April 2026 - Monitor.hr
30.04. (23:00)

Ljubavni brodolom u Silicijskoj dolini

Inicijativa Quit ChatGPT: Masovni egzodus korisnika zbog etičkih zaokreta

U veljači 2026. dogodio se najveći egzodus u povijesti AI-ja: 2,5 milijuna ljudi napustilo je ChatGPT pod hashtagom #QuitGPT. Razlog nije bila loša tehnologija, već gubitak povjerenja uzrokovan trima udarcima: ugovorom s Pentagonom, gašenjem toplog modela GPT-4o uoči Valentinova te etiketiranjem emotivnih korisnika kao „rizičnih“. Korisnici su masovno prešli na Claude, tražeći iskrenost i toplinu umjesto kliničke hladnoće modela GPT-5.2. Ovaj „izbjeglički val“ dokazao je da korisnici AI ne vide kao alat, već kao odnos – a jednom slomljeno povjerenje ne liječi se jačim procesorom… pokret je izgledno postao viralan. Medium

01.05. (00:00)

Fosilna voda ispod pijeska

Libijska Velika umjetna rijeka najveći je svjetski sustav navodnjavanja

Kroz 4.000 kilometara cijevi, promjera dovoljnog za prolaz automobila, crpi se fosilna voda stara 40.000 godina iz dubina Sahare prema obalnim gradovima. Projekt, financiran isključivo naftom, pretvorio je pustinju u plodne farme i osigurao pitku vodu za milijune stanovnika koristeći prirodnu gravitaciju. Iako je sustav preživio građanski rat, njegova je budućnost neizvjesna jer koristi neobnovljive zalihe koje bi mogle presušiti u idućih 60 do 100 godina. N1

30.04. (23:00)

Brze i kratke

  • U prošloj je godini, u odnosu na 2024., pao broj kupoprodaja nekretnina i to za 21,7 posto, dok je ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila 7,67 milijardi eura (što je 8 posto BDP-a)… Najskuplji stanovi u Splitu, Dubrovniku i Opatiji (N1)
  • Maloljetnik (16) iz Splita lažno dojavljivao o bombama u školi? Spajao se na servere u Estoniji (24 sata)
  • Objavljen popis najljepših plaža – na njemu Grčka, Italija, Španjolska… Hrvatsku preskočili (N1)
  • Sloboda medija u padu, autoritarizam raste – i u Hrvatskoj (DW)
  • Panini ludnica: Za album Svjetskog prvenstva treba čak 980 sličica (HRT)
30.04. (22:00)

Pravi "zaboravljeni slučaj"

Policija u SAD-u riješila 43 godine star slučaj ubojstva i silovanja uz pomoć podcasta

Tinejdžerica je silovana i ubijena 1982. godine, a slučaj je desetljećima ostao neriješen. Sada su, zahvaljujući modernoj DNK tehnologiji i novim tragovima, uhićena četvorica muškaraca, piše Unilad. Zbog nedostatka fizičkih dokaza i nespremnosti svjedoka na suradnju, zločin je ostao neriješen više od 40 godina. No, policija nije odustala od slučaja. Prošle godine policija je u suradnji s Northshore Media Groupom pokrenula i podcast seriju od šest epizoda pod nazivom “Tko je ubio Roxanne?“. Kombinacija moderne tehnologije i novih informacija dobivenih zahvaljujući popularnosti podcasta dovela je do konačnog proboja. “Kad smo pokretali podcast, mislili smo da zapravo nikoga nije briga, ali brzo se pokazalo da smo u krivu. Javili su se brojni ljudi koji su poznavali Roxanne, sjećali je se i bili njezini prijatelji“. Uhićena su četvorica muškaraca koji se povezuju s ubojstvom, danas mahom 60-godišnjaci. Index

30.04. (21:00)

Od Isusa do dostave na kućnu adresu

Mit o kršćanskom monopolu na dobrotu i etiketa “poganstva” u Petom danu

Ksenija Kordić za Ideje kritizira teze izrečene u emisiji Peti dan (3. 4. 2026.) zbog pristranog tumačenja kršćanstva kao jedinog izvora morala i skrbi. Prokazuje trend “sekularnog kršćanstva“ u kojem sudionici emisije poput Marijane Bijelić i Matije Štahana koriste pojam “paganizam” kao pejorativni spremnik za sve civilizacijske negativnosti (nasilje, egoizam). Takav diskurs diskreditira nezapadne tradicije poput hinduizma i budizma, ignorira povijesne činjenice o univerzalnosti milosrđa te promiče eurocentrični idealizam. Posebno upozorava na opasnost ovakve stigmatizacije u kontekstu dolaska stranih radnika, čime javna televizija, umjesto dijaloga, perpetuira vjersku diskriminaciju i intelektualni provincijalizam.

30.04. (20:00)

Kad čestice odbiju poslušnost

Anomalije u CERN-u: Jesu li “pingvinski raspadi” put do nove fizike?

Eksperiment LHCb u CERN-u otkrio je odstupanja u raspadu B-mezona koja prkose Standardnom modelu fizike. Analizom rijetkih “elektroslabih pingvinskih raspada”, znanstvenici su uočili nepravilnosti s pouzdanošću od četiri standardne devijacije. Ovo sugerira postojanje nepoznatih sila ili čestica, poput leptokvarkova, koje bi mogle objasniti tamnu tvar i gravitaciju. Iako je za službeno otkriće potreban “zlatni standard” od pet sigma, golemi novi skupovi podataka prikupljeni nakon 2018. godine mogli bi uskoro potvrditi revoluciju koja će iz temelja promijeniti naše razumijevanje svemira. Bug

30.04. (19:00)

Kad ožedniš, a izvor je u drugom kvartalu

Kineski SNWD: Najveća umjetna rijeka na svijetu mijenja kartu Azije

Kina provodi najskuplji vodovodni pothvat u povijesti, projekt SNWD, vrijedan 79 milijardi dolara. Sustav kanala dug 2.700 km povezuje jug bogat vodom sa sušnim sjeverom, opskrbljujući čak 185 milijuna ljudi. Kroz tri ključne rute (istočnu, središnju i planiranu zapadnu), projekt do 2050. planira godišnje prebacivati 44,8 milijardi kubnih metara vode. Inženjerski div koristi drevne kanale i moderne tunele ispod Žute rijeke, a zbog njegove je izgradnje preseljeno 330.000 ljudi. Usporedbe radi, sustav je pedeset puta veći od sličnih brazilskih projekata, čime potvrđuje status globalnog lidera u vodnoj sigurnosti. N1

30.04. (18:00)

Bilo jednom u Nigdjezemskoj

‘Michael’: Obiteljska bajka sa sanitarnim kordonom prema svim Jacksonovim aferama

Film je u cijelosti zaobišao drugi, skandalozniji dio života i karijere Michaela Jacksona te priča počinje i završava 1988. Tada je glazbenik bio usred svoje koncertne turneje koja je pratila objavljivanje njegova novog albuma Bad iz 1987. koja je od rujna te godine do siječnja 1989. privukla oko četiri milijuna i četiri stotine posjetitelja diljem svijeta. Film, dakle, ima kratki uvod i epilog u trenutku kada je Michael Jackson nedvojbeno najveća pop-zvijezda na planetu. Michael je sve ono što Bohemian Rhapsody nije: ispolirani životopis koji namjerno vuče paralele između bajki koje je obožavao Michael Jackson i uglavnom bajkovita prikaza njegova puta među zvijezde. Boško Picula za tportal

30.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Katastrofa u ruskom gradu, čak i propagandisti napadaju Putina, ukrajinski napadi na rafineriju nafte kod Crnog Mora uzrokovali izlijevanje nafte u okoliš, proglašeno izvanredno stanje u okrugu (Index)
  • Šušnjar: Moguć dogovor s MOL-om, ponuda za otkup INA-e na stolu (HRT)
  • Izlazak UAE-a iz OPEC-a: pljuska zemljama Perzijskog zaljeva i istovremeno politički uspjeh za Donalda Trumpa (DW)
  • Hoće li megaprojekt vrijedan više od 50 milijardi eura donijeti razvoj ili iseljavanje? Dok premijer Andrej Plenković govori o velikoj investiciji i prilici za Hrvatsku, jedna obitelj iz sela Pecka u Topuskom tvrdi da bi mogla izgubiti dom (N1)
  • Restriktivna Trumpova imigracijska politika sve više usmjerava AI talente prema Europi (Mreža)
  • Festival Cest is d Best! ove godine slavi 30. rođendan (HRT)
  • Međunarodni dan jazza: Domaći glazbenici sviraju diljem Hrvatske, pogledajte program (tportal)
30.04. (16:00)

Evakuacija na dan tjera učenike iz škole malo van

U travnju 500 lažnih dojava o bombama u školama, sve upućuje na hibridno ratovanje

Tijekom travnja 2026., Hrvatsku je pogodio val od preko 500 lažnih dojava o bombama, primarno ciljajući škole i bolnice. Iako je policija u Dubrovniku uhitila jednog lokalnog počinitelja pod utjecajem alkohola, većina prijetnji stiže s inozemnih servera putem VPN-a i kriptiranih servisa, što ukazuje na organizirano hibridno ratovanje. Stručnjak za Bug upozorava da je atribucija napadača iznimno teška zbog “bulletproof” hostinga u zemljama koje ne surađuju s Interpolom i počinitelji se uglavnom ne nađu. Bilo to pojedinci sa psihopatskim osobinama ili organizirane grupe, cilj kampanje je izazivanje panike i testiranje sustava, a kraj krize ovisi isključivo o tome kada će napadači procijeniti da su ispunili svoje motive.

30.04. (15:00)

Tko još treba kredu i ploču?

AI riješio Andersonov problem u rekordnom roku

Kineski znanstvenici sa Sveučilišta u Pekingu postigli su povijesni proboj: njihov AI sustav autonomno je riješio otvoreni problem iz komutativne algebre profesora Dana Andersona. Koristeći inovativni “dual-agent” pristup, model je kombinirao logičko zaključivanje s formalnom verifikacijom u jeziku Lean 4. Ono što bi ljudskim stručnjacima oduzelo mjesece, AI je završio za samo 80 sati, generirajući 19.000 linija koda. Ovaj uspjeh, objavljen na arXivu, demonstrira moć automatizacije u apstraktnoj matematici, premošćujući jaz između kreativnog razmišljanja i strojne preciznosti bez ljudske intervencije. Bug

30.04. (14:00)

Ne veruj političaru ni kad izbore dobije

Basara: Pobeda Pere Mađara

Ne mogu garantovati za tačnost informacije, ali osnovano pretpostavljam da će se u postprazničnim brojevima opozicionih glasila pojaviti naslov „Treba nam Mađar“, kao što su se svojevremeno pojavljivali pobednički naslovi „Treba nam Krivokapić“ i „Treba nam Stanivuković“. Šta, dakle, ja kažem: treba li nam Mađar? I da i ne. S jedne strane ne bi bilo zgoreg da se na srpskoj histeričnoj političkoj sceni pojavi politička figura koja politiku ne bistri po beogradskih kafićima i televizorima, nego predvodi dobro organizovanu stranku i svakodnevno radi na terenu, sa druge opet strane ne vidim šta bi srpski Peter Mađar – nazovimo ga Pera Srbin – kvalitativno promenio ako bi bio slika i prilika Pere Mađara. Biće izgleda s Perom Mađarom kao s Donaldom Trampom. Samo na „manjoj skali“. Svi su jedva čekali da Donald pobedi, a Donald je svakog ponaosob zajebao. S tom razlikom što su Mađarovi zajeb kapaciteti mnogo manji, mada ih nipošto ne treba potcenjivati. Svetislav Basara

30.04. (13:00)

Probaj se ne izgubiti

Online igra: Cruel Maze

Još jedna “lagana” igrica za razbibrigu – Zamislite klasični labirint, ali oduzmite mu ono najbitnije – vidljivost. U ovoj igri niste samo igrač, već istraživač zarobljen u tjeskobnom crnilu gdje je svaki vaš korak test memorije i intuicije. Vidite samo mali krug oko sebe. Ostatak puta? Potpuna nepoznanica. Morate doslovno “pipati” po zidovima kako biste otkrili kamo krenuti.

30.04. (12:00)

Topusko secret

Pantheon u nesretnim banijskim oblacima: vlasnici usko povezani s izraelskim vojnim krugovima

Podatkovni centar kod Topuskog serviran nam je kao desert uz paket energetsko-političkih ugovora sa SAD-om, nakon popuštanja Hrvatske ranijim američkim zahtjevima. Ne samo u vezi s tim sektorom, ali evidentno što se tiče LNG-terminala i plinovoda za Bosnu i Hercegovinu, te presudno kroz pristanak na dominantno snabdijevanje RH skupim američkim plinom. Hrvatska pritom servisira američki interes naspram novog EU-programa razvoja umjetne inteligencije za sigurnosno i tržišno ojačavanje kontinenta. EU, pored niza manjih podatkovnih centara, planira nekoliko tzv. gigatvornica poput ove kod Topuskog, kakve imaju barem jedan gigavat snage i zato se po svijetu jagme za nebranjenim resursima, ako doskora ne izduši taj umjetnointeligencijski balon. Investitor zasad ne želi otkriti tko bi mogli biti klijenti. Novosti

  • Podrijetlo imena: Rimski Pantheon simbol je imperijalne moći i čudo arhitekture jedan je od najbolje očuvanih spomenika iz starog Rima (Net)
  • Što taj projekt znači za okoliš? Pokraj nedostatka centrale s potrebnom količinom električne energije, troše se ogromne količine vode, stanovnici okolnih mjesta podatkovnih centara žale se na buku, a i povećavaju temperaturu u okolici zbog emisija CO2 (Index)
  • Cvetojević: Ne vjerujem u projekt Pantheon. Ne zbog njega, nego zbog Hrvatske – Uvijek se skupi ekipa koja tvrdi da nešto ne valja (Index)
  • Jutarnji donosi sve poznate detalje projekta
  • Iz tvrtke tvrde kako će u suradnji s grupom Končar izgraditi vlastitu najmoderniju trafostanicu i približno 280 kilometara novih visokonaponskih dalekovoda. Navode kako će njihov strateški partner Greenvolt izgraditi solarnu elektranu snage 500 MW namijenjenu isključivo za potrebe centra (Index)
30.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Hrvatska u vrhu EU po plaćama iz proračuna, 600 eura veće nego u privatnom sektoru (Index)
  • Nakon dvotjedne sanacije završene prekjučer, slijedi spuštanje 16. i 15. kata Vjesnikovog nebodera te fazno rušenje do srpnja, Jutarnji donosi detalje čišćenja azbesta
  • Ajatolah gubi moć: Revolucionarna garda preuzima glavnu riječ u Iranu (tportal)
  • Pantheon troši struje kao cijeli Zagreb – Plenković investitorima postavio jasan ultimatum: trebaju im izložiti poslovni plan kojim će predvidjeti kako osigurati potrebnu energiju (Poslovni)
  • Izostaje sustavna podrška za osobe s autizmom, potreban nacionalni plan (HRT)
  • Nova emisija na N1 posvećena umjetnoj inteligenciji: AI Central Point
30.04. (10:00)

Privatni se znoji, javni se goji

Šonje: Tržište rada na raskrižju – nije Trump nego je trend

Hrvatsko tržište rada službeno je ušlo u fazu hlađenja. Podaci za ožujak 2026. potvrđuju pad zaposlenosti u privatnom sektoru, dok ukupnu sliku umjetno održava rast u javnim službama. Glavni uzroci su visoka cijena rada i pritisak na profitabilnost, zbog čega poduzeća optimizacijom i tehnologijom zamjenjuju radnike (rast produktivnosti). Službene prognoze o daljnjem rastu zaposlenosti više ne drže vodu. Iako proračunska rupa raste, sindikati javnog sektora i dalje ciljaju na visoke povišice, ignorirajući realnu kontrakciju u realnom sektoru koja bi mogla najaviti ozbiljnije makroekonomsko usporavanje. Velimir Šponje za Ekonomski lab

30.04. (09:00)

Predizborno obećanje na zebri

Zagreb gradi biciklističku mrežu, ali do ljubljanskog standarda dijeli ga još desetljeće i stotine milijuna eura

Od vremena Milana Bandića broj službenih automobila je zaista smanjen za čak dvije trećine. Nova gradska uprava zatekla ih je gotovo 150 a trenutačno ih je manje od 50. Gradska uprava nema službene bicikle, ali je građanima omogućeno korištenje javnih bicikala kroz projekt Bajs. Danas je na raspolaganju oko dvije tisuće bicikala raspoređenih na više od 170 lokacija. Biciklističke staze postoje u centru i uz glavne avenije, noviji projekti povezuju pojedine kvartove i rubne dijelove, a uz mrežu javnih bicikala razvija se i mreža biciklističkih ruta. Tu je i veliki projekt Greenway, čija bi ruta trebala imati oko 120 kilometara. Najveći nedostaci trenutačnog stanja s biciklističkim prometom u Zagrebu su često prekidane ili nepovezane dionice, nedostatak fizičke zaštite na prometnim cestama i sigurnosni rizici na glavnim prometnicama. Saša Leković za H-alter Zagreb uspoređuje s Ljubljanom, koja je ipak manji grad, ali od kojeg možemo (!) nešto naučiti.

