Podaci s portala Our World in Data, temeljeni na Svjetskim demografskim projekcijama UN-a iz 2024., pokazuju jasnu podjelu Europe u razdoblju 2022.–2023. Većina zapadnih i sjevernih zemalja bilježi rast stanovništva zahvaljujući pozitivnoj neto migraciji, dok istočna i južna Europa, uključujući Hrvatsku, bilježe pad. Iznimke među bivšim jugoslavenskim državama su Slovenija i Crna Gora, koje rastu. Budući da je fertilitet svugdje ispod razine reprodukcije, migracije su ključni čimbenik koji ublažava prirodni pad stanovništva u dijelu Europe. N1

Hrvatskoj je u financijskoj perspektivi 2021.–2027. na raspolaganju 14,68 milijardi eura iz EU fondova. Do početka veljače pokrenuto je 409 poziva vrijednih 10,76 milijardi eura (73,26 % alokacije), ugovoreno je 9,71 milijarda (66,10 %), a isplaćeno 3,56 milijardi eura (24,23 %). Prema podacima Europske komisije, Hrvatska je s 72,1 % ugovorenosti iznad prosjeka EU-a (63,3 %) i zauzima 10. mjesto. Ukupni neto saldo Hrvatske u odnosu na proračun EU-a iznosi 19,92 milijarde eura, uključujući 6,39 milijardi iz NPOO-a. Najavljena je i osma rata NPOO-a od 900 milijuna eura. Poslovni