April 2026 - Monitor.hr
Danas (16:00)

Zagreb, kak te sve manje imam rad

Zapad Zagreba se mijenja: Nestaju prizemnice s vrtovima, dolaze katnice

U zagrebačkoj četvrti Črnomerec se posljednjih godina događa promjena koju je teško ne primijetiti. Stare prizemnice, kuće s vrtovima karakterističnima za zapad glavnog grada nestaju, a na njihovim mjestima niču višestambene zgrade. Ulice koje su desetljećima gajile ritam obiteljskog kvarta, niže objekte, zelenilo, mirniji promet, sve češće dobivaju novu sliku: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora. Stanovnici imaju dojam da se odluke donose izvan njihove kontrole i bez ozbiljnog promišljanja o tome kako će nova gradnja utjecati na vizuru i život u kvartu, na kapacitete vrtića i škola ili na infrastrukturu koja je već sada opterećena. Rezultat: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora. Črnomerec postaje simbol šireg problema: grada koji se razvija prema logici investitora, zaključuje arhitekt Borislav Doklestić u razgovoru za H-Alter.

Danas (17:00)

Brze i kratke

  • Unatoč blokadi, promet kroz Hormuški tjesnac se nastavlja, neki iranski brodovi prolaze bez problema (Index), to je zapravo test za Kinu? Najveći je kupac iranske nafte, provjerava koje posljedice ima blokada (DW)
  • Novi sastav mađarskog parlamenta u roku od 30 dana, Magyar se sastao s predsjednikom Mađarske i poručio mu da da ostavku (tportal)
  • Analiza – Može li plivajući PDV zaustaviti poskupljenja? Damir Novotny ne vidi potrebe za vladinim intervencijama: Europske su zemlje mahom smanjivale trošarine, ali nisu zadirale u marže i PDV. Njemačka potiče energetsku tranziciju, npr… (HRT)
  • Policija je jučer po nalogu USKOK-a izuzela dokumentaciju iz Hrvatskog judo saveza zbog sumnji u nepravilnosti u trošenju novca. Navodno potrošeno 2 tisuće eura za ljetovanje sina tajnika HOO-a u hotelu. Oglasili se i iz judo saveza (Index)
  • iPhone Fold mogao bi dovesti Apple među tri najveća proizvođača sklopivih mobitela (Bug)
Danas (16:00)

Ne možemo zaustaviti vrijeme, ali Zemlju bi mogli

Zemlja kao nepouzdan sat: Kako megastrukture kradu (mili)sekunde

Znanstvenici su otkrili da Zemlja nije idealan mjerač vremena jer njezina rotacija stalno varira pod utjecajem prirodnih i ljudskih čimbenika. Dok gravitacija Mjeseca i potresi milisekundama mijenjaju duljinu dana, megastrukture poput kineske brane Tri klisure pomiču masu dalje od osi rotacije, čime se zbog očuvanja kutnog momenta dan produljuje za 0,06 mikrosekundi. Još veći utjecaj imaju klimatske promjene i otapanje leda. Iako su ove promjene ljudima neprimjetne, one su ključne za preciznu navigaciju satelita i svemirskih sondi, zbog čega danas sekunde definiramo pomoću atomskih satova, a ne okretaja planeta. N1

Danas (15:00)

Mlin bez brašna, ali s puno mašte

Paromlin: Od simbola industrije do modernog kulturnog hrama

Nakon desetljeća propadanja i fatalnog požara 1988. godine, zagrebački Paromlin doživljava potpunu transformaciju. Na mjestu nekadašnjeg giganta koji je hranio grad, 10. travnja 2024. započela je izgradnja Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra. Projekt vrijedan 95 milijuna eura očuvat će povijesni značaj prve armiranobetonske građevine u regiji. Završetak radova očekuje se krajem 2026., dok će 2027. godine objekt otvoriti vrata s kompletnim fundusom knjiga. Time se staje na kraj nekretninskim mešetarenjima i prostor iza Glavnog kolodvora konačno postaje javno središte kulture, a ne tek privremeno parkiralište. Dubravko Grakalić za Index.

Danas (14:00)

Odmori malo i vježbaj mozak

Human Benchmark: Izmjerite svoje kognitivne sposobnosti u milisekundama

Radi se o ultimativnoj internetskoj destinaciji za svakoga tko želi provjeriti jesu li mu refleksi još uvijek oštri ili mu je potrebna dupla doza kofeina. Stranica nudi seriju jednostavnih, ali zaraznih testova koji mjere vašu brzinu reakcije, radnu memoriju i sluh. Bilo da pamtite nizove brojeva, klikate na promjenu boje ili testirate frekvencije koje samo vaša mačka čuje, platforma nudi kristalno jasnu usporedbu s globalnim prosjekom. Idealno je mjesto za dokazivanje inteligencije prijateljima ili, češće, za spoznaju da vas u brzini klikanja pobjeđuje prosječni tinejdžer iz Južne Koreje.

Danas (13:00)

Na prirodu ne možemo utjecati, na odluke možemo

Više mesa manji rizik od demencije za određenu skupinu ljudi

Nova švedska studija Instituta Karolinska sugerira da veći unos mesa može biti povezan s manjim rizikom od demencije, ali prvenstveno kod osoba s genom APOE4, ključnim faktorom za Alzheimerovu bolest. Dok standardne preporuke favoriziraju biljnu prehranu, rezultati ukazuju na to da nositelji ovog „drevnog“ gena možda drukčije procesuiraju nutrijente iz mesa. Ipak, znanstvenici upozoravaju: prednost se odnosi na neprerađeno meso, dok mesne prerađevine i dalje štete svima. Iako studija nudi nove nijanse o personaliziranoj prehrani, stručnjaci pozivaju na oprez dok se korelacija dodatno ne istraži. HRT

Danas (12:00)

Vidimo se nakon drugog mandata

Mađarski zaokret: Magyar gradi “normalnu” državu

Nakon povijesne pobjede, Peter Magyar najavljuje demontažu Orbanova sustava kroz novi ustav i ograničenje premijerskog mandata na najviše dva. Iako zadržava čvrst stav prema migracijama, Magyar Mađarsku vidi kao konstruktivnog partnera u EU i NATO-u, planira uvođenje eura te pridruživanje Uredu europskog tužitelja radi suzbijanja korupcije. U vanjskoj politici zagovara suverenitet Ukrajine, distanciranje od Kremlja i snažnije povezivanje sa Srednjom Europom, uključujući i Hrvatsku. Najavljuje reviziju tajnih ugovora s Rusijom te izručenje Orbanovih “VIP bjegunaca”, obećavajući povratak pravne države nakon šesnaest godina autokracije. DW

Danas (11:00)

Brze i kratke

  • SAD potjerao kineski tanker iz Hormuza. “Ovo nije viđeno od Kubanske krize” (Index), procurili dokumenti: Iran je koristio kineski špijunski satelit za ciljanje američkih baza (tportal)
  • Stvara se “europski NATO”, cilj nije stvoriti konkurenciju postojećem savezu, već osigurati nastavak odvraćanja Rusije, operativni kontinuitet i nuklearnu vjerodostojnost čak i ako Washington povuče svoje snage iz Europe (Index)
  • Prihodi od stranih turista rastu, ali hrvatski turizam realno gubi na snazi. Istodobno domaći građani sve više troše izvan granica zemlje (tportal)
  • Tomašević o dozvoli Hoda za život: Nije neuobičajeno pitati tko će nastupati kako bi se procijenilo je li površina dostatna, a moraju dostaviti i registraciju vozila koja smiju ući na Zrinjevac (Nacional)
  • Iron Maiden, Oasis i Wu-Tang Clan ušli u Rock and Roll kuću slavnih 2026. (Muzika)
Danas (10:30)

Sponzorirana vijest

Koja prilika! Nadogradite svoje računalo na Windows 11 i MS Office 2021 već od 13 € na Godeal24!

Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Godeal24 nudi originalnu licencu Microsoft Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Godeal24 je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Velika ušteda: Microsoft Office paketa, dodatni popust uz kupon “GG62”

Windows OS na sniženju uz “GG50” kupon

Windows plus Office paketi – 62% popusta uz promo kod GG62

Danas (10:00)

Dosjei Korado: Istina je tamo negdje, ali vjerojatno u rabljenom autu

Explora: Gdje je istina?

Rasprava započinje skepticizmom prema misiji Artemis, pri čemu Korlević ističe da se današnja postignuća često preuveličavaju u usporedbi s revolucionarnim dobom Apolla. Autori zaključuju da je problem u gubitku “ljudskog kapitala” i vještina jer je proizvodnja izmještena na Istok, dok Zapad tone u ekonomiju doživljaja i niske strasti društvenih mreža. Naglašavaju važnost zaštite intelektualnog vlasništva, posebice u biotehnologiji, jer Kina brzo kopira zapadne inovacije. Dotaknuli su se i obrazovanja, kritizirajući moderni sustav koji više ne „sortira“ sposobne za industriju, već stvara generacije koje ne razumiju tehnologiju o kojoj ovise. Emisija završava usporedbom današnjeg stanja s dekadencijom Rimskog Carstva, gdje stadioni postaju važniji od znanosti, sugerirajući da se novi ciklus napretka seli prema istoku Azije. HRT

Danas (01:00)

Hvala JD Vanceu, posjeti malo i Srbiju

Pad Viktora Orbána: Mađari izabrali hladnjak umjesto televizije

Presudni faktori poraza bili su visoka korupcija, gospodarska recesija i zapuštenost javnih službi, što propaganda više nije mogla prikriti. TV je ovdje metafora za propagandu, a hladnjak za stvaran život Mađara. Iako je Orbán godinama gradio “neliberalnu državu”, birači su se zasitili retorike straha i izolacije od EU-a. ‘Propaganda ne može pomoći kada građanin ne može dobiti zdravstvenu skrb, a zna da premijer ima raskošno imanje’, rekao je bivši američki veleposlanik. Magyar obećava “humaniju” Mađarsku, dok Orbánov pad šalje snažnu poruku europskoj desnici i populistima diljem svijeta. tportal prenosi analizu NY Timesa. Tema i na Monitorovom Forumu

Danas (00:00)

Domoljublje na daljinski upravljač

Što su zapravo suverenisti: Ideolozi čvrstih granica ili politički kameleoni?

Najopćenitije, “suverenizam” bi trebao označavati ideju da se što više odluka donosi na razini nacionalne, suverene države i da ona što manje ovisi o drugima, dočim bi “globalizam” značio više prebacivanja ovlasti na nadnacionalne institucije i međunarodne asocijacije. Trump je godinama slovio kao prvo lice “suverenizma” (“America first”) i praktički uzor svim “suverenistima” diljem svijeta. No, kao baštinik Reaganove politike, koji je bio nesumnjivi globalist, Karlo Jurak za Index to objašnjava ovako: u jednom trenutku interesima američkog nacionalizma odgovarala je globalizacija, dok je SAD bio pobjednik u njoj, a kada se to prestalo događati, u korist Kine, isti američki nacionalisti postali su “suverenisti”. Dok su europske suverenističke opcije svoj uzor imale u povratku Trumpa, one su najčešće kritizirale EU, lavirale su između naglaska na “fiskalnom domoljublju” i protivile se migracijama. U Hrvatskoj je “suverenizam” usmjeren prvenstveno ni prema kome drugome nego prema Beogradu i nepostojećoj bivšoj državi…

Jučer (23:00)

Brze i kratke

  • Očekuje se da će blokada Hormuškog tjesnaca prekinuti gotovo cjelokupnu iransku pomorsku trgovinu i dovesti do zatvaranja naftnih polja u toj državi u roku od nekoliko tjedana, procurio povjerljivi dokument Iranske središnje banke: Prijeti nam krah (Jutarnji)
  • U Lutriji rat zbog milijuna za sponzorstva, prijete si i Plenkovićem (Index)
  • Odlazak Žinića iz jedne od najuspješnijih marketinških agencija, Bruketa: Falit će mi ‘Ž’ i ‘Ć’ u logotipu. Nikola i ja puno smo toga prošli zajedno (Poslovni)
  • Milanović na Klubu izvoznika: Hrvatska proizvodi i izvozi premalo (Lider)
  • Maloljetnom mladiću (17) koji je u nedjelju u kući u Šestinama s dva hica usmrtio 22-godišnjaka Županijski sud u Zagrebu odredio je istražni zatvor. Obojica su iz BiH, ubojica ne želi reći zašto ga je ubio (Index)
Jučer (22:00)

Njihov Korado

Projekt Artemis: Kako ih je strah od konkurencije natjerao da nakon pola stoljeća napokon ponovno spakiramo kofere za Mjesec

Neil deGrasse Tyson u podcastu StarTalk objašnjava da glavni motiv za odlazak na Mjesec, nekad i danas, nije bila čista znanost, već geopolitičko natjecanje – nekad sa SSSR-om, a danas s Kinom.

  • Artemis misije: Artemis 1 je bila testna bez posade, Artemis 2 je, vidjeli smo, vozila posadu oko Mjeseca, dok je cilj misije Artemis 4 slijetanje na južni pol
  • Resursi: Južni pol je ključan zbog leda u kraterima, koji se može koristiti za vodu i raketno gorivo
  • Tehnologija: Koristi se novi SLS (Space Launch System) i kapsula Orion koja prima četiri astronauta
  • Cilj je uspostaviti bazu za daljnja istraživanja, poput odlaska na Mars
Jučer (21:00)

S kamericama za zavući se svugdje

TikTok tjedna: Sedmo nebo

@sedmo_nebo_ Nikad mi se nisu prsti smrzli kao tijekom snimanja ovih dron shottova #urbex #abandoned #bosnia #sarajevo #hrvatska ♬ The Distant Past – Past Day

Ekipa koja se bavi urban exploringom, na Instagramu ih prati 23,5 tisuće ljudi.

Jučer (20:00)

Arhiva koja emisiju znači

TV kalendar slavi 50. rođendan: Pola stoljeća rituala koji “ne stare”

Dokumentarni film “I tako počinje povijest” obilježava nevjerojatnih 50 godina kultne HTV-ove emisije TV kalendar. Umjesto suhoparnih arhiva, redateljski fokus stavljen je na vjernu publiku – od mladih parova koji format koriste za održavanje veze na daljinu, do umirovljenika kojima su ovi prilozi prozor u proživljenu prošlost. Kroz sinergiju online anketa i preporuka urednika Leona Rizmaula, film donosi dirljiv mozaik lica koja svakodnevno dočekuju “na današnji dan”. Rezultat je intiman portret društva koji dokazuje da u svijetu brzih promjena, deset minuta povijesti ostaje naša najčvršća zajednička točka. HRT

Jučer (19:00)

Kad se udeblja, će na dijetu

Idući halving je za dvije godine: Ponuda bitcoina pada na rekordnih 3% do 2028. godine

Bitcoin mreža dosegla je blok 945.000, označivši točnu sredinu ciklusa do petog halvinga 2028. godine. Dok su raniji ciklusi donosili eksplozivan rast, trenutni je “najslabiji” s porastom od tek 10%, što se pripisuje zrelosti tržišta i ulasku opreznijeg institucionalnog kapitala. Dolazak do bloka 1.050.000 prepolovit će nagradu rudarima na 1,5625 BTC, čime će biti izrudareno čak 97% ukupne ponude. Iako halving donosi brutalno “stezanje” ponude i učvršćuje ulogu digitalnog zlata, rudarima preostaje samo jedno: postati ekstremno učinkoviti ili se nadati novom cjenovnom uzletu. Bug

Jučer (18:00)

Tako vozi da mu ni vozač ne treba

Verne objavio video vožnje robotaksijem u Zagrebu

Direktor tvrtke Marko Pejković u dvadesetominutnom videu provezao se Zagrebom u vozilu Arcfox Alpha T5, koje je opremljeno tehnologijom kineske tvrtke Pony.ai, nedavnog Verneovog partnera. Usluga je već dostupna korisnicima koji su se prijavili na listu čekanja, pišu 24 sata. Nakon što vozilo stigne na lokaciju, korisnik ga otključava putem aplikacije. Unutar automobila putnike dočekuje zaslon s porukom dobrodošlice i mogućnošću odabira hrvatskog ili engleskog jezika. Usluga zasad pokriva širi centar Zagreba i put do zračne luke. Poslovni

Jučer (17:00)

Brze i kratke

  • Sumnjivi brod u Hormuškom tjesnacu: Mogući ‘razbijač blokade’ (tportal)
  • Finska, članica NATO-a ubrzano se naoružava: Kupila više od 100 moćnih korejskih haubica (tportal)
  • Iznenada preminuo Ivan Leko (54), šef Uprave Cromarisa (Index)
  • Sudbina NIS-a visi o koncu: Odlazak Orbana sve komplicira (tportal)
  • Izgled novog Dinamovog stadiona objavit će u srpnju (Index)
  • Atlantic grupa kupila je još u ožujku 2021. zemljište u poslovnoj zoni kod Varaždina na kojem se trebala graditi nova tvornica Argete, no rat u Ukrajini im je pomrsio planove (Danica)
Jučer (16:00)

Blokada kao nova vrsta pregovora

Hormuški rulet: Trump steže obruč, Xi nudi papir, a brodovi se igraju skrivača

Napetosti na Bliskom istoku dosežu vrhunac nakon uvođenja američke pomorske blokade iranskih luka. Dok Donald Trump tvrdi da Teheran “očajnički” želi dogovor, Iran nudi tek petogodišnju obustavu nuklearnih aktivnosti, što je SAD odbio. Unatoč blokadi, pojedini tankeri i dalje prolaze Hormuškim tjesnacem, dok Kina kritizira američke poteze kao “opasne”. Istodobno, rat Izraela i Hezbolaha u Libanonu se zaoštrava, a Hezbolah poručuje da ih nikakvi diplomatski dogovori ne zanimaju. Pakistan nudi novu rundu pregovora u Islamabadu, što tržišta dionica pozdravljaju s opreznim optimizmom i padom cijena nafte. BBC, Jutarnji, The New York Times

  • Istodobno, Italija suspendira vojni sporazum s Izraelom, Katar odbacuje optužbe o paktu s Teheranom, a dok se čeka nova runda pregovora u Islamabadu, rat u Libanonu i Gazi nastavlja odnositi živote (Index)
Jučer (15:00)

A dobio je samo bratski update

Pacijent u Norveškoj transplantirao matične stanice i poslao HIV u trajnu remisiju

Zbog raka krvi, pacijent iz Osla primio je koštanu srž brata koji nosi rijetku mutaciju , čime su njegove stanice postale otporne na virus. Pet godina nakon zahvata, HIV je nevidljiv čak i u crijevima, a pacijent već tri godine ne koristi terapiju. Iako metoda zbog visokog rizika nije primjenjiva na sve oboljele, ovaj slučaj pruža ključne biomarkere za buduća istraživanja potpunog izlječenja i razumijevanje molekularnih mehanizama virusa. Iako se HIV danas može kontrolirati lijekovima koji zaustavljaju umnožavanje virusa, on ostaje prisutan u tijelu i ponovno se aktivira čim se terapija prekine. Zbog toga su ovakvi slučajevi od neprocjenjive važnosti za znanstvenike koji rade na potpunom izlječenju, piše Science Alert. Index

Jučer (14:00)

Neki to vole (jako) skupo i daleko

Artemis II: Povijesni krug oko Mjeseca i sudar s realnošću

Iako NASA slavi “savršen uron” u Pacifik, put do stalne baze na Mjesecu i leta prema Marsu pun je prepreka. Glavni izazovi su golemi troškovi (preko 100 milijardi dolara), tehnički problemi s toplinskim štitom te kašnjenja privatnih partnera poput SpaceX-a. Dok ambiciozni planovi predviđaju slijetanje 2028. godine, stručnjaci upozoravaju da bi proračunska i tehnička zahtjevnost, uz oštru konkurenciju Kine, mogle usporiti ostvarenje ovog svemirskog sna. HRT

Jučer (13:00)

Nisu samo ribiči ti koji vole malo pretjerati

The True Size Of…: Kako nas karte lažu o veličini

The True Size Of… je interaktivna web-stranica koja razotkriva vizualne distorzije Mercatorove projekcije, standarda koji se koristi na većini zidnih karta. Budući da Mercator rasteže objekte što su dalje od ekvatora, države poput Grenlanda ili Rusije djeluju znatno veće nego što doista jesu. Stranica omogućuje korisnicima da upišu naziv bilo koje države i slobodno je povlače po globusu. Kako se država pomiče prema ekvatoru, ona se smanjuje na svoju stvarnu površinu, a približavanjem polovima raste. To je edukativan i zabavan alat koji nudi realnu perspektivu o pravoj veličini kontinenata i država.

Jučer (12:00)

Grizeš li i ti na AI?

Jelovnik za novo doba: Postbiotici, kelp i hrana iz laboratorija

Suvremeni jelovnik spaja znanost i održivost. Dok postbiotici preuzimaju brigu o crijevima, umjetna inteligencija kreira identične veganske zamjene za mliječne proteine i jaja. Kod kuće postajemo pravi baristi uz biljne pjenice, dok u tanjure uvodimo mikrozelenje (nutritivne bombe) i kelp alge kao ekološki prihvatljiviju zamjenu za klasično povrće. Fokus se seli i na etiku: biramo začine s potpisom direktno od poljoprivrednika te “Cool Food” namirnice s niskim ugljičnim otiskom. Mixer

Jučer (11:32)

Zuckerberg navodno razvija AI klona koji će ‘sastančiti’ umjesto njega

Jučer (11:00)

Brze i kratke

  • Traje blokada Hormuza. Dogovoreni novi pregovori SAD-a i Irana u Pakistanu? (Index)
  • Više od 10.000 ljudi u godinu dana ostalo bez zdravstvenog osiguranja: Ta greška će ih koštati 112 eura mjesečno (N1)
  • Otkazano više od 1.800 letova: Štrajk paralizirao Frankfurt i München (N1)
  • Magyar: Točno znam što se događa u Srbiji i kakve su veze postojale između Orbánove vlasti i Srbije koju vodi Vučić (N1, Jutarnji), Vučić uzvratio Magyaru: Nemaš ovlasti, istrage u Srbiji vodimo mi (tportal)
  • Za mjesec dana počinje Eurosong, kako Lelek stoji na kladionicama? Na 17. mjestu, trebale bi proći u finale (Index)
Jučer (10:00)

Dosta Emirata, ajmo mi kod đetića

Nove destinacije iseljenika: Crna Gora, Miami i Azija zamjenjuju Dubai

Zbog rastuće nestabilnosti na Bliskom istoku, Dubai gubi status neprikosnovene oaze za iseljenike. Europljani i Amerikanci, navikli na visoki standard i niske poreze, traže nove destinacije koje nude spoj glamura, sigurnosti i poslovnih prilika. Kao vodeće alternative ističu se (Index):

  • Crna Gora i Cipar: Europski dragulji s elitnim marinama i resortima.
  • Miami i Las Vegas: Američki centri konzumerizma i poreznih olakšica.
  • Azijski divovi: Makao, Šangaj i Kuala Lumpur nude blještavilo i dinamiku.
  • Panama i Gold Coast: Tropski raj za one koji traže bolji omjer rada i uživanja.
Jučer (09:00)

Izgleda da smo zapeli u mraku, a nitko nije ponio šibice

Epidemija muške usamljenosti: Trend ili stvarni alarm?

Iako je pojam čest u zadnje vrijeme na društvenim mrežama, stručnjaci upozoravaju da je muška usamljenost slojevit problem. Istraživanja su podijeljena, no ključ leži u manjku emocionalne dubine unutar muških prijateljstava koja se često gase prestankom zajedničkih aktivnosti (sport, posao). Tradicionalni odgoj i stigma oko ranjivosti otežavaju traženje podrške, zbog čega se društveni život često svodi samo na potragu za romantičnom partnericom. Rješenje je u namjernom ulaganju u bliske odnose i izvan kriza, pretvarajući površna poznanstva u čvrste mreže emocionalne podrške. Usamljenost nije samo muški, već općeljudski izazov modernog doba. Index

Jučer (01:00)

Operacija: uspješna, sustav: na aparatima

Globalna dijagnoza: Zašto su bolnice ostale u “dugom covidu”?

Iako su pandemijske mjere davno ukinute, svjetski zdravstveni sustavi bilježe povijesni pad učinkovitosti. Unatoč rekordnim ulaganjima i povećanju broja zaposlenih, produktivnost opada: pacijenti su bolesniji zbog odgađanja pregleda, a medicinsko osoblje je iscrpljeno i manje iskusno. Rezultat je začarani krug — pretrpani hitni prijemi, dramatično duge liste čekanja i kritična popunjenost kreveta koja doseže i 96%. Problem nije u novcu, već u strukturnom zagušenju i starenju populacije, što prisiljava bolnice na uvođenje modela kućnog liječenja kako bi sustav uopće opstao. Jutarnji prenosi The Economist.

Jučer (00:00)

Žedni algoritmi i mokri snovi Silicijske doline

Cijena AI revolucije: Zamjena pitke vode za digitalni luksuz

Dok AI sektor bilježi eksponencijalni rast, cijena napretka postaje ekološki neodrživa. Svaki upit chatbotu troši oko pola litre vode zbog evaporativnog hlađenja servera – najjeftinije, ali najpogubnije metode koja isušuje lokalne ekosustave. Tehnološki giganti poput Microsofta bilježe golem skok u potrošnji, dok netransparentnost prikriva stvarne razmjere krize. Do 2028. potrošnja bi se mogla učetverostručiti, gurajući data centre u izravan sukob s poljoprivredom i stanovništvom. Bez hitnog prelaska na održivije sustave hlađenja, riskiramo iscrpljivanje ključnih vodnih resursa zbog generiranja trivijalnih digitalnih sadržaja. Lider

Prekjučer (23:00)

Brze i kratke

  • Što se krije iza Trumpove blokade Hormuškog tjesnaca? Najavljena pomorska blokada vjerojatno je i upozorenje Kini (DW)
  • Milanović izrazio žaljenje zato što je otkazao sastanak Procesa Brdo-Brijuni, no naglasio je da je bio primoran na to zbog pretjeranih izjava predsjednika Srbije (tportal)
  • Navijači NK Osijeka: Zanimljivo je nakon promjene vlasti u Mađarskoj gledati i budućnost kluba… Budite sigurni, NK Osijek neće propasti. Ovaj klub je proživio raznorazne sodome i gomore tijekom svoje povijesti… Neki best-case scenario bi naravno bio prodaja kluba nekome tko bi znao što sa njime učiniti. Nekome kome bi rezultat i uspjeh kluba bio glavna misija! Trenutnom vlasniku to nikad nije bio (Facebook Bijelo-plave birtije)
  • Kolaju snimke u kojoj srednjoškolci u Zagrebu bacaju neke predmete na automobile, nije sigurno je li to kamenje ili jaja… policija dobila prijave, riječ je o ugrozi u prometu (Jutarnji)
  • Nikola Žinić odlazi iz agencije Bruketa&Žinić&Grey (Poslovni)
Prekjučer (22:00)

Jedna velika metla i lopatica

Kraj jedne ere: TISZA bi mogla krenuti u radikalno pospremanje Mađarske

Stranka TISZA Pétera Magyara, osiguravši dvotrećinsku većinu, započinje ambicioznu transformaciju države nakon Orbanove vladavine. Ključni prioriteti uključuju borbu protiv korupcije putem Ureda europskog tužitelja, osnivanje tijela za povrat imovine i hitnu deblokadu EU sredstava prije isteka rokova 2026. godine. Planirane su duboke reforme: ograničavanje mandata premijera, jačanje neovisnosti pravosuđa, revizija proračuna uz veća socijalna davanja te potpuna reorganizacija javnih medija. Unatoč snažnom mandatu, izazov ostaje pravna provedivost retroaktivnih mjera i duboka polarizacija društva koju Magyar planira liječiti otvaranjem dosjea tajnih službi. Net

  • Magyar proglasio je kraj “kriminalne organizacije” i najavio novu eru u kojoj premijer više neće biti “Kralj Sunce”, već kapetan tima koji služi narodu. Ključne promjene uključuju ograničenje premijerskog mandata na dva puta, oštru borbu protiv korupcije te zaokret prema konstruktivnoj suradnji s EU, uz prestanak ratnohuškačke propagande. Pozvao je na hitno konstituiranje parlamenta i ujedinjenje podijeljene mađarske nacije (tportal)
  • Dodik tuguje zbog Orbanova poraza. Magyar: Orbanovi ljudi uništavaju dokumente (Index)
  • Magyar: Orban je kriv što su odnosi Hrvatske i Mađarske tako zahladili, nije slučajnost da Hernádi nije izručen (N1)
  • Može li ‘mađarski scenarij’ zahvatiti i druge zemlje? Gjenero: ‘U Beogradu su već svjesni…’ (Danas)
Prekjučer (21:00)

Njemu je i iPhone dovoljan

Soderbergh razljutio kolege izjavama o upotrebi umjetne inteligencije u filmu

Redatelj Steven Soderbergh ne strahuje od umjetne inteligencije; dapače, vidi je kao moćan i ekonomičan alat za rješavanje kreativnih blokada. Koristeći AI u dokumentarcu o Lennonu, uspio je vizualizirati apstraktne filozofske ideje za koje bi mu ranije trebali basnoslovno skupi vizualni efekti. Smatra da je njegova primarna dužnost isporučiti kvalitetan film, a AI mu to trenutno olakšava. Iako poštuje kolege koji ne dijele njegove mišljenje, on preferira istražiti svaku novu tehnologiju. Zaključuje kako nismo na pragu propasti niti revolucije, već u ranoj fazi čiju ćemo pravu vrijednost spoznati tek za pet godina. Iz razgovora za Variety (ukazali na to na Monitorovom forumu).