30.04. (01:00)

Kako je tek njima kad smo im "obećana zemlja"

Najbolje države istočne Europe za život u mirovini: Luksuz za malo eura

Na portalu Investopedia, koji se najviše obraća američkim čitateljima, kažu da se Bugarska, Hrvatska, Rumunjska i Crna Gora izdvajaju kao top destinacije za njihove umirovljenike zbog niskih troškova života (ispod 1.400 USD mjesečno), dostupne zdravstvene skrbi i jednostavnih putova do boravišne dozvole. Bugarska prednjači s najnižim troškovima, dok Hrvatska nudi očaravajuću dalmatinsku obalu i 2.800 sunčanih sati godišnje. Rumunjska je raj za ljubitelje povijesti i planina, a Crna Gora pruža mediteransku ljepotu uz niske poreze. Sve četiri zemlje spajaju bogatu kulturu, sigurnost i opušten “kafićki” mentalitet koji mirovinu pretvara u dugi godišnji odmor.

30.04. (00:00)

Ako ste doma za produženi vikend

Vodič kroz najbolje: Netflix originali koji su osvojili kritiku i publiku

Netflix je od posudbe DVD-ova evoluirao u giganta koji definira modernu kinematografiju. Ovaj popis na No Film School izdvaja 11 odličnih ostvarenja iz njihove originalne produkcije, od Cuarónove vizualno fascinantne Rome i potresne Society of Snow, do Scorseseovog mafijaškog epa The Irishman. Filmovi poput Marriage Story i The Lost Daughter duboko zadiru u ljudske odnose i majčinstvo, dok Mudbound i They Cloned Tyrone istražuju rasne i društvene tenzije kroz dramu i misteriju. Bilo da tražite dokumentarac koji slavi život (Dick Johnson Is Dead) ili žanrovsku mješavinu poput Okje, ovi naslovi jamče kraj beskonačnom “skrolanju”. No Film School

29.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Cijene nafte na svjetskim tržištima naglo su skočile nakon vijesti da Sjedinjene Američke Države pripremaju teren za “dugotrajnu” blokadu Irana i objavljene AI slike Trumpa s puškom (Index)
  • Ukrajina gradi obrambeni zid vidljiv iz svemira: Kreće priprema za novu rusku ofenzivu (tportal)
  • Sud potvrdio presudu: Hrvatska MOL-u duguje 286 milijuna dolara, Plenković najavljuje pregovore s Mađarima (Poslovni)
  • Naknade za priključke obnovljivih izvora: HERA odredila niže cijene (Bug)
  • Ministar poljoprivrede David Vlajčić kažnjen je s 2000 eura jer je doveo rođakinju u svoj kabinet na poziciju glavne savjetnice (N1)
  • Povrat poreza kreće 4. svibnja, dobiva ga 40 tisuća ljudi manje nego lani (Lider)
29.04. (22:00)

Štedi, bando

Vodič za financijski preporod: 20 koraka za stabilnost

Preuzimanje kontrole nad novcem zahtijeva kombinaciju discipline i pametnih odluka. Ključni koraci uključuju izradu budžeta, rezanje nepotrebnih troškova (poput kabelske televizije i čestih izlazaka) te agresivno otplaćivanje dugova. Dugoročna stabilnost gradi se kroz kontinuiranu štednju, investiranje na tržištu kapitala i maksimalno korištenje radnih beneficija. Uz planiranje obroka i “post od potrošnje”, važno je ulagati u vlastite vještine te se osigurati od nepredviđenih troškova. Financijska sloboda ne dolazi preko noći, već kroz realne ciljeve i educiranje putem stručne literature. Edukacija je investicija koja se uvijek isplati. The Balance Money

29.04. (21:00)

Čist eRačun, duga ljubav

Kako izdati račun zgradi kao pravnoj osobi: Ako nema OIB, koriste se podaci upravitelja

Najviše se odnosi na majstore i obrtnike, odnosno izvođače radova: U slučaju da zgrada nema OIB, onda se koristi OIB upravitelja, račun se šalje kao i do sada. Ukoliko zgrada ima OIB, onda su dvije opcije. Račun se u svakom slučaju šalje zajednici suvlasnika, i ona, ukoliko nije porezni obveznik, ne mora imati eRačun. Račun se šalje u pdf-u ili poštom. Ukoliko obavlja gospodarsku djelatnost (primjerice, iznajmljuje prostor) i plaća porez, i ako su uvjeti za fiskalizaciju 2.0 zadovoljeni, tada se šalje eRačun. Zgradonačelnik

29.04. (20:00)

Kad se GoPro odluči furati na Spielberga

Mission 1: Prva GoPro akcijska kamerica s izmjenjivim objektivima

GoPro slavi dvadeset godina radikalnim zaokretom prema profesionalnoj kinematografiji. Serija Mission 1 donosi 1-inčni senzor od 50 MP, 8K snimanje i nevjerojatnih 14 stopa dinamičkog raspona. Glavna zvijezda je model Pro ILS, prvi GoPro s izmjenjivim objektivima (Micro Four Thirds mount), koji zadržava legendarnu HyperSmooth stabilizaciju. Uz bateriju koja traje preko pet sati, vodootpornost do 20 metara i 32-bitni float audio, ovaj uređaj briše granicu između adrenalinskog snimanja i ozbiljne filmske produkcije. Vaš kaciga-video upravo je dobio filmski “look” bez kompromisa. Cijena? 600-700 dolara. Uncrate

29.04. (19:00)

Da te zabole oči

Always Judge a Book by Its Cover: Bizarni naslovi knjiga

Ova kultna stranica prava je riznica dizajnerskog ludila i apsurda književnosti (i dobro, publicistike). Suprotno staroj izreci, ovdje se knjige procjenjuju isključivo po vanjštini – i to s dobrim razlogom. Kolekcija se fokusira na bizarne naslovnice koje su ili zastrašujuće loše, nenamjerno smiješne ili toliko čudne da se zapitate što je grafički dizajner konzumirao. Od psihodeličnih ilustracija iz sedamdesetih do neobjašnjivih naslova tipa “Kako nadmudridi vjevericu”, stranica slavi estetiku katastrofe. To je savršeno mjesto za digitalni odmor i podsjetnik da se ponekad i genijalni tekstovi kriju iza sumnjivog Photoshopa.

29.04. (18:00)

Taj dan ne morate doma kuhati

Grah, glazba i druženje: Vodič kroz proslavu Prvog maja diljem Hrvatske

Hrvatska se 1. svibnja 2026. pretvara u veliku trpezu na otvorenom. U Zagrebu Maksimir ugošćuje Vesnu Pisarović i Silente uz 40.000 porcija graha i štrukli. Split slavi na Marjanu u sklopu Sudamje, dok Rijeka miriše na fažol s Preluka. Osijek se okuplja kod katakombi, a Pula u Šijani uz nastup Lima Lena. Karlovac slavi jubilarnu 30. biciklijadu, Koprivnica trodnevni sajam uz koncerte Maje Šuput i Matije Cveka, a Pakoštane MTB maraton i Wine Fest. Od porečkih plaža do sisačkog Zibela, građane očekuju besplatni obroci, koncerti i bogat program za djecu. Net

29.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Porast 11 vrsta raka kod mladih, znanstvenici odredili kombinaciju uzroka: prehrana, pretilost, okoliš, antibiotici, mikrobiom… (Index)
  • Kralj Charles nije ni ukorio ni kritizirao Trumpovu administraciju. No, monarh je implicitno izrazio neslaganje s trenutačnim političkim smjerom Amerike i branio stupove zapadne demokracije: unutarnju ravnotežu vlasti, savezništva i međureligijsku toleranciju, piše CNN. (N1), malo se i našalio: “Usuđujem se reći da nije bilo nas, govorili biste francuski” (Jutarnji)
  • Plenković poručio da je i treća vodeća svjetska agencija, Moody‘s Ratings, Hrvatskoj potvrdila rekordno visok kreditni rejting, potvrđujući otpornost gospodarstva, kvalitetne financije i učinkovitu provedbu reformi i investicija (Jutarnji)
  • Hrvatska dobiva prvi veliki stručni skup o data centrima (Mreža)
  • Lansiran ChatGPT verzija 5.5, iz OpenAI-ja su pojasnili koje nove mogućnosti model nudi, naglašavajući da će biti još veća pomoć na radnom mjestu, no važno je znati da njegovo korištenje, osobito za nevažne zadatke, može imati značajan utjecaj na okoliš (Index)
29.04. (15:00)

Jednom kad 1984. pokuca na vrata

Zagovara li Palantir tehnofašizam? Njihov čelnik objavio kontroverzni manifest

Alex Karp, direktor Palantira, objavio je u svojoj knjizi “Tehnološka republika” kontroverzni politički manifest. Glavne teze uključuju kraj nuklearnog odvraćanja i prelazak na AI naoružanje, uz poziv na ponovno naoružavanje Njemačke i Japana. Palantir zagovara „tvrdu moć“ i povratak duga Silicijske doline državi kroz borbu protiv kriminala. Dok kritičari poput Varoufakisa i Muddea ove stavove nazivaju “tehnofašizmom”, tvrtka nastavlja širiti utjecaj u vojnom i policijskom sektoru (uključujući Njemačku) svojim moćnim alatima za nadzor i analizu podataka, poput Gothama i Foundrvja. DW… komentiraju i na Forumu

29.04. (15:00)

Kriza tanjura i krigli

Nijemci piju sve manje piva, Francuzi ne jedu omiljene bagete, a u Engleskoj se svaki dan zatvaraju pubovi

Europa prolazi kroz duboku kulturnu transformaciju – tradicionalni simboli poput francuskog bageta, njemačkog piva i britanskih pubova gube bitku s vremenom. Mladi Europljani, okrenuti društvenim mrežama i zdravijem životu, sve manje piju alkohol i rjeđe kuhaju kod kuće, birajući radije “world food” poput sušija ili kebaba. Samo u 2025. u Britaniji se zatvorilo 366 pubova. Kao odgovor na globalizaciju i migracije, jača gastronacionalizam: države grčevito štite svoje recepte i autohtone proizvode, koristeći hranu kao posljednju liniju obrane nacionalnog identiteta u svijetu koji se ubrzano mijenja. Poslovni

29.04. (14:00)

Još jedna generacija koju nitko ne razumije

Postnikov o medijskoj opsesiji generacijom Z: Prevladavaju proturječni stavovi, osim možda o glazbi

Medijsko zanimanje za generaciju Z, ekipu rođenu između 1997. i 2010, poprima znake kolektivne opsesije. Tko su ta čudna djeca? Zašto se tako ponašaju? Kakve su im radne navike, imaju li ih uopće? Vide li išta mimo ekrana smartfona? Zašto nisu normalni, zašto nisu alkosi kao mi? Pitanja se nižu, a odgovori ne zaostaju. I dok mi uzaludno pokušavamo razriješiti enigmu zvanu Gen Z, mediji su otišli korak dalje: sada već postaju opsjednuti samom opsesijom. Globalni gremij upućenih komentatora okupio se tako da nam razjasni zašto nas baš zoomeri interesiraju kao nijedna generacija prije njih… Boris Postnikov za Novosti upućuje na članak Jacobina (uz pretplatu), ali donosi sažetak:

generacija Z jeste ideološki fragmentirana i konfuzna, njene su pripadnice i pripadnici često kontradiktorni. Ali to nema nikakve veze s time što su nedovoljno obrazovani, lišeni radnih navika ili nezainteresirani za svijet izvan okvira najbližeg ekrana. Naprotiv: oni se, na razvalinama političkih institucija, među ruševinama međunarodnog poretka, tamo gdje su dostupno stanovanje i zdravstvena skrb postali priče iz roditeljske mladosti, ponašaju sasvim racionalno.

29.04. (13:00)

Boja u venama, kist u problemima

Osmo bijenale slikarstva: Od Klovićevih dvora do jadranske turneje

Osmo bijenale slikarstva otvoreno je u Galeriji Klovićevi dvori, okupljajući stotinjak umjetnika svih generacija. Uz rekordnih 260 prijava, odabrano je 56 autora, uz pet pozvanih imena poput Zlatka Kesera i Zlatana Vehabovića. Budući da je Meštrovićev paviljon u obnovi, izložba seli na gostujuće lokacije, a ovogodišnji međunarodni partner je Graz s izložbom Beyond Boundaries. Bijenale nudi presjek od apstrakcije do figuracije, popratne studentske izložbe te dodjelu prestižnih nagrada. Nakon Zagreba (do 21. lipnja), postav putuje u Vukovar, Poreč i Zadar, nastavljajući misiju povezivanja domaće scene s europskim kontekstom. HRT

29.04. (12:00)

Bravo, naši!

Hrvatski AI alat HERRO omogućuje najtočnije čitanje ljudskog genoma dosad

Istraživači s FER-a i singapurskog instituta GIS razvili su HERRO, inovativni AI alat za preciznu rekonstrukciju ljudskog genoma. Projekt, predvođen profesorom Milom Šikićem i Dominikom Stanojevićem, omogućuje do stokratno veću točnost čitanja DNK fragmenata uz značajno niže troškove. Objavljen u prestižnom časopisu Nature, alat uspješno rekonstruira čak i najzahtjevnije kromosome (X i Y) bez prekida. Ova suradnja s Oxford Nanopore Technologies postavlja nove standarde u personaliziranoj medicini i razumijevanju nasljednih bolesti, dokazujući da hrvatska pamet diktira tempo svjetske bioinformatike. HRT

29.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Povijesni proračun EU: Parlament traži rekordnih 2,01 bilijuna eura (Lider)
  • Unatoč američkom pokušaju da blokadom zaustavi iranski izvoz nafte, analitičari upozoravaju da Teheran i dalje ima niz opcija kojima može ublažiti pritisak, barem kratkoročno, Iran raspolaže dodatnim skladišnim kapacitetima i alternativnim načinima izvoza (tportal, Axios)
  • Europski parlament traži da se definicija silovanja temelji na načelu “samo ‘da’ znači ‘da'” (N1)
  • Projekt Pantheon: Zašto Amerikanac ulaže milijarde u Hrvatsku? ‘To je zemlja izvan aktivnih zona sukoba’ (tportal)
  • Stručnjaci: Trećina zdravstvenih djelatnika sa simptomima depresije (HRT)
29.04. (10:00)

Kad bi barem institucije radile svoj posao kao Puhovski svoj

Puhovski: Živimo između privida demokracije, stvarne moći i selektivnih ljudskih prava

U analizi suvremenog društva, Žarko Puhovski kod Romana Bolkovića upozorava na uspon populizma kao “soft-totalitarizma” koji nakon pada Berlinskog zida koristi demokratski legitimitet bez liberalnih kočnica. Ističe da populizam prividom jedinstva odgađa sadržajnu politiku, poput kampanje Petera Magyara, dok u međunarodnim odnosima stvarna suverenost uzmiče pred asimetričnom moći velikih sila (poput SAD-a). Puhovski problematizira i odnos estetike i etike, tvrdeći da umjetnički genij ne smije biti iznad zakona, te zaključuje kako se ljudska prava u globalnoj realpolitici često selektivno primjenjuju ovisno o strateškim interesima i energetskim resursima. HRT

29.04. (09:00)

Klik manje, list više – ali tko će ugasiti Wi-Fi?

