Kava usporava progresiju raka debelog crijeva
Legenda otkriće kave pripisuje etiopskom pastiru po imenu Kaldi. On je primijetio da njegove koze postaju živahne nakon što su pojele crvene bobice. Iako je priča vjerojatno izmišljena, kava – točnije sorta Arabica – doista potječe iz etiopske regije Kaffa. Etiopska ceremonija pripreme i ispijanja kave, gdje se zrna prže na otvorenom plamenu i kuhaju u glinenoj posudi, trenutak je za predah, gostoljubivost i zajedništvo. U Turskoj se nefiltrirana kava kuha u bakrenoj džezvi, a nakon ispijanja često slijedi gatanje iz taloga. To je stoljetna tradicija koja je još uvijek cijenjena, čak i među pripadnicima generacije Z. U Vijetnamu piju kavu s jajetom, a u nordijskim zemljama je prelijevaju preko posebne vrste sira. Uzgoj kave počeo je tek u Jemenu, gdje je i dobila svoje ime – od arapske riječi za vino. Europske kolonijalne sile prepoznale su njezin potencijal te je uvele u Europu u 17. stoljeću. Kroz povijest kavane su bile više od mjesta za piće — bili su inkubatori ideja, umjetnosti i revolucije. DW
Istraživači sa sveučilišta Harvard, Tufts i Toronto tvrde da umjereno ispijanje kave u srednjim godinama može pridonijeti zdravijem starenju žena, dok veća konzumacija cole može imati suprotan učinak. Kava s kofeinom povezuje se s boljim očuvanjem mentalnih i tjelesnih funkcija, no ista korist nije pronađena kod čaja ili kave bez kofeina. Upozoravaju da su koristi kave skromne u usporedbi s općim zdravim navikama. Podaci su temeljeni na studiji s gotovo 50.000 žena. Nacional
Priprema kave nije samo stvar okusa, već i zdravlja – pokazuje analiza poljskih kemičarki koje su istražile sadržaj kofeina i polifenola u raznim kavama. Iako espreso ima najveću koncentraciju korisnih tvari, američko kuhanje – američkim stilom – donosi najveću ukupnu dozu zdravih polifenola po šalici. Idealna kava za zdravlje je stoga amerikano, a ne ledeni frape koji vas može predozirati kofeinom. Umjerenost je ključ – jer kao što reče stari Paracelsus: sve je otrov, osim ako ne znaš kad stati. Nenad Raos za Bug
Kardiolog Petar Borović tvrdi da je kava štetna: dehidrira tijelo, sadrži 19 karcinogena, kofein djeluje kao neurotoksin, a kava s mlijekom stvara nerazgradivi spoj. Umjesto da nas razbuđuje, kava remeti rad srca i potiče lučenje hormona stresa. Posebno je opasna po vrućini, kada dodatno isušuje organizam. Umjesto toga, dan bi trebalo započeti vodom ili prirodnim sokovima bogatim vitaminom C – limunadom, cijeđenom narančom ili čak vrućom čokoladom. Jer, kako kaže Borović: kad već biraš udarac, biraj barem onaj s okusom jagode. N1
Najskuplju šalicu kave u Europi popit ćete u Zürichu, gdje kapučino košta čak 5,89 eura, dok Kopenhagen prati s 5,73 eura. Reykyavik (5,06 €), London (4,48 €) i Helsinki (4,31 €) zaokružuju top pet “gorućih” cijena. S druge strane, najjeftinije ćete uživati u Prištini, gdje kapučino stoji samo 1,22 eura, a slijede Rim (1,50 €), Sarajevo (1,70 €), Tirana (1,72 €) i Podgorica (1,81 €). Razlika? U jedan ciriški kapučino stanu četiri prištinska – i još vam ostane kusur! N1
Čaj i kava mnogim su omiljeni topli napitci, no čaj je ekološki prihvatljiviji. Za šalicu čaja potrebno je manje resursa (2 g listića naspram 7 g zrna kave), a njegov uzgoj manje doprinosi krčenju šuma. Kava, osobito s mlijekom, ima veći utjecaj na okoliš zbog intenzivnog uzgoja, korištenja pesticida i gnojiva te većih emisija stakleničkih plinova. Uzgoj kave godišnje uzrokuje gubitak 130.000 hektara šume. Održive prakse, poput manje gnojiva i transporta brodom, mogu smanjiti emisije, dok pojedinci mogu pridonijeti grijanjem manje vode, konzumacijom bez mlijeka ili prelaskom na biljno mlijeko. DW
Razina kofeina u krvi mogla bi utjecati na tjelesnu masnoću i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, pokazalo je istraživanje koje su zajedno proveli švedski Institut Karolinska, Imperial College iz Londona i Sveučilište Bristol. Napitci s kofeinom, a bez kalorija, mogli se koristiti za smanjenje razine tjelesne masti, no potrebna su dodatna istraživanja. “Genetski predviđene veće koncentracije kofeina u plazmi povezane su s nižim indeksom tjelesne mase i masom cijelog tijela”, objašnjavaju znanstvenici u istraživanju. Važno je također imati na umu da nisu svi učinci kofeina na tijelo pozitivni, što znači da treba biti oprezan kada se procjenjuju dobrobiti konzumacije. Nacional
Ako barem malo pamtite gradivo biologije iz srednje škole, možda ćete se sjetiti da glavnu „energetsku valutu“ našeg organizma predstavlja molekula zvana adenozin trifosfat (ATP). Ona se u tijelu koristi za kontrakciju mišića, generiranje i prijenos živčanih impulsa i osiguravanje energije za kemijske sinteze u stanicama. On, poput kofeina, ima izravan utjecaj na to koliko smo tjelesno ili mentalno razbuđeni ili umorni. Kofein se u nekim znanstvenim krugovima već duže vrijeme predlaže kao mogući tretman za poremećaje pamćenja, a povezuje ga se i s nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti. Ima pozitivnu ulogu i kod smanjenja aritmija, a dobar je i za metabolizam. Tamna strana kave je ovisnost jer utječe na dopaminski sustav, i to slično kao i kokain. Može povisiti krvni tlak i povećati broj otkucaja srca, a važan je i način uzgoja – jer neke kave u sebi mogu sadržavati i pesticide… Igor Berecki za Bug
Prvog dana listopada obilježavamo Međunarodni dan kave