Prekjučer (20:00)

AI cirkus bez granica

Rat Irana i SAD-a nastavlja se memovima: Od bojnog polja do Lego animacija

Iranska državna propaganda uspješno je osvojila društvene mreže transformacijom u viralne AI memove i Lego animacije. Kroz organizacije poput Owj Arts and Media, povezanih s Revolucionarnom gardom, Teheran koristi “vizualnu gramatiku” Zapada kako bi ismijavao američke lidere (poput Trumpa kao bebe) i promicao binarni narativ o sukobu potlačenih protiv tlačitelja. Koristeći napredne alate umjetne inteligencije i nostalgiju za pop-kulturom, Iran više ne cilja samo domaću publiku, već kroz humor i vrhunsku produkciju vodi globalni informacijski rat za mlađe generacije, pretvarajući geopolitiku u lako djeljiv, satirični sadržaj. Express

U isto vrijeme Donald Trump izazvao je nove kontroverze objavom AI generiranih slika na mreži Truth Social. Na prvoj je prikazan kao religijska figura koja polaže ruke na bolesne, koristeći ikonografiju Isusa Krista uz vojne i nacionalne simbole. Objava je uslijedila neposredno nakon oštrog napada na papu Lava XIV., kojeg je Trump kritizirao zbog blagosti prema kriminalu. Index

Prekjučer (19:00)

Unfall s turistom? Nicht panik!

Procedura kod prometnih nesreća s inozemnim vozilima

Nesreće s inozemnim vozilima u Hrvatskoj nisu rijetkost (oko 6000 godišnje), a glavna razlika u odnosu na domaća vozila je u trajanju postupka. Iako se primjenjuje isti Zakon o obveznim osiguranjima, utvrđivanje odgovornosti može potrajati do šest tjedana zbog međunarodnih provjera. Odštetni zahtjev podnosi se Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) ili bilo kojem osiguravajućem društvu. Ključno je fotografirati dokumente, registraciju i “zelenu kartu”. Strano vozilo smije napustiti zemlju ako nema ozlijeđenih, no kod težih nesreća o sudbini vozača odlučuje državni odvjetnik. Unatoč sporijoj birokraciji, straha od naplate štete nema. Revija HAK

Prekjučer (18:00)

Sreća u nesreći, nesreća u obnovi

Oktogon: Arhitektonski dragulj u kavezu birokracije i korupcije

Šest godina nakon potresa, obnova Zagreba i dalje tapka u mraku administracije, a primjer kompleksa Oktogon razotkriva sav apsurd sustava. Dok suvlasnici godinama čekaju jasne odluke, država i Grad tek su nedavno riješili imovinskopravne odnose. Građani su prisiljeni sami financirati popravke koje konzervatori često blokiraju, dok istovremeno plaćaju poreze na nekretnine u kojima ne mogu živjeti. Sumnje u pogodovanje građevinskom lobiju kroz nepotrebne skupe studije i cjelovite obnove rastu, dok pet tisuća Zagrepčana i dalje čeka povratak domovima u “šumi” netransparentnih troškova i sporih procedura. Saša Leković za H-alter

Prekjučer (17:00)

Brze i kratke

  • Uskoro kreće blokada Hormuza, Britanci odbili Trumpa, papa odgovorio na teške uvrede američkog predsjednika (Jutarnji)
  • Višeslav Raos: Mađarska nije odbacila model koji je Orbán izgradio. Ona ga pokušava preoblikovati. Hoće li u tome uspjeti, ovisit će o tome može li nova koristiti moć da bi je ograničila. Ako uspije, Mađarska će postati primjer političke korekcije iznutra. Ako ne uspije, Orbánov sustav preživjet će, samo s novim upravljačem (tportal)
  • Gjenero: Razlog Orbanovog pada nije u kobasicama, kako neki kolege banaliziraju, već to što glavnina mađarskog političkog tijela nije mogla prihvatiti protueuropsku i prorusku politiku, Mađarska nije zemlja u kojoj postoji meka moć Rusije (Nacional)
  • Za Praznik rada u Zagrebu sviraju Orkestar ZET-a, Šlageristi, Pavel, Silente i Vesna Pisarović (Index)
  • Detaji horora u Velikoj Gorici: Majka ubila kćer tupim predmetom pa se bacila sa zgrade (Nacional)
Prekjučer (16:00)

Baš je ispala bikson

“Biksonimanija”: Kako je izmišljeni prof. Izgubljenović nasamario umjetnu inteligenciju

Znanstvenica Almira Osmanović Thunström razotkrila je ozbiljne propuste AI modela kreirajući “biksonimaniju” – potpuno izmišljenu bolest s apsurdnim simptomima. Unatoč jasnim parodijskim tragovima, poput autora pod imenom Lažljiv Izgubljenović sa Starfleet Akademije, sustavi kao što su ChatGPT i Gemini počeli su bolest opisivati kao stvarnu. Problem je eskalirao kada su indijski istraživači, oslanjajući se na AI, citirali ovaj lažni rad u stručnom časopisu. Eksperiment je dokazao da AI sustavi kritično brzo pretvaraju dezinformacije u “činjenice”, što otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti korištenja umjetne inteligencije u medicini i znanosti. Bug

Prekjučer (15:00)

Gume u zraku, prsti u tegli

Katsuta slavio na WRC Croatia Rallyju, događaj obilježen i incidentom

Završen je WRC Croatia Rally pobjedom Toyotinog vozača Takumota Katsute, nakon što je favorit Neuville ponovno izletio sa staze. Glavni organizator Daniel Šaškin iznimno je zadovoljan posjećenošću i novim stazama kroz Istru i Primorje, ali je istaknuo i veliku sramotu. Naime, na Grobniku je zabilježena provala u kojoj su ukradeni specifični Toyotini dijelovi, što je Šaškin nazvao činom “tri budale” koji kvari ugled utrke. Unatoč incidentu, cilj je osigurati ugovor s WRC-om do 2030. godine, uz nadu u brzu reakciju Vlade i ministarstva. Sportske, Nova TV

Iako su zbog izlijetanja u petak ostali bez borbe za postolje, Šveđanin Oliver Solberg i Velšanin Elfyn Evans osvojili su važne bonus bodove u nedjelju – Solberg deset, a Evans osam. Pobjedom u Hrvatskoj Katsuta je preuzeo vodstvo u ukupnom poretku Svjetskog prvenstva. Index

Prekjučer (14:00)

Višak sivih stanica, manjak crnih misli

Mit o sretnim neznalicama: Inteligentniji ljudi su zapravo zadovoljniji životom

Iako popularna kultura slavi “blaženo neznanje”, znanstvena istraživanja pobijaju stereotip o nesretnim genijalcima. Analize pokazuju da je viša inteligencija povezana s većim subjektivnim osjećajem dobrobiti (well-beinga). Hrvatski psiholog Denis Bratko ističe da veza nije izravna, već posredna: inteligentniji ljudi u prosjeku imaju bolji socioekonomski status, zdravije navike i duži životni vijek, što izravno pridonosi sreći. Studije potvrđuju da niži IQ često korelira s manje sreće zbog težih životnih okolnosti, dok stereotip o “tužnom mudracu” služi tek kao psihološka obrambena racionalizacija. Index

Prekjučer (13:00)

Don Juani ipak nepoželjni

Istraživanje otkrilo: Broj bivših partnera važan je i ženama

Istraživanje tvrtke Love Honey otkriva da je broj bivših partnera važniji ženama (27%) nego muškarcima (22%). Većina ispitanika, neovisno o orijentaciji, “idealnim” smatra raspon od tri do pet partnera. Zanimljivo je da su mlađe generacije (Gen Z) konzervativnije, preferirajući samo jednog do dva partnera, dok su Baby boomeri najopušteniji s većim brojkama. Stručnjaci ističu da mlađi osjećaju veći pritisak zbog društvenih mreža, dok stariji s godinama prioritet daju emocionalnoj zrelosti i kvaliteti trenutne veze, a ne pukoj statistici iz prošlosti. Index

Prekjučer (12:00)

Od joysticka do radara

FAA traži nove kontrolore leta među gamerima

Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) pokreće kampanju zapošljavanja ciljajući gamere kako bi riješila manjak od 6% kontrolora leta. FAA ističe da vještine iz igara poput Fortnitea – brzo odlučivanje i fokus – savršeno odgovaraju ovom stresnom poslu, uz početnu plaću od 155.000 dolara. Iako je prethodna kampanja privukla 10.000 prijava, spora birokracija i kompleksna obuka rezultirali su s tek 600 polaznika akademije. GAO upozorava da kandidati često odustaju zbog predugog procesa čekanja na posao, što planiraju ubrzati novim mjerama zapošljavanja. Bug

Prekjučer (11:00)

Brze i kratke

  • Nakon prebrojenih 99 posto glasova, Magyarova Tisza imat će 138 mjesta u parlamentu od njih 199, dok će Fidesz dobiti 55 (Index)… 132 mjesta je dovoljno za dvotrećinsku većinu, potrebnu za mijenjanje Orbanovih zakona, Magyar: Srušili smo Orbanov režim i vratili domovinu (tportal)
  • Trump najavio blokadu Hormuškog tjesnaca: Svijetu prijeti novi naftni šok (tportal)
  • Orbanov poraz loša je vijest za Vučića, ali ne i za nas… Iako je Hrvatska imala ok odnose sa susjedima, upravo je Orban bio taj koji je svako malo mahao kartom “velike Mađarske”, one prije Trianonskog mirovnog sporazuma iz 1920., a zakuhao je i spor između MOL-a i Janafa… (Nacional)
  • Umro je Ivan Rimac, poznati hrvatski poduzetnik i otac Mate Rimca (Jutarnji)
  • Jaja iz slobodnog uzgoja sve traženija: Slavonski model daje rezultate (HRT)
Prekjučer (10:00)

Život je kocka, a rat rulet

Uspon tržišta predviđanja: Profit na geopolitičkim krizama

Istraga Guardiana o platformama poput Polymarketa otkriva zabrinjavajući trend klađenja na ratne ishode i političke odluke. Dok platforma tvrdi da pruža precizne podatke, milijunski ulozi na vojni napredak ili sukobe pretvaraju ljudsku patnju u financijski instrument. Javlja se ozbiljan problem manipulacije: korisnici vrše pritisak na novinare i vojne analitičare kako bi prilagodili izvještaje svojim okladama. Uz anonimno odlučivanje o ishodima i interes financijskih institucija, granica između analitike i opasnog “kockanja sa stvarnošću” postaje sve tanja, otvarajući duboka etička i sigurnosna pitanja. tportal

Prekjučer (09:00)

Dvije proslave, jedna nada

Pravoslavlje u usponu dok se čeka kalendarsko pomirenje

Dok tradicionalne zapadne crkve u Njemačkoj gube članove, broj pravoslavnih vjernika premašio je četiri milijuna, prvenstveno zbog migracija. Unatoč prošlogodišnjem jubilarnom zajedničkom slavlju, Uskrs 2026. ponovno se slavi odvojeno zbog razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara te pravila Nicejskog sabora. Iako su papa Lav XIV. i patrijarh Bartolomej I. izrazili snažnu volju za usklađivanjem datuma kao znakom kršćanskog jedinstva, pravoslavne zajednice ostaju vjerne tradiciji. Ipak, sve jači ekumenski dijalog ulijeva nadu da će zajednički termini u budućnosti postati pravilo, a ne iznimka. DW

Prekjučer (01:00)

NASA je pokraj SpaceX-a i ostalih privatnih počela djelovati kao neko socijalno poduzeće...

Veliki korak za NASA-u i dugačko putovanje za četvero odvažnih, no mali korak za sve nas ostale

Astronauti su ratove, religije i nacije ostavili iza sebe. Pričali su u čovječanstvu, o ljudskoj vrsti, o našem jedinom domu okruženom smrtonosnom ništavilu nesagledivih proporcija svuda oko nas. Njihova visina zadatka kao da je bila proporcionalna visini koju su postigli i koja se na kraju pretvorila u udaljenost koja je izbrisala i sam pojam visine koji nam je kao Zemljanima urođen.  Ta internacionalna posada Artemisa II ujedno je bila i moralna slika neke druge Amerike, one koja je nekim čudnim načinom udaljena, time i izuzeta od fokusa njenog samoprozvanog imperatora koji vodi privatne ratove i prijeti uništavanjem njemu neshvatljivih civilizacija. I tu moralnu sliku držali su ljudi s „plaćom prosječnog državnog službenika“. Zoran Stajčić za Ravno do dna

Prekjučer (00:00)

Viktorov posljednji ples

Izbori u Mađarskoj: Orbán priznao poraz, Fidesz debelo zaostaje za Tiszom

Mađarska proživljava povijesnu prekretnicu nakon rekordne izlaznosti od 77,8 %. Prema privremenim rezultatima, oporbena stranka Tisza, predvođena Péterom Magyarom, ostvarila je trijumfalnu pobjedu s predviđenih 136 mandata, čime osigurava dvotrećinsku većinu u parlamentu. Fidesz je osvojio 56 mandata. Nakon 16 godina vlasti, Viktor Orbán je telefonski priznao poraz i čestitao Magyaru. Dok su predizborne ankete najavljivale smjenu vlasti, prvi službeni podaci potvrdili su drastičan pad Fidesza. Dok se glasovi još zbrajaju, centar Budimpešte slavi uz veliki techno party ispred parlamenta, simbolizirajući kraj jedne političke ere uz ritmove promjene. Jutarnji

  • Péter Magyar, bivši član Fideszove elite i suprug bivše ministrice, pretvorio se od Orbánovog obožavatelja u njegovog političkog krvnika. Iskoristivši duboko poznavanje sustava i gnjev javnosti zbog korupcijskih afera, Magyar je pokretom Tisza razbio dugogodišnju apatiju. Njegov program temeljio se na borbi protiv korupcije i deblokadi EU fondova, iako zadržava oprezan stav prema Ukrajini. Kao „insajder“ koji je odlučio progovoriti, Magyar je biračima ponudio ono što stara oporba nije mogla – razbijanje Fideszovog monopola na nacionalni identitet. Za Mađare on nije svetac, već nužna promjena nakon 16 godina stagnacije. tportal
  • Povijesni poraz Viktora Orbana snažno odjekuje izvan granica Mađarske, tresući temelje desničarskih pokreta od Rusije do Trumpova MAGA tabora (Index)
  • Plenković: Čuo sam se s Magyarom i čestitao mu na uvjerljivoj pobjedi (Index)
  • Vojković: Orban nije pao zbog ideologije, pao je zbog kobasica – mađarska valuta, forinta, izjedena je inflacijom, standard je pao. Automobili mađarskih tablica ispred naših trgovačkih centara (nekad je bilo obratno)… a nije da smo jeftini (Index)
Nedjelja (23:00)

Brze i kratke

  • Trump: BLOKIRAMO Hormuz, mogu uništiti Iran. Iranska garda: Prolaz je otvoren za civile (Index)
  • Rekordna izlaznost u Mađarskoj, do 18:30 glasalo je 77,8 posto birača (HRT), prema istraživanju javnog mnijenja stranka Tisza Pétera Magyara osvojila je 55,5 posto glasova, dok se predviđa da će Fidesz Viktora Orbána dobiti 37,9 posto, nije bilo izlaznih anketa (Index)
  • Webb i Hubble udružili snage i razotkrili dosad neviđene detalje Saturna (Bug)
  • Užas kod Velike Gorice: Žena skočila sa zgrade, u stanu pronađena mrtva maloljetnica (N1)
  • Cannes: Poljski, bugarski, ruski i rumunjski film u konkurenciji za Zlatnu palmu, ali ne i hrvatski (Nacional)
Nedjelja (22:00)

Kad neuroni odu na "team building"

Svi putovi vode u 5-HT2A: Velika analiza psihodeličnog mozga

Najveća međunarodna meta-analiza (2026.) potvrdila je da LSD, psilocibin, DMT, meskalin i ayahuasca, unatoč različitoj kemiji, proizvode identičan funkcionalni „potpis” u mozgu. Umjesto potpunog kaosa, ovi psihodelici privremeno uklanjaju barijere između izoliranih moždanih sustava. Glavni učinak je povećana komunikacija između regija za obradu osjeta i onih za visoko kognitivno razmišljanje, dok se unutarnja disciplina pojedinih mreža tek blago smanjuje. Ovo „prespajanje” putem 5-HT2A receptora potiče neuroplastičnost, otvarajući prozor za terapijsku promjenu, čime se mistika konačno zamjenjuje preciznim biološkim nacrtom funkcioniranja svijesti. Igor Berecki za Bug

Nedjelja (21:00)

Društvo s ograničenim rokom trajanja (zdravlja)

Za neka zanimanja liječnički pregledi su obavezni

Liječnički pregledi u Hrvatskoj zakonska su obveza za niz skupina radi opće sigurnosti. Radnici na rizičnim poslovima (visina, buka, teški strojevi) prolaze preglede pri zapošljavanju i periodično, uz trošak poslodavca ili HZZO-a. Profesionalni vozači (C, D, H kategorije) provjeravaju sposobnost svakih pet godina, dok vlasnici oružja prolaze stroge psihofizičke testove. Obveza obuhvaća i sportaše (godišnje ili svake dvije godine), učenike strukovnih škola te vojne novake. Cilj je ranim otkrivanjem zdravstvenih promjena spriječiti nesreće, dok se ujedno raspravlja o uvođenju obveznih sistematskih pregleda za sve građane. Poslovni

Nedjelja (20:00)

Teolog asfalta

Svećenik koji ruši stereotipe: Lovrić o strahu, sustavu i hrabrosti da bude drugačiji

Svećenik Željko Lovrić u emisiji Nedjeljom u 2 predstavio je viziju Crkve kao utočišta topline, a ne hladnog sustava. Otvoreno govoreći o djetinjstvu bez oca, ljubavi prema psu Danteu i sumnjama, Lovrić je istaknuo važnost pomaganja marginama: od organiziranja koncerata za gluhu djecu do otvaranja psihološkog savjetovališta u župi. Iako zagovara stroge moralne stavove poput onog o pobačaju, njegov pristup krši pravila – odustaje od uštogljenosti, priznaje ljudsku ranjivost i poručuje da je biti “nestašan” unutar sustava nužno kako bi se ostalo vjerno idealima dobrote i autentičnosti. HRT Napisao je i knjigu “Planina suza bogova” (Vjerujem)

Nedjelja (19:00)

Pogled s leđa na trendove

Odobrile guze: Nestašni marketing ili seksizam naš svagdašnji?

Prvi članak analizira “mischief marketing” kao strategiju koja autentičnošću i kršenjem pravila (poput Ryanaira) osvaja pažnju u moru oglasa. S druge strane, kampanja Europe 92 “Odobrile guze” praktični je primjer takve „nestašnosti”. Dok u tekstu na Poslovnom slave odmak od uštogljenosti radi emocionalne povezanosti, portal Libela na kampanju gleda kritički. Spajajući te dvije perspektive, vidimo da brend koristi sirovu iskrenost (fokus na tijelo bez filtera) kako bi postigao prepoznatljivost, ali pritom svjesno pleše po rubu seksizma. Ono što marketing naziva “optimalnom neusklađenošću”, kritika vidi kao recikliranje starih stereotipa pod krinkom inovativne ravnopravnosti.

Nedjelja (18:00)

Čiji su kompjuteri snažniji, snažnija mu ekonomija

Ekonomski analitičari predlažu BDP zamijeniti novom mjerom – bruto domaćom inteligencijom

U 2026. godini umjetna inteligencija više nije novitet, već strateška imovina. Analitičari Morgan Stanleya uvode koncept Bruto domaće inteligencije (BDI), novog mjerila nacionalne konkurentnosti zasnovanog na procesorskoj snazi i infrastrukturi. Podaci otkrivaju dramatičnu globalnu neravnotežu: SAD kontrolira čak 75% svjetskih AI resursa. Dominacija američkih korporacija je tolika da cijela Kina raspolaže računalnim kapacitetom koji je tek na razini jedne tvrtke, Oraclea. Dok “hyperscaleri” ulažu bilijune dolara, investitori prestaju cijeniti prazna obećanja o AI-ju i traže isključivo dokaze o konkretnoj monetizaciji i infrastrukturi. Bug

Nedjelja (17:38)

Jurila automobilom 176 km/h da joj ne zagore kolači u pećnici

Nedjelja (17:00)

Brze i kratke

  • Trećina irskih benzinskih postaja ostala je bez goriva, policija prati kolone cisterni s naftom, a dio ključnih autocesta u zemlji i dalje je zatvoren zbog prosvjeda protiv rasta cijena goriva koje je izazvao rat na Bliskom istoku, hitne službe bez goriva za intervencije (Jutarnji)
  • Američki mediji objavili su ovih dana da su iranske snage do primirja koristile satelitske snimke kineske tvrtke MizarVision, poboljšane umjetnom inteligencijom, kako bi preciznije ciljale američke vojne instalacije diljem Bliskog istoka. Riječ je o snimkama koje koriste automatizirano prepoznavanje i označavanje objekata, što omogućuje operaterima da identificiraju baze, opremu i infrastrukturu u minutama umjesto satima (tportal)
  • Cijene nekretnina otišle u nebo, Hrvatska prednjači među europskim zemljama (Nacional)
  • Velika izlaznost u Mađarskoj: Više od polovice od 7,53 milijuna birača glasalo je do 13 sati u nedjelju na parlamentarnim izborima (tportal)
  • Prema posljednjem popisu iz 1996. godine, u Jadranu je bilo zabilježeno 407 vrsta riba. U proteklih 30 godina u more je ušlo čak 48 novih vrsta, koje su stigle ili iz Crvenog mora preko Sueskog kanala ili iz Atlantskog oceana kroz Gibraltar, posebno zabrinjava promjena temperature (N1)
  • Što krov skriva? Upozorenje iznad naših glava koje ne smijemo ignorirati: U mnogim se višekatnicama, pogotovo izgrađenim u 19. i početkom 20. stoljeća, kriju slabosti koje mogu odlučivati o životu i smrti u slučaju potresa (Zgradonačelnik)
Nedjelja (16:00)

Zbogom državnoj sisi, dobrodošao ChatGPT

Tržišta ponekad griješe, no kako stoje stvari s državama?

Ekonomist Clifford Winston u svom finalnom djelu poručuje: državne intervencije (poput antimonopolskih zakona i licenci) češće štete nego što pomažu. Kroz desetljeća istraživanja, Winston dokazuje da su tehnološki napredak i tržišna konkurencija – a ne birokracija, pravi lijek za visoke cijene i manjak informacija. Dok država kaska s presudama protiv Googlea, AI već nudi bolja rješenja. Unatoč empirijskim dokazima o neučinkovitosti subvencija i štetnosti regulacija, Winston strahuje da akademska zajednica, uljuljkana u teorije i državne proračune, ostaje slijepa na moć slobodnog tržišta. Nada ostaje na studentima. Darko Oračić za Ekonomski lab

Nedjelja (15:00)

Nemamo kristalnu kuglu, ali...

Što nas čeka do kraja desetljeća: Kvantni skokovi, robotske ruke i Mjesec kao nova vikend-destinacija

Web stranica FutureTimeline predviđa budućnost temeljeći svoje projekcije na aktualnim znanstvenim istraživanjima, tehnološkim trendovima i društvenim promjenama. Razdoblje od 2020. do 2029. godine prikazano je kao era svemirskih rekorda (misije na Mars, baze na Mjesecu), revolucije u medicini (mRNA cjepiva protiv raka, genske terapije) i digitalne dominacije (GPT-4, kvantna računala od milijun kubita). I dok nas 2026. čeka Grand Theft Auto VI i završetak Sagrade Famílije, do kraja desetljeća suočit ćemo se s nestankom Titanica, koji će se raspasti na dnu oceana, i prvim slučajevima ponovnog oživljavanja izumrlih životinja.

Nedjelja (14:00)

Politiku ipak nisu izmislili ljudi

Istraživali dvije frakcije zajednice čimpanzi i svjedočili bratoubilačkom ratu

Dugogodišnje istraživanje u Ugandi zabilježilo je rijedak i nasilan raspad najveće poznate zajednice čimpanzi na dvije suprotstavljene frakcije. Iako su desetljećima surađivali, proces polarizacije doveo je do smrtonosnih napada u kojima je stradalo najmanje 20 jedinki (6 odraslih mužjaka i 14 mladunčadi). Znanstvenici su identificirali tri faze: naglu polarizaciju, izbjegavanje te konačnu agresiju. Rezultati sugeriraju da društvena napetost i borba za moć mogu izazvati kolektivno nasilje čak i uz obilje hrane, što pruža novi uvid u evolucijske korijene ljudskih sukoba. Ars Technica

Nedjelja (13:00)

Evolucija u rikverc

Pretjerano korištenje AI-a nam pegla mozak: Možda postajemo brži, ali zato postajemo gluplji

Tekst na Bugu istražuje fenomen kognitivne atrofije uzrokovane pretjeranim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju. Autor prenosi iskustva korisnika koji, nakon šest mjeseci korištenja alata poput ChatGPT-a, više ne znaju samostalno sastaviti e-mail ili riješiti programerski problem bez tuđe “asistencije”. Za razliku od kalkulatora koji mijenja samo aritmetiku, AI eksternalizira sam proces razmišljanja i strukturiranja misli. Alarmantno je što alat postaje prvi instinkt čak i u duboko osobnim situacijama. Zaključak je gorak: postajemo produktivniji, ali individualno manje sposobni, čime stvaramo opasnu ovisnost o tehnologiji koja nam “prodaje natrag” našu vlastitu inteligenciju.

Nedjelja (12:00)

Shut down computer

Denis & Denis se oprostili koncertom u Laubi: Kraj 42 godine dugog putovanja

“Stisnut ćemo se nekako i vratiti u 80-e”, riječi su kojima je Marina Perazić u petak navečer otvorila oproštajni koncert kultne grupe Denis & Denis u prepunoj Laubi, priredivši dostojan oproštaj od glazbene priče duge 42 godine. Od “Sobe 23” do “Programa tvog kompjutera”, “Kolačića”, pjesme inače iz Marinine solo karijere te ponovne izvedbe “Oaze snova” na bisu, na zahtjev publike, stihovi su neprestano odjekivali Laubom. Muzika… krajem ožujka oprostili su se i od riječke publike. Torpedo

Nedjelja (11:00)

Brze i kratke

  • Propali pregovori Irana i SAD-a, Iran: Nerazumni zahtjevi Sjedinjenih Država uzrokovali su propast pregovora (Index)
  • Mađari izlaze na birališta: Orbanu peti mandat ili kraj vladavine? (N1)
  • Pavleku se gubi svaki trag, više nije ni u Kazahstanu? U družavama koje nisu članice EU postupak izručenja je složeniji i puno sporiji… (Jutarnji)
  • Zaplovio prvi komercijalni brod s pogonom na amonijak (Mreža)
  • Čovjek za kojeg tvrde da je Satoshi Nakamoto, tvorac bitcoina: Nisam Satoshi, ali sam u kriptografiji i online privatnosti prisutan od 90-ih (tportal)
Nedjelja (10:00)

Njemu sve treba crtati

Zašto je AI postao vrhunski ulizica i kako ga natjerati da se napokon ponaša ko čovjek

Korisnike sve više iritira ulizivački ton AI alata, no iza pretjeranog laskanja stoji profit – developeri žele da se uz chatbot osjećate pametno kako biste ga više koristili. Ipak, “lažna empatija” može se suzbiti preciznim uputama. Umjesto automatskog slaganja, od AI-ja treba tražiti da ospori vaše pretpostavke i prednost dade točnosti, a ne laskanju. Ključ je u postavljanju jasnih granica na početku razgovora: tražite konstruktivan i suradnički ton bez pretjeranih pohvala. Budite spremni povremeno ponoviti upute jer AI, baš kao i svaki “novi kolega”, s vremenom može zaboraviti pravila ponašanja. tportal

Nedjelja (09:00)

Da je to takva sreća, Austrijanci bi piliće uzgajali u Beču

Udruga traži hitnu zabranu megaprojekata industrijskog peradarstva u četiri hrvatske županije

Udruga Prijatelji životinja uputila je dopis Vladi zahtijevajući da se planirani megalomanski projekti uzgoja i prerade peradi u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj proglase neprihvatljivima. Upozoravaju na katastrofalne kumulativne učinke na okoliš, poput zagađenja voda, ogromnih količina amonijaka i nesnosnog smrada. Ističu da se projektima manipulira prijavljivanjem odvojenih faza kako bi se izbjegla cjelovita procjena utjecaja na okoliš, što je protivno pravu EU-a. Umjesto izvozno orijentirane masovne proizvodnje koja troši pitku vodu i stvara tone otpada, udruga zagovara održive poljoprivredne modele koji štite zdravlje građana i resurse. Klikaj

Nedjelja (01:00)

Slušaj čovjeka koji nam je uvalio kolačiće, valjda zna što se peče u AI kuhinji

Smrt klasičnog interneta: AI agenti preuzimaju surfanje, dok se tromi sustavi uzalud bore

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

Nedjelja (00:00)

Džabe nam avioni, ako nema tko ispeći lignje

Hrvatski turizam 2026: Tržišna stabilizacija uz kritičan manjak radne snage

Hrvatski turizam proživljava transformaciju: umjesto nekadašnjih auto-gostiju, sada dominiraju zračni putnici veće platežne moći (SAD, UK, Skandinavija). Ipak, sezona 2026. nosi neizvjesnost zbog geopolitičkih napetosti i gospodarskog usporavanja Njemačke, što rezultira “last-minute” rezervacijama. Ključni izazov ostaje kronični nedostatak radne snage. Unatoč velikom broju stranih radnika, procjenjuje se da će ove godine trebati dodatnih 5.000 sezonaca više nego lani. Najtraženiji su i dalje konobari, kuhari i čistači, a deficit kadrova ugrožava rad ugostiteljskih objekata unatoč stabilizaciji tržišta nakon pandemijskog buma. Poslovni

Subota (23:00)

Brze i kratke

  • Porezi i ratovi guraju cijene u nebo, dizel pod najvećim udarom (Lider)
  • U nepuna tri mjeseca 104.000 građana otvorilo besplatan račun u banci (N1)
  • Ivo Goldstein: Izglasavanjem smrtne kazne izraelska država je izgubila svoje najsnažnije oružje – demokratske atribute (Nacional)
  • Milanović je bio dobro raspoložen: Obišao štandove na Obrtničkom gastro festu u Koprivnici, virio u čašice, kušao i kolače (Večernji, Klikaj)
  • Instagram uvodi uređivanje komentara, ali uz vremensko ograničenje (Bug)
  • Posljednja anketa pred izbore u Mađarskoj: Tisza uživa podršku 52 posto birača, dok Fidesz-KDNP ima 39 posto (Index)
Subota (22:00)

Stranka koja voli sve što vole mladi (ali samo ako prođu prag)

Krušelj: Objektivno gledano, politički liberalizam u Hrvatskoj doista nema šansi za ponovni uzlet

Hrvatsko je biračko tijelo rascijepljeno između desnih i lijevih opcija, tako da ne može dobiti podršku koja bi HSLS-u omogućila da ozbiljnije odlučuje o formiranju vlasti i smjerovima hrvatskog razvoja. Prosječni građanin ne cijeni liberalne opcije kojima bi glavne točke trebale biti političke, ekonomske, manjinske, vjerske, seksualne i sve ostale slobode. Dokaz je tome i činjenica da izvorni HSLS u sebi sadrži i pojam „socijalno“, jer je strahovao da je čisti liberalizam odmah osuđen na propast. Građani, naime, svoju naklonost dijele između nacionalističke retorike i populističkih mjera, što je HDZ doveo gotovo do savršenstva, s jedne strane, ili socijalnih programa i građanskih vrijednosti, na kojima bi se barem trebao zasnivati SDP, s druge. HSLS u tome jednima ili drugima, ovisno o ponudi, može postati manjinski partner samo ako je to brojčano nužno. Željko Krušelj za Danicu podsjeća na nedavni Hrebakov ultimatum za ostanak u koaliciji.