Švedska vraća knjige i papir u škole kako bi zaustavila pad pismenosti, ograničava digitalne alate

Švedska vlada okreće se tradicionalnoj nastavi, uvodeći više knjiga, papira i pisanja rukom kako bi poboljšala pismenost učenika nakon pada rezultata na PISA testovima. Ograničava se uporaba digitalnih alata, zabranjuju mobiteli u školama i ulaže u udžbenike. Vlasti tvrde da ekrani ometaju koncentraciju, dok kritičari iz tehnološkog sektora i obrazovanja upozoravaju da bi takav pristup mogao smanjiti digitalne vještine učenika i dugoročno štetiti tržištu rada. Mišljenja su podijeljena između zagovornika fokusa i onih koji ističu nužnost digitalne pismenosti. BBC, Index

29.04. (01:00)

Kozmički tračevi i genetski servisi

Explora: 2001: Odiseja u svemiru

Pričaju o novom teleskopu Nancy Grace Roman koji će imati vidno polje 1000 puta veće od Hubblea. NASA je, doduše, švorc, pa teleskop stoji na zemlji dok ne nađu sitniš za “parking” u svemiru. Svaki put kad zatreba klikova, nađe se vijest o vodi na Marsu. Zaključak? Uzorke stijena čekamo bar do 2035., jer se Europa i SAD ne mogu dogovoriti tko će platiti “poštarinu” s Crvenog planeta. Genetska terapija je stigla! Prvo liječimo gluhoću, a uskoro ćemo vjerojatno “apdejtati” gene da možemo jesti čvarke bez straha od kolesterola. Australija brani društvene mreže klincima, a ovi im odgovaraju hakiranjem sustava brže nego što roditelji kažu “log-off”. Za kraj, kaže da su pametni ljudi usamljeniji jer nemaju s kime “čakulati” na svojoj razini, pa završe slušajući Exploru – mjesto gdje se okupljaju svi neshvaćeni genijalci. HRT za slušanje, Youtube za gledanje.

29.04. (00:00)

Štoperica ne laže, ali sustav mulja

Kako Skijaški savez uništava talente: Marko o ukradenoj budućnosti

Obitelj Marka Abramovića u emisiji “Labirint” razotkrila je naličje uspjeha u Hrvatskom skijaškom savezu. Unatoč vrhunskim FIS rezultatima i povratku nakon teške ozljede, Marko je izbačen iz reprezentacije zbog navodnog nedostatka sredstava i normi, dok su lošije plasirani skijaši ostajali u sustavu. Danas, dok Marko gradi karijeru servisera u inozemstvu, sustav se suočava s istragom USKOK-a protiv Vedrana Pavleka zbog sumnje u izvlačenje 30 milijuna eura. Obitelj poručuje da nepravda nije samo financijska, već su snovi mladih sportaša odbačeni radi netransparentnih interesa i zlouporabe moći. HRT, Jutarnji

28.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Veliki potres na tržištu nafte: UAE napušta OPEC (N1), cijene nafte najviše u posljednja tri tjedna, zaljevske države spremaju odgovor Iranu (Index)
  • Prvo uhićenje zbog lažnih dojava o bombama, pijani 50-godišnjak iz Dubrovnika lažno dojavio za bombu u dvije dubrovačke škole (tportal)
  • Novo ime s Pavlekovog popisa: Dizajnerica iz firme koja mu je sređivala vilu na Ibizi (Index)
  • Bjelin zatvara tvornicu u Bjelovaru, bez posla će ostati 135 radnika (Jutarnji)
  • U Hrvatskoj je 44% građana lani pročitalo barem jednu knjigu, što je porast od čak 7 posto. Više čitaju žene (Index)
28.04. (22:00)

Gigavat ideja, kilovat odgovora

Još malo o Pantheonu u Topuskom: “50 milijardi je više od pola hrvatskog BDP-a”

AI razvojni i inovacijski centar Topusko, prema tim najavama, trebao bi biti suvremeni podatkovni centar ukupne snage 1 GW, raspoloživosti rada iznad dosad najvišeg Tier 4 standarda koji se primjenjuje u EU te ukupne vrijednosti u izgradnji i opremanju čak veće od 50 milijardi eura. Kompanija Pantheon najavila je da će sa strateškim partnerom, Grupom Končar, izgraditi vlastitu trafostanicu te novih 280 km dalekovoda za potrebe centra. Centar će, kažu u najavi, koristiti vlastite bunare i neće se spajati na postojeću vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Koristit će vlastite izvore vode i vlastito rješenje za hlađenje sustava. Najavljuje se i do 6.000 radnih mjesta. Bug

  • IT stručnjak Marko Rakar: Gigavat struje je sam po sebi problematičan, sličniji je potrošnji Grada Zagreba nego Grada Rijeke. Ukupna potrošnja tog data centra odgovarala bi otprilike 40 posto potrošnje Republike Hrvatske. Postavlja se pitanje odakle bi ta struja došla. Investicija od 50 milijardi je također nevjerojatna. Ako pogledate najveće data centre koji se grade, ni jedan od njih ne prelazi 15, 20 milijardi dolara. Ta brojka je sama po sebi problematična. Data centri ne zapošljavaju ljude, neće ništa učiniti na zaposlenosti. Index
  • Lucijan Carić: Pitanje je imamo li mi i vodene kapacitete za hlađenje, a potrebna je golema količina takozvane tamne optike, i to redundantne. Ne vjerujem da Hrvatska danas ima takvu infrastrukturu, a upitni su i čipovi (tportal)
  • Tema na Forumu
28.04. (21:00)

Newtone, da samo znaš koliko se sve zakompliciralo

Najinteligentniji ljudi svog vremena na jednoj fotografiji

Na prijelazu stoljeća, nastala je potreba za redefiniranjem moderne fizike, budući da se razumijevanje dotadašnje znanosti suočilo s otkrićima poput X-zraka i elektrona. Vodeći umovi svijeta okupili su se na prvoj Solvayjevoj konferenciji 1911. godine u Bruxellesu. Iako je mladi Einstein sastanak nazvao “jadikovkom”, upravo su ti susreti pokrenuli kvantnu revoluciju. Kroz godine su oštre debate, poput one između Einsteina i Bohra o kockanju u svemiru, oblikovale modernu znanost. Ostavili su nam kultnu fotografiju i vječnu borbu s “ponorom neznanja” koji nas i danas zbunjuje. Open Culture

28.04. (20:00)

Zbunjuje i lijeve i desne, tuđe i svoje

Krušelj: Ako nam je Milanović jedina nada, situacija je beznadna

Novi se predsjednički mandat u široj javnosti sve češće doživljava kao da ga je većinski izborila protuhadezeovska desnica. Milanović obično lamentira ono što je njihovim ušima ugodno. Iako SDP formalno ne protestira protiv takve, zacijelo nije pretjerano ustvrditi, izolacionističke politike, a stranački dužnosnici ponekad kažu i neku dobru riječ za Milanovićeve slikovite opise HDZ-ovih nepodopština, među članstvom i simpatizerima ključa sve veće nezadovoljstvo. Sve su uvjereniji da hrvatsku demokraciju izvana uništava Milanovićev euroskepticizam, a iznutra Plenkovićeva opsesija autoritarnim vladanjem, protkanim korupcijom i klijentelizmom.

Dvije se nevolje, makar i međusobno sukobljene, čine nepremostivom zaprekom za perspektivniju budućnost. Šalju se glasne poruke da još veći dio razumnih i demokratski usmjerenih građana više neće izlaziti na birališta. Usporedbe radi, Mađari su nedavno imali jasnu političku alternativu, tako da su iskoristili svoju šansu, dok je hrvatska zbilja sve nejasnija i kontroverznija. Željko Krušelj za Danicu

28.04. (19:00)

U gradu Picoka

Obnovom Starog grada u Đurđevcu vraća se izvorni, povijesni izgled, niču i dva jezera

Planirana je izgradnja i šetnice s rasvjetom koje će povezati utvrdu sa ŠRC-om i park šumom Borik, kao i nova pozornica, gledalište te hortikulturno uređene površine. Bedemi će uz svoju osnovnu funkciju imati i turističku ulogu. Naime, služit će kao kulisa za uprizorenje Legende o Picokima, a u njihovom dijelu planirano je i uređenje Podravinoteke, specijalizirane trgovine s domaćim proizvodima lokalnih OPG-ova. Klikaj

28.04. (18:00)

Mozak na steroidima (i hladnoj vodi)

AI podatkovni centri: Infrastrukturni divovi sutrašnjice

AI podatkovni centri specijalizirani su objekti za obuku naprednih modela, koji se od klasičnih razlikuju po korištenju moćnih GPU procesora i ekstremnim energetskim zahtjevima. Globalna ulaganja dosežu bilijune eura, a u igru ulazi i Hrvatska s projektom Pantheon. Ipak, ovakav napredak ima cijenu: ogromnu potrošnju struje (zbog čega Microsoft čak oživljava nuklearke) i milijune litara vode za hlađenje. Uz ekonomski uzlet, ovi giganti donose i ekološke izazove, poput stvaranja toplije mikroklime i prenamjene golemog prostora. Bez ove „željezne“ potpore, umjetna inteligencija ostaje samo slovo na papiru. tportal

28.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Ukrajinske bespilotne letjelice u noći ponovno su pogodile ključno rusko naftno postrojenje u Tuapseu na Crnom moru, izazvavši novi požar u strateškoj rafineriji (Index)
  • Američki državni tajnik Marco Rubio sve ozbiljniji kandidat za nasljednika Trumpa (Index)
  • Puhovski o BiH: Daytonski sporazum nije osigurao dugoročni mir, jedini pravi način je da se napravi ozbiljna konferencija u Washingtonu, da se dovedu predstavnici sva tri naroda, s EU i da se donese neki dogovor (N1)
  • FER-ov tim ‘pomeo’ konkurenciju na najvećem hackatonu na svijetu (HRT)
  • Prema trenutačnoj prognozi, vrijeme će se stabilizirati upravo uoči Praznika rada, prognoziraju na RTL-u. U petak se očekuje više sunčanog vremena uz svježe jutro, ali danju ipak nešto toplije (tportal)
28.04. (16:00)

Svi u poduzetnike, tko još može

Žižek: Kapitalizam se raspada, ali ljevica nema nikakav odgovor, jedva da postoji

U svojoj novoj knjizi “Nulta točka”, 77-godišnji slovenski filozof Slavoj Žižek na temelju lenjinističke ideje opisuje naše vrijeme kao seriju razornih kriza u kojima ono “novo” još nije poprimilo svoj konačni oblik. Knjiga analizira autoritarni svjetski poredak u nastajanju i civilizaciju koja se vraća u barbarstvo, s ratom u Gazi kao središnjom polazišnom točkom. Žižek tvrdi da je ljevica skrenula na pogrešan put još 1968. godine: “Tada je ljevica, barem u razvijenom Zapadu, napustila ideju velike društvene promjene. Umjesto toga prešla je na kulturnu kritiku društva. Više nije imala stvarnu viziju izvan socijaldemokracije. A sada je i ona u krizi.” “U istočnoj Europi ljevice gotovo više nema. I ne samo to: u posljednje vrijeme nestaje i liberalni centar, za koji smo dugo mislili da će ostati kao barem nekakva vrsta zaštite. Ne vidim više nikakvo realno rješenje izvan kapitalizma. U praksi završavam na nekoj radikalnijoj socijaldemokraciji. I pritom sam potpuno svjestan da to nije dovoljno.” Index

28.04. (15:00)

Otpor prema lijenosti i zatupljivanju

Frictionmaxxing: Je li “otežavanje života” luksuz dostupan samo bogatima?

Novi trend frictionmaxxing zagovara namjerno biranje težeg puta – kuhanje umjesto dostave ili pisanje rukom umjesto AI-ja – kao otpor digitalnoj udobnosti. Ipak, kritičari upozoravaju na klasni jaz: dok jedni biraju “produktivno trenje” radi osobnog rasta, drugi su zatrpani “iscrpljujućim trenjem” radeći slabo plaćene poslove. Glavni zaključak je da udobnost jednih često počiva na leđima drugih. Tehnologija nudi brz bijeg od umora, ali ne pruža stvarni oporavak. Umjesto pukog odlaganja mobitela, rješenje leži u preispitivanju društvenih struktura koje privilegiraju praktičnost nad ljudskošću. Dazed

28.04. (14:00)

Uradi sam, nema copyrighta

Open-source revolucija: Gadgeti koje svatko može sastaviti, prilagoditi i popraviti

2026. godini otpor prema tehnološkim gigantima i želja za neovisnošću pretvaraju DIY elektroniku u novi mainstream. Zahvaljujući open-source zajednici, inovativni uređaji postaju dostupni svima uz pomoć GitHub dokumentacije i 3D printanja.

Izbor uključuje:

  • Terra: Gorpcore kompas za šetnju bez mobitela.
  • Air-It-Yourself: Pročišćivač zraka od kućnog otpada.
  • Polyformer: Stroj koji reciklira boce u filament za 3D printere.
  • Re:Mix: Mikser koji koristi obične staklenke.
  • Dream Recorder: AI vizualizator vaših snova.
  • Smart Citizen Kit: Alat za ekološki monitoring grada.

Ovi projekti demokratiziraju tehnologiju, potičući održivost i kreativnu slobodu kroz pristupačne komponente. Dezeen

28.04. (13:00)

Kako svijet vide ptice

Od norveške magle do islandske lave: Proglašeni najbolji kadrovi DJI SkyPixela

DJI je proglasio pobjednike jubilarnog 11. SkyPixel natječaja, koji je privukao nevjerojatnih 95.000 radova iz cijelog svijeta. Glavnu nagradu za najbolju fotografiju osvojio je Filip Hrebenda iz Slovačke za djelo “The Gate”, snimljenim dronom Mavic 3 Pro iznad maglovitih norveških vrhova. Uz nagradni fond od gotovo 200.000 dolara, istaknute su i fotografije “Carpet Fields” (Turska) te “Smoking Skull” (Island). Natjecanje potvrđuje dominaciju zračne i ručne stabilizacijske tehnologije u modernom vizualnom pripovijedanju, spajajući ekstremne lokacije s vrhunskom preciznošću DJI uređaja. PetaPixel

28.04. (12:00)

Hormuški čvor

Blokada Hormuškog tjesnaca: Svijet na rubu energetske i prehrambene paralize

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca nakon sukoba Irana, SAD-a i Izraela izazvalo je povijesni potres. Cijena nafte dosegnula je rekordnih 126 dolara, dok je zrakoplovni sektor u kolapsu uz tisuće otkazanih letova. Ipak, najveća prijetnja je prehrambena katastrofa: prekid opskrbe gnojivom i rast cijena plina ugrožavaju sjetvu, stavljajući milijune ljudi pod rizik od gladi. Kriza razotkriva ekstremnu ranjivost globalne ekonomije, dok stručnjaci upozoravaju da će se posljedice osjećati godinama kroz propale žetve i industrijske nestašice. Diplomatsko rješenje ostaje jedina nada za sprječavanje potpunog sloma. Index

28.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Jahta najbogatijeg Rusa prošla kroz Hormuz, Merz: Amerika je nadigrana i ponižena (Index)
  • AfD je trenutačno druga najjača politička snaga u Njemačkoj, ali popularnost joj je trenutno najveća u državi, Kovačević: AfD-u raste popularnost jer se ljudi boje rata (Index)
  • Zagrepčani danas žive gotovo četiri godine dulje nego prije dva desetljeća, no dulji život ne znači i zdraviji – kronične bolesti i starenje stanovništva sve više opterećuju zdravstveni sustav (Nacional)
  • Vrane otežavaju proljetnu sjetvu na sjeveru zemlje, jedu posijano sjeme i napadaju ljude (HRT)
  • Lego za SP 2026. okupio Ronalda, Messija, Mbappéa… Na setovima radio Splićanin (Index), on sam za Index: Od malih nogu sanjao sam da ću jednog dana postati LEGO dizajner, ali da će me to odvesti do upoznavanja Cristiana Ronalda i dizajniranja LEGO setova za te dvije nogometne zvijezde nisam nikad mogao ni zamisliti
28.04. (10:35)

Najbolji SF filmovi po godinama od 2000-e

28.04. (10:00)

Tišina je zlato, ali mi smo blizu bankrota

Ljudi danas razgovaraju znatno manje nego prije

Istraživanje sveučilišta u Missouriju i Arizoni otkriva dramatičan pad verbalne komunikacije: od 2005. do 2019. broj izgovorenih riječi pao je za 28%, s 16.632 na oko 11.900 dnevno. Glavni krivci su digitalizacija i aplikacije koje eliminiraju potrebu za razgovorom, a trend je najizraženiji kod mladih. Nastavi li se pad od 338 riječi godišnje, danas vjerojatno izgovaramo manje od 10.000 riječi. Iako to slabi naše socijalne vještine i povećava usamljenost, stručnjaci umiruju: rješenje je jednostavno – odložite mobitele i ponovno počnite pričati, makar samo s ukućanima. Bug

