90 posto učenika uspjelo upisati prvi ili drugi izbor programa srednje škole - Monitor.hr
13.07.2015. (19:20)

Prvi korak prema državnoj maturi

90 posto učenika uspjelo upisati prvi ili drugi izbor programa srednje škole

Gotovo 90 posto učenika s pravom upisa u prvi razred srednje škole uspjelo je upisati prvi i drugi izbor programa koji su postavili na svojoj ljestvici prioriteta za upis, otkrili su podaci Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole. Od ukupno 43.405 kandidata, pravo upisa u ljetnom roku ostvarilo je njih 42.734. Najveći broj učenika ostvario je pravo upisa u obrazovni program opće gimnazije (12.427). Jutarnji



Slične vijesti

11.07. (08:30)

Državna brukura

Najlošiji rezultati dosad: 8.800 maturanata palo hrvatski i matematiku

Ovogodišnja generacija maturanata ostvarila je dosad najlošije rezultate na ispitima državne mature – oko 8.800 učenika strukovnih škola i gimnazija palo je ključne ispite na maturi – hrvatski jezik i matematiku. Postotak negativnih ocjena iz obveznih predmeta na maturi, matematike i hrvatskog jezika, povećao se za 3% u odnosu na lani, a povećava se godinama. Za prolaz u matematici, koja je imala prag od 25%, bilo je potrebno odgovoriti točno na samo 12 zadataka, dok je na maturi iz hrvatskog niz učenika na testu iz eseja predao prazan list papira. Jutarnji / HRT

09.05. (23:30)

Majstor za nešto, a ne za sve pomalo

Ministarstvo smanjuje broj gimnazijalaca, povećava broj učenika u strukovnim školama

U srednje škole ove će se godine moći upisati 47.481 učenik, što je 245 mjesta manje nego lani, pri čemu će broj gimnazijalaca biti smanjen za 429 učenika, a bit će 169 više mjesta u strukovnim školama, 52 mjesta više u plesnim i umjetničkim školama, kao i u školama za učenike s teškoćama u razvoju. Više učenika u planu je i za privatne škole, njih 76. Glas Slavonije

28.02. (08:30)

Ne da plaća ne kasni, nego dolazi unaprijed

Roditeljima čija djeca upišu deficitarno obrtničko zanimanje – 54.000 kuna

Stipendije za srednjoškolce koji pohađaju školu za neki od niza deficitarnih obrtničkih zanimanje dosad su iznosile 9.000 kuna godišnje, a od ove su godine povećane na 18.000 kuna, što za tri godine, koliko školovanje traje, iznosi 54.000 kuna. A obrtnicima koji djecu uzmu na naukovanje iznos potpora povećat će se s dosadašnjih maksimalnih 150.000 kuna na maksimalnih čak pola milijuna kuna. Statistika daje za pravo ovom projektu – broj obrtnika je u padu. Ovdje popis obrta koji su dobili potpore u prošlog krugu. eVaraždin

12.10.2016. (22:11)

Lost in education

Većina osmaša ne zna gdje bi se dalje školovala

Većina osnovnoškolaca ne zna koju srednju školu odabrati i pritom im je nateže odabrati između nekoliko zanimanja koja ih najviše privlače. Oni koji znaju što žele nisu sigurni hoće li uopće moći upisati željeni srednjoškolski program, bilo zbog ocjena ili zdravstvenog stanja, ili pak nemaju dovoljno informacija, pokazuje istraživanje HZZ-a. Novi list

31.10.2015. (11:01)

Roditelji djece neupisane u srednju školu: Stavit ćemo Mornaru šator pred ministarstvo

11.06.2015. (14:06)

Znanje je moć

Mladi: Najbolje je ići u gimnaziju, dobro smo odabrali fakultet

Dvije trećine hrvatskih školaraca (65%) točno su znali koju školu žele upisati, malo više od trećine ispitanika (33%) priznaje da su se dvoumili između gimnazije i strukovne škole, dok ih se 2% ne sjeća, pokazuje istraživanje. Ispitanici koju su upisali gimnaziju bili su odlučniji, 72% je točno znalo što želi. Prilikom odabira studija, većini ispitanika (77%) najbitniji je bio interes za program, a tek zatim lakoća zapošljavanja nakon završetka (53%). Bez obzira što su upisali, većina ispitanika (59%) smatra kako je bolje završiti fakultet nego strukovnu školu. Monitor