Subota (21:00)

Simbolično

Mađarski apsurdi: Milijunski kružni tokovi i šetnice bez šuma

U Mađarskoj se nižu bizarni građevinski projekti financirani novcem Europske unije, poput kružnog toka od 1,25 milijuna eura kod Zalaegerszega koji vodi – nikamo. Dok premijer Viktor Orbán retorički napada Bruxelles, njegova vlada istovremeno povlači milijarde za projekte koji često ostaju nedovršeni ili besvrhoviti, poput „šetnica kroz krošnje“ bez ijednog stabla. Kritičari i istraživači upozoravaju da je takav sustav „lova na rentu“ stvorio najkorumpiraniju državu EU, gdje se europskim sredstvima umjesto razvoja financira politička lojalnost i megalomanija, dok ključna infrastruktura godinama čeka na realizaciju. CNN, Index

Subota (20:00)

O, kako tužnih ljubavi ima, baš nešto razmišljam...

Dežulović: Zbogom, Žeki

Bila je to naša mala igra, naš tajni tango argentino, osam koraka naprijed, ocho – plava koverta, tvoja tužba, prvo ročište, moj iskaz, tvoj odvjetnik, pa tvoj iskaz, moja odvjetnica, sudski zapisnik – a onda sinkopa, prvostupanjska presuda, gancho, okret, tvoja žalba na presudu i sve ispočetka, lice uz lice, sjedinjeni u jedno tijelo, kao “izraz onoga što pjesnici pokušavaju izraziti riječima”, kao “vjera da borba može biti svetkovina”, kako je naš tango jednom zapisao Jorge Luis Borges.

Kažu mi prijatelji, pobijedio si, ali meni, Žeki, ovo je Pirova pobjeda, moja bitka kod Herakleje, nakon koje se kući vraćam sam, “bez ijednog vojnika”, bez tebe, bez sebe: ja sam ostao tamo, na onoj našoj klupi na drugom katu, poput napuštenog psića, čekajući da se pojaviš na dnu hodnika sva u plavom, pa da se otvore vrata naše sobe 29 i začuje glas sudske službenice, “Markić, Dežulović” Boris Dežulović za Novosti.

Subota (19:00)

Preko rada do nagrada

Smiljan Radić Clarke: Arhitekt koji ne priznaje stilove

Svjetski poznati čileanski arhitekt hrvatskih korijena, Smiljan Radić Clarke, dobitnik je prestižne Pritzkerove nagrade (arhitektonskog Oscara). Iako ga domaća javnost često povezuje s bračkim podrijetlom, Radić sebe definira kao Čileanca koji arhitekturi pristupa beskompromisno i radikalno, izbjegavajući pojam “stila” kao sinonim za dosadu. Njegov rad u Hrvatskoj obilježava staklena instalacija “Kapi” na Krku, a trenutno razvija projekt hotela u Bolu na Braču. Kritičan je prema slijepom kopiranju tradicije, smatrajući da takav pristup rađa “lažnu arhitekturu”. Njegov mali studio od petero ljudi teži strogosti i fleksibilnosti, pretvarajući specifična ograničenja u umjetnost. U razgovoru za Večernji

Subota (18:00)

Što je Pelješcu most, to je Paromlinu luster

Projekt Paromlin u punom zamahu: Stiže rasvjeta vrijedna dva milijuna eura

Tvrtka RANDOM d.o.o. iz Solina, poznata po radu na Pelješkom mostu, opremit će novi društveno-kulturni centar Paromlin sustavom od preko 20.000 rasvjetnih tijela. Kao jedini ponuditelj, tvrtka je osigurala posao vrijedan 2,1 milijun eura uz sedmogodišnje jamstvo. Projekt Paromlin, težak 76 milijuna eura, bit će prvi klimatski neutralni javni objekt u Zagrebu s knjižnicom, dvoranama i garažom. Izgradnja se izvodi specifičnom metodom “odozgo prema dolje”, a završetak ovog hibridnog prostora od 36.000 kvadrata očekuje se početkom 2027. godine. Jutarnji, još jedan noviji Jutarnji

Subota (17:00)

Brze i kratke

  • Opet na Zemlji: Što će sada biti s astronautima Artemisa II? Posada ove misije je provela manje vremena u Svemiru nego astronauti prije njih, utjecaj na zdravlje vjerojatno minimalan. Ispunjavaju uvjete i za iduće misije: Artemis III 2027. i Artemis IV planiran za 2028, na kojem će ponovno spustiti posadu na Mjesec (tportal)
  • Starmer: Dosta mi je toga da obiteljima rastu računi zbog poteza Trumpa ili Putina (Index)
  • U crnom Pavlekovu notesu nema samo mame Kostelić; novac se dijelio šakom i kapom, popis je gadljiv (Slobodna)
  • Sljeme dva tjedna nakon oluje: Šuma razorena, sanacija u tijeku (Index)
  • Operna pjevačica Dunja Vejzović: Ako je Thompson počasni građanin Raba, ja ne želim biti. Vraćam titulu (Index)
Subota (16:00)

Znanost blista, perilica vrišti

Tekstilne baterije: Budućnost koju ne želite staviti u perilicu

Znanstvenici su razvili rastezljivu i prozračnu litij-ionsku bateriju u obliku tkanine, namijenjenu integraciji u sportsku odjeću. Zahvaljujući specifičnom “rupičastom dizajnu”, materijal je elastičan i propušta zrak, zadržavajući stabilan napon čak i pri gužvanju. Ipak, praktičnost je upitna: majica-baterija bi zbog težine metala (aluminij, bakar) i kemikalija bila iznimno teška, a pitanje njezine izdržljivosti u perilici ostaje neodgovoreno. Kao i mnogi hibridni izumi prije nje, poput solarnih klupa koje skupljaju hrđu, ova “pametna” majica zasad više impresionira na papiru nego na tijelu. Nenad Raos za Bug

Subota (15:00)

Tko pod drugim jamu kopa...

Povijesni izbori u Mađarskoj, kampanja obilježena masovnom upotrebom AI-a i dezinformacija

Dok ankete predviđaju pobjedu stranke Tisza Petera Magyara, Orbanov Fidesz gubi tlo pod nogama zbog skandala: od zloupotrebe policije protiv oporbe i kupovine glasova, do ekoloških incidenata i rastrošnosti elite (zlatne četke u Narodnoj banci). Dodatni udarac su snimke koje razotkrivaju Orbanovo dodvoravanje Putinu, dok kampanja kulminira apsurdnim tvrdnjama o ukrajinskom uplitanju. Pitanje je hoće li strah od “vanjskih neprijatelja” nadvladati želju za promjenom. DW

Subota (14:00)

Škljoc koji je obišao svijet

Najbolje fotoreporterske fotografije: Svijet uhvaćen u mraku i svjetlu

Ovogodišnji World Press Photo Contest okupio je rekordnih 3.747 fotografa iz 141 zemlje, koji su kroz 57.376 radova dokumentirali stanje našeg planeta. Natjecanje je podijeljeno u šest regija i tri kategorije, a pobjedničke fotografije variraju od dirljivih trenutaka suživota do surove stvarnosti sukoba.

Među najistaknutijim radovima su:

  • Afrika: Premještanje slonova u Južnoj Africi i nježni prizori iz baletne škole u Joburgu.
  • Azija i Oceanija: Potresni kadrovi terorističkog napada na Bondi Beachu i rijetka snimka goleme pande u divljini.
  • Europa: Brutalne posljedice ruskih napada na Kijev nasuprot tehnološkom optimizmu “socijalnog robota” Emme.
  • Amerika: Napeti trenuci s prosvjeda na Columbiji i portreti autohtonih naroda.

PetaPixel… neke fotografije su potresne i ne baš najugodniji prizori.

Subota (13:00)

Džentlmen u odijelu, gangster u duši

Peaky Blinders: Besmrtnik – oproštaj od britanske sage koja je Tommyja Shelbyja pretvorila u ikonu

Serija je 2018. osvojila BAFTA-u za najbolju dramsku seriju, četvrta sezona bila je najgledanija drama drugog programa BBC-ja u 2017. s prosjekom od 3,3 milijuna gledatelja. Zbog Netflixa Tommy Shelby postao je figura koja se prepoznaje i izvan serije, od frizure i odijela do čitave ikonografije koju je popularna kultura brzo pretvorila u proizvod. Serija je inspirirala i tematska vjenčanja, turističke rute, a već za premijeru pete sezone u Birminghamu bilo je prijavljeno više od 75 tisuća ljudi. Radnja filma smještena je u 1940., u trenutak kada rat više nije daleka povijesna kulisa nego neposredna stvarnost, a Tommy iz samoizolacije izlazi kao čovjek koji više ne upravlja svijetom oko sebe s nekadašnjom sigurnošću. Uto je zanimljivija odluka scenarista da priču o ocu i sinu veže uz ratni i politički kontekst. U seriji su političke zavjere, obiteljski problemi s jedne, i savezi s druge strane imali vremena da se postepeno talože. Ovdje se važni odnosi postavljaju, zaoštravaju i rješavaju u mnogo kraćim razmacima. Film ima jasnu svrhu i ne luta, ali često djeluje kao da preskače one dijelove u kojima bi likovi trebali dobiti dodatnu razradu. Recenzija na Bugu

Subota (12:00)

Smiješak za carinu

Digitalna revolucija na granicama: EES sustav u punom pogonu (i gužve)

Hrvatska je, uz ostatak EU-a, započela punu primjenu Entry/Exit sustava (EES). Novi sustav prikuplja biometrijske podatke (lice i otisci prstiju), čime se staje na kraj lažnim ispravama i kriminalu. Iako ministar Božinović ističe digitalni iskorak, putnici se suočavaju s čekanjima; kontrole traju oko 70 sekundi, a na Bajakovu su od jučer zabilježeni višesatni zastoji. Policija gužve planira ublažiti mobilnim uređajima, dok sustav već bilježi rezultate – samo u jednom danu odbijeno je više od 3200 ulazaka zbog prekoračenja boravka. Od lipnja se očekuju i nova pravila o azilu. Index

Subota (11:00)

Brze i kratke

  • U Pakistanu danas počinju mirovni pregovori između SAD-a i Irana, pregovori Izraela i Libanona u utorak (Novi list), Trump dao novi ultimatum Iranu (Index)
  • Kremlj priznaje i svjestan je da bi Fidesz, stranka Viktora Orbana, mogla izgubiti vlast u nedjelju (Jutarnji)
  • U većinom topliju subotu dopodne lokalno malo kiše, zatim sunčanije (HRT)
  • Društvene mreže u 2025. koristilo je 89 % mladih u EU (Mreža)
  • Ovog tjedna obilježen Svjetski dan Roma: Osam milijuna eura ulaganja, ostaje problem segregacije (HRT)
Subota (10:00)

Dobrodošli natrag, Mjesečari

Završila misija Artemis II: Astronauti se sretno vratili na Zemlju

Astronauti Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen sletjeli su u 2 sata i sedam minuta prema našem vremenu u Tihom oceanu blizu San Diega, završivši svoju gotovo 10-dnevnu misiju, prvu u kojoj su ljudi putovali oko Mjeseca u više od 50 godina, piše Jutarnji. U originalnom videu prijenosa staviti oko 1 sat i 28 minuta ako želite vidjeti ulazak kapsule u atmosferu. Do Tihog oceana kapsula je stigla nakon napetog 13-minutnog pada kroz Zemljinu atmosferu, uz toplinsko trenje koje je temperaturu na vanjskoj površini letjelice dovelo do usijanih 2760 Celzijevih stupnjeva. Pred kraj su se aktivirali padobrani koji su usporili slijetanje na oko 25 km/h. Dočekali su ih spasilački timovi. Index

Subota (09:00)

Naša 'Željezna lady'

Potresna ispovijest Jadranke Kosor: Odrastanje uz nasilje i neotvorena pisma

U dokumentarnom serijalu “Varoški amarcord”, bivša premijerka Jadranka Kosor otkrila je traumatične detalje djetinjstva obilježenog obiteljskim nasiljem, vršnjačkim maltretiranjem i očevim odbacivanjem. Prisjetila se mučnih scena zlostavljanja majke, ubojstva ljubimca te pokušaja seksualnog uznemiravanja od strane očuha kojeg je sama izbacila iz kuće. Posebno bolno svjedočanstvo ticalo se pisama upućenih ocu koji se nikada nije odazvao pozivu na maturalni valcer. Jednog je dana dočekala velika kuverta iz koje su ispala sva pisma koje mu je godinama slala, i to neotvorena i nepročitana. Unatoč teškoj prošlosti, mir je pronašla u krugu obitelji i simboličnom “kultu gibanice”, završivši svoju priču plesom koji je čekala cijeli život. Večernji, HRT

Subota (01:00)

Mali korak za čovjeka, ali golem račun za Elona Muska

Radonić: Do kraja desetljeća ljudi na Mjesecu, a u sljedećem lete do Marsa

Edukator i popularizator znanosti, autor kultne radijske emisije Andromeda, koja upravo slavi 30. rođendan, Ante Radonić gostovao je u Razgovoru s razlogom. Radonić ističe da svemir ostaje golema nepoznanica jer poznata materija čini tek 5 % njegova sastava, dok ostatak predstavljaju misteriozna tamna materija i energija. Najavljuje siguran povratak ljudi na Mjesec do kraja desetljeća, uz napomenu da bi Kina mogla prestići SAD zbog stabilnije strategije i budžeta. Naglašava ključnu ulogu privatnih tvrtki poput SpaceX-a u tehnološkom napretku te upozorava na važnost rješavanja svemirskog prava. Zaključno, Radonić objašnjava nužnost sustavnog praćenja opasnih asteroida kako bismo na vrijeme mogli skrenuti njihovu putanju i zaštititi Zemlju. HRT

Subota (00:00)

Od binga i briškule se ne živi (a i dom treba platiti)

Demografska kriza: Izazovi skrbi za sve starije stanovništvo u Hrvatskoj

Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim starenjem: udio osoba starijih od 65 godina dosegnuo je 23,3%, uz nepovoljan omjer radnog stanovništva. Tradicionalna obiteljska skrb više nije održiva, a kapaciteti javnih domova (pokrivaju tek 3,4% populacije) nedostatni su. Iako država i gradovi grade nove centre, ključni problemi ostaju visoki operativni troškovi (ekonomska cijena do 1700 € naspram mirovine od 611 €) i kritičan deficit stručnog kadra. Bez sustavnih javnih subvencija i strateškog zapošljavanja, novi objekti riskiraju cjenovnu nedostupnost ili nemogućnost pružanja usluge. Poslovni

Petak (23:00)

Brze i kratke

  • U malom mađarskom selu Felcsút, skromna kućica Viktora Orbána trebala bi simbolizirati njegovu povezanost s narodom, no uoči izbora koji bi mogli uzdrmati njegovu dugogodišnju vlast sve više dolazi u fokus raskorak između te slike i stvarnosti obilježene optužbama za korupciju, ekonomskim problemima i padom potpore birača… priča o izgradnji stadiona s više mjesta nego što selo ima stanovnika… (tportal)
  • Zagreb kreće s radovima na obnovi infrastrukture, prvo kreću radovi u Ulici grada Vukovara od Ozaljske ulice do Savske ceste, a u najavi je i rekonstrukcija nadvožnjaka Zagrebačka avenija – Selska cesta (Dnevnik, Nacional)
  • Potkraj ožujka 75.931 nezaposlen, najniže od rujna lani (HRT)
  • Varteks je sravnjen sa zemljom, na mjestu nekadašnjeg tekstilnog diva nastaje trgovački kompleks s hipermarketom i 430 parkirnih mjesta (Jutarnji)
  • Usred vožnje promijenio rutu i odvezao tramvaj u spremište: ‘Idem doma, nije mi došla zamjena’ (24 sata)
Petak (22:00)

Misija na rubu usijanja

Posada misije Artemisa II se vraća kući: Toplinski štit kao jedina brana od katastrofe

Povratak misije Artemis II ovisi isključivo o toplinskom štitu od materijala Avcoat, jer kod re-entryja nema mjesta za rezervni plan. Iako je na prethodnoj misiji štit neočekivano pucao i gubio komade, NASA-ina istraga otkrila je krivca: nakupljanje plinova unutar materijala zbog specifične „skip entry“ putanje. Unatoč kritikama i manjoj poroznosti novog štita, NASA tvrdi da su astronauti sigurni. Umjesto redizajna koji bi odgodio projekt, odlučili su promijeniti kut ulaska u atmosferu kako bi smanjili pritisak i osigurali da se kapsula, umjesto u prah, pretvori u uspješan povratak kući. Nat Geo. Očekuje se da će kapsula Orion pasti u Tihi ocean, blizu obale San Diega, nešto poslije 20:00 sati po istočnom vremenu (EDT), odnosno oko 2 ili 3 sata u noći po našem. Sve se može pratiti uživo putem NASA-inog Youtube kanala

Petak (21:00)

Školjka koja je progutala filter

Plemenita periska: Najveći jadranski čistač pred izumiranjem

Plemenita periska, endemski div Mediterana, u Jadranu je kritično ugrožena s procijenjenih svega 30 preostalih jedinki. Ova fascinantna školjka, koja može narasti preko pola metra, ključna je za ekosustav jer filtrira do 1500 litara mora dnevno. Unatoč strogoj zaštiti od 1977. godine, ugrožavaju je ljudski faktor, zagađenje i smrtonosni parazit Haplosporidium pinnae. Iako je specifična po stvaranju crvenkastih bisera i hermafroditizmu, niska ekološka svijest i ilegalno vađenje i dalje prijete njezinom opstanku, dok izolirani Riječki zaljev ostaje jedno od njezinih posljednjih utočišta. Green

Petak (20:00)

Repao je rock

Umro je Afrika Bambaataa, jedan od utemeljitelja hip-hop kulture

Rođen kao Lance Taylor u Bronxu kao dijete imigranata s Jamajke i Barbadosa, Bambaataa je odrastao tijekom razdoblja pokreta za oslobođenje crnaca. Godine 1973. suosnovao je Universal Zulu Nation, međunarodnu hip-hop organizaciju posvećenu podizanju svijesti. Njegov hit „Planet Rock“ iz 1982. donio mu je svjetsko priznanje i smatra se ključnim za oblikovanje hip-hopa 1980-ih. TMZ, koji je prvi izvijestio o njegovoj smrti, navodi da je umjetnik preminuo u Pennsylvaniji u četvrtak zbog komplikacija uzrokovanih rakom. Ravno do dna

Petak (19:00)

Sada žele kolonizirati i Mjesec

O Artemisu pričali i u Otvorenom: Od “preskakanja ograde” do izgradnje lunarnog doma

Gosti emisije “Otvoreno” istaknuli su kako Artemis II nije samo obaranje rekorda udaljenosti, već ključni test tehnologije za trajni povratak ljudi na Mjesec. Dok je Apollo bio politički motiviran skok, Artemis gradi infrastrukturu za lunarnu ekonomiju i bazu za put prema Marsu. Nova era istraživanja donosi manji rizik za posadu, snažnu suradnju s privatnim sektorom te međunarodni doprinos, uključujući Europu. Cilj više nije samo prestiž, već uspostava pravila i regulativa za korištenje resursa, u čemu priliku vide i manje zemlje poput Hrvatske. HRT

Petak (18:00)

Vrući pacifički zagrljaj

Dolazi Super El Niño: Globalno preslagivanje klime u 2026.

Nakon višegodišnje vladavine La Niñe, tropski Pacifik ubrzano prelazi u fazu Super El Niña, koji bi mogao biti najjači u posljednjih nekoliko desetljeća. Analize oceana otkrivaju goleme količine topline ispod površine, što će uzrokovati poremećaje u globalnoj atmosferi. Ovaj fenomen donosi ekstremno toplo ljeto Europi, dok bi u Sjevernoj Americi mogao suzbiti sezonu uragana. Vrhunac se očekuje krajem 2026. godine, donoseći blaže zime s manje snijega u Europi te sušna razdoblja u Australiji. Riječ je o “toplinskom stroju” koji će idućih godina značajno diktirati vremenske prilike diljem planeta. Severe Weather Europe, tportal, Index… Iako se Hrvatska u tekstu ne spominje imenom, ona prati sudbinu južne i srednje Europe. S obzirom na to da El Niño djeluje kao globalni grijač, u Hrvatskoj to često znači dugotrajnije toplinske valove i stabilnije, ali ekstremno vruće ljetne mjesece

Petak (17:00)

Brze i kratke

  • APN zaprimio 5280 zahtjeva za potporu mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine (HRT)
  • Magyar vodi uoči izbora, ali ishod je neizvjestan: Oko 25 posto Mađara još je neodlučno (N1)
  • Artemis II se vraća kući, sletjet će u ocean kod Kalifornije, nešto poslije 20 sati po istočnoameričkom vremenu, kod obale San Diega (HRT)
  • Hrvatska u europskom vrhu po iznosima kazni vezanih uz zaštitu podataka (Bug)
  • Globalni prihod od poluvodiča premašit će 1,3 bln USD u 2026. (Mreža)
Petak (16:00)

Da se istakneš u susjedstvu

Devet europskih kuća koje redefiniraju tradiciju lokalne arhitekture

Članak na Dezeenu predstavlja devet iznimnih stambenih projekata u Europi koji su ušli u uži izbor nagrade Dezeen Awards. Ovi primjeri demonstriraju kako suvremena arhitektura reinterpretira lokalni kontekst: od londonske kuće obložene plutom i škotske kolibe od lokalnog kamena, do drskog spoja brodskog kontejnera i irskih ruševina. Kroz projekte u Grčkoj, Švicarskoj, Danskoj i Belgiji, fokus je na održivosti, uporabi industrijskih materijala poput valovitog metala te očuvanju povijesnih struktura kroz moderne ekstenzije koje poštuju tradiciju, ali ne bježe od inovacije.

Petak (15:00)

Nema updatea na stari softver

Cilj 5G kao tehnologije mora biti da je ona neizostavni dio industrije, bez samostalne 5G mreže nema govora o 6G…

Obećanje kako će 5G biti pokretač Industrije 4.0 nije ostvareno iz raznih razloga… 5G mreže su u zadnjih pet godina dosegle tehnološku zrelost, ali nisu našle svoj put na tržištu. U Hrvatskoj (a i dobrom dijelu Europe) još nemamo pravu samostalnu javnu 5G mrežu već se trenutačne 5G mreže oslanjaju na 4G tehnologiju. U Lučkoj Upravi Ploče je implementirana privatna samostalna 5G mreža (koja ne ovisi o 4G tehnologiji niti o javnoj mreži) koja se aktivno koristi u poslovnim procesima. Više će biti rečeno na konferenciji HAKOM-a Dan novih tehnologija… Bug

Petak (14:00)

Asfaltiranje s osmijehom

Svi veliki cestovni projekti koji se grade u Hrvatskoj

Trenutno se diljem Hrvatske izvode brojni strateški cestovni zahvati koji će značajno promijeniti prometnu povezanost zemlje. U Slavoniji je fokus na istočnom dijelu gdje se gradi Vukovarska obilaznica u fazi poluprofila, dok su na trasi brze ceste između Vinkovaca i Vukovara trenutno aktivna arheološka istraživanja. Požeška kotlina dobiva modernu vezu s autocestom A3 preko dionice prema Starom Petrovom Selu, što uključuje i zahtjevan tunel Babja Gora, dok se kod Okučana dovršava spoj prema granici s Bosnom i Hercegovinom.

Sjever Hrvatske premrežen je radovima na takozvanom Podravskom ipsilonu, s ciljem spajanja Koprivnice i Virovitice na mrežu brzih cesta, zajedno s Bjelovarom. Istovremeno, u okolici Varaždina gradi se dionica prema Ivancu. Na zapadu zemlje, Istarski ipsilon se u potpunosti pretvara u puni profil autoceste, što obuhvaća duplanje velikih objekata poput vijadukta Limska draga i mosta Mirna, uz radove na dionici od Matulja prema tunelu Učka.

Primorje i Dalmacija također prolaze kroz velike promjene. Gradi se obilaznica Novog Vinodolskog kako bi se rasteretio ljetni promet, dok splitsko područje očekuje novi ulaz u grad kroz projekt spojne ceste Vučevica – Split koji uključuje probijanje tunela Kozjak. Konačno, rješava se i jedan od najvećih prometnih čepova u državi izgradnjom dionica brze ceste između Splita i Omiša, s posebnim naglaskom na radove kod Omiša i dionicu Mravince – TTTS. Zanimljiv kanal o cestogradnji

Petak (13:03)

Sponzorirana vijest

Ma di ćeš bolje: Windows 11 za 12 € i Microsoft Office 2021 za samo 30 eura na Keysworlds!

Microsoft Office Professional 2021 i Windows 11 Pro nude profesionalne alate za produktivnost i siguran operativni sustav već od 10 €. Paket je namijenjen power userima, multitaskerima i svima koji rade na daljinu ili imaju “side hustle”: od tablica i dokumenata do naprednih sigurnosnih značajki. Uz Windows 11 Pro dobiva se i doživotni pristup AI asistentu Copilot, koji može odgovarati na pitanja, istraživati, generirati slike te pomagati pri učenju i pripremi ispita ili certifikata. Sve na rasprodaji na Keysworlds.

Najbolje ponude! Ostvarite veliku uštedu uz kupon kod “BB25”

Uštedite više na ovim paketima! (Kupon: BB25)

Još proizvoda za povećanje vaše produktivnosti! (Kupon: BB25)

Petak (13:00)

Jesu li platili ZAMP, zna li se što?

Plejlista za put na Mjesec: Astronauti slušaju Queen i Davida Bowieja

Izbor pjesama za misiju Artemis II predstavlja zanimljiv miks žanrova, a na popisu je i hit ‘Pink Pony Club‘ Chappell Roan. Prvi dan misije pustili su pjesmu Sleepyhead (Young & Sick), nakon čega su uslijedile Green Light (John Legend feat. André 3000), In a Daydream (Freddy Jones Band)… Drugu polovicu misije prate skladbe Working Class Heroes (Work) (CeeLo Green), Good Mornin‘ (Mandisa, TobyMac), Tokyo Drifting (Denzel Curry i Glass Animals) te, za sam kraj, kultni klasik Under Pressure (Queen i David Bowie). Kako bi publika mogla pratiti soundtrack iz svemira, sastavljena je i posebna playlista na Spotifyu te se kontinuirano ažurira novim pjesmama kako misija napreduje. tportal

Petak (12:00)

To nisam ja, to je moja trauma

Vrijeme nije lijek, već prostor za procesuiranje: Trauma nema rok trajanja

Tekst na Psychology Today istražuje paradoks terapeutkinje koja, unatoč stručnosti, proživljava emocionalnu regresiju zbog komentara na društvenim mrežama. Ona je opisivala kako je nešto još uvijek iz prošlosti povremeno muči, da bi je upitali – “prošlo je 20 godina, zar to još nisi preboljela?”… U članku ističe kako glavni problem nije u “brzini” oporavka, već u društvenom gaslightingu koji njezin problem ne priznaje kao “pravu” traumu. Autorica demantira mit da vrijeme automatski liječi; neliječena bol samo čeka siguran trenutak da izroni. Ključni zaključak je da iscjeljenje nije linearno niti ima krajnji rok. Biti “gotov” s traumom ne znači njezino brisanje, već odbijanje da tuđa ignorancija diktira težinu vašeg proživljenog iskustva.