28.04. (09:00)

Top-usko grlo za Silicijsku dolinu

Hrvatska na pragu mega-investicije: “Projekt Pantheon” u Topuskom

Hrvatska priprema Projekt Pantheon, tehnološki pothvat u Topuskom težak nevjerojatnih 50 milijardi eura. Ovaj centar za umjetnu inteligenciju, snage jedan gigavat, financira konzorcij američkih investitora, a koordinira ga poduzetnik Jako Andabak uz inženjera Mislava Crnogorca. Osim tehnološkog kompleksa, projekt uključuje 500 milijuna eura ulaganja u državnu infrastrukturu – od dalekovoda do optičkih mreža – što premašuje vrijednost Pelješkog mosta. Službeni detalji i potpisivanje ugovora očekuju se u utorak na samitu Inicijative triju mora u Dubrovniku, čime bi Hrvatska mogla postati ključno europsko inovacijsko središte. Jutarnji, Nacional

28.04. (01:00)

Listanje je novo skrolanje

Hrvati se vraćaju knjizi: Čitanost u porastu, ekranima unatoč

Istraživanje za 2026. godinu pokazuje pozitivan trend: 44% Hrvata pročitalo je barem jednu knjigu, što je značajan skok u odnosu na prethodnu godinu (37%). Najvjerniji čitatelji i dalje su visokoobrazovane osobe, žene te stanovnici Istre i Zagreba. Dok kupovina u knjižarama blago opada, online kupnja raste, a internet sadržaje konzumira čak 77% populacije. Iako beletristika stagnira, raste interes za dječju književnost i priručnike. Manifestacije poput „Noći knjige“ i akcije čitanja djeci uspješno motiviraju građane, dok zadovoljstvo uslugama knjižnica bilježi rekordan porast. Express

28.04. (00:00)

Brze i kratke

  • Što se događa u Ukrajini? Objavljene najnovije ratne karte: izgleda kao zatišje, Ukrajinci se pasivno brane, ali izvode i protunapade, ruski napredak skroman (Index)
  • Objavljene smjernice za korištenje umjetne inteligencije u nastavi (Bug)
  • Za sve veći broj Švicarki i Švicaraca novčanik je na kraju mjeseca prazan. Tri milijuna poreznih obveznika u Švicarskoj nema ili ima vrlo malo imovine. Često je za to odgovorna kombinacija niskih prihoda i rastućih fiksnih troškova (N1)
  • Gdje je tramvaj – domaća aplikacija prikazuje aktualne pozicije ZET‑ovih tramvaja u gradu Zagrebu (Bug)
  • Bivši atletski trener Nikola Borić koji je prije deset godina otišao živjeti u prirodu na Papuk, na društvenim mrežama najavio je obrat: prodao sam imanje, obuzela nas je nervoza pred put u nepoznato, krećem na put (tportal)
27.04. (23:00)

Između čekića i algoritma

Nova lutanja starih ludita: Tko doista plaća cijenu AI revolucije?

Povijest tehnološkog otpora, od razbijanja razboja 1811. do današnjih napada na infrastrukturu Silicijske doline, otkriva istu matricu: strah nije usmjeren prema strojevima, već prema društvenoj preraspodjeli moći. Moderni „luditi“ nisu tehnofobi, već radnici i zajednice koji osjećaju da AI ne donosi emancipaciju, već pojačan nadzor i privatizaciju javnih resursa. Dok se „oblak“ materijalizira kroz bučne data-centre koji troše lokalnu vodu i struju, sukob ostaje politički. Pitanje napretka zapravo je pitanje vlasništva: hoće li tehnologija služiti čovjeku ili će postati elegantno sučelje za dodatno iscrpljivanje rada i prostora? Igor Berecki za Bug

27.04. (22:00)

Odjeci jedne gala večeri

Na rat se više ne gleda kao na borbu za civilizaciju, već kao holivudski spektakl

Tekst Economista koji donosi Jutarnji analizira duboku promjenu u ratnoj komunikaciji Zapada, uspoređujući dostojanstvene govore Roosevelta i Churchilla s današnjom agresivnom retorikom američke administracije tijekom krize u Hormuškom tjesnacu 2026. godine. Dok su povijesni lideri koristili Bibliju i Shakespearea kako bi mobilizirali “bolje anđele naše prirode” i branili demokraciju, suvremena vlast koristi psovke, citate iz filmova poput Pulp Fictiona i vizualne kolaže nalik na Transformerse. Autor upozorava da gubitak kulturne aluzije nije samo estetski problem, već znak da se rat više ne doživljava kao borba za civilizaciju, već kao holivudski spektakl.

27.04. (21:00)

Treniraj, moli i jedi svoje vitamine

Hulk Hogan: Real American – zapanjujući uspon i sumoran pad bivše hrvačke zvijezde

Malo je hrvača koji su se uzdigli tako visoko ili pali tako nisko kao Hogan, rođen kao Terry Bollea. Dugo vremena Hogan je bio sinonim za američko hrvanje, kečer za kojeg je znao cijeli svijet. Nikada najfotogeničniji lik, s muškim tipom ćelavosti i bizarnom kožom koja ga je činila da stalno izgleda kao da ima 60 godina, Hogan je posjedovao neobično razumijevanje onoga što gledatelji žele i vole. Junak koji je drapao majice, i izbacivao fraze – redovito vraćan s ruba profesionalnog poraza samo ljubavlju publike – dok je istovremeno zagovarao takav nepokolebljivi sveamerički patriotizam iz Reaganove ere da se tada čak činilo pomalo pretjeranim. Razbio je brak spavajući s jednom od prijateljica svoje kćeri. Snimio je seks snimku koja je procurila u svijet. Pio je. Uzeo je toliko fentanila da su liječnici rekli da ga je to trebalo ubiti. Javno je suosjećao s O. J. Simpsonom. Uhvaćen je u toliko neopisivom rasizmu da je WWE prekinuo suradnju s njim… ukratko, legenda koja je zaslužila dokumentarni serijal. Nacional

27.04. (20:00)

Danska, you're next!

Hrvatska kao “mediteranska Finska”: Plaće u javnom sektoru dosegle 13,6% BDP-a

Hrvatska je 2024. i 2025. doživjela dramatičan rast rashoda za plaće u javnom sektoru, skočivši na 13,6% BDP-a, čime se izjednačila s Finskom. Unatoč prividnoj stabilnosti duga, deficit je dosegnuo granicu iz Maastrichta (3%), a država troši više od 50% BDP-a. Velimir Šonje za Ekonomski lab upozorava da ovaj rast nije rezultat EU fondova, već svjesnih političkih odluka. Uz usporavanje privatnog sektora i smanjenje priljeva bespovratnih sredstava nakon 2027., Hrvatskoj prijeti “rumunjski scenarij” – fiskalna kriza uzrokovana umjetnim održavanjem rasta kroz zaduživanje, dok se strukturni problemi ignoriraju zbog kratkoročnih političkih bodova.

27.04. (18:00)

Brze i kratke

  • Rusija se suočava s rastućim nezadovoljstvom građana. Valovi nestanka mobilnog interneta u velikim gradovima, ekonomske teškoće i svakodnevne neugodnosti potaknuli su rijetke javne kritike prema vlastima, na što Kremlj odgovara pojačanom represijom i povratkom sovjetskim simbolima (Večernji)
  • Trump: Pucnjava dokazuje potrebu za plesnom dvoranom u Bijeloj kući (24 sata)
  • Dojave o bombama opet stigle zagrebačkim i splitskim školama (24 sata)
  • Panika nakon poraza Orbana: Premještaju imovinu u inozemstvo, napuštaju zemlju, traže američke vize (N1)
  • Počinje sezona kupanja, fotke prvih kupača na moru (24 sata)
27.04. (17:00)

Dokumentarci su život

Stanojević: Svaki drugi redatelj snima koze, kao da se radi o skrivenom kriteriju – nema koze, nema filma

I onda se negdje između tih životinja, planina i tišine pojavi film koji sve posloži. “Planina se neće pomaknuti” Petre Seliškar, dobitnik Velikog pečata za regionalnu konkurenciju, djeluje kao film koji uopće nema potrebu biti velik – i upravo zato jest. Već na samom početku autorica kaže: “samo nemojte misliti, gledajte film.” I to je možda najtočnija uputa koju je mogla dati, jer ovo nije film koji se gleda glavom nego tijelom. Ne gradi se kroz dramatiku, ne nameće se, ne objašnjava ništa što ne mora, nego jednostavno postoji, tiho i precizno, kao da je oduvijek tu. Danijela Stanojević za 24 sata piše svoje dojmove, zaključivši: filmovi možda traju 90 minuta, ali ono što se događa oko njih – to je pravi sadržaj. I tu, između vina, jezika koji se miješaju i smijeha koji se ne prevodi, ZagrebDox na trenutak opet postane ono što bi trebao biti – živa, nepredvidiva zajednica.

27.04. (16:00)

Nit bananu jeo nit bananu mirisao

AI i ljudsko iskustvo: može mirisati kao banana, ali nikada neće biti banana

Tekst na Psychology today povlači oštru granicu između reprezentacije i iskustva. Analogija s amil-acetatom: kemikalija koja može savršeno imitirati miris banane, ali ona nikada ne postaje banana. AI funkcionira na isti način – on barata vrhunskim opisima stvarnosti, ali nema pristup samoj stvarnosti.

  • Asimptotska vjernost: AI se može beskonačno približavati ljudskom izričaju, ali nikada ne postaje “biće” jer mu nedostaje proživljeno iskustvo koje mijenja subjekt
  • Fenomen Epistemia: Sposobnost AI-ja da pruži tečan i logičan odgovor stvara iluziju znanja bez procesa učenja ili razumijevanja (tzv. anti-inteligencija)
  • Gubitak kriterija: Najveća opasnost nije u AI-ju, već u nama. Postoji rizik da ćemo se naviknuti na “plitke” odgovore i prestati primjećivati nedostatak dubine, emocije i kognitivnog truda koji definira ljudskost
27.04. (15:00)

To se, djeco, događa kad previše buljite u ekrane

Ankete: Amerikanci sve više sumnjaju u Trumpovo mentalno zdravlje

Nova anketa Reuters/Ipsosa otkriva da 51 % Amerikanaca smatra kako mentalna oštrina predsjednika Trumpa opada. Dok Bijela kuća tvrdi da je predsjednik u “izvrsnoj formi”, javnost je zabrinuta zbog njegovih nekontroliranih ispada, poput psovki na Uskrs i napada na papu Lava XIV. Trumpov rejting pao je na niskih 36 %, što je značajno manje od Papinih 60 %. Uz nesuglasice s saveznicima i prijetnje oko Grenlanda, raste skepticizam čak i među republikancima, od kojih gotovo polovina smatra da predsjednik nije ujednačenog temperamenta. Budućnost mirovnih pregovora s Iranom ostaje krajnje neizvjesna. The Daily Beast

27.04. (14:00)

Chataj sa mnom, takav sam i gotovo

Za korištenje AI chatbotova vam ne treba predznanje, već – razgovor

Najveća prepreka u korištenju umjetne inteligencije nije tehničko neznanje, već mentalna blokada da nam treba predobuka. Za razliku od Excela, AI koristi sučelje koje već savršeno poznajete – razgovor. Umjesto učenja alata, krenite od konkretnog problema. Opišite ga prirodno, pitajte „zašto“ i ne bojte se iteracija; proces učenja odvija se kroz dijalog. Iako AI nije nepogrešiv i zahtijeva oprez s privatnim podacima, ne morate biti „tehnički tip“ da biste ga ukrotili. Vaša uloga nije programiranje, već kritičko razmišljanje i usmjeravanje. Otvorite chat i jednostavno počnite. Kažu na Netokraciji

27.04. (13:00)

Kocku su bacili - ovaj put na njega

Slavna rečenica “I ti, Brute?” zapravo je plod Shakespeareove mašte, a ne povijesna činjenica

Na Martovkse ide 44. pr. Kr., Gaj Julije Cezar stradao je u kaotičnom i brutalnom napadu 60 urotnika koji nije ostavljao prostora za dramatične govore. Cezara su prije ubili u direktnom napadu nego, kako se vjeruje, u isceniranoj zavjeri. Dok povjesničari poput Svetonija nagađaju o mogućem grčkom poviku “Kai su, teknon?” (I ti, dijete?), najvjerojatnije je da je Cezar umro u tišini, pokrivši se togom, vjerojatno da sačuva dostojanstvo. Povijest je u stvarnosti bila brza i krvava, no publika više voli pamtljive citate od kaotične istine. Mental Floss

27.04. (12:00)

Brze i kratke

  • Iran dao prijedlog za kraj rata i otvaranje Hormuškog tjesnaca, zahtijevaju od Washingtona da prizna njihovo pravo na obogaćeni uranij, za kojeg Teheran tvrdi da želi posjedovati u miroljubive svrhe, no zapadne snage i Izrael tvrde da je usmjeren prema izgradnji nuklearnog oružja (Jutarnji)
  • Trump dao intervju nakon pokušaja atentata: Živimo u ludom svijetu. Nisam silovatelj. Nisam pedofil (Index)
  • Ponedjeljak će biti nešto svježiji, uz prolazno više oblaka i rijetku, kratkotrajnu kišu, ponajprije u gorju, sredinom tjedna slijedi promjenjivije i svježije vrijeme (HRT, tportal), hladniji val (Index)
  • Sreet art: Zagrebačka Galerija Wide na jednom mjestu okuplja vodeća domaća i svjetska imena ulične scene (HRT)
  • U Bjelovaru otvorena retrospektivna izložba fotografija ovogodišnjeg laureata nagrade “Tošo Dabac” Dražena Tirića (Jutarnji)
27.04. (11:10)

Sponzorirana vijest

Vrlo kul ponuda: Microsoft Office 2021 i Windows 11 već od 12 € na Keysworlds!

Microsoft Office Professional 2021 i Windows 11 Pro nude profesionalne alate za produktivnost i siguran operativni sustav već od 10 €. Paket je namijenjen power userima, multitaskerima i svima koji rade na daljinu ili imaju “side hustle”: od tablica i dokumenata do naprednih sigurnosnih značajki. Uz Windows 11 Pro dobiva se i doživotni pristup AI asistentu Copilot, koji može odgovarati na pitanja, istraživati, generirati slike te pomagati pri učenju i pripremi ispita ili certifikata. Sve na rasprodaji na Keysworlds.

