Rana dijagnoza može spasiti glavu. Novi Globus ima veliki intervju s ekonomistom Željkom Lovrinčevićem. “Treba imati na umu da će se s krajem mandata ove Vlade i globalno okruženje promijeniti, krenut će silazna faza ekonomskog rasta oko 2020. godine. Takvu smo fazu vježbali već jednom, a bila je obilježena rečenicom: ‘Hvala lijepa na suradnji i doviđenja’.”
Hrvatska narodna banka je od početka epidemija koronavirusa i zatvaranje ekonomije otkupila 20 milijardi kuna javnog duga, što je za naše prilike bio potez bez presedana. “Od sada pa idućih godinu dana mi ćemo svaki mjesec morati naći dodatnih 6 milijardi kuna. Zaduživati se, rasprodavati imovinu” – kaže ekonomist Željko Lovrinčević. Ako kriza potraje godinu dana država će morati posegnuti u drugi stup, smatra stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb. Novi list
Hrvatsku prvo čeka slabljenje standarda njezinih građana, pa onda i stagnacija, tek ćemo se 2026. godine vratiti na 2019. godinu, a zapravo na 2007. godinu, a još je gore to što ćemo tada imati potrošnju per capita na razini 1976. godine – prognozira ekonomist Željko Lovrinčević. Začas će doći lipanj i mi moramo razmišljati hoćemo li za tri mjeseca produljiti mjere i uložiti još 40 milijardi kuna koje nemamo da svi budemo doma ili ćemo taj novac dijelom preusmjeriti u djelatnosti koje mogu raditi i zaposliti ljude i koje nisu epidemiološki tako upitne. Umjesto da mjerimo razmak između stolova u kafićima i postavljamo pleksiglas, trebamo uposliti što više ljudi.
“Smiješno je pričati o demografskoj politici u državi koja 28 godina nije napravila registar stanovništva, niti postoje neke namjere da ga se napravi, a bez njega nemate osnovne elemente državnosti i sve što pričate je napamet” – kaže Željko Lovrinčević, analitičar s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Kroz godinu ili dvije Hrvatskoj otvara i Schengenski prostor nakon čega će ljudi još jednostavnije moći otići. Zašto bi netko ostao kada s pola sata leta može imati tri puta veću plaću za isti posao.
[expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]To znači da Hrvatska mora postati atraktivna za ostanak i dolazak nove radne snage. Statistike pokazuje da je 70 posto ljudi koji su otišli iz Hrvatske ovdje imalo neki posao. To znači da je problem znatno širi od nedostatka radnih mjesta. Problem je u društvenom okruženju, državi u kojoj je slaba zaštita vlasničkih prava, neefikasna sudbena vlast, loše zdravstvo i vlada korupcija. Većina ljudi koja je otišla, otišla je zbog društvenog okruženja. Znači, prvo pitanje koje si trebamo postaviti je zašto Hrvatska nije atraktivan za ostanak i dolazak, a ako nije atraktivna svojim stanovnicima, neće biti ni drugima.
Opširnije Glas Slavonije[/expand]
“Cijelo vrijeme govorim da istodobno s poreznom reformom treba obratiti pažnju na rashode. Porezne su promjene prošle, ali malo se vodilo računa o rashodima”, kritičan je Željko Lovrinčević, jedan od autora Marićeve porezne reforme. Njegovo je mišljenje da je vraćanje povišice povlaštenim skupinama umirovljenika, jačanje vojnog budžeta i dizanje prava branitelja loša politička odluka, zbog koje ni sindikati više nisu imali razloga da odgode zahtjev za povećanje plaća. Kao jedna od mogućih pogrešaka u planiranju navodi se i ambiciozna procjena rasta od 3,2 posto u idućoj godini, iz koje se onda izvodi i značajno povećanje poreznih prihoda. Večernji
Vlada je najavila da će budžet za iduću godinu biti približno 5 milijardi kuna veći od ovogodišnjeg, a prvi u redu za povećanje proračuna bili su MORH i branitelji, što nije najbolje sjelo sindikatima koji su očekivali više za svoje plaće. Trenutačnih 1,3 posto BDP-a za vojnu obranu predstavlja više i od prosjeka EU (1,2%) i od prosjeka tranzicijskih zemlja gdje je 0,9%, dok su s druge strane Slovenija i Češka 2015. izdvojile dvostruko više od Hrvatske za istraživanje i razvoj. Večernji
Porezna reforma mogla bi djelovati kao metla već sad financijski neodrživih gradova i općina – redizajn poreza na dohodak, ključni prihod županija, gradova i općina, preusmjerit će desetine milijuna iz lokalnih proračuna u novčanike građana. Most je najavio da imaju primjedbe na reformu ministra Marića, no upravo se oni zalažu za ukidanje općina i gradova. Poslovni
“Ukupna porezna reforma smanjuje porezno opterećenje za najsiromašnije i u njoj su upravo i izabrane skupine proizvoda kojima će se najviše pomoći toj skupini. Ta skupina najviše troši na hranu i režije, a to će biti jeftinije. Onaj tko to napada ili nema dovoljno informacija, jer za najsiromašnije će se osigurati 300 kuna manje porezno opterećenje, ili napada reformu zbog osobnih interesa i interesa sektora u kojima radi”, komentar je Željka Lovrinčevića, makroekonomista s Ekonomskog instituta Zagreb. Večernji
“Gospodarski rast u prvom kvartalu posljedica je tri pozitivna čimbenika – niskih cijena goriva i energenata, turizma i niskih kamatnih stopa na globalnom tržištu, i ima vrlo malo, ako imalo veze s potezima domaće političke elite. Zbog svega navedenog, kad Vlada uopće ne bi postojala, Hrvatska bi i dalje imala gospodarski rast. Naravno, ako Vlada do kraja godine poduzme neke pozitivne aktivnosti, gospodarski rast mogao bi na razini cijele godine dosegnuti 2,5 posto”, kaže profesor s Ekonomskog instituta u Zagrebu Željko Lovrinčević o gospodarskom rastu u prvom kvartalu. T-Portal
“Duboke strukturne reforme koje su potrebne za rješavanje nagomilanih hrvatskih problema mogu riješiti samo dvije vrste Vlade: velika koalicijska Vlada, do koje vjerojatno neće doći zbog političkih okolnosti, ili stručna, tehnička Vlada, koja bi bila neopterećena političkim kontekstom. Svaki drugi oblik Vlade – manjinska ili slaba politička – ne pruža osnovicu za provedbu reformi. Hrvatskoj je, zbog izuzetno lošeg kreditnog rejtinga i pogoršanih okolnosti, jako važno da svjetsku investicijsku javnost uvjeri da je u stanju vraćati dugove i provoditi reforme. To bi najbolje napravila stručna Vlada s rokom trajanja od dvije godine”, kaže Željko Lovrinčević, poznati analitičar iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Jutarnji
Željko Lovrinčević, stručnjak s Ekonomskog instituta, upozorava kako će predloženo Vladino rješenje o konverziji kredita u švicarcima u eure dovesti državu do bankrota. „Problem švicaraca kap je u moru. U Hrvatskoj je daleko veći problem što se stalno urušava kapacitet za servisiranje dugova općenito, a tu je ključno to što se ne generiraju radna mjesta u gospodarstvu. Raspoloživi dohodak građana u posljednje je tri godine pao 10-ak posto. Ovaj vladin potez samo će ubrzati klizanje Hrvatske prema neodrživoj situaciji, odnosno bankrotu“, kaže Lovrinčević. Index