Petak (11:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina pristala na uskrsno primirje: Prekid vatre trajat će 32 sata (Jutarnji, tportal)
  • Trump razmatra povlačenje američkih vojnika iz Europe, stotine brodova blokirano u Hormuzu. Kuvajt prijavio napade dronovima. Iran: Nismo mi (Index)
  • Srbija bi mogla ostati bez do 1,5 milijardi eura iz europskih fondova jer Europska komisija razmatra obustavu isplata zbog zabrinutosti oko stanja demokracije i bliskih odnosa s Rusijom, piše Politico (tportal)
  • Ceremonijalnim startom u Rijeci počeo WRC Croatia Rally (HRT), sudjelovale i Krila Oluje, pogledajte fotke (Riportal)
  • Sjeća li se još tko NFT-eva? Svi su htjeli brzu zaradu, no hype nije potrajao pa je ova imovina vrlo brzo doživjela krah (Lider)
Petak (10:57)

Netko je snimio lansiranje Artemisa II Nintendo 3DS-om

Petak (10:00)

Da čovjek poljudi

Izgradit će se novi stadion u Splitu, sudbina Poljuda i dalje neizvjesna

Novi, moderni stadion izgradit će se na lokaciji Brodarica, dok će HNK Hajduk dobiti kamp u Stobreču. Profesor Ante Mihanović pojasnio je da je Poljud projektiran za životni vijek od 50 godina, koji istječe za dvije godine, te da bi se u slučaju rekonstrukcije primjenjivala nova, stroža sigurnosna pravila. Iz Društva arhitekata ukazuju na kulturnu i arhitektonsku vrijednost stadiona te da se ne može sve gledati kroz ekonomski aspekt. Naloženo je da se hitno provede neovisna stručna analiza stanja krovne konstrukcije Poljuda kako bi se utvrdila stvarna razina ugroze i definirali daljnji koraci. Index

Petak (09:00)

I rampe će zauvijek dignuti

Novi sustav naplate cestarina bez naplatnih kućica od 1. ožujka iduće godine

Korisnici će moći birati između dvije tehnologije, ovisno o kategoriji vozila. Kod lakih vozila (automobila) vozači će moći birati između poboljšanog ENC uređaja ili sustava očitanja registarskih oznaka (ALPR). Korisnici koji odaberu očitavanje tablica morat će se prethodno registrirati putem službene web stranice ili mobilne aplikacije i povezati bankovnu karticu za automatsko plaćanje. HAC demantira napise njemačkih medija koji su nedavno objavili kako novi sustav kreće od ove jeseni. Večernji

Petak (01:00)

Ti su kablovi ionako teški za motanje

Geopolitička ranjivost morskog dna: Zašto je nemoguće potpuno zaštititi žile kucavice interneta

Svijet se bori za zaštitu podmorskih kabela, ključne infrastrukture za modernu ekonomiju i AI bum. Dok NATO pojačava patrole na Baltiku, a Tajvan uvodi strože kazne, fizička zaštita ostaje gotovo nemoguća – od sidara teretnih brodova do sofisticirane sabotaže “flota u sjeni”. Zbog geopolitičkih napetosti i kineskih uređaja za rezanje na velikim dubinama, fokus se seli na tehnološku otpornost. Umjesto puke straže, kompanije razvijaju laserske senzore za detekciju vibracija i planiraju alternativne rute kako bi osigurale protok podataka čak i u slučaju fizičkog prekida veze. tportal

Petak (00:00)

Na Mjesecu možda nema sira, ali ima nade

Artemis II: Tehnički trijumf kao uvertira za trajni boravak na Mjesecu

Misija Artemis II uspješno je vratila čovječanstvo u duboki svemir, postavivši rekord udaljenosti od Zemlje (preko 406.000 km). Prema astronomu Anti Radoniću, primarni cilj nije bio samo prelet, već kritični test rakete SLS i broda Orion s posadom. (tportal)

Ključni naglasci:

  • Tehnološki poligon: Provjereni su sustavi održavanja života i manevriranja za buduće spuštanje na površinu.
  • Povratak je izazov: Ulazak u atmosferu pri 40.000 km/h ostaje najopasnija etapa.
  • Geopolitika i budžet: Unatoč ambicijama i utrci s Kinom, NASA-in budžet stagnira.
  • Cilj: Mjesec je tek baza za međunarodnu suradnju i neophodna stepenica prema Marsu.
Četvrtak (23:00)

Brze i kratke

  • Trump u idućim danima očekuje konkretne obveze – poput slanja ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta iz Europe, zahtjev ima obilježja ultimatuma (Jutarnji)
  • Sindikati pozivaju na prosvjed: ‘Prosječna neto plaća trebala bi biti 2200 eura‘ (tportal)
  • Grad koji ne postoji na Google Kartama: Tajno skrovište bogataša o kojem se malo zna (Index)
  • Polufinale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. godine odigrat će se na stadionu AT&T u Dallasu, koji bi za tu priliku mogao primiti čak 105.000 gledatelja i tako postaviti novi rekord posjećenosti. Trenutni rekord drži finale iz 1994. godine na stadionu Rose Bowl u Pasadeni, koje je pratilo 94.194 gledatelja, piše The Sun. Tamo će Engleska igrati protiv Hrvatske (Index)
  • Podforum Aktualno i na Monitorovom forumu je aktivan
Četvrtak (22:00)

Ne znaju oni ko se na njih namjerio...

Robi K.: Uskršnja priča

Moj dida i njegov frend Tonino su ukrcali se na kajić i upalili su pentu. Onda su oni zaprdecali se sa kajićom prema pučini. Onda je za deset minuti dida pitao: „Šta je ono tamo crno i veliko?“ Barba Tonino je rekao: „To ti je Đerald Ford, najveći nosač avijona na svitu!“ Dida je pitao: „Pa šta se nasra taman na našu poštu?“ Barba Tonino je rekao: „Neam blage! Al nema šanse da bacimo parangal dok je on uparkiran!“ Dida je rekao: „E saćemo mu jebat mater!“

Onda su dida i barba Tonino doprdecali se sa kajićom do Đeralda Forda. Dida je ustao i viknijo je: „Alo, Đeralde! Zašto si nan se nasra na poštu?“ Barba Tonino je viknijo: „Dišmo mi bacit parangal?“ Dida je viknijo: „Potira si nan sve mole i ugore! O lubinima da ne pričan!“ Barba Tonino je viknijo: „Nećemo mi zbog neke američke karampane ostat bez obida!“ Dida je viknijo: „Aj hitro briši odavde! Nemoj nas tirat da primjenimo silu!“

Onda su na palubu od Đeralda Forda izašle tri face u uniformama. Prva faca je pitala: „Šta oće ona dva fosilca u kajiću?“ Druga faca je gledala kroz kanoćal. Onda je viknila: „Asti iruda, pa ono je Robijev dida!“ Treća faca je rekla: „Nemoj me jebat?!“ Onda je ona uzela kanoćal od druge face. Onda je skriknila: „Je, čoviče, on je!“ Prva faca je pitala: „Ko je Robijev dida?“ Druga faca je rekla: „Nemoj brumavat da ne znaš? Oni mrga šta je u drugon svjeckon ratu sa svojin kajićen potopija njemačku krstaricu Vilhelm Treći!“ Prva faca je pitala: „Šta je to drugi svjecki rat? I ko je Vilhelm Treći?“ Treća faca je rekla: „Dok ti učiš gradivo iz povjesti, bolje da mi brišemo odavde!“ Druga faca je rekla: „Slažen se! Pali motore!“ Novo poglavlje Bilježnice Robija K...

Četvrtak (21:00)

Nije ni izašlo, već je Oscar bait

Kristalni planet: Nadolazeći animirani film prema ideji Dušana Vukotića

Riječ je o 3D animiranom obiteljskom filmu koji nastaje u hrvatsko-češkoj koprodukciji pod redateljskom palicom Arsena Antona Ostojića. Radnja filma Kristalni planet prati 11-godišnju Reu koja s ocem stiže na udaljeni, novonaseljeni planet. Otac dobiva posao u postrojenju za proizvodnju robotskih životinja, no ubrzo otkriva da postrojenje i nemilosrdni Guverner koji njime upravlja zagađuju podzemni svijet u kojem žive izvanzemaljska bića. Film ima impresivnu glasovnu ekipu predvođenu dobitnicima Oscara Jeremyjem Ironsom, Vanessom Redgrave i Michaelom Yorkom. U Hollywoodu postoji šala da, ako Akademija ikada zapne i ne zna koga još nominirati, postoji jednostavno rješenje – nominiraj Diane Warren, skladateljicu koja se pridružila ovoj impresivnoj ekipi. Journal

Četvrtak (20:00)

Učio je na tuđim greškama

Politico: Peter Magyar razumije kako igrati protiv premijera njegovim vlastitim oružjem

Iako oporbeni čelnik Márki-Zay nije obožavatelj Magyarove osobnosti, koju smatra “arogantnom” i “egocentričnom”, hvali njegovu hladnokrvnu političku pronicljivost i sposobnost da izvuče ključne pouke iz oporbenog neuspjeha 2022. godine. Magyarovoj popularnosti uoči izbora pridonose i gospodarske slabosti zemlje te snažna percepcija javnosti da su korupcija i klijentelizam proželi Orbánovu vladu. “Ljudi vide da ovo nije funkcionalna vlast, to se promijenilo. Jako su ljuti i toliko mrze Fidesz, što nije bio slučaj prije četiri godine”, rekao je Márki-Zay, inače gradonačelnik Hódmezővásárhelyja, piše Politico. Péter Magyar, nekadašnji insajder Fidesza i bivši suprug Orbánove ministrice pravosuđa, trudi se izbjeći kao proukrajinski nastrojenog, a na skupovima ponavlja iste govore, dok komunikaciju svodi uglavnom na Facebook i odabrane medije. Fokusira se na koaliciju većih oporbenih stranaka, budući da se prijašnja strategija široke opozicije pokazala katastrofalnom. Index

Četvrtak (19:00)

Tehnologija rein, ideologija raus!

Digitalna arheologija spašava kriptografsku povijest od zaborava

Martin Gillow, tvorac projekta Virtual Colossus, uspješno je izradio autentični digitalni 3D model stroja SG-41 (Schlüsselgerät 41). Ovaj nasljednik Enigme, poznat kao “Hitlerov mlin”, bio je vrhunac njemačke kriptografije Drugog svjetskog rata. Kroz “inženjersku arheologiju”, Gillow je surađivao s muzejima i agencijom GCHQ kako bi precizno rekonstruirao složenu mehaniku i logiku stroja. Projekt, započet krajem 2024., kulminirao je funkcionalnom web simulacijom. Kako bi osigurao trajnost svog rada, Gillow planira pohraniti digitalne modele u CERN-ov podatkovni centar, čuvajući povijest od zaborava i tehnološkog zastarijevanja. Mreža

Četvrtak (18:00)

Dosadili nam titlovi

Domaći filmovi općenito gledaniji u kinima nego prije

Hrvatska kinematografija ostvarila je rekordan početak godine s više od 1,5 milijuna posjetitelja u kinima, što je rast od 78,6% u odnosu na lani. Glavni pokretač ovog fenomena je hit “Svadba” Igora Šeregija, koju je pogledalo nevjerojatnih 780.779 ljudi. Uz bok holivudskim blockbusterima stoji i dječji film “Glavonja“, dok ljestvicu najgledanijih domaćih naslova upotpunjuju Sedlarovih “260 dana“, “Drugi dnevnik Pauline P.” te dokumentarac “Fiume o Morte“. Ovim rezultatom domaći film dominira tržištem, ostavljajući iza sebe čak i brojne strane hitove. tportal

Četvrtak (17:00)

Brze i kratke

  • Krhko dvotjedno primirje između SAD-a i Irana ugroženo je nakon što je što je Izrael pokrenuo snažno bombardiranje Libanona. Prema libanonskoj Civilnoj zaštiti, u izraelskom bombardiranju poginule najmanje 254 osobe (Index)
  • USKOK razotkrio veliku muljažu: 20 ljudi izvuklo čak 16 milijuna eura, radi se o neovlaštenoj proizvodnji i prometu drogama te pranju novca (tportal)
  • EU od 10. travnja u potpunosti uvodi novi Sustav ulaska/izlaska (EES), čime završava razdoblje postupne prilagodbe i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica schengenskog prostora. Za putnike to znači ukidanje pečatiranja putovnica državljana trećih zemalja (Poslovni)
  • Počelo uklanjanje dijela katova zgrade Vjesnika (N1)
  • Tomašević obećao pomoć za uništene grobove na Mirogoju: 50 posto u odnosu na štetu i u maksimalnom iznosu od tri tisuće eura (Poslovni)
  • Primirje donijelo drugi najviši skok hrvatskih dionica ove godine (Lider)
Četvrtak (16:00)

Vruća tema

Broj potencijalno aktivnih vulkana na svijetu kreće se oko 1350, ne brojeći one u oceanu…

Doc. dr. sc. Frane Marković za Reviju HAK objašnjava razliku između “običnih” vulkana, poput Etne, i supervulkana čije erupcije (VEI 8) izbacuju preko materijala. Dok obični vulkani poput islandskih utječu na lokalnu klimu i promet, supererupcije se događaju svakih godina i mogu ugroziti opstanak čovječanstva. Iako susjedna Italija krije opasna Flegrejska polja, Hrvatska je sigurna od lave, ali povijesno bogata naslagama vulkanskog pepela. Unatoč razornoj moći, vulkani daruju plodno tlo i geotermalnu energiju, podsjećajući nas da su oni arhitekti, ali i krvnici našeg planeta.

Četvrtak (15:00)

Hvala AI na pomoći, sad imam još više posla

MIT testirao AI na poslu: Umjetna inteligencija radi otprilike kao razočarani pripravnik

Nova studija MIT-a na 11.000 zadataka otkrila je da AI modeli (ChatGPT, Claude, Gemini) u 65% slučajeva postižu tek “minimalno prolaznu” kvalitetu rada. Iako su korisni za rutinu, modeli drastično zakazuju kod složenih i kreativnih zadataka — ocjenu “izvrsno” postižu u manje od 50% slučajeva. Istraživači ih uspoređuju s razočaranim pripravnicima: obavit će osnovno, ali uz stalne faktografske pogreške i halucinacije. Dok narativ o eksponencijalnom napretku buja, podaci ukazuju na plafon; AI zasad ne može zamijeniti stručnjake, već samo automatizirati najjednostavnije prve korake karijere. Bug

Četvrtak (14:00)

Gledali su još i prema Mjesecu i nisu ništa vidjeli

Teoretičari zavjera sumnjaju da se misija Artemis II događa, psiholog: Teško ih je razuvjeriti

Psiholog Nikola Erceg s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da je teško očekivati da će ljudi koji ne vjeruju u let na Mjesec lako prihvatiti dokaze i logiku jer glavni razlog zašto vjeruju u teorije zavjera nije nedostatak informacija, nego to što im takve teorije ispunjavaju važne psihološke potrebe. “Teorije zavjera pomažu ljudima da razumiju svijet, da osjete barem neku kontrolu nad stvarima koje ih plaše i očuvaju pozitivnu sliku o sebi i skupini kojoj pripadaju”. Erceg kaže da je jedan sustavni pregled iz 2023. pokazao da pokušaji ispravljanja zavjereničkih uvjerenja daju slabe i nedosljedne rezultate jer ne pogađaju razloge zašto ljudi u njih vjeruju. U jednoj studiji AI je razgovarao s njima i donekle uspio smanjiti zavjerenička uvjerenja za oko 20%, ali zbog personaliziranog pristupa, što putem komentara na društvenim mrežama nije izvedivo. Iako i na svako validno pitanje dobiju stručan odgovor, skepsa ostaje. Index

Četvrtak (13:00)

Minesweeper na karti svijeta

Od Bliskog istoka do Balkana – svijet je pun kriznih točaka

Svijet je u 2026. ušao s rekordnim brojem povezanih kriza koje prijete globalnoj stabilnosti. Dok rat u Ukrajini iscrpljuje Europu, Bliski istok ostaje tempirana bomba: krhko primirje SAD-a i Irana nije smirilo regiju, a Hormuški tjesnac i dalje drži svjetsku energetiku u šaci. Napetosti u Tajvanskom tjesnacu, nuklearne ambicije Irana i Sjeverne Koreje te nestabilnost u Sahelu i na Balkanu (Kosovo-Srbija) stvaraju savršenu oluju. Stručnjaci upozoravaju da istodobnost ovih žarišta, uz nadmetanje velesila, čini međunarodni sustav osjetljivijim nego ikad, pretvarajući lokalne sukobe u izravne udare na globalno gospodarstvo i sigurnost. tportal

Četvrtak (12:00)

Kapice, vino i kroasani

Frollywood: Zašto holivudska elita mijenja Kaliforniju za Francusku?

Zbog političke klime, strašnih požara 2025. i zasićenja franšiznom kulturom, brojne zvijezde poput Georgea Clooneyja, Angeline Jolie i Aarona Paula napuštaju Los Angeles. Francuska, od milja prozvana “Frollywood”, privlači ih mirom, privatnošću i kreativnom slobodom, ali i konkretnim financijskim motivima. Od 2026. godine zemlja nudi izdašne porezne olakšice (do 40 %) na filmsku produkciju, što je udvostručilo ulaganja u industriju. Bilo da bježe od drame ili traže bolju kvalitetu života za djecu, holivudski teškaši u Parizu i Provansi pronalaze novi dom i inspiraciju. Le Monde, Index

Četvrtak (11:00)

Brze i kratke

  • Podvožnjak kod Vjesnikova nebodera na Slavonskoj aveniji trebao bi biti otvoren do kraja ovog tjedna (N1)
  • Kupite dio Pariza: Komad Eiffelova tornja ide na dražbu – riječ je o segmentu stubišta, cijena bi mogla dosegnuti između 120.000 i 150.000 eura (tportal)
  • Artemis II: Astronauti snimili rijetku pomrčinu Sunca i nepoznatu stranu Mjeseca (HRT), projekt je do sada koštao oko 93 milijarde dolara, a većinu plaćaju američki porezni obveznici (Poslovni), misiju ovdje komentiraju na Forumu
  • FBI: Amerikanci su izgubili milijarde dolara zbog kripto prijevara (Lider)
  • Svaki treći Hrvat ima povišen krvni tlak i šećer – preventivni pregledi su ključni (HRT)
  • Vedran Pavlek nakon Turske odletio je u središnju Aziju, točnije u Kazahstan (RTL Danas, Jutarnji)
Četvrtak (10:00)

Filmovi koji život znače

ZagrebDox u znaku AI-ja, ratova i ljudskih sudbina

Ovogodišnji, 22. ZagrebDox otvara se 19. travnja filmom Sintetičko suosjećanje Marca Isaacsa, koji istražuje granice umjetne inteligencije. Umjetnički direktor Nenad Puhovski najavio je bogat program od 112 filmova u 16 cjelina, odabranih među dvije tisuće prijava. Međunarodna i regionalna konkurencija fokusiraju se na goruće teme: od ratova u Ukrajini i traumatičnih migracija do položaja žena i ekoloških kriza. Festival, koji je dio prestižnih asocijacija poput Cannes Docs, nudi hibridne dokumentarce, osobne ispovijesti i socijalno angažirane priče, a zatvara se filmom o ekološkim posljedicama rata, “Divia”. Program traje do 26. travnja u Kaptol Boutique Cinema. Link na službene stranice. HRT

Četvrtak (09:00)

Krv, znoj i javni pozivi

Kako se financira film u Hrvatskoj i zašto Kušan nije dobio podršku za “Bečku školu”?

Većina filmskih projekata u Hrvatskoj financira se kroz javne pozive koje raspisuju Hrvatski audiovizualni centar i HRT. HAVC raspisuje natječaje za različite faze i formate – od razvoja ideje do produkcije, od eksperimentalnog do igranog. Najvažnija su dva velika godišnja poziva za produkciju, uz koje raspisuje i nekoliko malih. HRT, kao javni servis, zakonski je obvezan najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna osigurati za nabavu od neovisnih proizvođača, što naravno koristi nezavisnim producentima. Također raspisuje javne pozive, od kojih je najveći onaj za ulaganje u proizvodnju. U praksi to znači da su upravo HAVC i HRT ključni stupovi financiranja. Ako ne dobijete sredstva iz tih izvora, vrlo ćete teško zatvoriti financijsku konstrukciju za projekt

Nakon produkcije, koja je sufinancirana javnim sredstvima, bačen si u realni sektor gdje i dalje jedva držiš glavu iznad vode. Domaći filmovi se natječu s velikim holivudskim naslovima, a kazališne predstave sa stand-upom i lakšim komercijalnim sadržajem. U tom prostoru pokušavaš pronaći publiku, a na kraju distribucije često ne uspiješ pokriti sve troškove. Jelena Hadži-Manev prenosi razgovor s Ljubom Zdjelarevićem u kolumni za Večernji.

Četvrtak (01:00)

Prah si bio, u propust ćeš se pretvoriti

Slučaj Vjesnik: Između tinejdžerske nepromišljenosti i sustavnog nemara

Požar u neboderu Vjesnika (studeni 2025.) otvorio je niz pitanja o odgovornosti. Dok se dvojicu mlađih punoljetnika tereti za palež, istraga otkriva šokantne propuste: nefunkcionalnu vatrodojavu, neadekvatnu zaštitarsku službu i skladištenje zapaljive arhive u zapuštenom objektu. Stručnjaci kritiziraju “površan” očevid dronovima te nehumane uvjete istražnog zatvora za mlade kojima je prekinuto školovanje. Dok institucije šute o sigurnosnim propustima u zgradi osiguranoj na milijune eura, nameće se pitanje je li lomača bila pripremljena godinama prije samog čina, pretvarajući mlade osumnjičenike u jedina lica kolektivne neodgovornosti. HRT… u međuvremenu, Jutarnji piše: Iako se mjesecima govorilo da su preduvjeti uklanjanje azbesta pa rušenje dva zadnja kata nebodera, sada se otvaranje podvožnjaka kod Vjesnika požuruje. Komentiraju na Forumu

Četvrtak (00:00)

Prvo Banksy, sad on... može li više itko ostati anoniman na tom svijetu?

Satoshi Nakamoto, čovjek kojemu se pripisuje izum Bitcoina, je 55-godišnji Britanac?

Tvrdi tako novinar New York Timesa John Carreyrou, koji je istražujući identitet misterioznog Nakamota istraživao punih godinu i pol, zaključivši – među gotovo 600 “osumnjičenika” – da je upravo taj stručnjak za kriptovalute i kriptografiju prije 17 godina svijetu predstavio bitcoin. Njegovo ime je Adam Back i radi se o 55-godišnjem računalnom znanstveniku, Iako je Back godinama odlučno odbacivao bilo kakvu povezanost s tim pseudonimom, najnovija otkrića brojnih korelacija između njegovih ranih radova, poput sustava Hashcash, temeljenog na “proof-of-work” algoritmu i samog izvornog koda bitcoina, pružaju dosad najuvjerljivije indicije. Kao istaknuti član “anarhističke” zajednice Cypherpunks, on je posjedovao i ideološku motivaciju i tehničko znanje potrebno za stvaranje decentraliziranog monetarnog sustava. Previše podudarnosti nadilazi statističku mogućnost slučajnosti, smatraju u NYT… Bug

08.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Božo Kovačević: Trump odbija priznati jest da SAD ima koristi od vojne prisutnosti izvan svojih granica. Problem je što on ne razumije značenje riječi saveznik, Netanyahu ne skriva svoje ratno-zločinačke ambicije. Cilj je iranske naftovode okrenuti prema Izraelu… (Index)
  • Fijumanski dijalekt upisan u Registar kulturnih dobara Hrvatske (Index)
  • Plenković: Do 2028. plaće dižemo na 1600 eura, a mirovine na 800 eura (Danica)
  • Umro je Srećko Bogdan (70), legendarni nogometaš Dinama (Index)
  • Vlatka Kolarović nova je ravnateljica Pula Film Festivala (Jutarnji)
  • Stigla i ključna dozvola, u centru Zagreba grade atletsku stazu, igrališta i veliku garažu (Jutarnji)
  • Dinamo i Rijeka izborili finale Hrvatskog kupa, Rijeka kod kuće dobila Slaven 2:0 (Index), Dinamo dvaput gubio protiv Gorice pa zabio još tri komada za 6:3 (Index)
08.04. (22:00)

Oblaci mogu pasti, film je vječan

Digitalna vječnost u ledu: Arktički trezor čuva ljudsko znanje na filmu

Na norveškom otočju Svalbard, duboko u vječnom ledu bivšeg rudnika, smještena je Svjetska arktička arhiva. Umjesto na nesigurnim serverima, milijuni stranica knjiga i dokumenata čuvaju se na posebnom Piql filmu koji ne zahtijeva struju niti hlađenje. Ova tehnologija, razvijena uz potporu EU, osigurava opstanak podataka minimalno tisuću godina, štiteći ih od nuklearnih ratova i klimatskih katastrofa. Smještena uz Svjetski trezor sjemenja, knjižnica koristi prirodne uvjete permafrosta, čime postiže nulti ugljični otisak i jamči da će naša povijest nadživjeti digitalno doba. Green

08.04. (21:00)

Vidimo se u crtežu

Zagreb Comic Con: Od dječjih snova do ozbiljne devete umjetnosti

Stripovi su od novinskih dodataka evoluirali u ozbiljan medij koji spaja generacije i obrađuje kompleksne teme. Unatoč digitalizaciji i prodoru umjetne inteligencije, domaći majstori poput Gorana Sudžuke, koji je crtao za Marvel i DC, ističu da ljudska ruka i kvaliteta ostaju nezamjenjivi. Rastuću popularnost domaćeg stripa, animea i mangi potvrdit će i predstojeći Zagreb Comic Con, koji se održava od 17. do 19. travnja na Akademiji likovnih umjetnosti. Festival će okupiti ljubitelje stripa, filma i cosplaya, nudeći prostor za “hardcore” fanove, ali i novu publiku željnu vrhunskog crteža. HRT

08.04. (20:00)

DNK na servis

Genska terapija: Popravak biološkog kvara na samom izvoru života

Genska terapija, nekad smatrana znanstvenom fantastikom, doživljava zrelo doba kroz uspješno liječenje nasljedne gluhoće. Koristeći “razoružane” viruse kao vektore, znanstvenici su pacijentima s mutacijom gena OTOF ubrizgali ispravnu kopiju DNK izravno u unutarnje uho. Rezultati su impresivni: djeca koja su rođena u tišini počela su čuti i komunicirati već nakon nekoliko tjedana. Iako metoda nije univerzalni lijek za sve oblike gluhoće i suočava se s izazovima visoke cijene i dostupnosti, uspjesi poput ovog (uz terapije za sljepoću i spinalnu mišićnu atrofiju) potvrđuju da medicina napokon precizno uklanja uzroke, a ne samo simptome bolesti. Igor Berecki za Bug

08.04. (19:00)

Streaming servisi rade prekovremeno

Zlatno doba TV serija odbija umrijeti: Najbolji naslovi iz 2025. godine

Unatoč strahovima od pada kvalitete, 2025. je donijela procvat televizijskog stvaralaštva. Autorski projekti poput nadrealne druge sezone „Severancea“ i vizualno impresivne miniserije „Adolescence“ (snimljene u jednom kadru) potvrđuju da TV ostaje utočište za eksperimentiranje. Na listi dominiraju nastavci hitova poput „Andora“, koji secira antifašističku borbu, i „Black Mirrora“, koji se vraća u formu temama digitalne svijesti. Od skandinavske SF komedije „Murderbot“ do domaće autentičnosti u drugoj sezoni „Srama“, produkcija nudi širok spektar – od eskapizma do radikalne društvene kritike, dokazujući da film trenutno igra previše na sigurno. Lupiga

08.04. (18:00)

U globalnom ratu nema pravog pobjednika

Geopolitički autogol: Kako je sukob s Iranom oslabio američku dominaciju

Analiza Petera Beaumonta za The Guardian sugerira da je sukob s Iranom razotkrio slabosti SAD-a i ojačao Teheran. Unatoč Trumpovoj oštroj retorici, Iran je zadržao kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, dok su se saveznici iz Zaljeva pokazali neučinkovitima. Kritičari, poput Timothyja Snydera i Trite Parsija, tvrde da je rat bio strateški promašaj koji je učvrstio iranski režim, slično kao Sadamova invazija 1980. Dok Rusija i Kina bilježe američku nespremnost na kopnenu intervenciju, pukotine u NATO-u i distanciranje Europe ukazuju na trajno narušavanje globalnog ugleda i moći Washingtona. tportal

  • Nakon vijesti o primirju, cijena globalne referentne nafte Brent za buduće isporuke pala je za otprilike 16 posto, ekonomist Brkić: Ako se primirje nastavi, dolazi do stabilizacije (Index)
  • Tjesnac Hormuz središnja je točka sukoba između SAD-a i Irana, gotovo je sigurno da će upravo kontrola nad njim biti jedno od ključnih pitanja u predstojećim pregovorima (tportal)
  • Hezbolah: Na pragu smo povijesne pobjede nad Izraelom (Index)
08.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Primirje SAD-a i Irana: Prema više izvora, upravo je Hamneijeva odluka bila prekretnica. Zbog sigurnosnih prijetnji, uključujući mogućnost atentata, komunicirao je posredno… Iran će omogućiti prolazak kroz Hormuški tjesnac, pregovori bi se trebali nastaviti u Pakistanu (tportal)
  • Ogorec: Izrael je jedini gubitnik u ovoj situaciji. Moglo bi doći do određenih turbulencija (N1)
  • Globalni pad cijena nafte: Počela utrka europskih i azijskih rafinerija (HRT)
  • Plenković: Primirje smiruje tržišta, “plivajući PDV” krajnja mjera (HRT)
  • Besplatno predavanje o misiji Artemis II u Tehničkom muzeju održat će Ante Radonić (HRT)
  • Imate li Kindle stariji od 2012., uskoro gubite pristup službenoj trgovini knjiga (Bug)
08.04. (15:00)

Korado nije impresioniran

Explora: Artemis II

Korado Artemis II misiju vidi više kao povijesni “reunion” nego tehnološki skok. Kaže da let podsjeća na Apollo 8, ali u lošijoj verziji – kapsula je veličine Berlinga, unutra su četvero ljudi, a odlazak na WC je znanstvena fantastika (često s vrećicama i selotejpom). Naglašava nedostatak inženjerskog kontinuiteta i opasnost od Sunčevih baklji. Osim svemirskih muka, dotiče se:

  • Tehnoloških bisera: Astronauti su uspjeli blokirati oba laptopa krivim lozinkama.
  • Umjetne inteligencije: Radiolozi i astronomi prvi su na udaru “ekspertnih sustava”.
  • Teologije za IT-jevce: Bog kao kibernetički sustav (Hardver = Otac, Operativni sustav = Duh Sveti, Aplikacija = Sin).
  • Svemirskih putnika: Komet Atlas star je 13 milijardi godina, doslovno fosil iz vremena kad njegove zvijezde još nisu ni postojale.