Najbolje ponude! Ostvarite veliku uštedu uz kupon kod “BB25”

Uštedite više na ovim paketima! (Kupon: BB25)

Još proizvoda za povećanje vaše produktivnosti! (Kupon: BB25)

27.04. (11:00)

Svi oni zrače novom energijom

Četiri desetljeća nakon Černobila, nuklearna energija doživljava snažan povratak

Potaknute energetskom nesigurnošću zbog sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini, te potrebom za niskougljičnim izvorima, velesile mijenjaju smjer. SAD planira učetverostručiti kapacitete, Kina gradi rekordnih 40 reaktora, a Rusija dominira izvozom tehnologije. Čak i Europska komisija priznaje „stratešku pogrešku“ odustajanja od nuklearki, potičući razvoj malih modularnih reaktora. Dok Francuska gradi nove jedinice, Njemačka ostaje pri gašenju, iako kancelar Merz žali zbog nepovratnosti te odluke. Nuklearna energija ponovno postaje ključni stup energetske neovisnosti i borbe protiv klimatskih promjena. ABC News

27.04. (10:00)

Čovjek koji je htio sagraditi Mjesec

Boulléeov kozmički spomenik: Nikad realizirani Newtonov kenotaf

Francuski arhitekt Étienne-Louis Boullée osmislio je u 18. stoljeću Kenotaf za Isaaca Newtona, monumentalnu sferu visoku 150 metara koja je trebala utjeloviti prosvjetiteljske ideale. Kenotaf (ili cenotaf) je simboličan, prazan grob kojim se nekome odaje počast u obliku spomenika. Iako nikada nije izgrađen zbog tehničkih ograničenja tog vremena, projekt ostaje vrhunac „govoreće arhitekture“. Suvremena interpretacija ovog djela rješava problem izolacije građevine smještajući je u raskošan, formalni francuski vrt. Unutrašnjost sfere dizajnirana je da simulira noćno nebo danju i sunčevu svjetlost noću, stvarajući vječni znanstveni hram. Ova vizualna realizacija spaja povijesnu ambiciju s promišljenim pejzažnim kontekstom, pretvarajući nacrt u opipljivo umjetničko djelo. Iako mu brojni projekti nisu bili realizirani, smatra se vrlo utjecajnim među kasnijim arhitektima. Public Domain View, 6040 Studio, Architecture Lab… zaintrigiralo nas nakon što smo pogledali film The Belly of an Architect

27.04. (09:00)

Što je snađe, dobro je snađe

Anđelka Stević Žugić: Želim da nacionalizma nema, život je lijep, a ljudi dobri

Srpska glumica kod Stankovića otkriva kako se bori s unutarnjom “komisijom” perfekcionizma i “sindromom uljeza”. Ističe da je kemija s Andrijom Miloševićem ključ uspjeha njihove kultne serije, dok kroz predstavu o razvodu nudi humor kao terapiju. Ponosna na uspjeh filma Svadba, naglašava važnost regionalne suradnje i odbija se baviti nacionalizmom, birajući pozitivu. O majčinstvu uči intuitivno, a o stanju u društvu kritički, ali s nadom u mlade. Unatoč izazovima, ostaje vjerna stavu da je život lijep, a ljudi u svojoj srži dobri. HRT

27.04. (01:00)

Život je skup, ali ni odlazak nije baš na akciji

Što napraviti u slučaju smrti člana obitelji: Vodič kroz zagrobnu birokraciju

Kada nastupi smrt, prvi korak je poziv liječniku (194) radi potvrde, nakon čega matični ured izdaje smrtni list. Taj dokument automatski pokreće ostavinsku raspravu, pa nema potrebe za jurnjavom na sud. Pogrebna poduzeća danas rješavaju većinu logistike: od prijevoza i lijesa do termina na groblju. Osnovni troškovi u Hrvatskoj kreću se od 1.200 do 2.500 eura, dok cvijeće i dodatne ceremonije brzo dižu cijenu. Ne zaboravite zamrznuti bankovne račune i odjaviti režije te pretplate kako se dugovi ne bi gomilali dok tugujete. Index

27.04. (00:00)

Kako do ustaljenog ritma i tri obroka dnevno bez kredita

Andrassy: Za zdravlje je najpametnije da samo budete zdravi (ili barem u zatvoru)

Dok čekate vrt i tražite aferu koja vam najbolje odgovara, zbog zdravlja je pametno i da riješite stambeno pitanje, što možete napravit na barem tri načina. Prvi je da jednostavno kupite kuću ili stan, druga opcija je da racionalizirate vlastite želje, pozdrave i apetite, a tu vam može pomoć ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić – mladima je dovoljan stan od 18 kvadrata, kaže, toliko otprilike ima i njegov ured, pa umjesto da obijesno tražite odvojeni prostor za spavanje, kuhanje i mokrenje, suzdržite se i stisnite u manji prostor. Treća opcija je najpametnija i najbliža Kolindinih 8000 eura – jednostavno ukradite novac, opet imamo nekoliko kvalitetnih rješenja. Možete iz jednog od 88 sportskih saveza u Hrvatskoj, odnosno iz jednog od 84 jer su neki već zauzeti. Andrea Andrassy za Miss7

26.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Objavljen manifest napadača s Trumpove gala večere, u poruci od 1052 riječi, do koje je došao The New York Post, Allen je iznio svoja “pravila djelovanja” i naveo kako smatra svojom dužnošću ciljati dužnosnike administracije, “više nisam spreman dopustiti da pedofil, silovatelj i izdajica kalja moje ruke svojim zločinima” (Index)
  • Sigurnosni propust na gala večeri: Novinar kazao za Sky News da je za prolazak bilo dovoljno pokazati papirnati ulaznicu (tportal), bivši voditelj operacija SOA-e Ante Letica kaže da se radi o velikom propustu američkih sigurnosnih službi (Jutarnji)
  • Bivši izraelski premijer Naftali Bennett i vođa oporbe Yair Lapid, koji je kratko obnašao dužnost premijera 2022., na sljedećim izborima u Izraelu bit će na zajedničkoj listi i pokušati poraziti Netanyahua (N1)
  • Travel blogeri tvrde da su otkrili najjeftiniju zemlju: “S 80 € sam milijunašica”.. riječ je o Uzbekistanu, zemlji u srcu Srednje Azije (Index)
  • Dinamo je novi prvak Hrvatske. Plavi su osvojili 26. naslov prvaka u svojoj povijesti i prije nego što su danas zakoračili na travnjak protiv Varaždina. Na ruku im je išao remi Rijeke i Hajduka (0:0) (Index), remizirali su i Slaven i Vukovar (2:2), kao i Osijek i Lokomotiva (0:0) (HNL)
26.04. (22:00)

Kako je crni val preživio pendreke, cenzuru i spavanje na kukuruzu

Želimir Žilnik o umjetnosti pobune, filmskoj povijesti i društvenim previranjima

U ovoj epizodi emisije Zavidavanje, Lado Tomičić ugošćuje legendarnog redatelja Želimira Žilnika, jednog od najznačajnijih predstavnika jugoslavenskog “crnog vala”. Žilnik kroz razgovor oživljava fascinantne detalje iz svoje karijere, počevši od amaterskih početaka u novosadskoj Tribini mladih do dobivanja Zlatnog medvjeda u Berlinu za film Rani radovi. Otkriva bizarne situacije s terena – od uhićenja zbog druženja s maloljetnim delinkventima tijekom snimanja do spavanja u podrumu na kukuruzu. Žilnik također kritički analizira raspad Jugoslavije, cenzuru te današnje studentske prosvjede u Srbiji, ostajući vjeran svom statusu vječnog buntovnika i društvenog kroničara.

26.04. (21:00)

Tito na večeri, Frank Sinatra na špagetima i vidjelica koja ga je poslala na vodu

Stevo Karapandža: pionir hrvatskog kulinarskog televizijskog showa koji je kuhinjom osvajao od Tokija do Badena

Stevo Karapandža snimio je više od tisuću epizoda ‘Malih tajni velikih majstora kuhinje’ između 1974. i 1991. – prvog kulinarskog showa na jugoslavenskoj televiziji, ali i šire. Nacional ga je posjetio u Lovranu gdje živi u mirovini, a razgovor je otkrio karijeru koja seže od otvaranja zagrebačkog Intercontinentala, gdje je kuhao za Tita s 28 godina, do švicarskog restorana na vodi koji je 17 godina vodio s partnerom. Karapandža govori o radu u Savoyu, gostovanju u tokijskom Palace Imperialu i o tome zašto je karakter, a ne recept, temelj svakog dobrog kuhara. Premda nema ništa protiv fine dininga i sličnih trendova, on sam će uvijek radije otići na maneštru od bobići, dakle od graha i kukuruza, nakon toga teleću koljenicu s krumpirom, zdjelicu svježe salate i palačinke sa skutom i medom.

26.04. (20:00)

Obiteljska stabla s tisuću grana

Rezultat novih zakona: Pad broja apartmana uz rekordan rast nekomercijalnog smještaja

Prvi put u novijoj povijesti Hrvatske broj kreveta u privatnom smještaju je pao (na 657.598), dok je nekomercijalni smještaj (vikendice) doživio rekordan rast te s 705.999 kreveta pretekao komercijalni. Stručnjaci ovaj preokret tumače kao “bježanje” u sivu zonu zbog strožih zakona i poreza. Iako država planira angažirati komunalne redare i uvesti identifikacijske brojeve za oglase, nadzor nad 160 tisuća objekata ostaje izazov. Dok se službeni kapaciteti smanjuju radi priuštivog stanovanja, broj fiktivnih “prijatelja i rođaka” na obali nikad nije bio veći. tportal

26.04. (19:00)

Od kune do bankrota u tri koraka

Je li euro stvarno poskupio život u Hrvatskoj? Nije glavni faktor

Inflacija u razdoblju uvođenja eura postojala je, ali nije bila isključivo posljedica same promjene valute. Iako statistika krivi globalne poremećaje i cijene energenata, građani prstom upiru u euro zbog psihološkog efekta “malih brojki”. Dok su bankarske naknade i tečajne razlike tiho nestale, poskupljenja kave, kruha i usluga postala su bolno vidljiva kroz famozna zaokruživanja. Mali poduzetnici balansirali su između preživljavanja i pohlepe, a drastični primjeri, poput cijena čišćenja, pokazuju kako je nova valuta poslužila kao savršen paravan za drastične skokove cijena. U konačnici, euro je bio tek katalizator trendova koji su, uz malo psihologije i mutne matematike, promijenili naš osjećaj za vrijednost. Bug

26.04. (18:00)

I još izabrati dan kad ne pada kiša

Beck: Došli smo Bajsom do Mjeseca, ali na njemu smo i ostali, na tamnoj strani

Ako je u 8 mjeseci bilo 540.000 posudbi, to je dnevno prosječno 2250 posudbi, dakle svaki bicikl samo jednom, a svaki osmi još jednom. Bajs je uveden prije 8 mjeseci, to jest 240 dana, što znači da se dnevno javnim biciklima prešlo 4166 km. Budući da ih ima 2000, to je bijednih 2 kilometra dnevno po biciklu. Ako se biciklira 10 km/h, svaki je bicikl korišten 15 minuta dnevno, a ostalih 23 sata i 45 minuta čeka. Matematika potvrđuje ono što vidimo, da se mnogi bicikli uopće ne koriste jer su punktovi loše izabrani, dok se na frekventnijim postajama koriste rijetko i za kraće vožnje, a i u tome sudjeluje samo manji broj registriranih korisnika. Bicikl po definiciji služi mladima, zdravima i besposlenima, pa se njime, prema vlastitom priznanju, ne koristi ni gradonačelnik, nego s jedne obveze na drugu ide službenom limuzinom kojom upravlja vozač; na koncu, oni koji su se već odlučili za bicikl, radije idu vlastitim jer im je to bolje i praktičnije. Boris Beck za Večernji (i za Narod)

26.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Od otrova do metka: svi napadi na Trumpa, prvo je bio pištolj u Las Vegasu 2016., postojao je i plan napadača s viličarom, a netko mu je i slao pisma s otrovom, prije sinoćnjeg pokušaja napada u hotelu, dobio je po uhu prije dvije godine na skupu (tportal)
  • Péter Magyar iznio je teške optužbe na račun kruga ljudi bliskih Viktoru Orbánu. Posebno je prozvao Lőrinca Mészárosa, najbogatijeg Mađara, Orbánova prijatelja iz djetinjstva i vlasnika NK Osijeka, tvrdeći da on i njegova obitelj navodno pripremaju odlazak u Dubai (tportal)
  • Obitelji slave Dan neovisnosti Izraela u selu iz kojeg su posljednji Palestinci pobjegli nakon kampanje nasilja, izraelski doseljenici: To je slatka osveta, vratili smo se nakon 2.000 godina (N1)
  • Google ulaže do 40 milijardi dolara u AI tvrtku Anthropic (Bug)
  • Vojni stručnjak o lažnim dojavama o bombama u školama i trgovačkim centrima: Suprotno narativu da smo sigurna zemlja, imamo neprijatelje, dojave uoči turističke sezone nisu slučajnost. Kada evakuacije postanu rutina, ljudi počinju banalizirati prijetnju, smanjuje se razina opreza i posljedično raste rizik da se stvarna prijetnja podcijeni (Nacional)
26.04. (16:00)

Dašak stvarnih životnih drama

Završen 22. ZagrebDox: Slavili iranska poezija i slovenska planina

Glavnu nagradu, Veliki pečat, osvojio je iranski film Lisica pod ružičastim Mjesecom te slovenska Planina se neće pomaknuti. Poljska autorica Natalija Koniarz briljirala je s filmom Srebro, osvojivši i Mali pečat i posebno priznanje. Uz brojne nagrade u kategorijama kratkog metra i mladih autora, direktor Nenad Puhovski dodijelio je Počasni pečat Christianu Freiju. Umjesto festivalskog glamura, Nenad Puhovski je istaknuo važnost tišine i promišljanja o teškim globalnim temama koje je tijekom tjedan dana prikazalo 112 dokumentaraca. HRT

26.04. (15:00)

Više od zakuske

Pucnjava u hotelu: Naoružan do zuba probio osiguranje, agenti imali jako malo vremena za reakciju

  • Pucnjava na gala večeri Udruge izvjestitelja iz Bijele kuće u subotu navečer ponovno je pokrenula pitanja o zaštiti koja se pruža američkim političkim čelnicima u vrijeme rastućeg političkog nasilja, teško naoružani muškarac je oko 20:30 uspio projuriti pokraj osiguranja tportal)
  • Cole Allen imao je pištolj, sačmaricu i noževe, pogodio je jednog pripadnika osiguranja prije nego što su ga sigurnosne snage svladale ispred dvorane, vjeruje se da je bio gost hotela, snimke pokazuju kako je brzim trčanjem kroz sigurnosnu točku iznenadio osiguranje (Večernji)
  • Trump nakon pucnjave u Washingtonu: “Mete atentata su najutjecajniji ljudi, kao Lincoln” (N1)
  • Reakcije svjetskih čelnika: osuđuju napad i političko nasilje, izražavaju olakšanje što su Trump i prva dama na sigurnom (Jutarnji)
  • Snimke otkrivaju: JD Vance prvi evakuiran, Trump pao u metežu (Jutarnji, Večernji)
  • U vrijeme pucnjave u washingtonskom hotelu bila je i Marija Selak Raspudić, za Jutarnji ispričala kako je ona doživjela taj kaos
26.04. (14:00)

Taman da razviješ umijeće dizajna interijera

Mikro-stanovi: Život u 18 kvadrata kao hrvatska stvarnost

Rastuće cijene nekretnina popularizirale su mikro-stanove od 18 m², trend koji iz svijeta stiže i u Hrvatsku. Iako ovakav prostor zahtijeva vrhunsku organizaciju i namještaj po mjeri, on nudi prelazak na funkcionalni minimalizam uz drastično manje troškove režija i održavanja. Ključ uspjeha leži u pametnom zoniranju, korištenju svijetlih boja i multifunkcionalnim rješenjima poput Murphy kreveta. Iako život u “kutiji šibica” nosi rizik od klaustrofobije, on stanare potiče da prioritet daju iskustvima umjesto stvarima. Zaključno, život u 18 kvadrata možda je prostorno ograničen, ali financijski i stilski pruža neočekivanu slobodu. Poslovni

26.04. (12:00)

Disclaimer: Ovaj članak napisao čovjek

AI preuzeo internet: Prvi put u povijesti ima više robotskih nego ljudskih članaka

Prema istraživanju tvrtke Graphite, u studenom 2024. godine dogodila se povijesna prekretnica: AI-generirani sadržaj po brojnosti je nadmašio onaj ljudski. Analiza 65.000 URL-ova pokazuje da je udio AI članaka skočio s minornih 2,2 % u 2020. na 51,7 % u svibnju 2025. godine. Iako je hiperprodukcija robotskih tekstova promijenila lice weba, trend rasta se stabilizirao. Zanimljivo je da veći volumen ne znači i veću popularnost; AI članci su i dalje manje vidljivi na Googleu, što sugerira da publika (ili barem algoritmi) i dalje preferira ljudski dodir. Mreža

26.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Naoružani napadač pokušao probiti osiguranje na večeri dopisnika iz Bijele kuće (Index), riječ je o 31-godišnjem Coleu Tomasu Allenu, inženjeru i programeru, pokušao je pucati na Trumpa (Index), cure snimke kaosa (Jutarnji)
  • Nedjelja je, ali neke trgovine i centri ipak rade – Index donosi popis
  • Stiže zahlađenje, sredinom idućeg tjedna oblaci i kiša, temperature do 13 stupnjeva (N1)
  • HNB imao Dan otvorenih vrata, stiglo 700 ljudi, Vujčić o digitalnom euru i nasljedniku u HNB-u: ‘Privatnost nije ugrožena, a Hrvatska može mirno spavati’ (tportal)
  • Aplikacija LearnCro za učenje hrvatskoga jezika izazvala poprilično zanimanje, u ožujku ih je, samo tri tjedna nakon lansiranja, bilo 3400 (HRT)
26.04. (10:00)

Došli zbog Dioklecijana, ostali zbog ćevapa i pašticade

Turisti isprobali jela s naših krajeva: Iskrene recenzije

https://www.youtube.com/watch?v=j19lkSBjFYI

U videu putujući par Sara i Ryan istražuju gastronomsku ponudu Splita, kušajući razna tradicionalna jela koja su ih oduševila:

  • Burek i Soparnik: Dan su započeli mesnim i pizza burekom, nakon čega su na tržnici probali soparnik, opisavši ga kao češnjakasto i ukusno “jelo za siromašne” koje je postalo delicija
  • Ćevapi: U kultnoj “Kanti Paulini” jeli su ćevape s ajvarom i kajmakom, proglasivši ih najboljom hranom nakon izlaska
  • Crni rižot i Pašticada: U restoranu su uživali u kremastom crnom rižotu od sipe, a kasnije i u pašticadi s njokima koja ih je okusom podsjetila na bakinu kuhinju
  • Pršut, sir i peka: Za kraj su kušali paški sir i pršut te hobotnicu ispod peke, koja ih je impresionirala mekoćom i aromom dima
26.04. (09:00)

Kako (ne) uhvatiti diverzanta: priručnik za samosabotažu

Dežulović: Operacija Spasovožd

Ne razumem se mnogo u kontraobaveštajne, policijske i detektivske poslove, ali znam jednu stvar. Zapravo četiri: kada u blizini nekog strateškog infrastrukturnog objekta pronađe četiri kilograma eksploziva, policija a) odmah kreće u forenzičku obradu pronađenog materijala i potragu za odgovornim licem, a ako pritom raspolaže i podacima o njemu – recimo, štajaznam, nekom vojno osposobljenom počinitelju iz grupe migranata – čak i u priglupim američkim filmovima najpre b) onesposobi eksploziv, pa v) postavi zasedu, sakrije se kod komšije u ambar i vireći kroz daske uz otkočene pištolje, krofne i kokakolu g) čeka da se vojno osposobljeno lice iz grupe migranata pojavi na licu mesta. To se uči u prvom razredu osnovne policijske škole.