11.06.2015. (11:14)

Mladi: Najbolje je ići u gimnaziju, dobro smo odabrali fakultet

Dvije trećine hrvatskih školaraca (65%) nije imalo dilemu prilikom odabira srednje škole, već da su točno znali što žele, malo više od trećine ispitanika (33%) priznaje da su se dvoumili između gimnazije i strukovne škole, dok ih se 2% ne sjeća jesu li imali kakvih dilema, pokazuje anketa EduCentra.

Ispitanici koju su upisali gimnaziju bili su odlučniji prilikom odabira srednje škole – njih čak 72% točno je znalo što želi, dok je takvih među onima koji su upisali srednju školu 59%.

Većina ispitanika (56%) savjetovala se s roditeljima i prijateljima po pitanju odabira srednje škole. Malo više od trećine ispitanika (33%) nije potražila savjet već su oduvijek znali koju će školu upisati. Tek 10% ispitanika odlučilo se na profesionalnu orijentaciju i/ili razgovor s psihologom.

Prilikom donošenja odluke o nastavku školovanja, ispitanici su se najviše vodili osobnim interesima i željama (72%). Malo manje od polovice ispitanika (47%) razmišljalo je o kvaliteti škole i njenom ugledu, dok ih je 42% razmišljalo o mogućnostima zapošljavanja.

Najmanje ispitanika (5%) vodilo se lakoćom programa, a njih 6% bodovnim pragom potrebnim za upis.

Kada je u pitanju akademsko obrazovanje, svega 9% ispitanika nikada nije razmišljalo o upisu na fakultet. Najviše ispitanika (61%) razmišljalo je na koji će fakultet tijekom srednje škole, dok je prije upisa u srednju o tome razmišljalo čak 20% ispitanika.

Prilikom odabira studija, većini ispitanika (77%) najbitniji je bio interes za program, a tek zatim lakoća zapošljavanja nakon završetka (53%). Kvaliteta studija bila je treći prioritet, i to za 41% ispitanika. Ispitanici su se najmanje vodili popularnošću studija među vršnjacima (4%) i ugledom kod poslodavaca (9%) te niskim bodovnim pragom (9%).

Da nisu upisali željeni fakultet, najviše ispitanika (42%) bi upisalo fakultet drugog izbora, dok bi ih se 16% odlučilo na pauziranje. Čak 10% ispitanika navodi da bi odustali od studiranja i prionuli bi na traženje posla, dok bi ih se 5% odlučilo na upis fakulteta u drugom gradu.

Kada bi danas upisivali fakultet, 58% ispitanika odlučilo bi se za isti jer vole svoju struku i zadovoljni su odabirom. No, čak 41% odlučilo bi se za drugi fakultet zbog boljih mogućnosti na tržištu rada, a 15% ih uopće ne bi upisalo fakultet.

Bez obzira što su upisali, većina ispitanika (59%) smatra kako je bolje završiti fakultet nego strukovnu školu.

27.05.2015. (09:54)

Promjenjivi Ustav

Jednaki i jednakiji pri upisu u srednje škole

U Ustavu stoji da je obrazovanje u RH dostupno “svakome, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima”, no u praksi zapravo nije tako. Dokazuje to nedavna odluka ministra Mornara da se djeci državnih službenika koji su radili u inozemstvu omogući izravan upis u srednje škole. To pravo nemaju djeca običnih građana koji su jedno vrijeme radili u inozemstu, a diskriminaciju trpe i djeca koja uz školu idu i u glazbenu ili plesnu školu. Novosti

13.05.2015. (11:18)

U srednje škole ove godine upisuje se 3000 učenika manje nego lani; generacija rođena 2000.