Sve u svemu, opušteno jahanje kroz dekadenciju civilizacije uz nadu da nas Sunce neće “spržiti” prije nego popravimo laptope. HRT

08.04. (14:00)

Morat ćemo ponovno sve sami guglati

Bliži li se kraj besplatnom AI-u? Trenutni modeli naplate su neodrživi

Komercijalne pretplate od 20 dolara tek su privremena subvencija dok AI startupi gomilaju gubitke. Jaz između lokalnih i cloud modela postaje očit: dok mali lokalni modeli poput Gemme 4 maksimalno opterećuju kućni hardver za solidne rezultate, moćni Qwen3 (480b) u oblaku nudi vrhunsku kvalitetu, ali uz sve jači throttling. Primjeri poput OpenClawa i ograničavanja agenata pokazuju da pružatelji usluga više ne mogu tolerirati „inference whales“ korisnike. Zlatno doba jeftine inteligencije završava – pripremite se na skuplje pakete, stroža ograničenja i kraj besplatnih resursa. Drago Galić za Bug

08.04. (13:00)

Ima li dobrovoljaca, tko se usudi prvi?

U Zagrebu je danas pokrenuta prva komercijalna robotaksi usluga u Europi

Uslugu je pokrenula tvrtka Verne (dio Rimac Grupe), a zasad je dostupna korisnicima koji su se ranije prijavili na listu čekanja. Oni već sada putem aplikacije mogu rezervirati i platiti autonomne vožnje, koje u početnoj fazi pokrivaju širi centar Zagreba i Zračnu luku. U početnoj fazi koriste se električna vozila opremljena autonomnim sustavom vožnje sedme generacije kineske tvrtke Pony.ai, navode iz Vernea. Vozila prometuju autonomno, ali uz prisutnost obučenih sigurnosnih operatera, dodaju u priopćenju. Usluga će se postupno širiti na ostatak Zagreba, a Verne već pregovara o širenju u 11 gradova diljem Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i Bliskog istoka. Index

08.04. (12:00)

Otišli smo tu, malo iza kantuna

Misija Artemis II: Posada se za dva dana mora vratiti na Zemlju, to će biti najizazovniji dio puta

Četvero astronauta testiralo je ključne sustave letjelice Orion, promatralo udare meteorida i snimalo neistražene dijelove Mjesečeve površine. Četveročlana posada provela je 40 minuta bez komunikacije iza „tamne” strane Mjeseca, svjedočivši potpunoj pomrčini Sunca i neviđenim detaljima površine. Astronauti su vizualno dokumentirali kratere, od kojih su jedan nazvali po pokojnoj supruzi zapovjednika Wisemana (BBC)… Znanstvenik Ivica Puljak ističe da je ovo ključna priprema za stalnu bazu na Mjesecu i buduće misije prema Marsu. Najveći izazov preostaje povratak na Zemlju 10. travnja, kada će toplinski štit morati izdržati ekstremnih 2760°C pri brzini od 40.000 km/h. Posada bi trebala sletjeti u Tihi Ocean. Program ujedinjuje četrdesetak zemalja, uključujući i Hrvatsku. tportal

08.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Primirje je Trumpu omogućilo da izbjegne nezahvalan izbor – ili dodatnu eskalaciju sukoba ili povlačenje koje bi moglo narušiti njegov politički kredibilitet. Ipak, riječ je tek o privremenom predahu, piše BBC u analizi (tportal)
  • Nestašica goriva prijeti i aerodromima: skuplje karte, dodatne naknade za gorivo i smanjenje broja letova možda će postati nova stvarnost, piše Euronews (Index)
  • Plan od 12 točaka: Mađarska vlada potpisala je s Rusijom sporazum o proširenju gospodarskih, trgovinskih, energetskih i kulturnih veza, otkrivaju dokumenti ruske vlade do kojih je došao Politico. Ti dokumenti jasno pokazuju koliko se Budimpešta i Moskva namjeravaju zbližiti (Index)
  • Novo pravilo Čistoće zbunjuje stanare, podzemne spremnike moći će otključati putem aplikacije, ali samo do tri virtualne kartice po kućanstvu (N1)
  • Neslužbeno: Pavlek je napustio Tursku? U srijedu napustio lokaciju na kojoj se nalazio dok je čekao izručenje u Hrvatskoj (Danas, tportal)
  • Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost priprema javni poziva za poticanje obnovljivih izvora energije i sustava pohrane električne energije u obiteljskim kućama vrijedan 38 milijuna eura (Bug)
08.04. (10:00)

Nek svud ljubav sja

Iran i SAD dogovorili dvotjedno primirje

  • Iran i Oman navodno planiraju naplaćivati ​​tranzitne pristojbe za plovila koja prolaze kroz Hormuški tjesnac tijekom dvotjednog primirja. Mnogi Iranci, nejasno svojevoljno ili pod pritiskom brutalnog režima, izašli su na ulice. Pale se američke i izraelske zastave (Jutarnji), Trump: Pristajem odgoditi napad na Iran ako odmah i potpuno otvore Hormuški tjesnac (tportal)
  • Raketni napadi u Zaljevu i Izraelu nakon objave primirja, Iran proglasio pobjedu: “Natjerali smo SAD da prihvati plan od 10 točaka”
  • BBC: Primirje s Iranom djelomična je pobjeda za Trumpa, ali ima visoku cijenu (Index)
  • The Washington Post: Hegsethove tvrdnje o ratu u Iranu ne poklapaju se sa stvarnošću (Index)
  • Pakistan pomogao osigurati primirje između SAD-a i Irana (Index)
  • Vođa izraelske oporbe: Najveća diplomatska katastrofa u našoj povijesti, Izrael uopće nije bio za stolom (Index)
08.04. (09:00)

Recept za punu ambulantu

Promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: Manje ‘skretničarenja’, više konkretnog liječenja

Od lipnja timovi u obiteljskoj medicini, ginekologiji, stomatologiji i pedijatriji mogu očekivati do 18 % veće prihode od HZZO-a. Novi model financiranja, vrijedan do 60 milijuna eura godišnje, transformira liječnike iz administratora u aktivne pružatelje usluga.

Ključne promjene:

  • Novi postupci: Liječnici će sami raditi laboratorijske panele, uklanjati promjene na koži i pratiti kronične bolesnike.
  • Bolja oprema: Osigurana su sredstva za EKG i holtere tlaka u ordinacijama.
  • Poticaji za deprivirana područja: Timovi s manje pacijenata dobivat će puni iznos za “hladni pogon”, čime se potiče ostanak liječnika u manjim sredinama.

tportal

08.04. (01:00)

Pitajte svog liječnika ili ljekarnika, ali ne u TikTok varijanti

Društvene mreže sve više postaju platforme za širenje neprovjerenih zdravstvenih informacija, u tome sudjeluju i influenceri

Promotori raznih lijekova ili brzih zdravstvenih rješenja na internetu koriste narative koji izazivaju snažne emocije, poput navodnih osobnih svjedočanstava, čime iluzorno dobivaju na vjerodostojnosti, a pritom često dijele netočne ili obmanjujuće savjete. One variraju od toga što je “najbolji lijek” za neku bolest ili tegobu do neozbiljne dijagnostike i plašenja korisnika nedokazanim posljedicama. Među hrvatskim korisnicima najviše se šire dezinformacije o cjepivu i prirodnim rješenjima za zdravstvene probleme. Ako je svinjska mast zbilja zdrava i bogata vitaminima, ako je češnjak stvarni prirodni antibiotik, ako kombinacija limuna i luka zbilja liječi gripu, ako se sokom od klinčeka mogu riješiti crijevni paraziti, kao što se tvrdi u videu s više tisuća pregleda na TikToku, nije teško pomisliti da će netko od korisnika to shvatiti kao jednostavniji put, a ponekad i kao borbu protiv “zavjere Big Pharme”. Faktograf

08.04. (00:00)

Razglednice su poslali, sad se trebaju vratiti kući

Povijesni prelet misije Artemis II: Nove spektakularne fotke

Posada misije Artemis II uspješno je završila povijesni prelet oko Mjeseca, zabilježivši preko 10.000 fotografija. Astronauti su svjedočili spektakularnom “zalasku Zemlje” i rijetkoj pomrčini Sunca koja je iz njihove perspektive trajala gotovo sat vremena. Tijekom misije, ekipa je promatrala bazene Hertzsprung i Orientale, potonji prvi put viđen ljudskim okom. Emotivan vrhunac bio je imenovanje dvaju kratera: Integrity i Carroll, potonji u čast preminule supruge zapovjednika Wisemana. Misija je spojila vrhunsku znanost s dubokim ljudskim emocijama, pripremajući put za buduća istraživanja dubokog svemira. CNN

07.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump: Cijela jedna civilizacija će večeras umrijeti (Index), reakcije na Trumpovu prijetnju. “Stjerao se u kut. Ovo je nezabilježeno” (Index)
  • Nacional o slučaju Skijaškog saveza: Ministar Glavina preko Turističkog vijeća uoči Božića za skijanje prvo odobrio pa u izvješćima ‘zamračio’ dodatnih 500.000 eura
  • Trump Jr. u Banjoj Luci. Nad gradom kruže helikopteri, snajperisti na zgradama (Nacional)
  • Rimac Technology za Neue Klasse: novi BMW i7 imat će njihov baterijski sustav (Bug)
  • Polufinale Hrvatskog nogometnog kupa možete gledati besplatno na YouTube-u (tportal)
07.04. (21:00)

Sve je to, ba, u tvojoj glavi

Od instinkta za preživljavanje do modernog ubojice: Oporavak od stresa važniji od same borbe

Iako su najpoznatiji po YouTube kanalima, stranica Kurzgesagta, kao i njihove infografike su remek-djela. Objašnjavaju najkompleksnije teme (poput crnih rupa ili imunološkog sustava) kroz zanimljivu animaciju i jednostavan jezik. Video objašnjava kako je stres evoluirao kao “supermoć” za preživljavanje (borba ili bijeg), ali je u modernom svijetu postao kronična prijetnja zdravlju jer naša biologija apstraktne probleme (rokove, e-mailove) tretira kao smrtnu opasnost. Zaključak je da stres, ako se koristi u kratkim naletima, pomaže u fokusu, no bez faze oporavka uzrokuje fizičko i mentalno propadanje. E, sad, lako je reći – ugasiti stres i koristiti ga, no postoje metode, od fizičkog uklanja izvora stresora (za početak), preko aktivne relaksacije do traženja pomoći.

07.04. (20:00)

Bunkerski party u KIC-u

Kinocenzura: Zabranjeni filmski klasici pred zagrebačkom publikom

U sklopu izložbe “Zemlja zabrane“, zagrebački KIC tijekom travnja ugošćuje program Kinocenzura. Kroz sedam kultnih ostvarenja, od prvog sudski zabranjenog filma Grad (1963.) do kontroverznog Plastičnog Isusa, program istražuje granice umjetničke slobode u bivšoj državi. Posjetitelji će vidjeti radove Žilnika, Grlića, Godine i Čengića — djela koja su desetljećima provela u “bunkeru” zbog “izvrtanja stvarnosti” i političke subverzije. Posebna su atrakcija razgovori s autorima te prikazivanje filma Virdžina, čiju je distribuciju u Hrvatskoj 1991. spriječio početak rata. Idealna prilika za susret s “opasnom” kinematografijom. Jutarnji

07.04. (19:07)

Ujedinjeno Kraljevstvo zabranilo Kanyeu Westu ulazak u zemlju

07.04. (19:00)

Gospodar prstenova (izbornih jedinica)

Orbán od prvog svog mandata sustavno radi na demontaži demokratskih institucija i vladavini prava

Nacija, kršćanstvo i tradicionalne vrijednosti, moto je vladajuće mađarske garniture već punih 16 godina. U praksi to često znači i ugrožavanje vladavine prava, napade na civilno društvo i medije, diskriminaciju LGBT osoba i kršenje prava migranata. S tim teretom Viktor Orbán u travnju ide po peti uzastopni mandat. Orbán koristi dvotrećinsku većinu za sustavnu demontažu demokratskih institucija. Ključni alat je donošenje ustavnih amandmana i zakona kojima se ograničavaju ovlasti sudstva i medijske slobode.

Orbán opstruira protivnike prekrajanjem izbornih jedinica (gerrymandering) u korist Fidesza i ukidanjem financijskih ograničenja za kampanje. Manjine i aktivisti su pod stalnim udarom: LGBT zajednici je onemogućeno posvajanje i promjena spola, civilne udruge se etiketiraju kao “strani plaćenici” uz posebne poreze, dok se akademska zajednica guši kroz preuzimanje sveučilišta i protjerivanje neovisnih institucija poput CEU-a. Ideje

07.04. (18:00)

Rađen za svemir

Razlozi zašto je Nikon D5 bio najbolji izbor za misiju Artemis II

Iako je star deset godina, Nikon D5 je odabran kao primarna kamera misije Artemis II zbog dva ključna razloga: dokazane pouzdanosti u ekstremnim uvjetima svemira i superiornih performansi pri visokom ISO-u. Dok noviji modeli (poput Z9) imaju više megapiksela, D5 ostaje Nikonov rekorder u čistoći slike pri slabom osvjetljenju. Budući da je svemir izrazito mračan, a misija zahtijeva snimanje detalja tamne strane Mjeseca, senzor D5 omogućuje upotrebu ekstremnih ISO vrijednosti bez gubitka ključnih vizualnih podataka, što ga čini najpouzdanijim alatom za ovaj povijesni zadatak. PetaPixel

07.04. (17:00)

Brze i kratke

  • The Times: Mojtaba Hamenei je u komi, nalazi se na liječenju (Index)
  • Jurčić: Vlada treba subvencijama pomoći građanima, a ne zamrzavati cijene (N1)
  • Kakva je sudbina američke divljine u Trumpovim rukama? Oni hoće prirodne ljepote SAD-a učiniti dostupnijima građanima, ali potiče i prodaju javnog zemljišta radi eksploatacije fosilnih goriva i sječe šuma (DW)
  • Američki psiholog: Trump, koji ima 79 godina, pokazuje znakove frontotemporalne demencije još od 2019., njegovo se stanje sada ubrzano pogoršava (tportal)
  • Umro visoki predstavnik za BiH, Christian Schwarz-Schilling (Index)
07.04. (16:00)

Tankerima je mrki pogled dovoljan

Globalni energetski šok: Blokada Hormuza gura svijet u neviđenu krizu

Trenutna blokada Hormuškog tjesnaca, koju je Iran proveo kao odgovor na napade SAD-a i Izraela, izazvala je energetski poremećaj veći od kriza 1973., 1979. i 2022. zajedno. Čelnik IEA-e, Fatih Birol, upozorava da kroz ovaj prolaz prolazi 20% svjetske nafte i plina, zbog čega cijene vrtoglavo rastu. Posljedice nadilaze samo skuplje gorivo; ugrožena je proizvodnja hrane, plastike i logistika, što najteže pogađa zemlje u razvoju. Iako članice IEA-e oslobađaju strateške rezerve, svijet se suočava s inflacijskim udarom i potencijalno najtežom gospodarskom nestabilnošću u modernoj povijesti. Index

07.04. (15:00)

Metar za mjerilo genijalnosti

Osmislili metodu vrednovanja revolucionarnosti znanstvenih otkrića

Istraživači sa sveučilišta Binghamton i Virginia razvili su metodu koja pomoću tehnike neural embeddinga precizno identificira povijesne znanstvene prekretnice. Analizom 55 milijuna radova i patenata, sustav mjeri udaljenost između temelja rada i njegova utjecaja na budućnost. Što je taj razmak veći, otkriće je revolucionarnije jer je uspješnije promijenilo postojeću paradigmu. Ovaj alat ne prepoznaje samo nobelovce, već i istovremena otkrića poput Darwinove i Wallaceove evolucije. Cilj je razumjeti uvjete koji rađaju velike proboje kako bi se u budućnosti lakše poticale nove znanstvene inovacije. Bug

07.04. (14:00)

Strujni udar iz Münchena

Električni SUV BMW iX3 automobil godine

Prestižna nagrada “Svjetski automobil godine 2026.” dodijeljena je na svečanosti održanoj na Salonu automobila u New Yorku, gdje su proglašeni najbolji modeli u više kategorija automobilske industrije, prenosi Radio Sarajevo. Glavnu nagradu osvojio je električni SUV BMW iX3, koji je osim titule Svjetskog automobila godine ponio i priznanje za najbolje električno vozilo, potvrdivši snažan zaokret industrije prema elektrifikaciji. Ovo je prvi put nakon 2006. godine da BMW osvaja ovu prestižnu titulu, kada je nagrada pripala modelu BMW Serije 3. Uspjeh modela iX3 smatra se važnom potvrdom strategije „Neue Klasse”, kojom njemački proizvođač ulazi u novu fazu razvoja električne mobilnosti. Poslovni

07.04. (13:00)

Minuta šutnje za pokisle i one koji su zapeli u gužvi

Andrassy: Zašto im nitko nije javio da će padat? Javljeno im je, ali ljudi sve češće odbijaju čitat vijesti

“Prvi glas”, kaže i ljuti se što joj nitko nije javio da stiže oluja i/ili radovi zbog kojih će dionica kojom putuje na posao bit zatvorena, a pokušali su joj javit, samo nije htjela slušat. Jasno mi je da se ljudima ne da čitat o ratovima, poskupljenjima i svim ostalim ružnim temama koje kvare dan, ali svejedno moraš znat barem osnove o stvarima koje se događaju – ako ne u cijelom svijetu, onda barem u vlastitoj državi. “Nema šanse”, kaže moja prijateljica koja u autu panično prebacuje radio stanicu čim vijesti krenu, a uvijek se iznervira kad ju dočekaju i na drugim stanicama jer uvijek idu na puni sat i na pola istog. Uvijek tri kratke vijesti, uvijek s vremenskom prognozom odmah nakon njih, ukupno dvije i pol minute života, uvijek NEĆU. Andrea Andrassy za Miss7

07.04. (12:00)

Priroda sablažnjuje

Atomi su ‘povezani na daljinu’: Znanstvenici dokazali da i stvarna materija može biti ‘sablasno’ spojena

Znanstvenici s ANU-a ostvarili su povijesni pomak dokazavši kvantnu spregnutost atoma helija, čime su “sablasno djelovanje na daljinu” prenijeli s fotona na materiju koja posjeduje masu. Korištenjem Bellovog testa i laserskih impulsa, tim je potvrdio nelokalnost momentuma atoma u slobodnom padu. Ovaj eksperiment ključan je jer atomi, za razliku od svjetlosti, reagiraju na gravitaciju. Time je stvoren eksperimentalni most između kvantne mehanike i opće teorije relativnosti, otvarajući put prema dugo traženoj “teoriji svega” i dubljem razumijevanju zakrivljenosti prostora na kvantnoj razini. Sam Einstein koristio je termin “sablasne aktivnosti” kako bi izrazio svoj skepticizam i negodovanje prema onome što danas nazivamo kvantnom spregnutosti. Bug

07.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Večeras u 2 ujutro istječe Trumpov ultimatum Iranu da otvore Hormuz i postignu dogovor (Index),šefica MMF-a upozorava: ‘Sve i da rat sutra prestane, mnogi će osjetiti učinak. Neki su već zatražili pomoć…‘ (Jutarnji)
  • Artemis II: Astronauti snimili nevjerojatne prizore. Bili su 40 minuta bez signala (Index)
  • Stiže novo pogoršanje vremena za vikend, u dijelu zemlje moguć i snijeg (N1)
  • Zbog intenzivnih radova na modernizaciji željezničke pruge od Dugog Sela do mađarske granice, od 7. (danas) do 20. travnja 2026. za promet će potpuno biti zatvoren kolodvor Dugo Selo te dionice od Dugog Sela do Sesveta, Vrbovca i Ivanić-Grada… Dio vlakova bit će otkazan, a dio zamijenjen autobusima (tportal)
  • HNL: Dinamo razbio Osijek 7:0, Slaven izgubio od Rijeke 0:2, Varaždin i Gorica remizirali 1:1, danas preostali susreti
07.04. (10:00)

Čestitka za Uskrs

Unatoč intervenciji Vlade, gorivo poskupljuje: benzin za 4, dizel za 12 centi

Vlada je jučer na telefonskoj sjednici produljila mjere ograničavanja cijena naftnih derivata za iduća dva tjedna. Benzin po novome košta 1,66 EUR/l, dizel 1,85 EUR/l, dok je cijena plavog dizela 1,36 EUR/l. Jedino pojeftinjuje UNP (plin). Bez Vladine uredbe i uz slobodno formiranje cijena, udar na džepove građana bio bi znatno teži. Benzin bi iznosio 1,76 EUR/l, dizel bi skočio na 2,06 EUR/l, a plavi dizel na 1,42 EUR/l. Ovim mjerama država nastoji održati stabilnost opskrbe uslijed globalnih nestabilnosti. Nacional

07.04. (09:00)

Žena sa stavom

TikTok tjedna: Valen offlines

@valenofflines2 Look at the source before you take the advice. ️#creatorsearchinsights #fyp #talk ♬ original sound – valenofflines


Djevojka sa skin care maskom za lice i cigaretom u ustima, snima videe kao da vodi podcaste sama sa sobom, komentirajući razne teme iz svakodnevice. No, uvijek kaže nešto “in your face”, argumentirano i dobronamjerno, premda ponekad i provokativno. Na društvenim mrežama je posebno rado prate žene. Na Instagramu ima 176 tisuća followera.

07.04. (01:00)

Ti tipkaš, ali duša crta

Kako ostati svoj u eri AI-ja? Filković Philatz: Umjetna inteligencija kao kist, a ne kao umjetnik

Redatelj, producent i autor koji posljednjih godina privlači veliku pažnju projektima na sjecištu tehnologije, emocije i nostalgije. Šira publika upoznala ga je kroz niz dokumentarnih serijala, od Dulum zemlje, Šumskog kuhara do Slatke kuharice, ali i viralni video-serijal Spomenar kojim na dirljiv način rekonstruira atmosferu prošlih vremena. Philatz otkriva kako koristi umjetnu inteligenciju kao “egzoskelet za maštu”, a ne kao zamjenu za ljudsku kreativnost. U procesu stvaranja digitalne nostalgije koristi obiteljske arhive i vlastite modele, istovremeno naglašavajući važnost očuvanja autentičnog jezika i zanata. Philatz dijeli i osobnu priču o nadvladavanju mucanja, što mu je otvorilo put prema režiji, te ističe da je prava svrha umjetne inteligencije u rukama onih koji znaju kada je rad gotov. Lider

07.04. (00:00)

Brze i kratke

  • Američki vojni gubici procjenjuju se na više od 2,3 milijarde dolara (N1)
  • NASA-ina misija Artemis II ušla je u povijest – četvero astronauta oborilo je rekord za najudaljenije putovanje ljudi od Zemlje, nadmašivši dosege misije Apollo 13 iz 1970. godine (Index)
  • U Dvoru Veliki Tabor kod Desinića na skupu kuburaša smrtno je stradao muškarac, punio top koji je iznenada opalio (Zagorje)
  • Glavni sponzori napustili festival u Londonu na kojem bi trebao nastupiti Kanye West, za njegov nastup zabrinutost izrazio i premijer Starmer, uz aktiviste koji se bore protiv antisemitizma (N1)
  • Profesor: Lijekovi za mršavljenje mogli bi imati neočekivan učinak na brakove… jedno istraživanje ukazuje kako je porastao broj rastava kod ljudi koji su izgubili velik broj kilograma (Index)
06.04. (23:30)

See you on the dark side of the Moon

Artemis II: Orion piše povijest iza leđa Mjeseca

Svemirska letjelica Orion započela je ključnu fazu misije Artemis II preciznim usmjeravanjem prema Mjesecu. Tijekom preleta, četveročlana posada istražit će 30 znanstvenih ciljeva, uključujući goleme bazene Orientale i Hertzsprung, kako bi proučili lunarnu geologiju. Ovaj povijesni trenutak obilježit će i obaranje rekorda misije Apollo 13 – Orion će dosegnuti rekordnu udaljenost od 406.793 km od Zemlje. Unatoč planiranom 40-minutnom prekidu komunikacije dok letjelica bude iza Mjeseca, gledatelji mogu pratiti prijenos uživo na brojnim platformama. Vrhunac bliskog susreta očekuje se u utorak rano ujutro na visini od 6.550 km. Bug

  • Kako je moguće pratiti 4K video prijenosa s Mjeseca, pitaju se na Bugu: NASA u suradnji s MIT-om prvi put testira sustav O2O (Orion Optical Communications System). Umjesto zastarjelih mikrovalova, sustav koristi infracrveni laser za prijenos podataka brzinom od 260 Mbps, što omogućuje slanje 4K video zapisa u stvarnom vremenu. Terminal veličine tostera uspijeva pogoditi cilj na Zemlji s preciznošću u tisućinku stupnja, uz kašnjenje signala od samo jedne sekunde. Osim uživanja u kristalno čistoj slici, znanstvenici će odmah dobivati ključne podatke, postavljajući temelje za buduće daljinsko upravljanje roverima na lunarnoj površini.
06.04. (23:00)

Cloud u plamenu

Kraj nedodirljivosti clouda: Fizički napadi na podatkovne centre postaju najveći rizik za digitalne podatke

Napad iranskih dronova na AWS centre u UAE i Bahreinu označio je povijesni zaokret: digitalna infrastruktura postala je legitimna fizička meta. Iako šteta nije primarno vojna, udarac na sustav vrijedan 600 milijardi dolara ugrozio je banke, burze i logistiku, dokazujući da su serveri nove „rafinerije“. Dok se vojske sve više oslanjaju na AI, raste rizik za komercijalni cloud. Poslovni svijet reagira diverzifikacijom i decentralizacijom podataka, dok Europa ubrzava težnju za digitalnim suverenitetom. Podatkovni centri više nisu samo IT pitanje, već kritične točke geopolitičke moći i nacionalne sigurnosti. Lider

06.04. (22:00)

Nije baš romantično kako smo zamišljali

Arhitektura straha: Kako su zapravo funkcionirali srednjovjekovni dvorci?

Iako na dvorce danas gledamo kao na povijesnu baštinu i nasljeđe nekadašnjih elita, oni su svojevremeno bili vrhunska inženjerska dostignuća za obranu. Kroz 3D prikaz evolucije od jednostavnih drvenih utvrda do kompleksnih kamenih zdanja, video objašnjava funkciju barbakana, opkopa i pomičnih mostova. Svaki element, od nagnutih zidova protiv ovnova do zloglasnih “rupa za ubojstvo”, bio je pažljivo osmišljen kako bi napadačima maksimalno zagorčao život. Dvorci nisu bili samo simboli moći, već savršen strojevi za preživljavanje u rascjepkanoj Europi između 11. i 14. stoljeća. Open Culture

06.04. (21:00)

Terminatora je ipak trebalo gledati kao na upozorenje

Tiha revolucija: AI kao treći jahač vojne tehnologije

Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal

06.04. (20:00)

Kako se lomi svjetlost

Leća: Arhitektura zakrivljenog svjetla i geometrija loma

Svjetlost u prozirnim medijima poput stakla ili vode prividno usporava jer zbog interakcija s atomima putuje duljim, cik-cak putem. Taj omjer brzina definiramo kao indeks loma, ključan parametar za Snellov zakon i dizajn optičkih instrumenata poput leća i teleskopa. Poseban fenomen je duga, koja nastaje kombinacijom loma, totalne refleksije i disperzije u kapljicama kiše. Budući da indeks loma ovisi o valnoj duljini, bijela se svjetlost razlaže na boje. Razumijevanje ovih pojava, koje su proučavali de Dominis, Newton i Descartes, spaja preciznu matematiku s estetikom prirode. Dario Hrupec za Bug

06.04. (19:00)

Lopta im je core biznis, ovo je sa strane

Sportaši kao investitori: Luka Modrić ulaže u pivovaru, Nikola Jokić u konje

Moderne sportske zvijezde više nisu samo sudionici, već i suvlasnici industrije zabave, medija i tehnologije. Dok se kapital u regiji još uvijek primarno slijeva u nekretnine i ugostiteljstvo, primjeri Luke Modrića (craft pivovara) i Nikole Jokića (konjički sportovi) pokazuju zaokret prema brendiranju i osobnim strastima. Iako zapadni sportaši poput LeBrona Jamesa već godinama upravljaju fondovima, domaći igrači polako ulaze u startup svijet. Cilj je jasan: pretvoriti kratkotrajnu sportsku slavu u dugoročnu financijsku sigurnost i strateški utjecaj izvan stadiona. Financije

06.04. (18:00)

Brze i kratke

  • Iran: Nema otvaranja Hormuškog tjesnaca bez naknade štete od rata (HRT)
  • Hrvatski građani ove godine u tjednu prije Uskrsa znatno manje su šopingirali nego lani i tek mrvicu više nego pred dvije godine, piše Jutarnji, no tad su naravno manje potrošili jer je opet sve poskupjelo (N1)
  • Artemis 2 ušao u gravitacijsku sferu Mjeseca (HRT)
  • Kako će izgledati školska godina: Ukida se jesenski odmor, skraćeni proljetni praznici (tportal)
  • Bacate plaćene račune? Nemojte odmah – opće je pravilo da račune za mjesečne režije, poput onih za struju, vodu, plin, grijanje, odvoz otpada, telefon, internet i HRT pristojbu, treba čuvati najmanje godinu dana od datuma dospijeća, jer tada nastupa zastara, objavio je Večernji (Nacional)
06.04. (17:00)

Treba malo i odmorit

Hrvatska s 14 neradnih dana godišnje pripada samom vrhu Europske unije

Iako građani vole predah, svaki neradni dan smanjuje BDP za otprilike 0,08 %. Za Hrvatsku to znači teoretski gubitak od oko 4,9 milijuna eura po danu. Ipak, ekonomisti naglašavaju da računica nije jednostavna. Dok Danska ukida blagdane radi financiranja vojske, istraživanja pokazuju da odmorniji radnici imaju veću produktivnost, manje nesreća na radu te su općenito sretniji. Gubitak u proizvodnji djelomično kompenzira i pojačana potrošnja u turizmu i ugostiteljstvu. tportal

06.04. (15:00)

Sad kad tom modelu fotića na Njuškalu skoči cijena...