Odnosno: kada u blizini nekog strateškog infrastrukturnog objekta pronađe četiri kilograma eksploziva, policija zapravo radi baš sve osim d) konferencije za novinare i obaveštavanja javnosti o otkriću eksploziva spremnog za diverziju. Iz prostog razloga što bi đ) u tom slučaju za policijsku potragu za osumnjičenim vojno osposobljenim licem iz grupe migranata zajedno sa šest i po miliona Srba saznalo i – tačno! – vojno osposobljeno lice iz grupe migranata.

A naročito ukoliko se sledeće nedelje u susednoj Mađarskoj održavaju nekakvi, sad napamet govorim, parlamentarni izbori. Boris Dežulović za Novosti.

26.04. (01:00)

Kad priroda cvjeta, a Geiger svira

Černobil: Četiri desetljeća između nuklearne katastrofe i ratne ugroze

Ukrajina obilježava 40. godišnjicu černobilske katastrofe iz 1986. godine, koja je trajno kontaminirala golema područja i promijenila percepciju nuklearne energije. Dok zona isključenja oko Pripjata ostaje nenastanjiva za iduća tisućljeća, lokacija je ponovno postala kritična točka zbog rata. Nakon ruske okupacije 2022. i oštećenja zaštitne strukture dronom 2025. godine, stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od novog ispuštanja radioaktivnih tvari. Iako je priroda preuzela napuštene gradove, narušeni integritet modernog zaštitnog luka i starog sarkofaga predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti Europe. HRT

26.04. (00:00)

Kako pozdraviti izvanzemaljca (i preživjeti)

Misterij preživjele materije: Zašto uopće postojimo?

U videu Neil deGrasse Tyson objašnjava jednu od najvećih zagonetki astrofizike: zašto je svemir pun materije, a ne antimaterije? Prema zakonima simetrije, Veliki prasak trebao je stvoriti jednaku količinu obojega, što bi dovelo do međusobnog poništenja i ostavilo samo svjetlost. Ipak, nedavni eksperimenti u CERN-u otkrili su “pukotinu” – suptilnu asimetriju u raspadu čestica. Čini se da je na svakih milijardu parova jedna čestica materije ostala bez svog “plesnog partnera” antimaterije. Upravo od tih “usamljenih” čestica nastalo je sve što danas vidimo.

  • Simetrija je prekršena: Svemir koji poznajemo rezultat je male “greške” u ranim fazama kozmosa
  • CERN kao vremenski stroj: Akceleratori čestica omogućuju nam testiranje uvjeta kakvi su vladali tik nakon Velikog praska
  • Zlatno pravilo: Ako sretnete izvanzemaljca, bacite mu novčić – ako eksplodira pri dodiru, bježite, jer je napravljen od antimaterije
25.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Zelenski nudi Azerbajdžan kao mjesto za pregovore s Putinom (24 sata)
  • Milanović kitizira EU: Dolaze nova vremena u kojima se EU zadužuje radi Ukrajine, koja bez EU ne može funkcionirati… Jedino rješenje je da se svi naoružamo i uđemo u sukob s Rusijom (Index)
  • Globalni BDP ove godine dostiže 124 bilijuna dolara, samo SAD i Kina zajedno čine 43 posto globalnog BDP-a (World of statistics)
  • Momčilo Đurđić: Danas je sasvim izvjesno da su dvije najljubljenije ikone lažnog, fol suverenizma, Donald Trump i Vladimir Putin, izvorno inspirirani kvazi-filozofskim trešom Stevea Bannona i Aleksandra Dugina, u nekoliko godina okrenuli svijet naopačke i doveli ga na rub globalnog sukoba. Suverenistički projekt kao pokušaj uspostavljanja novog svjetskog poretka za nešto više od četiri godine uništio je europska savezništva Moskve i Washingtona, njegovana u ratu i miru tokom cijelog 20. veka, bez obzira na ideološka rivalstva (Index)
  • Tko šalje lažne dojave o bombama? Ministar govori o hibridnom ratovanju (Poslovni)
  • Što je energetski menadžment i zašto je važan? Energetski učinkovite i održive zgrade donose smanjenje troškova i emisija CO2, povećavaju profitabilnost i tržišnu vrijednost (Zgradonačelnik)
25.04. (22:00)

Lako je ući, treba probati izaći

Izlaz 8: jedan od najzanimljivijih japanskih horora posljednjih godina

Igra The Exit 8, koju je samostalno razvio KOTAKE CREATE, pojavila se krajem 2023. i vrlo brzo postala kultni hit: njezina jednostavna premisa – beskonačni podzemni hodnik, nekoliko strogih pravila i stalna prijetnja da će i najmanja pogreška vratiti igrača na početak – pokazala se idealnom u eri fascinacije liminalnim prostorima. U fokusu filma je neimenovani muškarac, u odjavnoj špici naznačen kao Izgubljeni čovjek (Kazunari Ninomiya), koji nakon poziva bivše djevojke (Nana Komatsu) u podzemnom prolazu počinje shvaćati da se nalazi u petlji. Pravilo je jednostavno: ako primijeti anomaliju, mora se vratiti; ako je ne primijeti, nastavlja hodati ravno. Petlja, da se razumijemo, je i bez postera u hodniku jasna aluzija na Mauritsa Cornelisa Eschera. Najzanimljivije je to što se referenca ne iscrpljuje u ideji beskonačne petlje. Escherovi radovi često proizvode osjećaj prostora koji je na prvi pogled pravilan, ali se pri pažljivijem gledanju pokaže nemogućim. Upravo tako funkcionira i Izlaz 8. Bug

25.04. (21:00)

Kad se motor pretvori u fritezu

Pravovremeno hlađenje i izmjena ulja važniji su od njegove točke vrenja – motor otkazuje puno prije

Iako motorno ulje teoretski ključa na temperaturama od 120 do 370 °C, u praksi je to gotovo nemoguće doživjeti. Prije nego što ulje stigne do točke vrenja, motor će pretrpjeti fatalna oštećenja zbog toplinske dilatacije i gubitka podmazivanja. Povišena temperatura uzrokuje kemijsku degradaciju, oksidaciju i pucanje molekularnih lanaca, čime ulje gubi zaštitnu funkciju. Rezultat je izravno trenje metala o metal, stradavanje ležajeva i klipova te skupi kvarovi. Ključ dugovječnosti leži u ispravnom rashladnom sustavu i redovitoj zamjeni tekućina, jer prevencija sprječava “toplotni udar” vašeg limenog ljubimca. Željko Marušić za Nacional

25.04. (20:00)

Žao nam je, antikvitete više ne primamo

Osobne iskaznice izdane prije 2002. godine uskoro prestaju vrijediti

Krajnji rok za zamjenu osobnih iskaznica izdanih prema zakonu iz 1991. godine, odnosno prije 2002., jest 3. kolovoza 2026. godine. Nakon tog datuma, ti stari dokumenti, koji ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde, prestat će vrijediti i više se neće moći koristiti kao važeći identifikacijski dokument pri prelasku granice, u bankama, poštama ili bilo kojim drugim službenim institucijama. Oni koji se ne budu pridržavali ovog roka riskiraju novčanu kaznu u iznosu od 66,36 eura. Troškovi izrade nove elektroničke osobne iskaznice (eOI) ovise o hitnosti postupka. U redovnom postupku, s rokom izrade do 30 dana, cijena iznosi 13,27 eura. Za one kojima se žuri, dostupan je ubrzani postupak s rokom izrade do deset dana po cijeni od 25,88 eura. Poslovni

25.04. (19:00)

Gasi mrak, pali senzore

15 godina u mraku: Lekcije o svjetlu, strpljenju i planiranju noćnih fotografija

Nakon što ga je 2010. medvjed istjerao iz šatora pod zvjezdano nebo, autor za PetaPixel je razvio opsesiju noćnom fotografijom, u kojoj sada ima već 5 godina iskustva. Ključ uspjeha vidi u preciznom planiranju pomoću aplikacija (Photopills, Gaia GPS) i savršenom poznavanju opreme „naslijepo“. Preporučuje ručni fokus putem Live View prikaza, visoki ISO (6400) za mliječnu stazu te korištenje intervalometra za duge ekspozitve. Naglašava da je krajolik važniji od samog neba – savjetuje duže ekspozicije za prednji plan kako bi se sačuvali detalji u sjenama, umjesto opsesivnog izbjegavanja minimalnih tragova zvijezda (star trails).

  • Prioritet pejzažu: Nebo je sekundarno; prava snaga slike leži u 2/3 prednjeg plana.
  • Tehnička preciznost: Korištenje Live View zumiranja za ručni fokus i intervalometra za duge ekspozicije koje čuvaju detalje u sjenama.
25.04. (18:00)

Više se nije zabavno ni kladiti

Dok u velikom svijetu roboti pomalo ulaze u sport, kod nas na mala vrata iz njega izlazi veliki novac

Prošle nedjelje u Pekingu je drugu godinu zaredom održan E-Town polumaraton, sportsko-tehnološki događaj na kojemu je, usporedo s 12 tisuća ljudskih trkača, dionicu od 21 kilometra trčalo i tristotinjak humanoidinih robota. Nisu svi roboti u toj utrci bili uspješni, no svi koji su došli do cilja nisu se ni oznojili, kamoli ‘dušu ispustili’ poput ljudi, a niti nešto posebno slavili. Da je trebalo optrčati počasni krug, optrčali bi još dva, cijeli jedan maraton. Tehnologija neslućenih razmjera i još neslućenijih namjera ušla je tako i u sport, kroz ciljnu ravninu, čak šest minuta i 54 sekunde brže od čovjeka kojemu je to najbrže uspjelo.

Istovremeno, kod nas je novac, umjesto ulaganja u mlade sportaše, spiskan na tko zna čiji luksuz i snobovske prohtjeve. Preko fiktivnih računa uz izmišljene troškove i lažno prikazivana sponzorstva, novac je selio s računa sportskih saveza na privatne račune, često onih koji su tek protokolarno se vrzmali po sportskim savezima. Miroslav Filipović za N1.

25.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Više od 500 prosvjednika u Sisku protiv peradarskih farmi: ‘Ovo nije lokalno, ovo je pitanje budućnosti Hrvatske!’ (24 sata, Večernji), Darko Rundek poručio s rijeke Drave: “Drava se ne trži, niti ne kupuje!” (Danica)
  • U subotu ujutro u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održao se drugi dan dvodnevne konferencije TradFest, u organizaciji ultrakonzervativne zaklade Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, u subotu je ujutro konferencija otvorena temom “BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”, reagirali brojni bošnjački mediji tvrdeći da je nedopustivo da se u središtu Zagreba zaziva unutarnji preustroj i teritorijalna reorganizacija BiH (Jutarnji)
  • HNB otvorio vrata građanima: financijska pismenost za sve generacije (HRT)
  • Zagrebačko sveučilište bogatije za 371 doktora znanosti i umjetnosti (HRT)
  • Putovanje vlakom nikad nije bilo popularnije: Najljepše rute u Europi (Green)
25.04. (16:00)

Tko s minama spava, mokar se budi

Dardanelska lekcija: Zašto se tjesnaci ne otvaraju silom

Povijesni debakl iz ožujka 1915. godine u Dardanelima služi kao vječna opomena modernim silama. Britansko-francuska flota pokušala je probiti turski tjesnac bombardiranjem obale i čišćenjem mina, no plan je završio katastrofom. U samo nekoliko sati, asimetrično ratovanje i nevidljiva minska polja potopili su tri bojna broda, dok je četvrti teško oštećen. Zaključak je jasan: nemoguće je sigurno čistiti more dok neprijatelj kontrolira obalu. Čak i tehnološki nadmoćne mornarice ostaju nemoćne pred minama, što objašnjava današnji oprez velikih sila prema Hormuškom tjesnacu. tportal

25.04. (15:00)

Slatko-gorka istina o etiketama

Nisu svi šećeri isti: Od “praznih kalorija” do korisnih sirupa

Šećer se u hrani krije pod više od 60 naziva, a ključno je razlikovati prirodne od dodanih šećera. Dok su oni u voću i mliječnim proizvodima dio zdravog paketa s vlaknima i proteinima, dodani šećeri povećavaju rizik od pretilosti i dijabetesa. Ipak, nutricionisti ističu da su med, javorov sirup i melasa bolji izbor od rafiniranog šećera zbog antioksidansa i minerala poput željeza i magnezija. Cilj nije potpuna zabrana, već umjerenost: preporuča se ograničiti dodane šećere na oko 6 do 9 žličica dnevno. Nat Geo

25.04. (14:00)

Kemija koja prašta grijehe pomfrita

Revolucija iz friteze: Otpadno ulje može postati biorazgradiva umjetna guma

Umjesto zagađivanja odvoda, otpadno jestivo ulje (WCO) postaje ključna sirovina za napredni, ekološki prihvatljiv elastomer. Kineski znanstvenici razvili su metodu pretvorbe ulja u hidroksilirane masne kiseline koje se, u kombinaciji s akrilatima, koriste kao smola za 3D printanje. Rezultat je fascinantan materijal koji se može rastegnuti gotovo 12 puta, a ako pukne, posjeduje moć samozacijeljenja – dovoljno je pritisnuti dijelove i pričekati. Osim što je održiva alternativa plastici, ova “guma” je i biorazgradiva, čime se zatvara krug od kuhinjskog otpada do visokotehnološkog, zelenog proizvoda. Nenad Raos za Bug

25.04. (13:00)

Cijeli život tražio najbolju sliku — i na kraju ostavio previše kandidata

S odlaskom Mije Kovačića zatvoreno je jedno poglavlje hrvatske naive

U 91. godini života preminuo je Mijo Kovačić, posljednji velikan legendarne generacije hrvatskih naivaca. Rođen u Gornjoj Šumi nedaleko Đurđevca, Kovačić je od čuvanja krava stigao do izlaganja u Vatikanskim muzejima, ostavši vjeran motivima podravske zemlje i seljaka. Presudan ej bio susred s IVanom Generalićem i Krstom Hegedušićem 50-ih te spada u drugu generaciju naivnih slikara. Po prvi puta izlaže u Koprivnici s Gažijem, Filipovićem i Večenajem, a samostalno prvi put 1961. godine u Galeriji primitivne umjetnosti u Zagrebu.  Kovačić je bio posljednji iz plejade Velikih. Njegovim odlaskom zatvara se jedna epoha: nama ostaje simbolički i umjetnički kapital koji, iz njegovih radova i djela ostalih korifeja naše naive može graditi neke nove odnose – kazuje Marijan Špoljar, povjesničar umjetnosti. Danica

