi. Lider

06.03. (21:00)

U tijelu imamo plastike na žlice

Znanstvenici: Dramatično se povećala koncentracija mikroplastike u ljudskom mozgu

Znanstvenici su pronašli, kako navode, alarmantne dokaze da mikroplastika ne samo da dospije u ljudski mozak već bi mogla pridonijeti nastanku demencije i drugih neuroloških bolesti. “Ljudski mozak sadrži otprilike žlicu mikroplastike i nanoplastike, a količine 3-5 puta veće utvrđene su kod osoba s dokumentiranom dijagnozom demencije”, objavili su znanstvenici Sveučilišta u Ottawi u znanstvenom časopisu Brain Medicine. Koncentracije u uzorcima mozga preminulih ljudi su 7 do 30 puta veće od koncentracija viđenih u jetri ili bubrezima, dok uzorci mozga osoba kod kojih je bila postavljana dijagnoza demencije pokazuju još veću prisutnost plastičnih čestica. Index

06.03. (20:00)

Muzeji su opet 'in'

MDC: Veća posjećenost hrvatskim muzejima u 2024., ostvarene i rekordne brojke

Hrvatski muzeji u protekloj su godini imali 4757790 posjetitelja, što je porast od osam posto u odnosu na 2023. godinu, pri čemu su tri tradicionalno najposjećenija muzeja zabilježila rekordne brojke posjećenosti, izvijestio je u utorak Muzejski dokumentacijski centar (MDC). Sa 641 tisuću posjetitelja već desetu godinu najposjećeniji je Arheološki muzej Istre, pod kojim su izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i Malo rimsko kazalište. Na drugom mjestu su Dubrovački muzeji s 517 tisuća posjetitelja i porastom od 25 posto, treće mjesto zauzeo je Tehnički muzej Nikola Tesla iz Zagreba s 377 tisuća posjeta, slijedi Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 288 tisuća posjetitelja, dok su na petom mjestu Muzeji Hrvatskog zagorja s 283 tisuće posjeta. tportal

06.03. (19:00)

Kad znanost zalijepi ono što se ne može zalijepiti

Hidrogel: nova nada za ozljede leđne moždine

Kineski znanstvenici razvili su hidrogel koji može potaknuti zacjeljivanje ozlijeđene leđne moždine. Ključni sastojci su magnezij, koji sprječava odumiranje stanica, i mangan, koji razgrađuje štetni vodikov peroksid. Gel se veže za fibroin iz svile, omogućujući lakšu primjenu. Pokusi na miševima pokazali su djelomični oporavak, iako potpuni lijek još ne postoji. Ova metoda obećava značajan napredak u regeneraciji živčanog tkiva, donoseći nadu onima s ozljedama leđne moždine – i znanstvenicima koji vole izazove nemogućeg. Bug

06.03. (18:00)

Valja se podsjetiti

Na današnji dan: U SAD-u objavljen kratki poučni film protiv rasizma i nacizma


​”Don’t Be a Sucker” je američki kratki film iz 1943. godine, koji nosi snažnu antifašističku i antirasističku poruku, upozoravajući na manipulacije koje koriste demagozi kako bi potaknuli mržnju prema manjinskim skupinama.​ Žustri govornik priča kako je prosječan Amerikanac ugrožen te kako mu “crnci i stranci” otimaju poslove. Film upozorava na opasnosti predrasuda i kako one mogu biti iskorištene za potkopavanje demokracije. Kroz primjer nacističke Njemačke, film pokazuje kako podjele među ljudima mogu dovesti do gubitka slobode za sve. Naglašava važnost jedinstva i potrebe da se suprotstavimo diskriminaciji u svim oblicima.​ Index

06.03. (17:00)

Prvi mokri tragovi u svemiru

Voda je bila prisutna u svemiru od 100-200 milijuna godina nakon Velikog praska, puno ranije nego što se mislilo

