17/03/2025 - Monitor.hr
17.03. (23:00)

Da su igrani filmovi, nitko im ne bi vjerovao

Dokumentarci: Kad je stvarnost luđa od fikcije

  • Tanka plava linija (The Thin Blue Line, 1988) – Errol Morris razotkriva nepravdu u slučaju Randalla Adamsa, nepravedno osuđenog na smrtnu kaznu, uveo rekonstrukcije u žanr true crime dokumentaraca
  • Grizzly Man (2005) – Priča o čovjeku koji je volio medvjede, ali oni nisu voljeli njega
  • Dragi Zachary (Dear Zachary, 2008) – Najtužniji true crime dokumentarac ikad snimljen,
  • Pehist: Život i smrti Roberta Dursta (The Jinx, 2015/2024) – Ubojica koji je sam sebi smjestio pred kamerama
  • Čin smaknuća (The Act of Killing, 2012) – Masovne ubojice rekreiraju vlastite zločine kao da snimaju Hollywoodski film

Bug

17.03. (23:00)

Dijelimo društvo na rate, bez kamata, ali s visokim posljedicama

Polarizacija svijeta: politika dijeljenja (bez opcije “share”)

Svijet se sve više polarizira – politički, društveno i ekonomski. Trump dijeli Ameriku, AfD Njemačku, a Europa se lomi na pitanju migracija. Istraživanja pokazuju da gdje jača radikalna desnica, raste nepovjerenje prema manjinama. No, problem nije samo ideološki – sociolozi upozoravaju da je pravi uzrok podjela ekonomska nesigurnost. Umjesto apstraktnih debata, potrebno je rješavati konkretne probleme: pristupačne stanove, pravedne plaće i stabilna radna mjesta. Jer ako se društva nastave dijeliti, možda neće ostati nitko tko bi ih ponovno spojio. DW

17.03. (22:00)

Besplatni vrtići: politička bajka ili stvarnost na rate?

Besplatni vrtić kao demografska mjera: Neki ih gradovi i općine nude otprije, sad to želi jedna Županija

Odnosno kandidat za župana, i to Koprivničko-križevačke iz redova SDP-a, koji obećaje to u predizbornoj kampanji ukoliko dobiju izbore. Kažu da će pokrenuti zajednički fond gradova i općina i rasteretiti roditelje plaćanja vrtića za svoju djecu na razini cijele županije, a ideju im navodno podržavaju i u Ministarstvu demografije. Prema podacima od prošle godine (nisu ‘osvježeni’ ovogodišnjim stanjem), u Hrvatskoj je besplatan vrtić uvelo 18 gradova i 25 općina. Zanimljivo je i kako je Vlada RH za fiskalnu održivost dječjih vrtića u Hrvatskoj za ovu pedagošku godinu izdvojila značajan novac. Danica

17.03. (21:00)

Brze i kratke

  • Neredi u Makedoniji, demoliran kafić vlasnika noćnog kluba, među poginulima i troje maloljetnika, 45 ljudi kritično (Index)
  • Vozač hitne pomoći iz Kočana preminuo je nakon što je cijelu noć prevozio ozlijeđene iz požara u diskoteci Pulse (Index)
  • Pola milijuna ljudi traži istragu o zvučnom topu, Vučić: ‘To je najveća laž!’ (tportal)
  • Trumpova najbolja raspoloživa opcija za pritisak na Moskvu ono što bi zapravo najmanje želio učiniti – pritisnuti ruski izvoz nafte i plina, koji Rusiji osigurava glavni izvor prihoda (N1)
  • Dodik ne staje, sad najavio zakon o graničnoj policiji RS-a (Nacional)
17.03. (20:00)

Bitno je što jedemo i što udišemo

Liječnici: Više od 80 posto svih karcinoma možemo spriječiti

Sve više mladih obolijeva od malignih bolesti, a stručnjaci povezuju taj trend s konzumacijom ultraprerađene hrane pune aditiva i štetnih sastojaka. Najčešće zahvaćeni organi su debelo crijevo, jetra, gušterača i jednjak. Pušenje uzrokuje 30% karcinoma, dok su pretilost, loša prehrana i tjelesna neaktivnost odgovorni za još 30%. S obzirom na to da se preko 80% malignih bolesti može prevenirati promjenom životnih navika, stručnjaci upozoravaju da je vrijeme za reviziju jelovnika i više kretanja. Danica