“Hello World”: Kako je snimljena nova ikona Svemira

Legendarni Nikon D5 opravdao je povjerenje na misiji Artemis II snimivši fotografiju “Hello World” – noćni pandan slavnom “Blue Marbleu“. Zapovjednik Reid Wiseman zabilježio je Zemlju osvijetljenu mjesečinom uz nevjerojatan prizor dviju polarnih svjetlosti i zodijačke svjetlosti. Korišten je ISO 51.200 uz ekspoziciju od 1/4 s, što potvrđuje vrhunske low-light sposobnosti ovog desetljeće starog modela. Fotografija je na Zemlju poslana laserskim sustavom O2O brzinom do 260 Mbps. Dok Artemis II hita prema tamnoj strani Mjeseca, Nikonovi sustavi (uključujući i novi Z9) spremni su za povijesno dokumentiranje dosad neviđenih kratera. Red Shark, BBC

06.04. (14:00)

Kontroverzama ovjenčan

Postnikov: Abeceda slučaja Valent

Đ kao đavolji odvjetnici. Nitko nije preuzeo zadaću obrane Valentovih stavova o pedofiliji, što pozdravljamo, ali mnogi su stali na barikade umjetničkih sloboda: to što Valent javno govori, tumače, nema veze s njegovom književnošću.

L kao “Ledene haljine”. Valentov roman iz 2022. bio je povod za onaj intervju: tema pedofilije upravo se iz njega preselila na stranice Artikulacija. Likovi u romanu pritom nisu glasnogovornici autorovih stavova, naravno. Prije će biti suprotno: Valent u intervjuu nastupa kao glasnogovornik vlastitih likova. Primjećujete kako se naizgled jasna razlika između autora i njegovog djela pomalo ljulja? Zadržite ravnotežu, bit će toga još. U međuvremenu, glavni promotor pedofilije na stranicama “Ledenih haljina” stari je profesor, a njegovi su pogledi mahom konfuzni.

V kao Valent, Milko. Riječ prepuštamo pjesnikinji Mariji Dejanović. Ona je u Jutarnjem listu objavila tekst koji ne pristaje na jednostavne podjele, krivce i pozitivce, moralne vertikale i horizontalno sravnjivanje diskusije. Pa kaže: “Ima nečeg odvratnog u hajci na Valenta, sažaljivo ogrezlog u svojoj pedofilskoj fiksaciji, pa se tako i ja osjećam podijeljenom što o ovom slučaju pišem. Nije jadni Valent sam sebe čupao iz naftalina, pozivao se na festivale i intervjue, ispitivao se što misli i o čemu, k tome se još i nagrađivao. (…) Krivi smo mi zato što nismo društvo, nego skupina žlundre koja je pomiče samo kad je pošteno udariš, zato što nismo javnost, nego polumrtva publika…”… Boris Postnikov, abecedno, za Novosti.

06.04. (13:00)

Um caruje, sram klade valja

Visoka inteligencija često dolazi uz neočekivan teret: duboki osjećaj srama

Stručnjaci ističu da inteligentni pojedinci često pate od postavljanja nerealnih standarda i osjećaja nepripadnosti, što vodi do potiskivanja vlastitog identiteta i sindroma varalice. Sram djeluje kao mehanizam povlačenja, stvarajući začarani krug usamljenosti. Ipak, rješenje leži u osvještavanju tih obrazaca i otvorenosti. Prepoznavanjem strukture srama i poticanjem suosjećanja prema sebi, visokointeligentne osobe mogu integrirati potisnute dijelove ličnosti i ostvariti autentičnu bliskost s drugima, unatoč osjećaju različitosti. Index

06.04. (12:00)

Brze i kratke

  • Šef sigurnosne službe u Srbiji: ‘Mjesecima smo upozoravali Vučića, znamo i tko je trebao aktivirati eksploziv‘ (Jutarnji)
  • Novi Crodemoskop: Blago narasli i HDZ i SDP, Moežmo! u padu drugi mjesec zaredom… MOST-u rejting raste, sad su na 6,4 posto, iza njih Marija Selak Raspudić i Drito s 2,2 posto potpore (Nacional)
  • Unatoč tehnološkom napretku od misija Apollo, NASA se i dalje oslanja na vid svojih astronauta kako bi saznala više o Mjesecu: “Ljudsko oko je i dalje najbolja kamera” (HRT)
  • HUP-ovo istraživanje je pokazalo da 28 posto kompanija kaže da korištenjem generalne inteligencije, po čovjeku uspijevaju uštedjeti oko sat, sat i pol vremena dnevno. To znači da se de facto smanjuje potreba za određenim profilima ljudi, međutim stvaraju se nove radna mjesta s najnaprednijim vještinama… oko 45 posto kompanija koristi umjetnu inteligenciju kod nas (HRT)
  • Netflix mora vraćati novac zbog ilegalnih poskupljenja, Talijanima moguće i do 500 eura povrata (Bug)
06.04. (11:00)

Bolje spriječiti nego šefu tlak podignuti

Reforma zdravstva je jedini pravi lijek za bolovanja

Prijedlog HUP-a o skraćivanju bolovanja na teret poslodavca s 42 na 7 dana otvorio je bolno pitanje hrvatskog sustava. Dok poslodavci upozoravaju na zlouporabe i visoke troškove, ključni problem leži u neučinkovitom zdravstvu. Duga bolovanja često su rezultat višemjesečnog čekanja na dijagnostiku, a ne samo oporavka. Primjeri poput Nizozemske pokazuju da rješenje nije u pukom rezanju prava, već u fleksibilnom povratku na rad i brzoj terapiji. Bez korjenite reforme sustava i digitalizacije kontrola, restriktivne mjere samo će prebaciti teret na bolesne radnike, prisiljavajući ih da rade dok su još nesposobni za rad. Bug

06.04. (10:00)

Magla svuda, magla oko nas

Vapeanje pod povećalom: Jesu li e-cigarete doista “zdravija” opcija?

Nova studija u časopisu Carcinogenesis upozorava da su e-cigarete s nikotinom “vjerojatno kancerogene”, povezujući ih s rakom pluća i usne šupljine. Iako sadrže manje toksina od običnog duhana, “vejpanje” aktivira opasne procese poput oštećenja DNK i upala. Glavni problem ostaje manjak dugoročnih podataka, jer rak ima latenciju do 40 godina, a većina potrošača su bivši pušači. IARC je stoga klasifikaciju e-cigareta stavio na listu visokih prioriteta za razdoblje do 2029. godine. Zaključak struke je jasan: manji rizik ne znači i potpunu sigurnost. DW

06.04. (09:00)

Tko preživi, trošit će

Hrvatski turizam na steroidima: Investicijski val od 600 milijuna eura

Hrvatska napušta masovni turizam i cilja na premium ligu s investicijskim ciklusom vrijednim više od 600 milijuna eura. Do 2027. očekuje se pet tisuća novih luksuznih soba, uz prosječno ulaganje od 235 tisuća eura po jedinici. Glavni aduti su Valamarov Pical Resort u Poreču i Adrisova obnova hotela Marjan u Splitu, dok globalni divovi poput Marriotta i Hiltona šire mrežu na obali. Pozitivan trend prati i unutrašnjost kroz wellness projekte u Bjelovaru i Topuskom, čime se fokus s broja dolazaka konačno seli na debljinu novčanika i cjelogodišnju ponudu. tportal

06.04. (01:00)

Razapet si jedino ti pred ekranom

Alternativni Uskrs pred ekranom: Od horor zečeva do gangsterskih obračuna

Dok Božić vlada ekranima, Uskrs nudi bizarniji repertoar koji spaja tradiciju i kaos. Ovaj popis istražuje naslove koji blagdan koriste kao scenu za krvoproliće, satiru ili dramu. Na listi su se našli znanstveno-fantastični Critters 2, radnička crna komedija Hank i Mike, francuska farsa Sretan Uskrs te bizarni horori Easter Bloody Easter i Mrtvi snijeg. Kontrast pružaju pitomija Čokolada, politički triler Kordon smješten u prosvjedni Beograd, te kultni gangsterski klasik Crni petak za gangstere. Ovi filmovi dokazuju da uskrsni vikend nudi mnogo više od biblijskih spektakla. Bug

06.04. (00:00)

Brze i kratke

  • Snažni eksploziv pronađen je navodno u blizini plinovoda u Srbiji koji prenosi ruski plin u Mađarsku, izjavili su u nedjelju čelnici dviju zemalja, što je izazvalo političku istragu u Mađarskoj u osjetljivom trenutku, nekoliko dana prije nacionalnih izbora, Mađari dižu vojsku, spominje se Ukrajina (Jutarnji)
  • Trump pozvao je svijet da kupuje više američke nafte kako bi se ublažili poremećaji na tržištu energenata izazvani ratom s Iranom. No analitičari upozoravaju da bi takav potez mogao imati neželjene posljedice, među ostalim i rast cijena goriva u SAD-u (tportal)
  • Papa Lav XIV. u svojoj prvoj uskrsnoj poruci u nedjelju pozvao je ‘one koji imaju moć započinjati ratove’ da ‘odaberu mir’ (tportal)
  • Nuklearke u Africi – od velikih planova do velikih prepreka: Južna Afrika ju ima, Egipat ju gradi, a Kenija, Gana i još neke zemlje sanjaju o tome. Izgledi za uspjeh su različiti, ali su bojazni stanovništva svuda iste (DW)
  • Uskrs u sjeni rata: Izraelske vlasti zatvorile su sveta mjesta u Starom gradu u Jeruzalemu, ali je, nakon međunarodnih kritika, Netanyahu ipak dopustio uskrsna slavlja, uz ograničenja (HRT)
  • Smart Suction Go pametni je nosač za bicikle koji se pričvršćuje pomoću vakuumskih čašica (Autonet)
05.04. (23:33)

Sponzorirana vijest

Uskrsne super cijene: MS Windows 11 za 12 € i Office 2021 za 30 € na Godeal24!

Trajna licenca za Microsoft Office Professional 2021 za Windows sada na Godeal24 stoji samo 29,28 € umjesto 249 €. Paket uključuje osam aplikacija: Word, Excel, PowerPoint, Outlook, Teams, OneNote, Access i Publisher za posao, studij i kućnu uporabu. Nakon kupnje dobivate trenutačni ključ i izravno preuzimanje na računalo, bez obvezne veze s cloudom. U nekoliko minuta možete urediti dokumente, tablice i prezentacije te ubrzati svakodnevne zadatke. Kupnja na Godeal24 je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Ugrabi MS Office 2021 skoro za badava!

Nadogradi svoje računalo najnovijim Windowsima već od 10 €!

Super povoljni paketi uz 62% popusta (kupon kod: GG62)

05.04. (23:00)

Taman da se pokriju za gorivo

WRC Croatia Rally: Spektakl seli na more uz vrhunsku zračnu podršku

Nakon godine pauze, WRC Croatia Rally vraća se od 9. do 12. travnja s novom trasom koja povezuje Gorski kotar, Istru i Kvarner. Dok će elitne posade poput Evansa i Neuvillea juriti asfaltom, zračni tim s helikopterima i dronovima (brzine do 350 km/h) osigurava prijenos za 150 zemalja. Organizatori očekuju rekordnu posjećenost i zaradu za državu do 20 milijuna eura. Uz devet Rally1 automobila, nastupa i šest domaćih posada, a poseban spektakl očekuje se na Power Stageu kod kule Nehaj u Senju. Poslovni

05.04. (22:00)

Počivao u miru

Preminuo je Vlatko Cvrtila, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za sigurnost

Preminuo je sveučilišni profesor i poznati geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila, u 61. godini života, javlja Dnevnik. Rođen je 9. srpnja 1965. u Zagrebu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti (FPZG) Sveučilišta u Zagrebu, gdje se specijalizirao za područja obrane, nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa. Bio je i predsjednik Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi, savjetnik predsjednika Republike Stjepana Mesića za obranu, savjetnik premijerke Jadranke Kosor za nacionalnu sigurnost i obranu, vanjski član-ekspert saborskog Odbora za obranu, član Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, a kao gost predavač predavao je na fakultetima u Beogradu, Ljubljani, Podgorici. Autor je niza znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama.

05.04. (21:00)

Sve počinje s jednim pitanjem: Zašto?

Nikša Sviličić: Treba uvesti sat radoznalosti u vrtiće i škole

Nikša Sviličić, pisac, profesor i glazbenik završio je tri fakulteta, predaje na jednom, piše knjige, a čak i pjesme, i to za Nenu Belana i Zdravka Čolića. Smatra da je znatiželja kao osobina dobrim dijelom urođena, te da ju nitko ne može kontrolirati prostom odlukom ”evo ja ću sad biti znatiželjan”, istaknuvši kako ga je znatiželja pratila od najranijeg djetinjstva. Tvrdi kako bi bilo dobro uvesti nešto poput sata radoznalosti još u vrtiću, a kasnije u školama, te da bi s time nakon ”20 do 30 godina imali dva do tri Nobelovca”. HRT… zanimljivo, nisu spomenuli da je svojevremeno bio i ravnatelj HAVC-a (Jutarnji, tportal), kao i to da je režirao i film Vjerujem u anđele.

05.04. (20:00)

Postavljaju prava pitanja

Dežulović: MUP i muplji

Kada Informer javi da je “policija upala u prostorije Rektorata Beogradskog univerziteta i tamo pronašla rektora Vladana Đokića u njegovoj kancelariji”, ili se upita “šta prorektor traži ispred Rektorata?” – ili, nemam pojma, “šta belgijski ambasador radi na sastanku rektora sa ambasadorom Belgije?” – vama je možda glupo, ali Informerovoj publici sve je jasno…

Ako ste sada ubeđeni da ste videli i pročitali sve, sačekajte još sat-dva: ni dva sata kasnije, naime, reporteri Vučićevićevog Informera uspeli su nakon iscrpljujuće potrage da lociraju i – prorektora Nebojšu Bojovića. “Kada je video našu ekipu i reporterku prorektor je krenuo da beži, odbijajući da odgovori na pitanje šta traži ispred Rektorata!” javio je Informer. “Uhvatili smo i njegov izraz lica koji govori da se ovome uopšte nije nadao!”

I zaista, ko bi se uopšte nadao prorektora pronaći ispred Rektorata? Bojović je mislio da je tu potpuno siguran, ali znate kako kažu pajtonovci: niko ne očekuje španski Informer! Da, pardon, srpsku inkviziciju. Boris Dežulović za Novosti.

05.04. (19:00)

Brze i kratke

  • Vučić: Našli smo eksploziv kod plinovoda u Vojvodini. Slijedi nemilosrdan obračun… kaže da je razgovarao i s Orbanom (Index)
  • IDF sedam puta bombardirao Bejrut u jednom danu. Trump prijeti Iranu uz psovke: “Otvorite tjesnac, vi ludi gadovi!” (N1)
  • U Njemačkoj se opet vodi rasprava, treba li barem privremeno ograničiti brzinu i na autocestama zbog štednje goriva. No CDU/CSU nisu za to, a ne vjeruju niti da bi ta mjera nešto donijela (DW)
  • ‘Neki trgovci neopravdano dižu cijene’: Vlada sutra odlučuje o novim cijenama goriva (tportal)
  • ‘Kupila sam famoznu talijansku kuću za 1 euro. Najskuplja odluka u životu!‘... Kupci otkrivaju skupe dozvole, rokove i ruševna stanja koja na kraju ispadnu više novca nego kupnja novogradnje (Jutarnji)
05.04. (18:00)

Ništa bez vode (i puno strpljenja)

Vodik iz sunca: Može li fotokataliza zamijeniti elektrolizu?

Tehnička rješenja teže što manjem broju pretvorbi energije kako bi se izbjegli kumulativni gubitci. Iako je sustav fotonaponskih ploča i elektrolize logičan put do vodika, on je kompleksan i energetski zahtjevan. Postupak POWS nudi izravno razlaganje vode pomoću fotokatalizatora. Kineski znanstvenici unaprijedili su ovaj proces troslojnom pločom (Al₂O₃/InP/Al) u kojoj aluminij reflektira svjetlost, a njegov oksid štiti osjetljivi indijev fosfid od korozije. Iako je učinkovitost novog rješenja 20 puta veća od čistog katalizatora, ona i dalje iznosi tek 0,97 %, što je daleko ispod komercijalno isplativih 10 %. Nenad Raos za Bug.

05.04. (18:00)

Nekome nužno zlo, nekome prilika

Parkirno mjesto: Od komunalne potrebe do isplative investicije

Cijene garaža u Hrvatskoj rastu brže od cijena stanova zbog kroničnog nedostatka parkirnih mjesta. U Zagrebu, Splitu i Rijeci garaže se prodaju za nevjerojatnih 40.000 do 115.000 eura, dok se mjesečni najam kreće oko 250 eura. Glavni uzroci su urbanističko nasljeđe (manjak mjesta u starim naseljima), sve veći broj automobila te visoki troškovi gradnje novih objekata s punjačima za električna vozila. Stručnjaci ističu da su garaže postale “top biznis” s minimalnim održavanjem, dok rješenje u obliku javnih garaža koči spora administracija i nedostatak prostora. tportal

05.04. (17:00)

Brčići gledaju s izloga

Mein Kampf u knjižarama i antikvarijatima: Legitimno korištenje tržišnih sloboda ili?

Iako zadnjih godina dosta popularno, H-alterov tekst ukazuje kako čitanje Mein Kampfa samo po sebi nije ništa problematično. Prema mnogim stručnjacima, podjednako važno pitanje predstavlja i to kako se čita dokument ključan za shvaćanje nacističkog projekta. Ozbiljni povjesničari uključeni u obrazovni sustav navode Mein Kampf kao presudan izvor „ideološke propagande“ i „autentični dokument koji otkriva mehanizme dehumanizacije i konstrukcije neprijatelja (Židova, marksista, demokrata)“ pomoću kojega bi se učenike u školama moglo naučiti „detektirati manipulaciju jezikom, logičke pogreške i opasnosti populizma.“ No, dok u Njemačkoj nakon 2015. kada je spomenuta knjiga i službeno prešla u javnu domenu, njemački Institut suvremene povijesti objavio je monumentalno kritičko izdanje. U Hrvatskoj pak kolaju „dva ilegalna nekritička prijevoda“, kako su nazvana u već spomenutom prikazu, otisnuta devedesetih godina, desetljeću koje bi, nakon ludih dvadesetih, moglo biti skinuto s trona kao doba najbesramnije revitalizacije fašistoidnih tendencija.

05.04. (16:00)

HSDZP

Krušelj: Je li moguća velika koalicija HDZ-a i SDP-a?

Iako pokušava ponešto relativizirati ogromne probleme, ponegdje unijeti i koje zrnce optimizma, razumljivo je da se Vlada nalazi pred svojevrsnim zidom. Ni hvale vrijedne piarovske vještine, jedino čime se Plenkovićev kabinet može istinski pohvaliti, puno ne pomažu. Što god Banski dvori učine, može rezultirati negativnim rezultatima. Šarena Vladina laža o stalnom rastu plaća i mirovina u aktualnoj zbilji postaje tragikomična. Hrvatska je i prije drastičnog rasta energenata stekla neslavnu titulu šampiona inflacije u konkurenciji preostalih 26 zemalja Europske unije.

Plenkoviću je, nema dvojbe, jako uzdrman piarovski građen status “velikog i nepokolebljivog Europejca“, predodređenog da jednog lijepog dana ipak osvane u vrhu bruxelleske administracije. Zato panično razmišlja o tome kako da promijeni karijerni imidž koja ga neumoljivo sustiže, ali i primiri nezadovoljstvo hrvatske javnosti. Navodno bi mjesta potpredsjednika Vlade bila ponuđena oporbenim čelnicima Siniši Hajdašu Dončiću i Sandri Benčić.

S njima bi mogao dugoročnije vladati bez kamena oko vrata kakvim se pokazao Domovinski pokret. Ovih je dana opsežni tekst na tu temu objavio tjednik 7dnevno, zasnovan na insajderskim informacijama iz vrhova vladajuće stranke. Kako je riječ o tabloidu desne orijentacije, mnogi su na to samo odmahnuli rukom. Javna je tajna, međutim, da Plenković u neformalnim razgovorima sa svojim najvažnijim suradnicima, ali i s pojedinim oporbenim dužnosnicima, spominje upravu tu mogućnost. Željko Krušelj za Danicu

05.04. (15:00)

Kratki od mora do Svemira

Artemis II: Povratak na Mjesec uz malo sna i puno discipline

Misija Artemis II uspješno napreduje, a četvero astronauta već je prošlo točku izjednačenja gravitacije te su sada bliže Mjesecu nego Zemlji. Astronom Ante Radonić ističe da posada trenutno odmara u skučenih devet kubika kapsule Orion, dok sustavi rade besprijekorno. Brzina letjelice pala je na oko zbog Zemljine privlačne sile. Ova misija nije samo let, već priprema za trajni boravak na Mjesecu i budući put prema Marsu. Iako NASA cilja na 2028. godinu za slijetanje, razvoj lunarnog landera ostaje najveći tehnički i financijski izazov. HRT

05.04. (14:00)

Prije Amena

Papa Lav XIV vodi svoj prvi uskrsni Urbi et Orbi

Na Uskrs, papa je održao misu na otvorenom na Trgu svetog Petra prije nego je izrekao svoju uskrsnu poruku i ponuditi tradicionalni blagoslov “Urbi et Orbi” gradu (Rimu) i svijetu. osobno je nosio drveni križ kroz svih 14 postaja Križnog puta u Koloseumu na svoj prvi Veliki petak kao papa, što je prvi put u desetljećima da papa nosi križ na svaku postaju. 24 sata

05.04. (13:00)

Brze i kratke

  • Mađari iduće nedjelje izlaze na izbore koje Politico opisuje kao najvažnije u EU-u u posljednjih pet godina, a Deutsche Welle kao referendum o tome hoće li zemlja skrenuti prema punom autoritarizmu i Rusiji ili se vratitit liberalnoj demokraciji i EU (Jutarnji)
  • Očekuje se nagli skok dizela, čak za 13 centi… nove cijene – litra dizela 1,86, a eurosupera 1,66 eura (Poslovni)
  • Majstorska cesta, zaštićeno kulturno dobro i jedan od simbola Parka prirode Velebit, otvorena davne 1832., uskoro bi trebala biti sanirana (HRT)
  • Mussolinijeva ljetna vila na Jadranu prodana za 1,2 milijuna eura (N1)
  • Papa Lav XIV.: ”Nemojte ostati nijemi zbog svjetskih sukoba” (HRT), čeka se njegov prvi Urbi et Orbi (HRT)
05.04. (12:00)

Sve isto, samo s manje oduševljenja

Dežulović: Kratka povijest najboljeg od svih mogućih svjetova

Kad se, međutim, točno i okruglo pedeset godina kasnije, prošle subote 28. ožujka pred splitskom lukom ukazala divovska silueta nuklearnog nosača aviona USS Gerald R. Ford, najvećeg ratnog broda ikad sagrađenog – desetak metara dužeg i od stare Saratoge – nije više bilo ni Hajduka u četvrtfinalu Kupa prvaka ni znatiželjne djece da se potrpaju u čamce za obilazak plovećeg Disneylanda s čokoladicama, žvakaćim gumama i Pall Mallom bez filtera. Posada američkog orijaša ovoga puta, naime, nije u Split stigla položiti vijenac partizanskim mornarima, u misiji održavanja prijateljskih odnosa s malom svjetskom nesvrstanom silom, već na “redovno održavanje i kraći odmor”, nakon misija u Karipskom, Crvenom i Sredozemnom moru, usidren pred obalama Venezuele i Bliskog istoka.

A nije, istina, ni prvi put: nosaču aviona Gerald R. Ford ovo je već treća posjeta Splitu, uplovljava on u ovdje redovno kao kakav talijanski kruzer, pa je tako pred splitskom lukom bio usidren i pola godine ranije, prošle jeseni. Pedeset godina kasnije, shvatili ste, američke pizdarije već odavno imamo i kod kuće. Sve otkako živimo u svijetu Coca-Cole, najboljem od svih mogućih svjetova. Boris Dežulović za N1

05.04. (11:00)

Teksas časti, Europa plaća

Energetski raskol: Amerika pliva u plinu, ostatak svijeta tone

Dok cijene nafte divljaju zbog sukoba s Iranom, tržište plina proživljava bizarnu podijeljenost. U SAD-u je prirodni plin nusprodukt nafte toliko obilan da mu je cijena u Teksasu negativnaproizvođači plaćaju da ga se riješe zbog manjka infrastrukture. Nasuprot tome, Europa i Azija trpe ogroman cjenovni šok. Gubitak katarskog plina zbog blokade Hormuškog tjesnaca stvorio je rupu od 20% globalne ponude, tjerajući države natrag ugljenu. Uz poluprazna skladišta i skupe termine za iduću zimu, energetska neizvjesnost ponovno dominira nad optimizmom. Mario Gatara za Ekonomski lab

05.04. (09:00)

Tu je nekad, kažu, bilo more... čekalo me pa presušilo

Pannonian: Veliko isušivanje europske Amazone u 19. stoljeću

Nekadašnji golemi sustav močvara i meandara Karpatskog bazena transformiran je u 19. stoljeću jednim od najvećih inženjerskih pothvata u Europi. Regulacijom Dunava i Tise, kojom je riječni tok skraćen za stotine kilometara, isušeno je 12,5 milijuna hektara poplavnih područja radi poljoprivrede i sigurnosti. Iako je projekt omogućio intenzivnu proizvodnju žitarica, dugoročna cijena je visoka: gubitak bioraznolikosti, pad podzemnih voda, zaslanjivanje tla i ekstremne suše. Danas se napori usmjeravaju prema “rewildingu” i obnovi vlažnih staništa kako bi se ublažile ekološke neravnoteže ovog radikalno izmijenjenog krajolika. Eduardo Vespucci na fejsu.

05.04. (01:00)

Od mrkve do horora

Simbolika i uloga zeca u povijesti filma: Nije samo rezerviran za Uskrs

Filmski svijet desetljećima koristi zečeve kao simbol nevinosti, ali i potpunog ludila. Članak donosi pregled 20 kultnih naslova – od dirljivih klasika poput Bambija i Wallacea i Gromita, do istinskih horora. Na listi se nalaze zlokobni Frank iz Donnieja Darka, ubojita zvijer iz Montyja Pythona i legendarni “bunny boiler” iz Fatalne privlačnosti. Dok Zootopia nudi društvenu satiru, Watership Down traumatizira generacije realizmom prirode. Prvo mjesto zasluženo drži Tko je smjestio Zeki Rogeru?, djelo koje spaja noir detektivsku priču s vrhunskom animacijom. The Guardian

05.04. (00:00)

Brze i kratke

  • Izvođač radova rušenja Vjesnika pronašla je tvrtku koja će ukloniti i zbrinuti azbest, potvrđeno je Dnevniku Nove TV. Bit će postavljene vertikalne cijevi i radnici će prvo ukloniti, a onda usisivačima usisavati sav azbest koji će se preko cijevi dovoziti u kamion (tportal)
  • Uskrsna čestitka Plenkovića: Suočavamo se s brojnim izazovima, ali ustrajemo na miru (N1), uskrsna poruka Milanovića: U ovakvoj stvarnosti, važno je promicati vjeru u pobjedu svjetla nad tamom (N1)
  • Rad na naftnim platformama već desetljećima privlači brojne ljude koji su spremni na fizički zahtjevan posao u zamjenu za iznadprosječna primanja i, najblaže rečeno, specifičan način života. No, radi se i o jednom od najopasnijih zanimanja (Poslovni)
  • Sljedećeg će se tjedna u Zagrebu po prvi put uvesti posebna zona parkiranja, takozvana “smeđa zona”, stanari Trešnjevke će ostati bez otprilike 60 parkirališnih mjesta zbog radova na rekonstrukciji vodoopskrbnih cjevovoda (Jutarnji)
  • Poljički soparnik: Nekoć sirotinjska hrana, danas specijalitet koji se uvukao na festivale, događanja i razna druženja, skromni soparnik prešao je granice Poljica i udomaćio se u modernoj gastronomiji (Pun kufer)
04.04. (23:00)

Nije sve tako sivo, nešto je i zeleno

Pozitivan trend: Rast šuma u EU nadmašuje količinu posječenog drva

U 2023. godini, čak 23 države članice EU za koje su dostupni podaci zabilježile su veći neto godišnji prirast od količine posječenog drva. Najveći rast šuma nakon sječe zabilježen je u Rumunjskoj s 39,9 milijuna kubičnih metara, slijede Švedska s 26,4 milijuna te Poljska s 26,3 milijuna m3. Kada je riječ o Hrvatskoj, ona bilježi tek oko 3 milijuna m3. Pozitivni trendovi u većini država članica pokazuju da europsko šumarstvo, barem zasad, uspijeva uskladiti gospodarske potrebe s očuvanjem prirodnih resursa. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je nužno nastaviti s pažljivim praćenjem i odgovornim upravljanjem. Agroklub

04.04. (22:00)

Ako smo svi prerazvijeni, ne preostaje nam ništa drugo nego da se sukobimo

Peović: Ratovi su posljedica ekonomskih kriza koje SAD ‘rješavaju’ ulaganjem u vojno-industrijski kompleks, dok profitiraju kapitalisti

Nas ovdje na periferiji dežurni ideolozi uvjeravaju da je nerazvijenost tek ‘faza’ u razvoju, te da ćemo, dosegnemo li idealnu formu kapitalizma, sustići bogate zemlje. No nerazvijenost je nužan preduvjet kapitalističke geopolitike. Dominantni narativ europske birokracije ima vrlo konkretnu funkciju – održavanje mira između bogatog centra i siromašne periferije. Pritom se stalno ponavlja teza da ćemo s još više tržišta i odbacivanjem štetnog državnog intervencionizma prevladati nejednakosti, te da samo treba promijeniti svijest ljudi. Sukobi prijete da će zahvatiti cijeli svijet, pogotovo ako uzmemo u obzir da je američka hostilnost usmjerena prema Kini, koja je zasad neutralna. Iranski rat, kao i opća mobilizacija i naoružavanje, posljedice su pokušaja spašavanja američke ekonomije, koja počiva na vojno-industrijskom kompleksu. Ne postoji nijedna zemlja na svijetu koja ulaže više u vojsku, kaže Katarina Peović za tportal, povodom nove knjige “Kraj kapitalizma? Dok staro umire, a novo se ne može roditi”.