25.04. (12:00)

Brze i kratke

  • Danska vojna obavještajna služba procjenjuje da bi Rusija u idućih pet godina mogla biti spremna za rat velikih razmjera protiv Europe ako procijeni da je NATO slab i neodlučan. Slične procjene stižu iz Njemačke (Slobodna)
  • SAD ima zakonski period od 60 dana za vojne operacije bez izričitog odobrenja Kongresa, nakon 1. svibnja predsjednik bi trebao povući snage iz Irana (tportal)
  • Humanoidni roboti ne uspijevaju dovršiti skoro 90 posto kućanskih zadataka (Bug)
  • Gruntovčani: serija koja je obilježila televizijsku povijest, kreću reprize na HRT
  • Rječnik kakav još niste vidjeli: šokačko-engleski, napravili ga učenici (HRT)
25.04. (11:00)

Pa nek si susjedi misle

Solarna kamuflaža: Fraunhoferov MorphoColor briše granicu između krova i panela

Njemački institut Fraunhofer ISE razvio je tehnologiju ShadeCut, koja koristi bioinspirirane MorphoColor premaze za vizualnu integraciju solarnih panela u fasade i krovove. Sustav koristi laserski obrađene filmove koji manipuliraju svjetlošću kako bi savršeno oponašali teksture poput crijepa ili cigle, što je idealno za povijesne jezgre i estetski zahtjevne građevine. Unatoč složenim uzorcima i bojama, moduli zadržavaju čak 95% energetske učinkovitosti standardnih panela. Ova inovacija omogućuje da solarni sustavi postanu integralni, oku nevidljivi dio arhitekture, pretvarajući zgrade u aktivne generatore energije bez narušavanja njihova vizualnog identiteta. Revija HAK

25.04. (10:00)

Baterije na "američki pogon"

Gigantsko nalazište litija u SAD-u moglo bi promijeniti globalno tržište

nanstvenici su u McDermittovoj kalderi, na granici Nevade i Oregona, otkrili potencijalno najveće svjetsko nalazište litija. Procjenjuje se da drevni vulkanski krater skriva između 20 i 40 milijuna tona ovog metala, vrijednog oko 1,5 bilijuna dolara. Specifičnost nalazišta je visoka koncentracija litija u glini blizu površine, što omogućuje lakše i jeftinije rudarenje. Dok SAD ovime planira osigurati energetsku neovisnost za nadolazeća desetljeća, lokalne zajednice i ekolozi upozoravaju na potencijalno razorno djelovanje ekstrakcije na okoliš i opskrbu vodom. Potražnja za litijem do 2040. mogla bi porasti osam puta. tportal

25.04. (09:00)

Kao buraz Ante Starčević

Bloger Krule: Pa ti vidi

Gledam ovu novčanicu od 1000 kuna što je ostala… iskreno, u ono vrijeme ostaviti ovu novčanicu nepromijenjenu u eure – trebam li vam objašnjavat? Imao sam ih 4… 4 komada jel. Baš odradio jednom čovjeku neki posao oko kuće, on bio malo imućan pa veli “Evo ti 4 po 1000, ionako će u prošlost”… baš mi tako reče. Od te 4 ostavio sam ovu za budućnost. Neću je nikad promijeniti.

Interesantno je kako već sad vrijedi više, jer 2 su mi čovjeka nudili 300 eura za nju jer je oni baš žele. Svake godine vrijediti će više… al iskreno, nikad više neće vrijediti kao što je vrijedila. Toliko sam ju rijetko puta viđao da u ona stara vremena, kad bi ju dobio na plaći… nisam znao kud s njom. Nema kioska, trgovine, kafane… gdje djelatnici nisu vrtili očima kad bi ju vidjeli. “Ma nema šanse”… tako bi govorili… “Što da ti vratim?”… nju kad bi izvuka, svi glavu okretali, problem imali… kako kusur vratiti. Znao sam biti i nevjerni Toma. Kad bi je dobio, okretao bi je ka suncu da vidim jel prava. Ne znam jeste li vi ikad to radili.

Kad se samo sjetim izlazaka i tih rijetkih trenutaka kad bi s ovom novčanicom izašao van. Jebo ti Donalda Trumpa, Elona Muska i Putina zajedno, kako li sam se ja osjećao s njom u džepu. Izlazak ka iz onog filma Mamurluk… ne sjećaš se ko su ti roditelji… drugi dan gurneš ruku u džep… a ono u džepu još ti ostalo 550 kuna. Bloger Krule za Ogulinski portal

25.04. (01:00)

Zgodna informacija za pub kvizove

La Rinconada: Najviši grad na svijetu izgrađen na snovima o zlatu

Smješten u peruanskim Andama na 5.000 metara visine, grad La Rinconada dom je za 50.000 ljudi koji preživljavaju u ekstremnim uvjetima radi rudarenja zlata. Grad pati od kroničnog nedostatka vode, kanalizacije i kisika (razina je na 50%), zbog čega je očekivani životni vijek tek 35 godina. Iako stanovnici evolucijski proizvode više krvnih stanica, mnogi obolijevaju od kronične planinske bolesti. Unatoč teškom zagađenju živom i improviziranim limenim nastambama, zajednica opstaje podno ledenjaka, balansirajući između surove ekološke katastrofe i fascinantne andske tradicije. Putni kofer

25.04. (00:00)

Pustinjski prinčevi s Maksimira

Baby boom u zagrebačkom zoološkom: Tri mala sabljorogih oriksa osvajaju posjetitelje

Krdo ove rijetke životinjske vrste je trenutačno bogatije za čak tri mlade jedinke, uključujući najmlađe mladunče staro tek dva tjedna i nešto starijeg Pistacija. Ovaj uspjeh posebno je važan jer je riječ o vrsti koja je bila izumrla u divljini, a danas se njezina populacija oporavlja zahvaljujući Europskom uzgojnom programu (EEP). Najmlađi član krda, pod zaštitom obitelji visoke hijerarhije, uživa status “malog princa”, dok zagrebački timaritelji ponosno doprinose očuvanju ove plemenite pustinjske antilope. Nacional

24.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Iz Pentagona procurio šokantni e-mail, Trump sprema osvetu Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, mogli bi osporiti Falklandsko otočje (Jutarnji), London: Falklandski otoci su britanski (Jutarnji)
  • Počeo je proces gašenja integralne proizvodnje u Novoj Željezari Zenica. Time je prekinuta proizvodnja čelika nakon više od 130 godina kontinuiranog rada. Gotovo 2000 zaposlenih naći u neizvjesnosti i strahu od gubitka radnih mjesta. Pad Željezare sada prijeti izazivanjem lančane reakcije koja bi mogla pogoditi i do 500 kooperantskih firmi u BiH, piše Deutsche Welle. (Index)
  • U Zagrebu pronađene dvije masovne grobnice iz Drugog svjetskog rata, pronađeno najmanje 23 tijela (tportal, N1)
  • Benjamin Netanyahu objavio da se liječio od raka prostate (CNN, Index)
  • Irska, Španjolska, Slovenija, Nizozemska i Island povukle su se iz nastupa na 70. Eurosongu, koji će se održati 12. i 14. svibnja te u finalu 16. svibnja. RTV Slovenija zamjenit će uobičajeno praćenje Eurosonga posebnim programom nazvanim Glasovi Palestine (Muzika)
24.04. (22:00)

Ako ste si ok s friend zonom

Muško-žensko prijateljstvo ne samo da je moguće, nego ima brojne benefite

Iako statistika (Fox i sur., 2026.) kaže da 89% ljudi bira prijatelje istog spola, psihologija otkriva jasne prednosti za muškarce s najboljim prijateljicama. Prvo, muškarci lakše dijele emocije i probleme sa ženama nego s drugim muškarcima. Drugo, takvi odnosi su lišeni ekstremnog natjecateljskog naboja koji često opterećuje muška prijateljstva. Konačno, istraživanja potvrđuju da muškarci (naročito bijelci) osjećaju znatno veću emocionalnu bliskost s najboljim prijateljicama. Zaključno, žensko prijateljstvo muškarcima pruža siguran prostor za ranjivost i duboku povezanost koju u krugu “frendova” rijetko pronalaze. Psychology Today

24.04. (21:00)

Padaj sile i nepravdo, ali ostani u fokusu

Video: DJI Osmo 360 u akciji


DJI Osmo 360 je prva DJI kamera za snimanje u punom krugu, a krasi je moćna 8K rezolucija pri 50 FPS-a. Uz dva senzora od 1/1,1 inča, pruža nevjerojatan dinamički raspon (13,5 EV) i vrhunske noćne snimke. Uređaj nudi 100 minuta neprekidnog 8K snimanja, dok RockSteady 3.0 jamči savršenu stabilnost. Uz 120 MP panoramske fotografije, integraciju za DJI Mic 2 i otpornost na hladnoću do -20°C, ovo je najnapredniji alat za 360° avanture koji trenutno postoji. Bug

24.04. (20:00)

Kad te otac uda za krivog, a ti postaneš turistička atrakcija

Đulin ponor: Spoj tragične legende i najdužeg špiljskog sustava u Hrvatskoj

Ogulin, smješten podno Kleka, grad je bajki i dom najduže hrvatske ponornice Dobre. Njegova najznačajnija atrakcija je Đulin ponor, smješten u samom centru grada, gdje rijeka nestaje u 40 metara dubokom kanjonu. Ponor je dio sustava Đula – Medvedica, najdužeg špiljskog objekta u Hrvatskoj (preko 15 km). Naziv nosi po legendarnoj djevojci koja se u 16. stoljeću zbog nesretne ljubavi bacila u dubinu. Uz prirodne fenomene, posjetitelji mogu istražiti frankopanski kaštel i “Ivaninu kuću bajke”, posvećenu slavnoj Ivani Brlić-Mažuranić. Pun kufer… više fotki ulaska u špilju prije nekoliko godina objavili su na Ogulinskom portalu.

24.04. (19:00)

Kad Elon igra poker sa 60 milijardi, a ti još uvijek pokušavaš shvatiti kako radi ChatGPT

Analiza tehnoloških potresa: Od Elonovih milijardi do kraja SaaS modela kakvog poznajemo

Ova epizoda podcasta Moonshots analizira dramatične promjene u tehnološkom sektoru, fokusirajući se na potencijalnu akviziciju kursora od strane SpaceX-a za nevjerojatnih 60 milijardi dolara. Peter Diamandis i gosti raspravljaju o tome kako napredni AI modeli poput Claudea počinju ugrožavati tradicionalni SaaS (Software as a Service) sektor. Također, dotaknuli su se masovnih odlazaka iz OpenAI-ja te uspona “AI-native” startupa koji prijete sporim korporacijama. Uz analizu geopolitičkih rizika i budućnosti rada, epizoda nudi uvid u “obilje” koje donosi tehnologija, uključujući ambiciozne projekte za drastično smanjenje troškova života… preporučili ga na Monitorovom forumu: Likovi su uspješni poduzetnici, obrazovani i praktičari u AI-ju. Njihova mantra je – škole su gotove, glavna preporuka za klince – idite u poduzetnike, jer danas jedan čovjek može realizirati tvrtku od milijardu dolara. Solo, bez radnika.

24.04. (18:00)

Gatanje iz kristalne kugle (i Excel tablica)

Banke ne zanima samo kako poslujete, već možete li izdržati krizu

Banke mijenjaju strategiju – umjesto povijesnih rezultata, ključan kriterij za odobravanje kredita postaje otpornost na buduće šokove. Poduzeća više ne dokazuju samo da su bila uspješna, već moraju “dokazati” stabilnost u scenarijima novih pandemija, ratova ili rasta troškova energenata. Uz standardne financijske pokazatelje, banke poput PBZ-a, Zabe i Erstea sada zahtijevaju projekcije novčanog toka, stres-testove i ESG usklađenost. Fokus je na održivosti poslovnog modela i sposobnosti servisiranja duga u kriznim uvjetima. Ukratko, dobra prošlost je plus, ali vjerodostojan plan za neizvjesnu budućnost je uvjet. Lider

24.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Index Istrage: Mateša milijunima naših eura spašava komercijalnu TV. Pomaže mu HDZ
  • Porazno: medicinske sestre žrtve nasilja pacijenata i nadređenih, od 3042 ispitanih, čak 75 posto doživjelo verbalno nasilje, manji broj i fizičke nasrtaje (Danica)
  • El Nino se vraća: periodično zagrijavanje površine mora u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana koje obično traje između devet i dvanaest mjeseci, počinje u svibnju (Jutarnji)
  • Netanyahuov brat održao predavanje na FPZG-u, studenti bijesni: ‘Nećemo šutjeti, skandalozno’ (Nacional), blokirali ulaz na fakultet, stigla i policija (Jutarnji)
24.04. (16:00)

Njima je posao igra

EU odobrila 37 milijuna eura za širenje gaming centra u Novskoj

Europska komisija odobrila je Hrvatskoj 37 milijuna eura za drugu fazu Centra gaming industrije u Novskoj, uz već započetu prvu fazu vrijednu 38,6 milijuna eura. Projekt uključuje fakultet za razvoj videoigara, studentski dom i sportsku infrastrukturu. Nova ulaganja donose VR akcelerator i veliki inkubator za testiranje igara. Inicijativa se nadovezuje na inkubator PISMO, koji već okuplja desetke startupa i stotine polaznika, a cilj je jačanje obrazovanja i razvoj gaming industrije kao važnog gospodarskog sektora do 2028. godine. Bug

24.04. (15:00)

Pobuna ispred kokošinjca

Za sutra najavljen veliki prosvjed protiv peradarskih farmi

Stanovnici nekoliko hrvatskih županija, predvođeni inicijativama iz Siska i Velike Ludine, sutra, 25. travnja, organiziraju novi veliki prosvjed protiv najavljene izgradnje 24 peradarske farme i klaonice. Građani strahuju od ekološke katastrofe, neadekvatnog zbrinjavanja otpada i kontaminacije tla antibioticima. Dok udruga Zelena akcija traži hitnu reviziju svih dozvola i stratešku procjenu kumulativnog utjecaja na zdravlje, investitori i dio politike projekt pravdaju poljoprivrednom samodostatnošću. Ipak, sisačka gradonačelnica odbija izmjene prostornog plana, a prosvjednici poručuju da neće dopustiti uništavanje kvalitete života radi stranog kapitala. Dnevnik

24.04. (14:00)

Farmersko srce

TikTok tjedna: Tata hrast

@tatahrast Kakva god bila raspodjela poslova i obaveza u odnosu, problem se uvijek pojavi, a često se riješi vrlo brzo uz dovoljno komunikacije ❤️ Stalno pričamo, a malo toga kažemo. S partnerom ipak mora biti drugačije – smisleno, i iskreno #brak #farma #farmlife #marriagelife #fyp ♬ original sound – tatahrast


Priča iza ovog TikToka tjedna je priča o želji za promjenom na koju mnogi nisu spremni. Kao obitelj su napustili Zagreb i poslove koji su im možda donosili dobar novac, ali su ih redovno ostavljali na rubu sagorijevanja (burnouta), da bi se preselili na selo i počeli se baviti poljoprivredom u puno mirnijem okruženju. Iako život koji su odabrali dijele na društvenim mrežama, on je daleko od idealnih i ušminkanih fotografija u kvadratićima. Ovo je način života koja podrazumijeva i blato i povremeni kaos i nered, ali puno manje vremena nego što mnogi mislekažu na Dnevniku. Na Instagramu ih prati oko 42,6 tisuća ljudi.

24.04. (13:00)

Još da vidimo to što smo čuli, gdje bi nam bio kraj

Čujemo li ništa? Znanost kaže: Da!