Znanstvenici su otkrili da su supernove iz najranijih dana svemira stvarale vodu puno prije nego što su nastale prve galaksije. Istraživanje pokazuje da su eksplozije prvih zvijezda proizvele kisik, koji se zatim spojio s vodikom u guste oblake bogate vodom – ključne za formiranje planeta. Ovo otkriće sugerira da su nastanjivi svjetovi mogli nastati milijardama godina ranije nego što se mislilo, otvarajući vrata mogućnosti da su uvjeti za život postojali gotovo od samog početka svemira. tportal

06.03. (16:00)

Brze i kratke

  • Samit EU-a: na stolu je plan “Ponovno naoružavanje Europe” težak 800 milijardi eura (DW)
  • Trump obustavio razmjenu podataka s Ukrajinom: “Dobio je što je htio”, pritisak očito djeluje na Zelenskog, koji je “spreman sjesti za pregovrački stol” (tportal)
  • Detalji velike akcije Uskoka: Uzeli 6 milijuna, kupovali aute, luksuzne satove… (Index)
  • Raste broj radnika na minimalcu: U listopadu krizne 2014. bilo je nešto više od 30 000 radnika s plaćom jednakom ili nižom od minimalne, a danas ih je 250 000. Nije riječ samo o življem gospodarstvu, već i povećanju postotka slabije plaćenih (Faktograf)
  • Trumpova administracija oslobodit će američke proizvođače automobila od novih carina na kanadski i meksički uvoz na mjesec dana, priopćila je Bijela kuća u srijedu. Carine od 25 posto uvedene u utorak mogle bi dovesti do viših cijena niza uvoznih proizvoda. Od hrane i alkohola do drva (Forbes)
  • S toplijim vremenom mnogima u kuću prodiru i mravi, kako ih spriječiti? “Ne vole miris mente” (N1)
06.03. (15:00)

Popušiš više od cigarete

Godišnje od posljedica pušenja umre 14.000 ljudi

Na prvi dan korizme (jučer, Pepelnica) obilježava se Hrvatski dan nepušenja, odnosno Dan bez duhanskog dima. A unatoč sve skupljim cigaretama i zabranama pušenja, u našoj zemlji i dalje puši gotovo 40% odraslih, a i više od toga u dobi između 25. i 34. godine. Procjenjuje se da od posljedica pušenja godišnje umre oko 14 tisuća ljudi, što je grad veličine, primjerice, Makarske. Pušenje je povezano s brojnim bolestima, uključujući kardiovaskularne i plućne bolesti te različite vrste karcinoma. HRT

06.03. (14:00)

Ovaj nam neće ništa

James Webb otkrio svemirski objekt 13 puta veći od Jupitera koji se slobodno kreće Svemirom

Nazvan SIMP 0136, objekt ima oko 13 puta veću masu od Jupitera, a nalazi se samo 20 svjetlosnih godina od Zemlje. I okreće se nevjerojatnom brzinom, dovršavajući punu rotaciju za otprilike dva i pol sata. Ovaj objekt pluta kroz svemir bez zvijezde. Astronomi ne isključuju mogućnost da je riječ o smeđem patuljku, objektu koji je između planeta i zvijezde. N1 donosi detalje sa zavaravajućim naslovom. Nikakva se opasnost za Zemlju ne spominje.

06.03. (12:00)

Hrvatska vojska na NATO pisti – spremna za polijetanje!

Hrvatska vojna industrija u Bruxellesu: 25 tvrtki lovi prilike u EU obrambenom budžetu

Čak 25 hrvatskih tvrtki predstavit će se NATO-u i europskim agencijama na Croatian Industry Dayu u Bruxellesu. Fokus je na šansama koje donosi Plan ReArm Europe, vrijedan 800 milijardi eura. Uz poznate vojne proizvođače poput HS Produkta i Dok-Inga, tu su i IT tvrtke, elektroindustrija te tekstilci. Orqa, lider u dronovima, širi se i u SAD. Ministarstvo obrane podržava inicijativu, a HGK ističe da je vrijeme za rast domaće obrambene industrije, koja trenutno ostvaruje 220 milijuna eura prihoda godišnje. Poslovni

06.03. (11:00)

On bi o BDP-u, a oni o SDP-u...