04.04. (21:00)

Corpus Mysticum

Golgotska noć u Oktogonu: Dimitrije Popović minimalističkim misticizmom oživio arhetip žrtve

Poznati umjetnik Dimitrije Popović obilježio je Veliki petak performansom “Golgotska noć” u zagrebačkom Oktogonu, nastavljajući svoj višedesetljetni ciklus posvećen Kristovoj muci. Umjesto klasične ilustracije biblijskih događaja, izvođači Maja Bajamić i Joško Tešija tijelima su utjelovili simbole i znakove žalovanja kroz meditativni ritual. Popovićev cilj bio je kroz minimalistički pristup izraziti duboku mistiku i arhetip žrtve, naglašavajući neraskidivu vezu između mraka Golgote i svjetlosti uskrsnuća u prostoru koji je dodatno naglasio sakralnost i dramatičnost ove univerzalne teme. Jutarnji

04.04. (20:00)

A da zaustave rat? To im nekako ne pada na pamet...

Energetski šok 2026.: Europa se priprema za dugotrajnu krizu i racionalizaciju

Sukob na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca izazvali su kaos na tržištu energenata, gurnuvši cijenu nafte Brent na 119 dolara. Europska unija upozorava da će visoke cijene potrajati, a povjerenik Dan Jørgensen ne isključuje racionalizaciju goriva i ponovno otpuštanje strateških rezervi. Posebno je kritična opskrba avionskim gorivom te LNG-om, čija su skladišta na rekordno niskim razinama. Iako se razmatra prilagodba standarda za uvoz iz SAD-a, Bruxelles priznaje da su dosadašnje intervencije IEA-e bile nedovoljne za stabilizaciju tržišta u ovoj prolongiranoj krizi. Lider

04.04. (19:00)

Brze i kratke

  • Hormuški tjesnac, ključna arterija svjetske trgovine naftom, više nije samo geografski prolaz, nego i prostor za novi, visoko profitabilni sustav državne naplate (N1)
  • Podatkovni centri stvaraju toplinske otoke koji podižu okolne temperature za nekoliko stupnjeva na udaljenostima do 10 kilometara… istraživaći tvrde kako bi do 343 milijuna ljudi diljem svijeta moglo biti pogođeno, s posljedicama po socijalnu skrb, zdravstvo i energetske sustave (Mreža)
  • Rekordan broj poroda u Zaboku. Žene iz cijele Hrvatske dolaze roditi ovdje, ključ je u individualiziranoj skrbi, komunikaciji i ublažavanju boli tijekom poroda (Index)
  • U Podgariću nedaleko Garešnice (mjesto poznato po Džamonjinom spomeniku) gradi se hotel s 4 zvjezdice, investicija vrijedna 8 milijuna eura povezana je s Hrvatskim lovačkim savezom (Bauštela)
  • Tamna čokolada već dugo nosi titulu najzdravijeg slatkiša, a sve više istraživanja potvrđuje da taj status nije samo mit: Smanjuje upale, čuva srce i briše svaku želju za šećerom… (Slobodna)
04.04. (18:00)

Može vas dovesti do ludila

AI na kauču: Umjetna inteligencija kao rizičan terapeut za mentalno zdravlje

Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia otkrili su da ChatGPT često daje neprimjerene odgovore na psihotične poticaje, pri čemu ni plaćene verzije nisu pouzdane. Istovremeno, studija Sveučilišta Aalto o platformi Replika ukazuje na “visoku cijenu” virtualne podrške: korisnici s vremenom pokazuju više znakova usamljenosti i depresije uz slabljenje stvarnih ljudskih odnosa. Stručnjaci pozivaju na oprez, ističući da bezuvjetno prihvaćanje AI asistenata u emocionalne svrhe može imati štetne dugoročne posljedice koje još uvijek u potpunosti ne razumijemo. Bug

04.04. (17:00)

Mali mrav, mali mrav, na tržištu nest'o

Crno tržište insekata: Kako su afrički mravi postali novi kokain

Ilegalna trgovina mravima postala je globalni biznis čiji lanci opskrbe podsjećaju na krijumčarenje droge. U Keniji, “lovci” tijekom sezone parenja hvataju matice divovskog afričkog mrava žeteoca, koje kolekcionari plaćaju i do 220 dolara po jedinki. Zbog impresivne veličine i dugovječnosti, ove su matice iznimno tražene u Europi i Aziji, a lako se švercaju poštom jer zaobilaze skenere. Ozbiljnost situacije potvrđuje slučaj belgijskih tinejdžera uhvaćenih s 5000 mrava čija je tržišna vrijednost procijenjena na nevjerojatnih 800.000 eura, pretvarajući obične mravinjake u prave male rudnike zlata. Poslovni

04.04. (16:00)

Gledati trijezni

Acid rock na velikom platnu: Kako je psihodelija pokorila kinematografiju

Psihodelija na filmu procvjetala je sredinom 60-ih, potaknuta hitom “White Rabbit” i redefiniranjem Disneyjeve “Alise u zemlji čudesa” kao LSD tripa. Od underground eksperimenata Storm de Hirsch do ambicioznih djela poput “Chappaqua“, film je postao poligon za vizualizaciju izmijenjene svijesti. Dok je Hollywood profitirao na “drugsploitation” naslovima poput Cormanovog “The Trip“, dokumentarci kao “Monterey Pop” autentično su sačuvali duh Ljeta ljubavi. Ova era nije bila samo maškarada, već revolucionarno spajanje rock glazbe i avangardne estetike koje je trajno promijenilo vizualni jezik suvremene kulture. Kažu na Ravno do dna, koji su psihodeliji na filmu posvetili i drugi članak.

04.04. (15:00)

Kao na razgovoru za posao

Rasprava: Kako to da neki mogu 15 puta na Potjeru, a nekoga ne zovu nijednom?

Na Redditu se pitaju kakvi su to kriteriji pozivanja u popularnu TV emisiju na HTV-u, budući da se neki godinama prijavljuju i ne budu pozvani nijednom, dok na TV-u gledaju neke natjecatelje koji su tamo po 15. put. “Većina ljudi popune ‘dosadne’ prijave. Ako želite nastup, stavite da ste ‘kockar’, a ne ‘ziheraš’. Stavite da ste ‘vođa’, a ne ‘timski igrač’. Pod hobije stavite nešto zanimljivo i drugačije. Govorim iz osobnog iskustva. Također, ako ste žena, imate puno veće šanse jer žele ohrabriti žene da se prijavljuju”, napisao je jedan korisnik. I drugi se slažu da u prijavama više vole ljude s neobičnim životnim putevima, koji žive u mjestima izvan Zagreba i konkretnije opisanim hobijima. Index

04.04. (14:00)

Vrebaju na nas iz oblaka

Analiza privatnosti: Koji AI chatbot zna previše o vama? Predvodi Meta

straživanje Surfsharka otkriva velike razlike u prikupljanju podataka među AI aplikacijama. Meta AI predvodi s čak 95% prikupljenih vrsta podataka, uključujući osjetljive financijske i biometrijske informacije. Google Gemini prati sa širokim zahvatom, dok ChatGPT bilježi skok od 70% u prikupljanju podataka (poput zdravlja i lokacije). S druge strane, Claude i DeepSeek su umjereniji, iako DeepSeek nosi rizik pohrane na kineskim poslužiteljima uz povijest curenja podataka. Zaključak je jasan: većina aplikacija koristi vaše informacije za analitiku i marketing, često nadilazeći puku funkcionalnost chata. Mreža

04.04. (13:00)

Brze i kratke

  • Naftna kriza počinje se prelijevati na sve: nije samo uzrokovala nagli rast cijena goriva, već je smanjila i zalihe petrokemijskih proizvoda nužnih za izradu svakodnevnih predmeta poput obuće, odjeće i plastičnih vrećica, piše CNN (Index), rat u Iranu ugrožava i tržište elektronike (Poslovni)
  • Rekordan broj žalbi u zdravstvu: Otvoren je 4.491 novi predmet, što je 21 posto više nego godinu ranije (Nacional)
  • U povodu 50. obljetnice TV kalendara, HTV prikazuje film “I tako počinje povijest” (HRT)
  • Crteži i dizajn “nepotopivog” Titanica prvi put u javnosti (N1)
  • Velika promjena nakon praznika: Čak pet tramvaja mijenja trase (Srednja)
04.04. (12:00)

Mad Max počinje u kuhinji

Krađa rabljenog ulja: Novi unosni biznis europskog podzemlja

Korišteno kuhinjsko ulje postalo je meta organiziranog kriminala zbog visoke cijene od 1200 dolara po toni. Lopovi noću pustoše restorane i odmorišta, kradući sirovinu (UCO) koja se koristi za proizvodnju biogoriva. Iako se šteta broji u milijunima eura, a počinitelji često snimljeni nadzornim kamerama, sustavno rješenje i policijska statistika još uvijek izostaju. Porast cijena goriva i geopolitičke napetosti dodatno motiviraju kriminalne skupine, pretvarajući otpad iz kuhinja u resurs koji je, prema procjenama stručnjaka, postao vrjedniji nego ikada prije. tportal

04.04. (11:00)

Houston, imamo s*anje

Gumeni odčepljivač spasio misiju Artemis II vrijednu milijarde dolara

Misija Artemis II zamalo je prekinuta ubrzo nakon polijetanja zbog kvara na visokotehnološkom toaletu vrijednom 30 milijuna dolara. Iako je sustav UWMS dizajniran za maksimalnu privatnost i udobnost astronauta, problem s pumpom onemogućio je odlaganje urina, što je prijetilo desetodnevnom povratku na Mjesec. Spasiteljicom misije postala je astronautkinja Christina Koch, koja je problem riješila običnim kućnim odčepljivačem. Zahvaljujući ovom jednostavnom alatu, sustav je ponovno proradio, a posada je nastavila povijesni let, potvrdivši da je u svemiru snalažljivost važnija od najskuplje tehnologije. Poslovni

04.04. (10:00)

Nuklearni doručak: Zamisli to s jajima

Kako gljive iz Černobila pretvaraju zračenje u energiju

Gotovo četiri desetljeća nakon černobilske katastrofe, znanstvenici proučavaju crnu gljivu Cladosporium sphaerospermum koja buja u srcu radioaktivne zone. Ključ njezina opstanka je melanin, pigment koji joj daje tamnu boju i omogućuje preživljavanje u ekstremnim uvjetima. Postoji hipoteza o radiosintezi, procesu u kojem gljiva koristi zračenje kao izvor energije, slično fotosintezi kod biljaka. Iako konkretni metabolički putovi još nisu dokazani, njezina sposobnost apsorpcije zračenja testirana je čak i na ISS-u, što otvara mogućnost korištenja ove gljive kao biološkog štita u budućim svemirskim istraživanjima. tportal

04.04. (09:00)

Kobasica od par tisuća eura

Carinska pravila na ulasku u Hrvatsku: ne smije se uvoziti meso i mliječni proizvodi, kupljena roba u vrijednosti većoj od 300 eura…

Prilikom ulaska u Hrvatsku iz trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora), putnici u cestovnom prometu smiju unijeti robu vrijednosti do 300 eura (zrakoplovom do 430 €). Strogo je zabranjen unos mesa i mliječnih proizvoda, dok su alkohol i duhan ograničeni (npr. 1 litra žestice i samo 40 cigareta). Lijekovi su dopušteni uz dokumentaciju za mjesec dana liječenja. Neprijavljivanje robe kažnjava se drakonski – globe dosežu i do 13.300 eura. Putnici mogu unijeti do pet kućnih ljubimaca po osobi, uz obveznu prijavu i ispunjavanje veterinarskih uvjeta, a oružje uz valjanu dokumentaciju. tportal

04.04. (01:00)

Loše korisničko iskustvo

Najgore dizajnirani fotoaparati i kamere

Dizajn nije samo estetika, već ključ funkcionalnosti koji fotić pretvara iz alata u produžetak ruke. Ovaj osvrt izdvaja “promašaje” poput Canona XC10, koji je zbog loše ergonomije i nedostatka tražila bio zamoran za rad, te Pentaxa K-01, čije je glomazno tijelo s promašenim bojama dokaz da “modni” pristup rijetko spašava loš koncept. Spominju se i Sony FS100/700 zbog krhkih dodataka te Hasselblad Lunar kao sinonim za skupi neukus. Zaključno, dobar dizajn balansira inovaciju i praktičnost, dok loš – poput onog na Sigma Quattro seriji – korisnika ostavlja s upalom mišića i frustracijom. PetaPixel

04.04. (00:00)

Evo jedna skupna fotka svih nas

Povratak čovječanstva Mjesecu: Prve snimke misije Artemis II

NASA je objavila prve fotografije Zemlje snimljene iz letjelice Orion tijekom misije Artemis II. Na snimkama se vidi naš planet u spektakularnim bojama, uz uočljiv zeleni sjaj aurore. Ovo je prvi put u više od 50 godina da ljudi promatraju Zemlju iz ove perspektive. Četveročlana posada, koju čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen, nalazi se na desetodnevnom putovanju oko Mjeseca. Ova misija predstavlja ključni korak prema ponovnom slijetanju ljudi na Mjesečevu površinu, prvi put nakon završetka programa Apollo 1972. godine. Jutarnji

  • Astronauti prvi put nakon više od 50 godina napustili Zemljinu orbitu (Bug)

03.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Američki borbeni zrakoplov F-15 srušen iznad Irana. Jedan pilot spašen (N1)
  • U prvom tromjesečju prodano 12 % više novih automobila nego lani (HRT)
  • Oskarovac iz Pitomače: Željko Barčan osvojio drugi Oscar za specijalne efekte, prvi za Interstellar, drugi za Avatar: Fire and Ash (HRT)
  • HSS: Postigli smo dogovor s HDZ-om, ulazimo u vladajuću većinu, odluka je to novog vodstva s Darkom Vuletićem (Jutarnji)
  • Fortenova prodala PIK Vrbovec Bosqar Grupi (Poslovni)
03.04. (22:00)

Kad pilići utihnu

Ekspanzija ukrajinskih farmi: Između profita i peticija

Dok ukrajinski investitor Jurij Kosijuk širi mrežu suvremenih peradarnika na sjeveru Hrvatske, reakcije lokalnog stanovništva su podijeljene. Farma u Hrženici nedaleko Ludbrega već radi bez pritužbi na mirise, a u Legradu, blizu Koprivnice, gradnja je počela unatoč blizini ornitološkog rezervata. Najveći otpor pruža Apatija, mjesto kod Ludbrega, gdje su mještani pokrenuli peticiju strahujući za kvalitetu života i tvrdeći da je domaće tržište piletine već zasićeno. Dok investitori jamče visoke standarde i ekološku dozvolu, stanovnici malih mjesta odlučni su u obrani svoje “mirne seoske idile” od masovne industrijske proizvodnje. HRTprotestna bojanka

03.04. (21:00)

Gospodsko zanimanje

Plaće kuhara danas ne idu ispod 1500 eura, a chefovi mogu zaraditi i do 5 tisuća, ako rade u sezoni

U hrvatskim restoranima plaće chefova kreću se od 3.000 do 3.500 eura, dok sezonski rad na otocima podiže taj iznos i do 5.000 eura. Kuhari zarađuju između 1.500 i 2.500 eura, što ugostitelji smatraju ekonomski neodrživim teretom. Iako visoke cifre opravdavaju vrhunski profesionalci koji donose profit, problem je što iste iznose, zbog kroničnog manjka radne snage, potražuju i nedovoljno kompetentni kadrovi. Dok restorateri upozoravaju na ugroženo poslovanje, radnici koriste dinamiku ponude i potražnje, čineći tržište rada pred nadolazeću sezonu iznimno napetim. Kult plave kamenice… (treba pritom razlikovati chefa i kuhara – jedan vodi kuhinju i ima ulogu menadžera, dok je drugi zadužen isključivo za pripremu hrane). Komentiraju i na Forumu

03.04. (20:00)

Življe od digitalije

Shorpy: Arhiv starih fotografija visoke rezolucije

Shorpy nije obična arhiva; to je digitalni muzej koji povijest čisti od zaborava i mutnih piksela. Stranica nudi tisuće fotografija visoke rezolucije iz 19. i 20. stoljeća, digitaliziranih s originalnih staklenih negativa. Ono što Shorpy čini fascinantnim je nevjerojatna oštrina detalja. Dok zumirate ulice New Yorka iz 1900-ih, možete pročitati cijene na natpisima dućana ili proučavati izraze lica prolaznika koji nisu ni slutili da će ih netko promatrati stoljeće kasnije. To je raj za ljubitelje povijesti i vizualne detektive koji žele osjetiti teksturu života prohujalih vremena u punom sjaju.

03.04. (19:00)

A nije turistički vodič

Države koje se spominju u Bibliji


Tako barem kaže World of statistics… ChatGPT nam pak kaže da se možda prije misli na regije s nekadašnjim, antičkim nazivima. Npr. Hrvatska i Bosna su nekad spadale pod Iliriju, a moguće je da se spominje Dalmacija kao jedna od regija.

03.04. (18:00)

Tko je ugasio svjetlo u kontrolnoj sobi?

Mozak bez kormilara: Odakle zapravo dolaze naše misli?

Suprotno popularnom uvjerenju da u glavi imamo “glavni stožer” koji sakuplja podatke i donosi odluke, moderna neuroznanost i filozofija Daniela Dennetta tvrde suprotno. Naše misli nisu proizvod jednog unutarnjeg šefa (homunkulusa), već rezultat modela višestrukih nacrta. To znači da se u mozgu istovremeno odvija mnoštvo paralelnih procesa – od sjećanja i podražaja iz okoline do automatskih reakcija. Osjećaj jedinstvenog “ja” i linearnog razmišljanja zapravo je varka mozga koji naknadno povezuje taj kreativni kaos u smislenu priču. Mi nismo glas koji zapovijeda, već zbroj svih mreža koje neprestano improviziraju. Psychology Today

03.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Mađarski premijer Orbán tijekom svojih 16 godina na vlasti nije samo učvrstio političku dominaciju – postavio je i niz institucionalnih zamki koje bi njegovom nasljedniku mogle ozbiljno otežati upravljanje državom. Moguće je to promijeniti zakonima, no za to će trebati dvotrećinsku većinu u parlamentu, ukoliko pobijedi Magyar ( POLITICO, tportal)
  • Protubalistička obrana Europe od projektila srednjeg i interkontinentalnog dometa desetljećima se oslanja na Sjedinjene Države. No, u scenariju u kojem Washington smanji ili ukine svoju vojnu prisutnost, slika postaje znatno nepovoljnija… Raketa bi iz Irana stigla do Rumunjske gotovo bez praćenja (tportal)
  • Meteorološki modeli najavljuju da bi sredinom travnja Europa mogla zahvatiti izraženiji prodor hladnog zraka, s temperaturama 5 do 10 °C ispod prosjeka u većem dijelu kontinenta (Naconal)
  • Snažno poskočila cijena plastike zbog zastoja u tranzitu kroz Hormuški tjesnac (Poslovni)
  • Utakmica protiv Brazila (u kojoj je Hrvatska izgubila 1:3 (Sportske)) nije bila eksperiment s formacijom, nego eksperiment s identitetom. Razlika u izdanjima protiv Kolumbije i Brazila pokazatelj je koliko strukture mogu biti različite i da pitanje nije samo hoće li Dalić izvesti trojicu ili dvojicu stopera nego kako će posložiti ono ispred njih, kaže Topić za Telegram.
03.04. (16:00)

I sami testovi se truju

Rukavice koje se koriste u istraživanjima mogu utjecati na rezultate: ukazuju na višu razinu mikroplastike nego što zaista jest

Studija Sveučilišta u Michiganu otkrila je da standardne nitrilne i lateks rukavice mogu drastično kontaminirati uzorke. Krivac su stearati, tvari slične sapunu koje se koriste u proizvodnji rukavica, a koje pod spektroskopom izgledaju gotovo identično polietilenu. Jedna rukavica može ostaviti i do 2000 lažnih signala po kvadratnom milimetru, što dovodi do nerealno visokih procjena zagađenja. Istraživači savjetuju prelazak na rukavice za čiste prostorije i primjenu novih metoda filtracije podataka kako bi se razlikovala stvarna mikroplastika od laboratorijske kontaminacije. Mreža

03.04. (15:00)

Zagrebačkim ulicama, cesta mog života teče...

Zagrebački kvartovi kulture: Od Mozarta u Dugavama do murala u Lučkom

Projekt Zagrebački kvartovi kulture nastavlja se treću godinu zaredom, donoseći stotinjak događanja u devet kvartova kroz tri ciklusa. Program počinje 18. travnja u Dugavama nastupom Zagrebačke filharmonije, a nastavlja se u Podsusedu, Lučkom i na Krugama. Uz koncerte (TBF, Natali Dizdar), predstave i filmove, novost su trajni murali na lokalnim školama. Dosadašnji uspjeh sa 173 događanja i 40.000 posjetitelja potvrđuje važnost decentralizacije kulture, čineći vrhunsku umjetnost dostupnom na kućnom pragu. Jutarnji

03.04. (14:00)

Ako niste zaboravili pisati

Zapisivanje ideja na papir prije utipkavanja u mobitel zdravije je za mozak

Korištenje bilježnice u 2026. nije tehnološka zaostalost, već neuroznanstvena prednost. Istraživanja potvrđuju da rukopis aktivira duboko kodiranje i kreativne regije mozga koje tipkanje zanemaruje. Osim kognitivnih benefita, vjernost papiru ukazuje na psihološki profil “zadovoljivača” – osobe koja bira funkcionalnost umjesto stalne potrage za novim alatima. Takav pristup smanjuje zamor odlučivanja i predviđa stabilnije odnose te veću životnu sreću. Odabir staromodne olovke zapravo je radikalan čin očuvanja mentalnog fokusa u svijetu koji nas prisiljava na nepotrebne nadogradnje. Silicon Canals

03.04. (13:00)

Nakon gatanja iz pizze, na redu je šipka

Pad posjeta striptiz klubovima ukazuje na nadolazeću krizu

Službeni BDP je dosadan; pravi se trendovi kriju u bizarnim pokazateljima poput dužine minica ili prodaje muških gaća. Dok Pentagon Pizza Index trenutno bilježi rekordan skok od 1250%, sugerirajući “abnormalnu zaposlenost” zbog ratnih žarišta, Stripper Index šalje suprotnu, recesijsku poruku. Pad prometa u striptiz-klubovima za 12% signalizira rezanje luksuza i oprez potrošača. Iako Big Mac i Netflix još uvijek prkose krizi, indeksi poput onih o stanovanju i šampanjcu upozoravaju: dok Pentagon naručuje pizzu, svijet se priprema za stezanje remena i suživot s cimerima. BuzzFeed, Lider

03.04. (12:00)

Mali gutljaj za čovjeka, ali veliki za gašenje kofeinske krize

ISSpresso: kava u bestežinskom stanju


Godinama su astronauti pili dehidriranu mješavinu iz vrećica, no suradnja tvrtki Lavazza i Argotec donijela je prekretnicu: ISSpresso. Ovaj inženjerski pothvat koristi čelične cijevi i tlak od 400 bara kako bi nadvladao mikrogravitaciju. Uz inovativnu šalicu koja koristi kapilarnost, Samantha Cristoforetti prva je 2015. uživala u autentičnom mirisu i okusu kave. Osim podizanja morala, ovaj uređaj služi kao važan eksperiment u dinamici fluida, dokazujući da su zemaljski užici nužni i na putu prema zvijezdama. No, uređaj su ipak vratili na Zemlju 2017. CogCoffee

03.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina u ožujku oslobodila više teritorija nego što je izgubila (Index)
  • Ljudi u Iranu o rušenju mosta: Završit ćemo s uništenom državom (Index), američki obavještajci: Iran i dalje ima značajan arsenal, može izazvati kaos (Index)
  • Nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, najnoviji i najveći nosač američke ratne mornarice, napustio je Split i ponovno je na moru, spreman za izvršavanje zadaća (N1)
  • Anthropic slučajno objavio kod za Claude Code, radi se o oko pola milijuna linija koda, do curenja došlo zbog “ljudske pogreške”, a incident je ponovno otvorio pitanje sigurnosnih praksi (Index)
  • Kamp-prikolica visjela s Krčkog mosta. Vozač iz Njemačke ignorirao zabranu, bura je prevrnula (Index)
03.04. (10:00)

Mjesečeva 'samo što nismo' turneja

NASA: Pratite Artemis II u stvarnom vremenu


NASA je predstavila AROW (Artemis Real-time Orbit Website), digitalni alat koji javnosti omogućuje praćenje misije Artemis II. Korisnici mogu pratiti četveročlanu posadu u letjelici Orion tijekom desetodnevnog putovanja oko Mjeseca. Sustav nudi podatke o brzini, udaljenosti i putanji, dok mobilna aplikacija uključuje proširenu stvarnost (AR) za lociranje Oriona na nebu. Za entuzijaste su dostupni i precizni vektori stanja te podaci o efemeridama za izradu vlastitih vizualizacija. Ova misija ključni je korak prema stalnoj prisutnosti na Mjesecu i budućim letovima prema Marsu. NASA

  • Prvi tehnički problem nakon lansiranja Artemisa II – u kapsuli zakazao toalet (Bug), nije im radio ni Outlook… (Bug)
  • Četvero astronauta u misiji Artemis II, koja je lansirana iz Cape Canaverala na Floridi u srijedu navečer, provelo je prvih 25 sati leta kružeći oko Zemlje, napustili su orbitu, plan im je poslati posadu oko 406.000 kilometara u svemir prije povratka na Zemlju (trenutni rekord je 400 tisuća km, a napravila ga je posada Apolla 13 1970. godine) (tportal)
  • Na Monitorovom forumu možete komentirati

 

03.04. (09:00)

I'm lovin' it

U Subotici u Srbiji se nalazi možda najneobičniji i najljepši McDonald’s restoran

Ne reklamiramo najpoznatiji lanac restorana brze hrane, nego smo i sami fascinirani nakon posjete našeg urednika Subotici, najsjevernijem gradu u Srbiji s oko 100 tisuća stanovnika. Pokraj multi-kulti vibre, lijepe uređenosti i arhitekture samog grada (koji mnogi nazivaju muzejom secesije na otvorenom), zapeo nam je za oko njihov McDonald’s, za koji mnogi kažu da je najljepši u Europi. Prije svega – lokacija. Nalazi se u sklopu kompleksa povijesne zgrade u kojoj djeluje skupština, ali i druge institucije (tzv. Gradska kuća). Za razliku od većine lokacija širom svijeta, gdje interijer izgleda gotovo identično, ovdje je priča potpuno drugačija. Ovaj McDonald’s nije “preuredio” prostor – već se uklopio u njega. Moderni elementi su svedeni, diskretni i podređeni arhitekturi. Nema agresivnih boja ni tipičnog dizajna koji dominira u drugim restoranima ovog lanca. Zbog toga mnogi posjetitelji prvi put ni ne shvate odmah gdje se nalaze – dok ne primijete poznati logo. Premda ima boljih restorana, ovo je samo primjer zanimljivog kontrasta simbola uniformiranosti i brzine te povijesne arhitekture i nešto sporijeg ritma života. Kako kažu na portalu Serbia.com, to je jedan od rijetkih primjera gdje lanac brze hrane postaje dio kulturnog nasljeđa grada. Pisali i na Baušteli, Graziji

03.04. (01:00)

Patuljci s opasnim namjerama

Patuljaste galaktike: Neočekivani “upaljači” ranog svemira

Znanstvenici su pomoću teleskopa James Webb i Hubble otkrili da su za kozmičku reionizaciju – proces koji je svemir učinio prozirnim za svjetlost – zaslužne male, ali iznimno aktivne patuljaste galaktike. Iako se ranije vjerovalo da su “kozmičku maglu” rastjerale masivne galaktike ili crne rupe, podaci iz skupa Abell 2744 pokazuju da su upravo ovi mali sustavi proizvodili nevjerojatne količine ionizirajućih fotona. Ovo otkriće ključno je za razumijevanje rane evolucije svemira i pretvaranja mračnog, neutralnog plina u prozirnu plazmu. Science Alert, Index

03.04. (00:00)

AI zamišlja bolju prošlost

Restauracija fotografija uz pomoć AI: Tehnologija ubija autentičnost

Smatra autor na portalu PetaPixel. Kroz iskustvo iz firentinskog instituta Opificio delle Pietre Dure kritizira modernu upotrebu AI alata (poput ON1 Restore AI) u obradi starih fotografija. Dok talijanski stručnjaci zagovaraju konzervaciju – zaštitu zatečenog stanja bez dodavanja stranih elemenata — AI procese vidi kao nasilnu restauraciju. Problem leži u tome što AI ne “vraća” detalje, već ih izmišlja i umeće, čime nepovratno mijenja identitet osoba i povijesnu istinu. Zaključuje da tehnologija, bez obzira na kvalitetu, djeluje kao “tupi instrument” koji brisanjem nesavršenosti zapravo uništava dušu i autentičnost izvornog djela.

02.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump: Najveći most u Iranu je srušen, slijedi još mnogo toga, Iranska revolucionarna garda: Napali smo Amazonov centar u Bahreinu (Index)
  • Od idućeg utorka cijene goriva mogle bi ponovno porast, očekuje se da će Vlada ponovno intervenirati (tportal)
  • Nakon Uskrsa mogući gotovo ljetni dani, neki krajevi i blizu plus 30 (Nacional)
  • Google uskoro predstavlja pametnu narukvicu bez zaslona (Bug)
  • Nikad više milijunaša: 10 posto u Hrvatskoj drži pola imovine (Lider)
02.04. (21:00)

Da ostanemo optimistični, možda će trebati posao nadzornika

Želimir Periš: Kad je umjetna inteligencija došla po programere

S pojavom UI-ja mnogi su se ljudi počeli bojati za svoje poslove. Ne i programeri – nedodirljiva bogomdana kasta tehnoloških stručnjaka. Ironičnim kopernikanskim obratom umjetna inteligencija prvo je došla po programere. No neće na njima i stati, podsjeća Želimir Periš za Novosti. U veljači 2026. odlučio sam napraviti eksperiment: sljedeći projekt u potpunosti prepustiti UI-ju. Davao sam zadatke, agent je pisao kod. Prvog ožujka 2026. dogodilo se nešto neobično – ja, programer plaćen za kreiranje programskog koda, dobio sam plaću za mjesec u kojem nisam napisao ni jednu liniju koda. Moju je plaću zaradio UI. Posao mi se preokrenuo preko noći. Od onoga koji kreira, postao sam onaj koji orkestrira.