17.03. (19:00)

Od investicija u mir do profita od rata

Privatni kapital naoružava Europu uz blagoslov Bruxellesa

Plan ReArm Europe oslanja se na privatni kapital i Europsku investicijsku banku (EIB) za financiranje obrane. EIB neće kreditirati smrtonosno oružje, ali će omogućiti zajmove za infrastrukturu, tehnologije ometanja i zaštitu granica. Europska komisija planira ublažiti fiskalna ograničenja kako bi članice povećale vojnu potrošnju. Cilj je i jačanje tržišta kapitala kroz uniju za štednju i ulaganje, potičući povrat investicija u Europu. Hrvatska bi mogla povećati izdvajanja za obranu na više od 2% BDP-a. Bruxelles računa da bi Europa mogla imati 650 milijardi eura za obranu u četiri godine. Belgijski stručnjaci predviđaju pravne izazove zbog nespojivosti s EU proračunskim pravilima. Odluke će se donositi kvalificiranom većinom, zaobilazeći veto proruskih država. Komisija planira deregulaciju obrambene industrije i zajedničku nabavu, dok istočne članice EU-a povećavaju izdvajanja za obranu. Poslovni

17.03. (18:53)

Sponzorirana vijest

Proljetna rasprodaja na Keysfanu: Microsoft Office od 15€ i Windows 11 od 10 €!

Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Keysfan nudi originalnu licencu Microsoft Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Keysfanu je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Popust od 62% na trajnu licencu za Microsoft Office u kupon: BKS62!

Popust od 50% na originalni Windows OS uz kupon: BKS50! 

Windows plus Office paketi – 62% popusta uz promo kod BKS62

Ostali softverski alati

17.03. (18:00)

Sad kad se zna red

Vizek: Uvođenje poreza na nekretnine je dobar potez, no za prve rezultate ćemo pričekati

Tek u drugoj polovici ove godine, kad budu dostupni podaci za cijelu zemlju, moći ćemo vidjeti kakve su se promjene dogodile na tržištu dugoročnog najma u čitavoj zemlji, no podaci dostupni za Grad Zagreb su blago obećavajući, u nadi da će povećan broj stanova dostupnih za dugoročan najam dovesti i do pada prosječnih najamnina. . S druge strane, na značajniji pod cijena stambenih nekretnina i povećanje priuštivosti stanovanja vjerojatno ćemo trebati čekati i novi krug porezne reforme, odnosno više iznose poreza na nekretnine te uvođenje u potpunosti operativnog registra kućanstava. Maruška Vizek za tportal

17.03. (17:00)

Kad se posao razboli

Državne tvrtke troše milijune na bolovanja, a nitko nije neopravdano bolestan

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) prošle je godine izdvojio 220 milijuna eura za dugotrajna bolovanja, a dio tog troška snose i poslodavci, uključujući državne tvrtke. Neke od njih, poput Hrvatske pošte, bilježe ogromne gubitke—između 12 i 15 milijuna eura godišnje. Hrvatskim autocestama bolovanja su lani stajala preko tri milijuna eura, dok su željezničke tvrtke također imale milijunske troškove. Unatoč svemu, niti jedna državna tvrtka nije prijavila neopravdana bolovanja, iako zdravstvene inspekcije zatvore 30% bolovanja zbog neosnovanosti. Najavljeno povećanje naknada dodatno zabrinjava poslodavce, koji traže da država preuzme veći dio tereta. tportal

17.03. (16:00)

Brze i kratke

  • Ukrajinci se povukli iz Rusije, objavljene snimke, kažu da je bilo “kao u horor filmu” (Index)
  • Sve više mladih kocka. Bivši ovisnik: U 22 dana zakockao sam 3 milijuna kuna (Index)
  • Iskusni urolog došao iz Rusije u Hrvatsku. Želi raditi kao specijalist, ali zbog naših propisa ne može. Iako ima 25 godina radnog iskustva, fali mu 3 godine specijalizacije… “Morat ću u Srbiju” (N1)
  • Puno je repova ostalo nakon Jadranskog derbija, u kojem je Rijeka pobijedila Hajduk 3:0, Rakitić se žalio na suđenje (tportal)
  • Izvješće: Hrvatska je jedna od pet zemalja koje potkopavaju demokraciju u EU (Index)
  • Preminuo Nino Friščić (40), varaždinski glazbenik, član benda Cold Snap (Večernji)
17.03. (15:00)

Ako je dobar za Berlin, dobar je i za nas

Snažna priča o zabranjenoj gej ljubavi: Je li ‘Zečji nasip’ već sad hrvatski film godine?

