• 02.04. (23:30)

    Deset mojih tisuća

    Ako zarađujete više od 10.000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10 posto

    Ekonomski lab iznosi puno zanimljivih podataka o plaćama u Hrvatskoj: prosječna plaća u siječnju bila je 6.400 kuna, medijalna 5.553 kune, 25% zaposlenih imalo je neto plaću 4.208 kuna ili manju, dodatnih 25% između 4.208 kuna i 5.553 kune, još 25% između 5.553 kune i 7.500 kuna, a 25% veću od 7.500 kuna. Oko 187 tisuća ljudi radilo je za plaću manju od 3.300 kuna, isto toliko za plaću iznad 10 tisuća kuna.



  • Slične vijesti

    14.05. (14:30)

    Rezanje grane na kojoj sjediš

    SAD i Kina uvele dodatne carine – ozbiljna eskalacija trgovačkog rata

    Neuspjela runda pregovora s Kinezima, Trumpovo uvođenje carina po stopi od 25% na oko 2.500 kineskih proizvoda i kineski odgovor s uvođenjem carina na oko 60 milijardi USD izvoza SAD-a u Kinu, samo su početak novog kruga eskalacije trgovačkog rata. Trump važe i mogućnost povećanog carinjenja izvoza europskih automobila u SAD. Taj potez, o kojem će Trump odlučiti narednih dana, ozbiljno bi udario europske proizvođače i gospodarstvo, te bi bez sumnje vodio u eskalaciju trgovačkog rata između EU i SAD-a, i to u najgorem trenutku kada europska ekonomija usporava – analizira Ekonomski lab igre velikih ekonomskih snaga, sve u sjeni prijeteće recesije.

    12.05. (23:30)

    Rođeni dvijetisućeineke...

    Velimir Šonje: Posljednja nada – klinci koji će se formirati u Hrvatskoj kao članici EU

    Ne samo da rastu izvoz i uvoz, plaće i potrošnja, nego naša djeca slobodno putuju Europom, biraju gdje će se školovati, a neki novi klinci, par stotina njih koji su jedva postali punoljetni, aktiviralo se oko EU izbora – žele znati više, žele shvatiti prilike, oblikovati svoje živote u europskom okviru. I to je zadnja nada ove zemlje – prva generacija koja će se formirati, zaposliti i živjeti u Hrvatskoj kao članici Europske unije – Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    09.05. (08:30)

    Što želimo svima

    50 tisuća zaposlenih ima plaću preko 12.000 kuna

    590 tisuća, odnosno dvije trećine radnika zaposlenih u pravnim osobama u lanjskom je ožujku imalo plaću nižu od prosjeka (6.253 kuna), od čega je plaću manju od 3.200 kuna primilo više od 77.500 zaposlenih. S druge strane su oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna kojih je bilo 50 tisuća, odnosno 5,3%, a dodatnih 38.740 radnika primilo je plaću od između 10.001 i 12.000 kuna. T-Portal

    05.05. (15:30)

    Matematika trećeg osnovne

    Velimir Šonje: Hrvatska je oduvijek imala strategiju – očuvati status quo i pržiti kapital, bez obzira na cijenu

    Priča je pomalo dosadna, jer model je uvijek isti. Neko poduzeće ima kapital 100. Onda ono napravi gubitak 200. Onda netko doda barem 100. Sada više nema kapitala 100… A kako se nakon krpanja rupe suštinski ništa nije promijenilo, onda se opet napravi gubitak barem 200. Tako se odigra par krugova kroz nekoliko godina ili desetljeća. Onda netko kaže: ne ide više ovako. Drugovi, moramo nešto mijenjati! Recimo da na kraju ostane rupa od 250. Onda se ona napuni s 251 i školjka se nekom uvali za 1, jer nitko pametan ne bi dao više. Onda krene moralna panika, uzbuna: kako su lopovi mogli prodati nacionalno blago za 1! A ako onaj koji je to kupio nedajbože s time nešto i napravi, pa počne zarađivati, tek tada ga dočekaju, mrskog lopinu, jer kako je kupio za 1 a zaradio 2?! Takvih profita ima samo u oružju i drogi: opljačkani smo, to je naše! – odličan članak Velimira Šonje za Ekonomski lab.