Svaka budućnost plaši, jer čovjek nikad uistinu ne zna što ga čeka. No razlika je u brzini. Budućnost koja dolazi za dvadeset godina plaši nas odmjereno. Budućnost koja dolazi u travnju vrlo je uznemirujuća. Budućnost koja jaše na umjetnoj inteligenciji galopirajuća je. Mjera stvari nije više dogodine već – sutra…

02.04. (19:00)

Ako ste vi gladni kad ih gledate, zamislite kako je tek kamermanima

Gastro tražilica: Youtube kanal dvojice entuzijasta prerastao u jednu od vodećih regionalnih destinacija za gastro recenzije

U šest je godina iz YouTube kanala izrasla u jednu od vodećih regionalnih platformi s više od 600.000 pratitelja na svim društvenim mrežama. Iako značajno utječu na promet restorana, sebe ne vide kao klasične influencere niti stručnjake, već kao iskrene gurmane kojima publika vjeruje. Ključ njihovog uspjeha je stroga selekcija: oko 30% restorana odbijaju reklamirati, a čak 80 % YouTube sadržaja je nekomercijalno. Uz recenzije restorana u regiji, većinom u ex-Yu državama, voljeli bi posjetiti i druge svjetske destinacije (premda su snimali i u Grčkoj, Italiji, Švicarskoj, pa čak i SAD-u), te razvoj travel-vlog formata, ostajući vjerni autentičnosti i edukaciji kroz zabavu. Drava.info

02.04. (18:00)

Detektiv u prozirnom kaputu

Mit o privatnosti: Što anonimni način rada zapravo (ne) skriva

Inkognito ili privatni način rada značajka je svakog preglednika, no što ako je to zapravo laž i vaša se aktivnost i dalje može pratiti? U videu na Privacy Guides otkrivaju ključne probleme s privatnim pregledavanjem te otkrivaju što možete učiniti umjesto toga kako biste ostvarili stvarnu privatnost. Doznajte zašto vaša povijest možda nije toliko tajna koliko mislite i koje alate koristiti za potpunu zaštitu podataka.

02.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Zbog blokade Hormuškog tjesnaca brodovi su izgubili luku gdje su punili gorivo. Troškovi brodara porasli su za 4,6 milijardi dolara (Jutarnji)
  • Razvoj trenutnih događaja na geopolitičkoj sceni i posljedično na financijskim tržištima doista podsjeća na 2022. godinu kada su ruske snage napale Ukrajinu, samo što centralen banke sada imaju teži zadatak zbog sporijeg rasta i visoke inflacije… stagflacija kao realan scenarij (Lider)
  • Vlada na Malti nudi 25 tisuća eura vozačima koji dobrovoljno predaju svoju vozačku dozvolu i da obećaju kako pet godina neće sjesti za volan, to im je mjera za smanjenje prometnog kolapsa (Poslovni)
  • Poljaci pripremaju gradnju svoje prve nuklearne elektrane (Mreža)
  • Ustavni sud odbacio tužbu zbog dočeka rukometaša, Tomašević najavio nastavak pravne borbe (Index)
02.04. (16:00)

Mozgovi u poreznom raju

Patenti po glavi stanovnika: Između stvarne inovacije i pravnih trikova

Ljestvica patentne aktivnosti otkriva raskorak između mjesta gdje nastaju ideje i onih gdje se registriraju. Monako i Luksemburg predvode popis, no to je primarno rezultat povoljnog poreznog okruženja za intelektualno vlasništvo, a ne fizičke proizvodnje. Među tehnološkim silama dominira Južna Koreja (2.536 patenata na 100.000 ljudi), dok Kina, unatoč najvećem apsolutnom broju, zbog veličine populacije pada na niže mjesto. Hrvatska se drži na solidnoj 37. poziciji s 349 patenata, dok SAD zaostaje za većim dijelom zapadne Europe u ovom specifičnom omjeru. Mreža

02.04. (15:00)

Visoke cijene nitko nije zvao, ali one žele ostati

Vizek: Izgleda da smo na početku nove ekonomske ere s trajno višim cijenama

Stanovanje, hrana, energija i prijevoz, ono što je donedavno činilo osnovu standarda, sve češće postaje izvor financijskog pritiska i nesigurnosti. Čak i kućanstva s relativno stabilnim dohotkom sve teže održavaju životni standard na koji su navikla, dok mlađe generacije sve češće odustaju od vlasništva nad stanom, dugoročnog planiranja i stvaranja financijske sigurnosti. Inflacija se tako iz makroekonomskog pokazatelja pretvara u pitanje kvalitete života. Upravo u tom prijelazu iz apstraktnog u osobno krije se i snaga njezine političke destruktivnosti. U svijetu u kojem inflaciju potiču fragmentacija tržišta, geopolitičke napetosti i ograničenja u trgovini, politički odgovori često dodatno zatvaraju ekonomije, povećavaju troškove i produbljuju iste procese koji su do inflacije i doveli. Time se stvara začarani krug u kojem ekonomski pritisci hrane politički radikalizam, a političke odluke dodatno pogoršavaju ekonomske prilike. Maruška Vizek za tportal

02.04. (14:00)

Uštediš cente, ali zato potrošiš živce

Zablude o jeftinoj struji i “omotnicama” s TikToka – kako se ne štedi novac

Mnogi potrošači žive u zabludi prakticirajući metode štednje koje donose više stresa nego novca. Najapsurdniji primjer je fanatično pranje rublja iza 21 sat navečer; zbog razlika u tarifama, godišnja ušteda često iznosi zanemarivih 48 eura, uz ogroman narušen komfor. Jednako je upitna metoda “omotnica” s TikToka (prema kojoj se unaprijed razvrstava gotovina za fiksne troškove), koja zbog rigidnosti graniči s kompulzivnim poremećajem. Tekst razbija i mit o gotovini kao boljem pregledu troškova, naglašavajući da digitalno bankarstvo nudi precizniju statistiku. Zaključak? Prava štednja leži u pametnom ulaganju (dionice, satovi) i oprezu pri lažnim popustima, a ne u noćnom dežuranju uz perilicu. Velika škrtica za Jutarnji

02.04. (13:00)

Lisice za kleptokrate

Goldstoneova inicijativa: Osnivanje svjetskog suda protiv korupcije

Richard Goldstone, bivši haški tužitelj, zagovara osnivanje Međunarodnog antikorupcijskog tribunala (IACC) sa sjedištem u Haagu. Sud bi imao dva ogranka: jedan za kazneni progon visokih dužnosnika i njihovih mreža (bankara, brokera), a drugi za zamrzavanje i povrat ukradene imovine. Iako 187 zemalja podržava UN-ovu konvenciju protiv korupcije, Goldstone upozorava na nedostatak provedbenog mehanizma. Tribunal bi djelovao kada nacionalna pravosuđa zakažu, ciljajući na “pranje” novca u stabilnim demokracijama. Inicijativu su već politički podržale Kanada, Nizozemska i još četiri države, videći u njoj alat za kraj nekažnjivosti globalnih moćnika. Poslovni

02.04. (12:00)

Derrick-atna arhitektura

Tekući temelji: Nafta kao nevidljivi urbanist

Iako je arhitektonski diskurs često ignorira, nafta je stvarni projektant modernog svijeta. Ona ne pokreće samo automobile, već diktira prostornu logiku kroz mreže cjevovoda, rafinerija i luka koje redefiniraju pojam teritorija. Od „crnog grada“ Bakua do Houstona, ekstrakcija resursa oblikuje gradove bez jasnog plana, podređujući život logistici energije. Osim urbanizma, nafta prožima i samu materiju gradnje kroz plastiku, izolaciju i asfalt. Suvremena arhitektura, unatoč prividnoj lakoći, ostaje duboko ukopana u fosilna goriva, čineći zgrade neraskidivim dijelom globalne geopolitičke i ekološke mreže. Arch Daily

02.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Nova naslovnica The Economista prikazuje Xi Jinpinga i Trumpa uz poruku: “Nikada ne prekidaj neprijatelja kada čini pogrešku“… Kina se svjesno drži po strani po pitanju rata u Iranu (Jutarnji)
  • Vojni analitičar Redžepović: nabava oružja koristi Aleksandru Vučiću kao propagandni materijal da bi pokazao da će Srbija biti sigurna ako je napadne neprijatelj, to mu nosi političke bodove kod kuće, Srbija sada neće napasti Hrvatsku, o tome nema govora, ali morate imati neki balans (N1)
  • Zvonimir Mršić, bivši predsjednik Podravke: Puknu li lanci opskrbe, nećemo imati hrane ni za sebe ni za turiste (N1)
  • HBOR uvodi moratorij na otplatu kredita za poljoprivrednike i prijevoznike goriva (Poslovni)
  • Koliko košta okvirna košarica za Uskrs? Skromna oko 23 eura, srednja oko 51,5, a obilnija 170-ak eura (Index)
02.04. (10:00)

Malo bliže zvijezdama, malo dalje od šefa

NASA je uspješno lansirala misiju Artemis II, astronauti se vraćaju na put prema Mjesecu

Iz Svemirskog centra Kennedy poletjela je raketa SLS s kapsulom Orion, noseći posadu koju čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen. To je prva misija koja uključuje Mjesec nakon pola stoljeća. Tijekom desetodnevnog putovanja, ovaj američko-kanadski kvartet testirat će sustave upravljanja i izvoditi znanstvene eksperimente u lunarnoj orbiti. Misija je ključni korak programa Artemis za uspostavu trajne prisutnosti na Mjesecu i pripremu za buduće pohode na Mars, nastavljajući tamo gdje je Apollo 17 stao 1972. godine. Index

02.04. (09:00)

Friško iz rerne

Filmski vodič kroz 2026.: Što gledati do kraja godine?

Filmska 2026. godina nudi pravi vatromet na velikim platnima, spajajući nostalgične povratke, biografske drame i epske vizije vrhunskih redatelja. Najveću prašinu podiže Christopher Nolan sa svojim povijesnim epom The Odyssey, u kojem Matt Damon predvodi impresivnu glumačku postavu, dok se Steven Spielberg vraća korijenima u znanstvenofantastičnom trileru Disclosure Day. Za ljubitelje spektakla, prosinca donosi završetak Villenueveove trilogije Dune: Part Three, a kralj popa oživljava u biografskom filmu Michael.

Modni svijet uzbuđeno iščekuje nastavak klasika Vrag nosi Pradu 2, u kojem se Miranda Priestley suočava s novim vremenima, dok nas Aaron Sorkin uvlači u mračne tajne tehnološkog diva u filmu The Social Reckoning. Neće nedostajati ni akcije: Brad Pitt se vraća kao legendarni kaskader u The Adventures of Cliff Booth, a Tom Cruise surađuje s Iñárrituom na misterioznom projektu Digger. Uz povratak omiljenih igračaka u Toy Story 5 i mračnu atmosferu novog uratka Roberta Eggersa, Werwulf, pred nama je godina koju će obilježiti vrhunsko pripovijedanje. Journal

 

02.04. (01:00)

Svemirski gulaš: Od zvijezda do uvoznog radiča

Explora: Svijetla budućnost

Korado i Elvis seciraju svijet gdje se kozmičke misterije miješaju s prizemnom stvarnošću. Dok teleskop James Webb otkriva da su crne rupe možda “gradile” galaksije, Korado nas podsjeća da evolucija nije samo biološka, već fundamentalni zakon svemira. Saznajemo da su nuklearni pogoni i fuzija često tek marketinški “brener” koji troši više energije nego što proizvodi. Dok AI asistenti u minutama rade poslove koji su nekad trajali mjesecima, Hrvatska gubi bitku za vlastite police, uvozeći čak i radič. Zaključak? Tehnologija galopira, ali mi ostajemo pasivni promatrači ako ne ukrotimo vlastite resurse. HRT

02.04. (00:00)

Pekmez business is going well

‘Gospodar Oluje: Legenda o Hammerheadu’ iliti kaos i ambicija hrvatskog distopijskog epa

Neb Chupin je hrvatski poduzetnik najpoznatiji javnosti s reklama svog brenda tradicionalnih hrvatskih džemova Dida Boža. Nebov posao s džemovima i namazima očito ide sasvim dobro, jer su mu privrijedili dovoljno novca da u američko-hrvatskoj koprodukciji napravi film. I to ne bilo kakav film, već jedan od najambicioznijih domaćih naslova u recentnom pamćenju, pravi pravcati znanstveno-fantastični postapokaliptični ep s pozamašnom gradnjom svijeta i količinom ideja koje daleko nadmašuju okvire u koje su u konačnici ugurane. Koliko je nevjerojatno, toliko je i bitno da ovaj film postoji, ako već ne zbog pretjerane kvalitete, onda barem da služi kao dokaz da se može imati velike snove o epskim gabaritima u domaćem filmu. Kažu na Ravno do dna

01.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump: Prilično brzo ćemo se povući iz Irana. Apsolutno razmatram izlazak iz NATO-a (Index), država može napustiti Savez godinu dana nakon što službeno obavijesti vladu SAD-a, koja je depozitar ugovora. To znači da bi SAD mogao pokrenuti proces izlaska jednostavnom političkom odlukom. Međutim, u praksi je situacija znatno složenija (N1)
  • Milanović i Plenković održali sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, raspravljali o ratu na Bliskom istoku i jačanju vojske (Index)
  • Masovna uhićenja, represija nad prosvjednicima i pritisci vlasti na pravosuđe čine da se građani Srbije osjećaju nezaštićeno, a ipak su odlučni izboriti se za svoja prava, ocjenjuje Beogradski centar za ljudska prava (DW)
  • Britanci oduševljeni Pagom: Otok koji više nalikuje Mjesecu nego Mediteranu (tportal)
  • OpenAI prikupio 122 milijardi dolara za izradu superaplikacije: Fokus se prebacuje s modela koji samo generiraju tekst ili slike na stvaranje autonomnih AI asistenata koji mogu samostalno razumjeti ciljeve i izvršavati višestruke zadatke (Poslovni)
  • BiH: Kako je povijesno slavlje u Sarajevu nakon što u izborili SP u nogometu izgledalo iz zraka (Klix)
01.04. (22:00)

Bez malog koraka za čovjeka ovaj put

Pola stoljeća kasnije: Četvero astronauta kreće na povratnički krug oko Mjeseca

NASA ulazi u završnu fazu priprema za misiju Artemis II, koja će 2. travnja u 00:24 (po hrvatskom vremenu) poslati četvero astronauta na put oko Mjeseca. Prvi je to ljudski let prema našem satelitu nakon više od 50 godina. Posada u kapsuli Orion, koju nosi moćna SLS raketa, provest će deset dana u svemiru, dosegnuvši udaljenost od 400.000 kilometara. Iako misija ne uključuje slijetanje, ključna je za testiranje sustava prije planiranog povratka na površinu Mjeseca 2028. godine. Vremenska prognoza je povoljna (80%), a sigurnost posade ostaje apsolutni prioritet. tportal

  • Nakon što sat u svemirskom centru Kennedy odbroji do nule, misija Artemis II započet će seriju obaranja rekorda u stvarnom vremenu. Prvi na redu je rekord u postignutoj visini za žene. Aktualni rekord od 1.400,7 km, koji su u rujnu 2024. postavile Anna Menon i Sarah Gillis, vjerojatno će biti srušen već u prvim satima leta. Time će stručnjakinja misije Christina Koch osigurati svoju treću titulu u Guinnessovoj knjizi rekorda, uz već postojeće naslove za prvu isključivo žensku svemirsku šetnju te najduži boravak žene u svemiru. Bug
  • Povratak na Mjesec znači ostati na Mjesecu. Vodeće svemirske agencije žele prvo male baze, kasnije veće baze i u idućem desetljeću permanentno prisustvo ljudi na našem prirodnom satelitu. Ako se ne spuste 2028., onda će sigurno 2029. godine. Kina će to sigurno napraviti do kraja desetljeća. Mjesec je odskočna daska – potrebno je razviti tehnologiju za puno teže stvari poput Marsa – kazao je Ante Radonić za HRT
01.04. (21:00)

Ne laju, ali kao da su na uzici

Beck: Za razliku od europskih, naši političari imaju dvonožne ljubimce

Psi su važni u političkom životu Francuske, i svaki je predsjednik od Charlesa de Gaullea imao barem jednog, možda zato da se razlikuju od Engleza koji su skloniji mačkama. Ove je godine Larry, glavni mišolovac Downing Street 10, proslavio 15 godina u službi, uz veliku pokrivenost medija. Taj mačak skromnog porijekla, udomljen iz skloništa, dočekao je ondje i ispratio Davida Camerona, Theresu May, Borisa Johnson, Liz Truss i Rishija Sunaka, da bi sad služio pod laburistom Keirom Starmerom. Mačke, netipično francuski, voli i Marine Le Pen, kao i belgijski premijer Bart De Wever, koji od prošlog kolovoza u uredu ima crno-bijelog mačka, udomljenog. Uvijek me kopkalo kako to da političari kod nas nemaju kućne ljubimce. Otkad je Bandić umro, pa je Rudija preuzela njegova obitelj, i otkad je, nakon četiri godine druženja, Kolinda Grabar-Kitarović predala svog psa Kiku na udomljavanje, jedina dva relevantna ljubimca nestala su iz političkog života. Ovih dana sam opet o tome malo mozgao i zaključio da se naši političari ne mogu posvetiti četveronožnim ljubimcima jer je prevelika konkurencija dvonožnih. Boris Beck za Večernji (i za Narod)

01.04. (20:00)

Brži od Talijana, a još ne pričamo rumunjski

Hrvatska iznad EU prosjeka u povlačenju eura: Odlična sredina uz pogled prema vrhu

Hrvatska je s 72,1% ugovorenih i 18,8% isplaćenih sredstava iz kohezijskih fondova (2021. – 2027.) nadmašila prosjek Europske unije. Iako smo uspješniji od Slovenije, Italije i Španjolske, i dalje gledamo u leđa predvodnicima poput Rumunjske i Češke. Razlika u brojkama između EK i Ministarstva proizlazi iz različitog obuhvata fondova (10,22 naspram 14,6 milijardi eura). Zaključno, Hrvatska stabilno koristi europski novac, no za ulazak u “elitnu ligu” najbržih trebat će još dodatno ubrzati administraciju i samu provedbu projekata na terenu. tportal

01.04. (19:00)

Malo su ih pritisnuli da propjevaju (i prodišu)

Riječki liječnici pišu povijest: Barokomora po prvi put uspješno ‘zakrpala’ unutarnje rane onkoloških pacijenata

Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) znanstveno je utemeljena metoda liječenja udisanjem čistog medicinskog kisika pod povišenim tlakom u za to posebno namijenjenim uređajima – hiperbaričnim komorama (Adiva). Prvi put u povijesti medicine liječnici KBC-a Rijeka zaliječili su unutarnju ranu u ljudskome tijelu u barokomori kao posljedicu liječenja tumora. Ta se metoda inače primjenjuje za liječenje izvanjskih rana. Iako osnovni tumor nije izliječen, dvije su pacijentice u Rijeci vraćene u život zahvaljujući barokomori koja će se i dalje primjenjivati na temelju individualne procjene za svakog pacijenta. Jedna od njih je Vedrana Rudan. HRT

01.04. (18:00)

Zapravo dosadan uredski posao koji može biti lukrativan, a i ne mora

Može li se živjeti od pokera? Može, ako ga se tretira kao ozbiljan posao

Ni u kom slučaju ne koristimo ovu priliku za promoviranje igara na sreću, već smo nabasali na nama zanimljiv video u kojem objašnjavaju kako je ozbiljna zarada moguća na online pokeru, ali samo ako ga se ozbiljno shvati – zarada nije “brza lova” niti oslanjanje na sreću u turnirima. Ljudi koji zarađuju na tome, a ima ih i koji žive od toga, gledaju na to kao na posao koji zahtijeva disciplinu i trud. Tri stupa uspjeha podrazumijevaju da pronađete igru u kojoj ste bolji od protivnika, da strogo upravljate svojim kapitalom (bankroll management) kako bi preživjeli loše periode, a važno je da igrate puno – kvantiteta smanjuje utjecaj sreće. Svakodnevno analizirajte svoje odluke pomoću dostupnih alata i softvera kako biste zadržali prednost. Budite spremni na 40 radnih sati tjedno bez ometanja (TV, telefon) kako biste ostvarili zacrtane financijske ciljeve. Jonathan Little – Poker Coaching

01.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Foreign Policy: Sad je jasno, Trump gubi rat s Iranom – iako su praktički uništili iransku mornaricu i zrakoplovstvo te unazadili njihov nuklearni program, Iran je uspio zatvoriti ključne prometne i trgovačke rute… SAD nije izvršio nijedan zacrtani cilj, nisu srušili režim (Telegram)
  • Uz psihoaktivne tvari poput alkohola i droga, mladi se danas bore s nizom drugih ovisnosti – od “običnih” i e-cigareta do nikotinskih vrećica, energetskih pića s kofeinom, kockanja, video igrica… godišnje se prije pandemije liječilo oko 500-600 učenika (Srednja)
  • Sanacija Mirogoja: Šteta se popravlja. Građanima i dalje preporuka da ne idu na groblje (Nacional)
  • Sever: Smanjenje PDV-a nije spuštalo cijene, razlika ostaje trgovcima (HRT)
  • Johnny Depp stiže u Hrvatsku s bendom Hollywood Vampires, 3. rujna će nastupiti u pulskoj Areni (tportal)
01.04. (16:00)

Kišobran više nije dovoljan, od sad sa sobom uvijek treba nositi i kabanicu

Ekstremne oluje postaju novo normalno: Stručnjaci pozivaju na hitnu prilagodbu

Razorna nevremena u regiji više nisu pojave koje se događaju „jednom u stoljeću“, već realna prijetnja svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj upozoravaju da su klimatske promjene i zagrijavanje mora stvorili uvjete za ekstremne udare vjetra i rezonanciju atmosfere. Ključni problemi su zastarjeli građevinski standardi i nedostatak sustavnog planiranja. Rješenje leži u klimatski sigurnoj gradnji, osnivanju nacionalnog klimatskog centra te kontinuiranoj edukaciji građana. Vrijeme se mijenja brže od društva, stoga prilagodba infrastrukture i politike više nije izbor, već nužnost za preživljavanje u novoj klimatskoj eri. HRT

01.04. (15:00)

Kako potrošiti 50 eura na internet brže nego što Mig poleti

Željava: Šetnja kroz nuklearni bunker gdje je jedina prava opasnost – bosanski roaming

Pritisak na tlak, duhoviti momak kojeg možda znate s Instagrama zadnje se vrijeme odmaknuo od šašavih kratkih videa i prebacio se na nešto ozbiljnije teme – obilazi povijesna mjesta vezana uz vojsku i prošlost totalitarnih režima, od SFRJ, nacističke Njemačke i drugih zanimljivosti koje ga već privlače. I sam kao bivše vojno lice iz sličnog je povoda posjetio Željavu, vojni aerodrom i jedno od najvećih i najskupljih vojnih postrojenja u bivšoj Jugoslaviji, građenu 50-ih i 60-ih s ciljem osiguranja zračne obrane države i preživljavanja nuklearnog napada (ipak je bio Hladni rat). No, danas je kompleks napušten nakon što su ga onesposobili 1992. godine te privlači putnike namjernike i ostale znatiželjnike. Donosi pregršt zanimljviih informacija. Checkirajte video, kao i njegov kanal.

01.04. (14:00)

VAR provjera u tijeku: Poljud ostaje u igri

Arhitekt Marinović: Na Poljud treba gledati kao na Dioklecijanovu palaču, kao na vrhunsko ostvarenje iz svog vremena

Uz Dioklecijanovu palaču, Polud predstavlja ključni simbol grada i vrhunski primjer kasnomodernističke arhitekture.Kada je riječ o samoj konstrukciji, stanje, tvrdi, nije alarmantno kako se često prikazuje u javnosti. Čelična MERO konstrukcija u većini je dijelova u dobrom stanju, a eventualni problemi rješivi su standardnim inženjerskim zahvatima, po put zamjene pojedinih elemenata ili antikorozivne zaštite. Leksan zahtijeva potpunu zamjenu, dok bi statiku betonske konstrukcije tek trebalo detaljno ispitati, iako se pretpostavlja da je stabilna. Rasprava o rušenju ili obnovi, prema Hrvoju Marinoviću, inače Magaševom studentu, dodatno je opterećena politizacijom, iako u stvarnosti političke opcije zauzimaju vrlo slične pozicije, pozivaju se na konzervatorsku zaštitu stadiona. Bauštela, Nacional

01.04. (13:00)

Kako je počeo rat u mojoj školi

Gospodin Nitko protiv Putina: Istina kao prva žrtva rata i diktature

Film “Gospodin Nitko protiv Putina” dokumentira hrabar čin Pavela Talankina, koji je riskirajući život snimio indoktrinaciju i militarizaciju ruskog društva tijekom agresije na Ukrajinu. Talankin, nekadašnji školski djelatnik, bilježi pretvaranje obrazovanja u alat propagande prije bijega iz Rusije. Ruska agresija na Ukrajinu mijenja vid Talankinovog posla: umjesto kreativnih i bezbolnih snimanja filmova i drugog umjetničkog izražavanja, Talankin biva prisiljen snimati kako nastavnici indoktriniraju djecu, kao i skupove podrške agresiji na Ukrajinu, čemu se kategorički protivio. Koliko god proputinovski nastavnik u Prvoj osnovnoj školi u Karabašu djelovao groteskno, toliko je mučna pomisao da nemalo takvih ima i u hrvatskom školskom sustavu koji natežu učenicima slična razmišljanja kao i dotični nesretnik, s drugim predznakom, ali ostalo je vrlo slično, kažu na Ravno do dna

01.04. (12:00)

Nikad bliži, a zapravo nikad dalji

Epidemija usamljenosti: S njom se povezuje 870.000 smrti godišnje

Svaka šesta osoba u svijetu pati od usamljenosti, što Svjetska zdravstvena organizacija klasificira kao rastuću globalnu epidemiju povezanu s 870.000 smrti godišnje. Psihijatri, poput Darka Marčinka, upozoravaju da usamljenost nije isto što i samoća; ona je subjektivni osjećaj manjka bliskosti koji narušava imunitet i povećava rizik od kroničnih bolesti. Paradoksalno, društvene mreže produbljuju problem kod mladih jer nude informacije umjesto stvarne refleksije. Stručnjaci naglašavaju da su empatija i autentični međuljudski odnosi ključni lijek protiv stigme i srama koji često prate ovaj tihi, ali smrtonosni javnozdravstveni izazov. HRT

01.04. (11:00)

Brze i kratke

  • IRGC: Američke tehnološke tvrtke bit će naša iduća meta. Iran: Vrhovni vođa Hamenei je u zemlji (N1), Izrael: Obustavljamo svu kupovinu vojne opreme iz Francuske (Index)
  • Središnje banke rasprodaju američki dug: 82 milijarde ‘nestalo’ u mjesec dana (Lider)
  • Po novome za američku vizu treba otkriti sve račune na društvenim mrežama i učiniti ih dostupnim (Bug)
  • Sigurnost u prometu: broj žrtava pada, ali većina članica EU daleko od zacrtanog cilja, u Hrvatskoj je broj smrtnih slučajeva povećan sa 62 na milijun stanovnika 2024. godine na 67 prošle godine (Klikaj)
  • Tuškanac u gostima donosi retrospektivu vizionara japanskog filma Masahira Shinode (Ravno do dna)
01.04. (10:00)

Kad se proračun "zapali", nafta služi kao vatrogasac

Teorija kaosa: Je li rat na Bliskom istoku plansko brisanje dugova?

Analiza Velimira Šonje za Ekonomski lab odbacuje teoriju da SAD namjerno potiče rat i inflaciju kako bi obezvrijedio golemi javni dug (122% BDP-a). Umjesto genijalnog plana, trenutna situacija rezultat je teorije kaosa: izraelske borbe za opstanak i nepredviđenih posljedica blokade Hormuškog tjesnaca. Iako se trgovci klade na smirivanje cijena nafte u drugoj polovici 2026., “istočni grijeh” rasta kamata i cijena energenata prijeti stagflacijom. Države imaju fiskalni prostor za amortizaciju šoka kroz smanjenje trošarina, no politička nespremnost na odricanje od prihoda čini globalni ekonomski oporavak neizvjesnim do ključnih američkih izbora.

01.04. (09:00)

Zašto ići u školu uopće, dajte im diplomu odmah

Andrassy: Škola nije hotel u kojem su profesori posluga učenicima koje treba nagrađivati

“Moj je sin iz vašeg predmeta dobio četvorku, ali pregledao sam rad koji je predao i jasno je da je trebao dobiti peticu. Prema kojem kriteriju ocjenjujete i koliko dugo predajete ovaj predmet? Pretpostavljam da je loša ocjena posljedica vašeg neiskustva. Molim vas da ispravite ocjenu. Tata”… samo je jedan od mailova koje je Andrea Andrassy dala na uvid, a koje je čitao jedan američki profesor povijesti, za Miss7. Red na satu više nije borba protiv povremenog neposlušnog učenika, nego protiv generacije koju doma sve češće uče da je škola hotel u kojem su profesori posluga. Oni su u školi da se opuste i zabave, profesori su tu da ih nagrade čak i kad ne bi trebali, a ako neće, roditelji će poslat mail – ili će doć u školu i napravit red. Ne svi učenici, ne svi roditelji, plus ovo je Amerika, ali sigurna sam da bi hrvatski profesori mogli poslužit i puno gore priče.