"Ako se ovo nastavi, bit će najvažnije na vrijeme stati pred bankomat" - Monitor.hr
20.07.2015. (17:52)

Pravac bankomat

"Ako se ovo nastavi, bit će najvažnije na vrijeme stati pred bankomat"

“Kad se pogleda udjel kamata, Hrvatska i Grčka su u sličnoj poziciji, ali Grčka ima nešto lagodniju poziciju servisiranja kamata jer je ugovoren grace period za neke otplate. Hrvatski je proračun pod većim pritiskom, a to samo znači da će, ako se nastavi isti trend, biti najvažnije na vrijeme stati u red pred bankomat”, upozorava makroekonomist Željko Lovrinčević za Večernji list. Naime, kad kamate dođu na razinu od 15 milijardi kuna godišnje, objašnjava Lovrinčević, rast javnog duga je nepovratan. Seebiz


Slične vijesti

03.04.2025. (20:00)

Američki dug na dijeti: jede sve pred sobom

Ekonomski stručnjak o carinama: SAD računa da će oživjeti domaću potražnju, zatvoriti tržište i preživjeti dok drugi ne pokucaju na vrata da bi razgovarali

U ovim trenucima američki javni dug raste i prešao je 121 posto BDP-a, što je više nego što je bio na kraju Drugog svjetskog rata. Ovim tempom SAD bi kroz 20 godina došao do 150 posto BDP-a javnog duga. U toj se situaciji postavlja pitanje udjela dolara u svjetskoj trgovini, koji je u posljednjih dvadesetak godina pao za 15 postotnih bodova. Upitno je dokad bi mogli održavati takav model i dokad bi svijet mogao prihvaćati financiranje tih deficita. Carine su samo jedna od mjera za zatvaranje tog deficita i tu se ne biraju sredstva. Kratkoročno je ovo ‘lose-lose’ pozicija za sve jer dovodi do rasta cijena, zatvaranja tržišta, mogućih pritisaka prema recesiji s inflacijom, ali se zapravo traži resetiranje trgovinskih odnosa i megatrendova koji su prisutni. SAD će vjerojatno tražiti od EU da snizi svoje kriterije i otvori svoje tržište, a to podrazumijeva smanjenje kvalitete kontrole hrane, GMO regulative i slično. Željko Lovrinčević za tportal

12.03.2025. (21:00)

Kako ispeći ekonomsku katastrofu? Dodajte carine i miješajte

Ekonomski stručnjaci o trgovinskom ratu: SAD i EU odmjeravaju carinske mišiće

SAD je uveo carine od 25% na čelik i aluminij, izazvavši recipročan odgovor Europske unije. Posljedice? Smanjenje izvoza, rast cijena i opća nesigurnost u trgovinskim tokovima. Stručnjaci za tportal upozoravaju da će obje strane osjetiti posljedice, dok EU prijeti širenjem sankcija na digitalne usluge. No Trumpova pregovaračka moć u tom segmentu ostavlja Europu u slabijoj poziciji. Hrvatska, s rastućom trgovinskom razmjenom sa SAD-om, može samo promatrati kako se divovi glođu i nadati se da neće biti pregažena. tportal

30.06.2020. (20:30)

-6 x 12 = jako dužni

Lovrinčević: U idućih godinu dana morat ćemo posuđivati 6 milijardi kuna mjesečno

Hrvatska narodna banka je od početka epidemija koronavirusa i zatvaranje ekonomije otkupila 20 milijardi kuna javnog duga, što je za naše prilike bio potez bez presedana. “Od sada pa idućih godinu dana mi ćemo svaki mjesec morati naći dodatnih 6 milijardi kuna. Zaduživati se, rasprodavati imovinu” – kaže ekonomist Željko Lovrinčević. Ako kriza potraje godinu dana država će morati posegnuti u drugi stup, smatra stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb. Novi list

30.04.2020. (10:30)

Povratak u budućnost 2

Ekonomist Lovrinčević: Standard iz 2019. ponovno ćemo dosegnuti tek 2026. godine

Hrvatsku prvo čeka slabljenje standarda njezinih građana, pa onda i stagnacija, tek ćemo se 2026. godine vratiti na 2019. godinu, a zapravo na 2007. godinu, a još je gore to što ćemo tada imati potrošnju per capita na razini 1976. godine – prognozira ekonomist Željko Lovrinčević. Začas će doći lipanj i mi moramo razmišljati hoćemo li za tri mjeseca produljiti mjere i uložiti još 40 milijardi kuna koje nemamo da svi budemo doma ili ćemo taj novac dijelom preusmjeriti u djelatnosti koje mogu raditi i zaposliti ljude i koje nisu epidemiološki tako upitne. Umjesto da mjerimo razmak između stolova u kafićima i postavljamo pleksiglas, trebamo uposliti što više ljudi.