    02.05. (23:30)

    Lažna uzbuna

    Ekonomski lab – nestala priča o recesiji

    Na fundamentalnoj razini, ona priča o krizi zbog kojeg smo i pokrenuli rubriku “Miran san” malo prkoseći ideji ipak je otišla u fade-out – Ekonomski lab (čini se) zaključuje svoju rubriku o nadolazećoj recesiji, navodeći ekonomske podatke iz SAD-a, EU i Hrvatske.

    24.04. (16:30)

    Ekonomski lab o Nacionalnom programu reformi (2/2), zaključak

    Nacionalni program reformi je korektan dokument, bolji od primjerice švedskog koji smo imali prilike proučiti. Brojke su, naravno, neusporedive: Šveđani ciljaju stopu zaposlenosti od 83% u dobi do 65, a već mjere stopu zaposlenosti za dobnu kohortu 15-74 i u njoj imaju veću zaposlenost (68%) od nas u skupini 20-64 (66%). Švedska se već transformira u društvo starih radnika, koje u svijet rada nastoji uključiti doslovce svakoga tko još hoda. No, to je Švedska: izvedba je mnogo bolja od papira. Piše Ekonomski lab, ovdje je prvi dio analize.

    15.04. (19:30)

    Život u mitologiji

    Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

    Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    08.04. (10:30)

    Ekonomski lab: Ležiš, a ideš

    Ekonomski lab donosi usporednu analizu dinamike BDP-a od 2000. godine za Hrvatsku i zemlje EU. Ima dobrih, ali i loših vijesti. Dobre su: (1) počeo je gospodarski oporavak, (2) vratili smo investicijski rejting, (3) raste broj zaposlenih (gotovo 2% u prošloj godini), i (4) nikada nismo plaćali manju kamatu na državne obveznice. No stvarnost je i ovo: (3) obrana fundamentalnog statusa quo prioritet je većine dobro organiziranih interesnih skupina i političkih stranaka, i (4) relativna veličina javnog sektora naspram privatnog tolika je da nam još dobro ide. No, poanta je da se gospodarski razvoj odvija u valovima koji zahvaćaju sve zemlje i da Hrvatska putuje u zajedničkom mjehuru. Pri tom je aktualni hrvatski politički ciklus već gotov, jer slijedi vrijeme izbora… – piše Velimir Šonje.

  • Slične vijesti

    14.05. (14:30)

    Rezanje grane na kojoj sjediš

    SAD i Kina uvele dodatne carine – ozbiljna eskalacija trgovačkog rata

    Neuspjela runda pregovora s Kinezima, Trumpovo uvođenje carina po stopi od 25% na oko 2.500 kineskih proizvoda i kineski odgovor s uvođenjem carina na oko 60 milijardi USD izvoza SAD-a u Kinu, samo su početak novog kruga eskalacije trgovačkog rata. Trump važe i mogućnost povećanog carinjenja izvoza europskih automobila u SAD. Taj potez, o kojem će Trump odlučiti narednih dana, ozbiljno bi udario europske proizvođače i gospodarstvo, te bi bez sumnje vodio u eskalaciju trgovačkog rata između EU i SAD-a, i to u najgorem trenutku kada europska ekonomija usporava – analizira Ekonomski lab igre velikih ekonomskih snaga, sve u sjeni prijeteće recesije.

    12.05. (23:30)

    Rođeni dvijetisućeineke...

    Velimir Šonje: Posljednja nada – klinci koji će se formirati u Hrvatskoj kao članici EU

    Ne samo da rastu izvoz i uvoz, plaće i potrošnja, nego naša djeca slobodno putuju Europom, biraju gdje će se školovati, a neki novi klinci, par stotina njih koji su jedva postali punoljetni, aktiviralo se oko EU izbora – žele znati više, žele shvatiti prilike, oblikovati svoje živote u europskom okviru. I to je zadnja nada ove zemlje – prva generacija koja će se formirati, zaposliti i živjeti u Hrvatskoj kao članici Europske unije – Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    09.05. (08:30)