Šajatović: Javnost ignorira rast BDP-a jer si Plenković prisvaja zasluge

Kod političara je često teško razlučiti kad su ozbiljno razočarani, a kad je riječ o predstavi za medije i opću javnost. U ovom slučaju, međutim, može se povjerovati da je predsjednik HDZ-a i Vlade iskreno razočaran i uvrijeđen što se ne reagira na rast BDP-a od 3,8 posto. Prema onoj staroj narodnoj o svekrvi koja ‘kćerku kara (psuje – nap. a.), snahi prigovara‘, Plenković prigovarajući medijima zapravo indirektno prigovara glasačima koji u anketama ne nagrađuju rast BDP-a, nego se razlika između HDZ-a i SDP-a smanjila na 26,3 posto prema 25,7 posto. Premijer ima pravo biti razočaran i začuđen medijima i biračima. Ali bilo bi korisno pogledati stvari iz drugoga kuta. Iz njega bi se moglo vidjeti da je za ignoriranje podataka o rastu BDP-a možda najviše kriv sâm premijer. Miodrag Šajatović za Lider.

06.03. (10:00)

Brze i kratke

  • Plenković ide na hitni sastanak za Ukrajinu, stiže i Zelenski; Macron: Imamo nuklearno oružje, ako bude potrebno (tportal)
  • Ljubo Jurčić o Trumpovim carinama: SAD je krenuo urušavati sustav koji je sam stvorio, nitko ne može podnijeti carine od 25 posto (N1)
  • Kanađani masovno bojkotiraju američke proizvode. Americano je postao Canadiano – njih 42 posto, prema anketama, kaže da će učiniti apsolutno sve da izbjegnu kupovinu američkih proizvoda (Index)
  • Britanski stratezi osmislili plan Sky Shield. 120 aviona će štititi ukrajinsko nebo? (Index)
  • Temperature idu preko 20 stupnjeva, zahlađenje u subotu (N1)
  • Film Međimurje Green Destination with Ben Fogle osvojio srebro u Berlinu (HRT)
06.03. (09:00)

Umjesto kotača - gusjenice

Proizvođači autodijelova okreću se vojnoj industriji

Njemačka vojna industrija doživljava snažan rast u trenutku u kojem posrnula automobilska industrija gubi radna mjesta i zatvara tvornice. Dok se Europa priprema za značajno povećanje vojnih izdataka, proizvođači oružja poput Rheinmetalla i Hensoldta sve više preusmjeravaju kapacitete s autodijelova na vojnu opremu. Prema procjenama Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, povećana vojna potrošnja može donijeti tehnološke inovacije i gospodarski rast. Ako Njemačka poveća obrambene izdatke na tri posto BDP-a, očekuje se udvostručenje ulaganja, čak 245 tisuća novih radnih mjesta, generiranje 42 milijarde eura godišnje proizvodne i uslužne aktivnosti. U trenutku krize za autoindustriju ovo bi moglo preokrenuti gospodarske trendove. tportal

06.03. (08:00)

Bila bi to famozna predstava

Basara: Kako sam pod starost cenzurisan

USFRJ-otu ni u njenim najrigidnim danima nije bilo cenzure, u smislu institucije koja odlučuje šta se može, šta ne može štampati u novinama, prikazivati u bioskopima ili igrati u pozorištu. A opet – osim u retkim, vrlo kažnjivim izuzecima – nikada nije štampano, prikazivano ni igrano ništa što bi izazivalo mrštenje SFR-jotovih državnih vrhova. Pa kako je to bilo moguće? Lako. Evo kako. Svi su znali koje su teme zbog kojih bi se državni vrhovi namrštili, sledstveno niko – osim retkih koji su prolazili ko bosi po trnju – nije ni pomišljao da štampa, prikaže ili odigra nešto zbog čega bi se državni vrh namrštio. Svetislav Basara opisuje kako su mu tek sad predstavu za koju je pisao scenarij stavili na led…