17.10.2018. (15:30)

Željko Lovrinčević: Laku noć i sretno

Rana dijagnoza može spasiti glavu. Novi Globus ima veliki intervju s ekonomistom Željkom Lovrinčevićem. “Treba imati na umu da će se s krajem mandata ove Vlade i globalno okruženje promijeniti, krenut će silazna faza ekonomskog rasta oko 2020. godine. Takvu smo fazu vježbali već jednom, a bila je obilježena rečenicom: ‘Hvala lijepa na suradnji i doviđenja’.”

14.06.2018. (11:24)

Lovrinčević: Za demografske mjere kasno, Hrvatskoj treba imigracijska politika

“Smiješno je pričati o demografskoj politici u državi koja 28 godina nije napravila registar stanovništva, niti postoje neke namjere da ga se napravi, a bez njega nemate osnovne elemente državnosti i sve što pričate je napamet” – kaže Željko Lovrinčević, analitičar s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Kroz godinu ili dvije Hrvatskoj otvara i Schengenski prostor nakon čega će ljudi još jednostavnije moći otići. Zašto bi netko ostao kada s pola sata leta može imati tri puta veću plaću za isti posao.
[expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]To znači da Hrvatska mora postati atraktivna za ostanak i dolazak nove radne snage. Statistike pokazuje da je 70 posto ljudi koji su otišli iz Hrvatske ovdje imalo neki posao. To znači da je problem znatno širi od nedostatka radnih mjesta. Problem je u društvenom okruženju, državi u kojoj je slaba zaštita vlasničkih prava, neefikasna sudbena vlast, loše zdravstvo i vlada korupcija. Većina ljudi koja je otišla, otišla je zbog društvenog okruženja. Znači, prvo pitanje koje si trebamo postaviti je zašto Hrvatska nije atraktivan za ostanak i dolazak, a ako nije atraktivna svojim stanovnicima, neće biti ni drugima.
Opširnije Glas Slavonije[/expand]

11.12.2016. (18:56)

Politika sve uništi

Lovrinčević: Rast povlaštenih mirovina i vojnog budžeta loša odluka

“Cijelo vrijeme govorim da istodobno s poreznom reformom treba obratiti pažnju na rashode. Porezne su promjene prošle, ali malo se vodilo računa o rashodima”, kritičan je Željko Lovrinčević, jedan od autora Marićeve porezne reforme. Njegovo je mišljenje da je vraćanje povišice povlaštenim skupinama umirovljenika, jačanje vojnog budžeta i dizanje prava branitelja loša politička odluka, zbog koje ni sindikati više nisu imali razloga da odgode zahtjev za povećanje plaća. Kao jedna od mogućih pogrešaka u planiranju navodi se i ambiciozna procjena rasta od 3,2 posto u idućoj godini, iz koje se onda izvodi i značajno povećanje poreznih prihoda. Večernji

01.12.2016. (16:18)

Kupovanje mira

Vlada najavila više novca MORH-u i braniteljima, sindikati se bune

Vlada je najavila da će budžet za iduću godinu biti približno 5 milijardi kuna veći od ovogodišnjeg, a prvi u redu za povećanje proračuna bili su MORH i branitelji, što nije najbolje sjelo sindikatima koji su očekivali više za svoje plaće. Trenutačnih 1,3 posto BDP-a za vojnu obranu predstavlja više i od prosjeka EU (1,2%) i od prosjeka tranzicijskih zemlja gdje je 0,9%, dok su s druge strane Slovenija i Češka 2015. izdvojile dvostruko više od Hrvatske za istraživanje i razvoj. Večernji

02.11.2016. (00:01)

Slomiti ili biti slomljen?

Marićeva reforma mogla bi smanjiti broj općina i gradova

Porezna reforma mogla bi djelovati kao metla već sad financijski neodrživih gradova i općina – redizajn poreza na dohodak, ključni prihod županija, gradova i općina, preusmjerit će desetine milijuna iz lokalnih proračuna u novčanike građana. Most je najavio da imaju primjedbe na reformu ministra Marića, no upravo se oni zalažu za ukidanje općina i gradova. Poslovni

29.10.2016. (23:07)

Drugo mišljenje

Lovrinović: Novi PDV ostavit će 300 kuna u džepu siromašnih i nezaposlenih

“Ukupna porezna reforma smanjuje porezno opterećenje za najsiromašnije i u njoj su upravo i izabrane skupine proizvoda kojima će se najviše pomoći toj skupini. Ta skupina najviše troši na hranu i režije, a to će biti jeftinije. Onaj tko to napada ili nema dovoljno informacija, jer za najsiromašnije će se osigurati 300 kuna manje porezno opterećenje, ili napada reformu zbog osobnih interesa i interesa sektora u kojima radi”, komentar je Željka Lovrinčevića, makroekonomista s Ekonomskog instituta Zagreb. Večernji