Nakon što je postigao uspjeh uvrštavanjem u jedan od natjecateljskih programa ovogodišnjeg 75. međunarodnog filmskog festivala u Berlinu, novi dugometražni igrani film redateljice Čejen Černić Čanak o prekinutoj romantičnoj vezi dvojice prijatelja u unutrašnjosti Hrvatske potvrđuje da je riječ o radu koji režijom, zapletom i glumom generira i svježinu i oštrinu… Ukratko, riječ je o sporogorućem, ali intenzivnom prikazu ograničenja i prelaženja granica kada je u pitanju ljudska potreba za ljubavlju i prihvaćanjem. I to ona u formativnim godinama, kada se štošta doživljava fatalistički te određujuće za cijeli život. Boško Picula za tportal

17.03. (14:00)

Mislili su da će im samo tako proći

Pojavila se još jedna snimka zvučnog topa: ‘Ova najbolje dočarava kako djeluje’


Nakon velikog prosvjeda u Beogradu nižu se svjedočanstva incidenta tijekom 15-minutne šutnje, kad se začuo jeziv zvuk koji mnogi stručnjaci pripisuju ‘zvučnom topu’, nelegalnom policijskom i vojnom oružju za kontrolu većih skupina ljudi, dok vladajući to negiraju. Nakon incidenta, brojni građani prijavili su ozljede koje su zadobili ili uslijed gužve i guranja nakon incidenta ili djelovanjem samog zvučnog signala. Na društvenim mrežama pojavilo se više snimki tog trenutka, a jedan korisnik na X-u kazao je da je iz ‘osobno doživljenog iskustva’ ova vjerojatno najbolje dočarava djelovanje navodnog ‘zvučnog topa’. tportal

17.03. (13:00)

Dug je put do obrane, ali još duži do otplate

Države EU će ići na nova zaduženja kako bi financirala vojsku

Za sada izgleda da će se većina paketa od 800 milijardi eura, točnije 650 milijardi, prikupiti kroz nova zaduženja pojedinačnih država EU-a, a ne kroz zajedničke dugove. Preostalih 150 milijardi eura trebalo bi doći kroz kredite osigurane iz proračuna EU-a – što je već približavanje konceptu zajedničkog zaduženja. Pakt postavlja jasne granice za državnu zaduženost (60 posto bruto domaćeg proizvoda -BDP) i proračunski deficit (3 posto) za 20 zemalja eurozone. Međutim, mnoge države eurozone su već znatno zaduženije. Ursula von der Leyen predlaže „klauzulu izuzetka“ kako bi zemlje EU-a povećale obrambene troškove bez sankcija za prekomjerno zaduženje. No, financijska tržišta mogu reagirati rastom kamatnih stopa, ugrožavajući stabilnost eurozone. Raspravlja se i o euroobveznicama, ali Sjevernjaci ih i dalje odbijaju. Iako EU već ima iskustva sa zajedničkim dugovima, ostaje pitanje hoće li se to primijeniti i na obranu. Friedrich Merz se protivi daljnjem zaduživanju, ali financiranje novog naoružanja i dalje je nejasno. DW

17.03. (12:00)

Ne djeluje pravedno, ali...

Starešina: Amerika obećava da se ukrajinski presedan neće preliti na BiH

Poruka Ukrajincima o prepuštanju dijela teritorija vraća nas iz svijeta helsinških načela u svijet najgrublje realpolitike: koliko sile, toliko prava. A poruka Dodiku podsjetnik je na latinsku izreku ‘što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu‘, koja također uvelike definira svijet realpolitike. Sporazum o kraju rusko-ukrajinskog rata, ma kada se dogodio i ma kako izgledao, nužno će značiti kraj tzv. helsinškog poretka na rubovima Europe, jer jednostavno nije izgledno da ukrajinska vojska, ili itko drugi, uzme Putinu Krim, koji je sjedište ruske crnomorske flote, ili okupirane i etnički očišćene dijelove Donecka i Luhanska. No, helsinški poredak je pogažen Putinovom agresijom na susjednu državu, ali i prije toga… Višnja Starešina za Lider

17.03. (11:00)