    Što želimo svima

    50 tisuća zaposlenih ima plaću preko 12.000 kuna

    590 tisuća, odnosno dvije trećine radnika zaposlenih u pravnim osobama u lanjskom je ožujku imalo plaću nižu od prosjeka (6.253 kuna), od čega je plaću manju od 3.200 kuna primilo više od 77.500 zaposlenih. S druge strane su oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna kojih je bilo 50 tisuća, odnosno 5,3%, a dodatnih 38.740 radnika primilo je plaću od između 10.001 i 12.000 kuna. T-Portal

    05.05. (15:30)

    Matematika trećeg osnovne

    Velimir Šonje: Hrvatska je oduvijek imala strategiju – očuvati status quo i pržiti kapital, bez obzira na cijenu

    Priča je pomalo dosadna, jer model je uvijek isti. Neko poduzeće ima kapital 100. Onda ono napravi gubitak 200. Onda netko doda barem 100. Sada više nema kapitala 100… A kako se nakon krpanja rupe suštinski ništa nije promijenilo, onda se opet napravi gubitak barem 200. Tako se odigra par krugova kroz nekoliko godina ili desetljeća. Onda netko kaže: ne ide više ovako. Drugovi, moramo nešto mijenjati! Recimo da na kraju ostane rupa od 250. Onda se ona napuni s 251 i školjka se nekom uvali za 1, jer nitko pametan ne bi dao više. Onda krene moralna panika, uzbuna: kako su lopovi mogli prodati nacionalno blago za 1! A ako onaj koji je to kupio nedajbože s time nešto i napravi, pa počne zarađivati, tek tada ga dočekaju, mrskog lopinu, jer kako je kupio za 1 a zaradio 2?! Takvih profita ima samo u oružju i drogi: opljačkani smo, to je naše! – odličan članak Velimira Šonje za Ekonomski lab.

    02.05. (23:30)

    Lažna uzbuna

    Ekonomski lab – nestala priča o recesiji

    Na fundamentalnoj razini, ona priča o krizi zbog kojeg smo i pokrenuli rubriku “Miran san” malo prkoseći ideji ipak je otišla u fade-out – Ekonomski lab (čini se) zaključuje svoju rubriku o nadolazećoj recesiji, navodeći ekonomske podatke iz SAD-a, EU i Hrvatske.

    24.04. (16:30)

    Ekonomski lab o Nacionalnom programu reformi (2/2), zaključak

    Nacionalni program reformi je korektan dokument, bolji od primjerice švedskog koji smo imali prilike proučiti. Brojke su, naravno, neusporedive: Šveđani ciljaju stopu zaposlenosti od 83% u dobi do 65, a već mjere stopu zaposlenosti za dobnu kohortu 15-74 i u njoj imaju veću zaposlenost (68%) od nas u skupini 20-64 (66%). Švedska se već transformira u društvo starih radnika, koje u svijet rada nastoji uključiti doslovce svakoga tko još hoda. No, to je Švedska: izvedba je mnogo bolja od papira. Piše Ekonomski lab, ovdje je prvi dio analize.

    15.04. (19:30)

    Život u mitologiji

    Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

    Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    08.04. (10:30)

    Ekonomski lab: Ležiš, a ideš

    Ekonomski lab donosi usporednu analizu dinamike BDP-a od 2000. godine za Hrvatsku i zemlje EU. Ima dobrih, ali i loših vijesti. Dobre su: (1) počeo je gospodarski oporavak, (2) vratili smo investicijski rejting, (3) raste broj zaposlenih (gotovo 2% u prošloj godini), i (4) nikada nismo plaćali manju kamatu na državne obveznice. No stvarnost je i ovo: (3) obrana fundamentalnog statusa quo prioritet je većine dobro organiziranih interesnih skupina i političkih stranaka, i (4) relativna veličina javnog sektora naspram privatnog tolika je da nam još dobro ide. No, poanta je da se gospodarski razvoj odvija u valovima koji zahvaćaju sve zemlje i da Hrvatska putuje u zajedničkom mjehuru. Pri tom je aktualni hrvatski politički ciklus već gotov, jer slijedi vrijeme izbora… – piše Velimir Šonje.