Pumpaj dok ne pukne – i đaci postanu ćaci

Odakle riječi ‘pumpaj’ i ‘ćaci’ koje se koriste na prosvjedima u Srbiji

Već mjesecima studenti i građani diljem Srbije ‘pumpaju’ na prosvjedima i prosvjednim akcijama. Riječ ‘pumpaj’ postala je slogan višemjesečnog građanskog bunta. Svoj doprinos, ali i na neki način novi život ‘pumpanju’, dali su turbofolker Darko Lazić i harmonikaš Milan Jovanović Jabučanac. U kontekstu prosvjeda u Srbiji, za ‘pumpanje’ su od krucijalnog značaja bili korisnici Reddit-a. Izmišljena riječ ‘ćaci’ također je često korištena u kontekstu prosvjeda. Njome se označavaju ‘studenti koji žele učiti’, odnosno studenti koji podržavaju Vučića. Priča iza izraza ‘ćaci’ vezana je uz grafit koji se pojavio 22. siječnja 2025. na ulazu u Gimnaziju Jovan Jovanović Zmaj u Novom Sadu, i to usred prosvjeda protiv Vučića. Naime, kako osim studenata, nastavu već mjesecima bojkotiraju i srednjoškolci, netko je na zid gimanzije napisao ‘Ćaci u školu’, pogrešno napisanu riječ “Đaci”. tportal

17.03. (10:00)

Brze i kratke

  • Ravnateljica bolnice: Većina stradalih je poginula u stampedu, ozlijeđene i preminule osobe koje su dovedene kod njih bile su stare između 16 i 24 godina, roditelji poginulih formirali živi zid ispred bolnice i nisu željeli dopustiti da tijela njihove djece budu prebačena u Skopje na obdukciju (Index), četvero ozlijeđenih prebacuju u Hrvatsku (Index)
  • Svjetske burze pale pod pritiskom carinskog rata (N1)
  • HAPIH: Proizveli smo više mlijeka nego lani i konačno zaustavili pad proizvodnje (Agroklub)
  • Hit trener HNL-a: Mario Kovačević preuzeo Slaven Belupo i sa začelja ga je doveo na četvrto mjesto, otkrio još jednu pobjedu – “Nalaz nakon raka mi je najbolji dosad. Rekao sam igračima da su zaslužni” (Index)
  • Snijeg pada na Sljemenu, temperature će pasti ispod -5 (N1), od utorka se očekuje stabilizacija vremena uz više sunčanih razdoblja, no jutra će biti hladna, često uz mraz (tportal)
  • Zlatne vize: Portugal i Grčka povećavaju ponudu, dok Španjolska zatvara vrata (Forbes)
17.03. (09:00)

Možda će tada biti lakše kupiti jedan

Bašić: Za 25 godina imat ćemo više stanova nego stanovnika

Prema UN-ovim projekcijama, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3,3 milijuna stanovnika, odnosno 17 posto manje nego danas. Pritom treba naglasiti da je istraživanje pošlo od pretpostavke da u Hrvatskoj živi 4,03 milijuna stanovnika, a ne 3,88 milijuna, koliko je pokazao posljednji popis stanovništva. S druge strane, ono što Hrvatskoj gotovo konstantno raste je broj stanova. Tržište nekretnina je jako tromo tržište gdje promjene nisu brze. U samo deset godina izgrađeno je 394.277 stanova, što će reći kako će do 2050. godine, ukoliko se ovako nastavi, biti više stanova nego stanovnika. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

17.03. (08:00)

Zlo koje stane u čašicu

U 2019. godini zbog alkohola je umrlo 2,6 milijuna ljudi, a ovisno o njemu je oko 209 milijuna

Prema dokumentaciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), alkohol je otrov čak i u minimalnim količinama. Glavni je sastojak svakog alkoholnog pića etanol (C2H5OH) koji je i psihoaktivna supstanca. Prema podacima WHO-a, u 2019. godini zbog njega je umrlo 2,6 milijuna ljudi. Od toga dva milijuna otpada na muškarce, oko sedam posto svjetskog stanovništva, odnosno 400 milijuna ljudi starijih od 15 godina živi s negativnim posljedicama konzumiranja alkohola, a ovisno je njih 209 milijuna. Iako i vrlo male količine alkohola loše utječu na zdravlje, glavna opasnost je u stalnom konzumiranju i povremenim teškim opijanjima. Milorad Milun za Novosti.