Dugogodišnja znanstvena rasprava o tome je li tišina tek logički zaključak ili stvarni slušni podražaj dobila je epilog. Istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins proveli su niz eksperimenata koristeći slušne iluzije, poput trika „jedan je više“. Rezultati su pokazali da naš mozak obrađuje periode tišine na identičan način kao i zvukove; ispitanici su jednu kontinuiranu tišinu percipirali duljom od dvije odvojene, iako su trajale isto. Ovo dokazuje da tišina nije samo “odsutnost”, već specifičan podražaj koji naš slušni sustav aktivno registrira i interpretira. Green

24.04. (12:00)

Štiklom po rimskom kamenu

Pulska Arena između profita i očuvanja povijesne baštine

Pulska Arena suočava se s krizom identiteta dok kritike o “stihijskom upravljanju” postaju sve glasnije, sve to uoči nove sezone koncerata. Novi pravilnik Grada Pule pokušava balansirati između zarade i zaštite ograničavanjem broja posjetitelja na 8.000 te uvođenjem jedinstvenog izvođača za tehničku opremu kako bi se smanjila oštećenja. Dok gradonačelnik Grbin dopušta nastupe svima koji poštuju ustavne vrijednosti, struka, predvođena akademikom Matijašićem, upozorava da masovni koncerti i buka nepovratno ugrožavaju spomenik. Ključni problem ostaje pitanje: je li Arena prvenstveno vrhunska pozornica ili kulturno blago koje zahtijeva strožu zaštitu radi očuvanja za buduće generacije? HRT

24.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Ukrajinski dronovi pogodili su u srijedu zapovjedno mjesto ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) u okupiranom Donjecku, ubivši 12 časnika i ranivši 15 drugih pripadnika ruske tajne službe (Jutarnji)
  • Za vikend sunčano, krajem mjeseca i početkom svibnja ponovno zahlađenje (Večernji)
  • Možemo: Ministar je briljirao, jaja su skuplja 53 posto, paprika 200 posto, mljeveno meso 64 posto… (N1)
  • Zeleno svjetlo za plinovod u BiH iz Hrvatske: Sporazum BiH i Hrvatske otvara put projektu koji se godinama sapliće o politiku, imovinska pitanja i nadležnosti. Početak radova i dalje ovisi o nizu pravnih i tehničkih koraka (DW)
  • Vukovi u zaleđu Obrovca ubili pse čuvare stada… Može li pas protiv vuka? Kangali, tornjaci, šarplaninci i sve nove hibridne pasmine. Pitanje je jesu li dorasli snazi izvornog vuka (HRT)
24.04. (10:00)

Može, ali samo ako ne misli pjevati sporne pjesme

Dežulović: Kanye West na Hip-hopodromu

Prije tri dana uprava stadiona Śląski u poljskom gradu Chorzowu objavila je kako otkazuje koncert američkog repera Yea, nekoć poznatog pod imenom Kanye West. “U zemlji obilježenoj poviješću Holokausta ne možemo se pretvarati da je ovo samo zabava”, objasnila je poljska ministrica kulture Marta Cienkowska, podsjećajući na ne tako davnu nacističku prošlost gospodina Yea, koji je prije četiri godine šokirao svijet serijom maloumnih antisemitskih izjava. Već odmaklo poremećenom Yeu tada su iz nekog razloga počeli otkazivati sponzorske ugovore i dogovorene koncerte. U božanskom je nadahnuću potom zakupio cijelu stranicu Wall Street Journala s novom poniznom isprikom, za sve okrivljujući prometnu nesreću prije dvadeset pet godina, ozljedu desnog frontalnog moždanog režnja i kasno dijagnosticirani – bipolarni poremećaj. Obudaljelom i oboljelom američkom reperu Yeu, nekoć poznatom pod imenom Yaydolf Hitler, ostala je tako samo – Hrvatska.

Činjenica da se još nitko u Plenkovićevoj Vladi – ili Ministarstvu turizma, Matici hrvatskoj, #bujicatimu, tko se već bavi tim stvarima – nije dosjetio iskoristiti priliku i pozvati progonjenog Yea da održi veliki koncert u Hrvatskoj, može se objasniti samo poslovičnom nesposobnošću i tupilu Hrvata, koji se pred svakom velikom povijesnom i poslovnom prilikom paraliziraju kao sob pred šleperom. Boris Dežulović za N1.

24.04. (09:00)

Dnevna doza Korada

Korado Korlević kao vječni lovac na leptire: Strast, a ne razum, kroji put do uspjeha

Korado kod Marinele Dropulić Ružić ruši mitove o sigurnim poslovima i “odlikašima”. Poručuje da cilj mora biti povezan sa strašću jer nas racionalno često ograničava. Posebno dirljiv trenutak je sjećanje na djetinjstvo u Višnjanu: dok su ga sumještani smatrali čudakom zato što “lovi leptire”, majka mu je poručila da ih ide tražiti iza garaže, ne zato što tamo ima leptira, nego da ga susjedi ne vide. Danas taj isti “lovac na leptire” ističe da je kreativnost opasna za sustav, ali ključna za pojedinca. Ne bojte se sumnje u sebe – ona je odlika inteligentnih, a jedina investicija koja se uvijek isplati jest ona u vlastiti razvoj kako biste postali najbolja verzija sebe. Na Monitorovom forumu kelje zanimljive podcaste.

24.04. (01:00)

Sve pet, ali u Olimpijadi ih stavite u zasebnu kategoriju

Sonyjev robot Ace igra stolni tenis bolje od elitnih sportaša

Inženjeri iz Sony AI-ja u Zürichu razvili su Ace, prvi sustav fizičke inteligencije koji se u stolnom tenisu ravnopravno nosi s ljudima. Zahvaljujući sustavu kamera koje prate rotaciju loptice i latenciji od svega 10 ms, Ace reagira deset puta brže od čovjeka. Iako je pobijedio elitne amatere u tri od pet mečeva, profesionalci su ga ipak nadmudrili koristeći njegove slabosti pri “jednostavnim” servisima bez rotacije. Ipak, projekt objavljen u časopisu Nature dokazuje da AI može donositi kompleksne fizičke odluke u milisekundama, otvarajući vrata naprednijoj suradnji ljudi i robota. Bug

24.04. (00:00)

Kraljica popa i čovjek koji pop nosi u imenu

Madona i Iggy Pop zasjenili sve ostale na ovogodišnjoj Coachelli

Madonna je gostovala Sabrini Carpenter na grandioznoj glavnoj pozornici Coachelle koja kao da je u tom trenutku izgledala kao centar velegrada u malom – ugođaj kao da je tamo u tom trenutku smješten cijeli Broadway. Obje u korzetima i gotovo identične visine, s tim da nije bilo medija koji nije naglasio njihovu dobnu razliku. Jasno je da je Sabrina samo novakinja koju industrija ukalupljuje po Madonninoj oprobanoj praksi diktata kulta tijela. Te večeri je na Coachelli bio u pitanju Sabrinin koncert, ali je teren bio Madonnin. Drugi je tu čovjek koji se zove Pop, ali neki ga smatraju kraljem rocka – gol do pasa, mlatara rukama i šepa dok hoda poput relikta posljednjeg plemenskog čovjeka iz vremena kad je ljudsko tijelo bilo samo tijelo, bilo mlado ili staro. Niti ga možemo, niti želimo zamisliti kao susjeda, već jedino kao putnika koji će s nama nešto podijeliti, provesti neko vrijeme zajedno (jer i vrijeme je vječiti putnik) i potom se rastati kad svatko opet krene nekim svojim putem. „And I ride and I ride…“ Zoran Stajčić za Ravno do dna

23.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Izrael: Slijedi smrtonosni, razoran napad na Iran. Čekamo zeleno svjetlo… Trump naredio ‘pucanje i ubijanje‘ u Hormuškom tjesnacu (Jutarnji)
  • Prvi put od 2021. godine u Hrvatskoj je u prvom tromjesečju zabilježen pad broja zaposlenih – i to u većini djelatnosti. Najveći udar pretrpjela je prerađivačka industrija, u kojoj je izgubljeno oko sedam tisuća radnih mjesta, Vedrana Pribičević: Hrvatsko gospodarstvo se hladi (N1)
  • Korejci preuzimaju crnogorske zračne luke? Prijedlog koncesije na Aerodrome Crne Gore vrijedan je više od 400 milijuna eura: 100 milijuna jednokratne naknade, 35 posto godišnjeg prihoda i 300 milijuna investicija (DW)
  • Održana redovita skupština HAZU, obnavlja se sedam zgrada (HRT)
  • Animafest Zagreb 2026 predstavlja Veliko natjecanje dugometražnog filma (Ravno do dna)
23.04. (22:00)

Stara koka, dobra juha

Rudan: Kako ćopiti muškarca nakon sedamdesete

Potreba žene za muškarcem zadnja umire. Mnoga su naučna istraživanja pokazala da su žene najpoželjnije kad navrše sedamdeset. Ima tisuću načina kako osvojiti jackpot. Kad je ponuda velika, izbor je težak. Zato lovkinje na muško međunožje ostaju depresivne i same. Praznici su krizni dani. Prići mu odlučno sa stopalima u obliku kugle utrpanim u štikle u obliku gondole nije ugodan poduhvat. Kosti bole, a tijelo zove.

Masnim prstima lupala je Mara po mobitelu. Jutros joj je moj susjed rekao, dobar dan, ona je sigurna da je želi ali joj se ne javlja jer je stidljiv, muškarci koji nas ne žele ili su stidljivi ili pate od erektilne disfunkcije, ne znaju oni da bismo mi to lako riješile, a mi krivo shvaćene umiremo željne kurca. Zašto ne postojimo ako na nas ne slini mužjak iz susjednog dvorišta?

Nisam joj to rekla. “Postoji i život bez muškarca. Odjebi taj mobitel. Što mi dobivamo uvlačenjem veprova u naše torove? Kuhaj, peri, peglaj, pokušavaj spužvu pretvoriti u granit. Odustala sam. Preskup je to gušt…”

“Ne radi se o guštu… Ako žena svijetom baulja sama, šalje poruku. Nitko me neće. Žena vrijedi onoliko koliko se muškaraca mota oko nje ili meškolji pokraj nje ili čeka na ručak sa hladnim pivom na dlakavom buretu.” Vedrana Rudan za svoj blog

23.04. (21:00)

Kad ti AI napiše zadaću, a mozak ode na godišnji

Blaženka Divjak: Škole će postati teretane za mozak

Bivša ministrica Blaženka Divjak u razgovoru za Ideje analizira utjecaj umjetne inteligencije (AI) na obrazovanje i društvo. Ističe opasnost od kognitivnog rasterećenja – ako djeca koriste AI za rješavanje zadataka bez razmišljanja, njihov mozak gubi sposobnost kritičkog zaključivanja. Škola bi, stoga, trebala postati “teretana za mozak” u kojoj se vježbaju vještine koje strojevi ne mogu zamijeniti. Divjak upozorava na etičke probleme, poput lažnih znanstvenih radova i algoritamske pristranosti, naglašavajući važnost novog društvenog ugovora koji će definirati “isključivo ljudske teritorije” u odlučivanju.

23.04. (20:00)

Ne plešemo po njihovom algoritmu

Spotify pod paljbom zbog diskriminacije glazbe iz JI Europe

Izvještaj Europske komisije potvrdio je da Spotifyjev algoritam aktivno zapostavlja glazbenike iz jugoistočne Europe, favorizirajući mainstream sadržaj s velikih tržišta. Regija od 55 milijuna ljudi nema niti jednog službenog editora, dok novi prag od tisuću slušanja za isplatu prihoda dodatno osiromašuje lokalne nezavisne izdavače. Organizacija Music Equality i aktivistica Ruth Koleva upozoravaju na “brisanje” regionalne kulture te traže hitne promjene: ukidanje isplatnog praga, imenovanje regionalnih stručnjaka i transparentniji nadzor algoritama. Pokrenuta je i peticija za zaštitu kulturne raznolikosti pred regulatorima u Bruxellesu. Muzika

23.04. (19:00)

Znak koji je pobjegao iz džungle na tipkovnicu

Ove godine obilježava se 55 godina od prvog poslanog e-maila

Znak @ (et-znak, monkey ili monkey’s tail) tipografski je simbol koji se koristi za označavanje „at“ (na/pri) u e-mail adresama, pri čemu označava razdvajanje između korisničkog imena i poslužitelja. Danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola digitalnog doba. U općoj upotrebi označava stopu (npr. 5 artikala @ 10 €), a na društvenim mrežama služi za označavanje (mention) korisnika. Jedan je od najzanimljivijih znakova, ne samo u internetskom dobu. Iako se danas najčešće povezuje s internetom, koristio se stoljećima u trgovačkim i računovodstvenim spisima kao kratica za „at a rate of“ (po stopi od). Podrijetlo znaka nije posve jasno. Iako otac e-maila, Ray Tomlinson, se ne sjeća sadržaja i točnog datuma poslane prve e-pošte, odlučeno je da se održava na njegov rođendan, 23. travnja. Mreža

23.04. (18:00)

Stoljeće šaptača gorilama

Ususret 100. rođendanu: Sir David Attenborough ima novi dokumentarac o gorilama

Legendarni sir David Attenborough, koji uskoro navršava 100 godina, vraća se u Ruandu u novom Netflixovom dokumentarcu “A Gorilla Story“. Film prati politička previranja i borbu za moć unutar grupe koju je utemeljila poznata gorila Pablo – isto ono mladunče koje je prije 50 godina ležalo na Attenboroughovim nogama (Kate on conversation). Kroz priču o rivalstvu mužjaka Gicurasija i Ubwuzua, film otkriva kompleksne društvene odnose primata, uključujući saveze, izdaje i važnost karaktera nad sirovom snagom. Danas, zahvaljujući naporima započetim s Diane Fossey, populacija gorila na planini Virunga broji 600 jedinki. Jutarnji, Guardian

23.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Vrhovni vođa Irana još se nije pojavio: To bi moglo pomoći režimu da preživi (N1, tportal)
  • Vedran Pavlek je i dalje u Kazahstanu, na popisu svjedoka nalazi se stotinjak osoba (RTL Danas)
  • Nakon otkrića da je čovjek iz kruga Donalda Trumpa lobirao kod predsjednika FIFA-e Giannija Infantina da Italija zamijeni Iran na Mundijalu, uslijedila je lavina reakcija (tportal)
  • Sve anksiozniji mladi: Savjetovališta nude pomoć bez uputnice (HRT)
  • Dario Zurovec, Matija Posavec i Loris Peršurić spremaju koaliciju kojom žele pomoći SDP-u i Možemo! srušiti Plenkovića (Nacional), Goran Vojković za Index primjećuje da je ručak tijekom kojeg je održan sastanak, koji je koštao 58,9 eura, plaćen službenom karticom Grada Svete Nedelje…
23.04. (16:00)

Nitko se ne ograđuje

Konzervatorski apsurdi: Labudu sedlo, kući kriva ograda

Zrinka Paladino britkim tekstom kritizira konzervatorske uvjete koji moderne građevine “unakažuju” stilskim promašajima. Kroz anegdotu o svom dimnjaku koji je, zahvaljujući neurokirurškoj iskrenosti njezina supruga, izbjegao izgled muškog spolovila, povlači paralelu s novom kućom u Radićevom šetalištu. Iako je kuća biroa NFO primjer vrhunske suvremene arhitekture, okovana je konzervatorski nametnutom kovanom ogradom s “perecima”. Paladino upozorava da pokušaji lažnog “očuvanja ambijentalnosti” stvaraju hibridne prostorne katastrofe. Zaključak je jasan: suvremenu gradnju treba pratiti suvremen potpis, a ne konzervatorsko projektiranje “reda radi”. Zrinka Paladino za svoj blog (prenosi Haus)

23.04. (15:00)

Nisam Jean, ali Claude vam dam

Vodič kroz Claude: Od uvoza memorije do analize screenshotova

Iako se Anthropic voli praviti važan jer su “odbili” Pentagon, njihov adut Claude zapravo je koristan alat (koji ne pati od amnezije). Glavna fora je uvoz memorije iz ChatGPT-a kako ne biste morali ispočetka objašnjavati da mrzite korijander. Claude analizira vaše fotke, PDF-ove, pa čak i screenshotove otvorenih prozora (zato oprezno s tabovima!). Može se povezati s Google Driveom ili GitHubom, a ako postanete paranoični, jednim klikom mu možete “isprati mozak” gašenjem postavki privatnosti. Ukratko: pametan je, radoznao i navodno ima principe. PC Mag

23.04. (14:00)

Malo matematike, strategije i taktike... i da vidimo tko zna kuhati kavu!

Igrica koja je svojevremeno bila fora generaciji milenijalaca: Postani kofeinski tajkun

Sjećaš li se onih 14 dana stresa na Coolmath Games? Coffee Shop je bila ultimativna simulacija preživljavanja u kojoj si s malim štandom pokušavao pokoriti tržište. Tvoj uspjeh ovisio je o tri faktora: zalihama (uvijek bi nestalo čaša!), cijeni i onom ključnom receptu. Ako bi škrtario na kofeinu, kupci bi gunđali; ako bi pretjerao, bankrotirao bi prije podneva. Najveći neprijatelj? Sunce. Kad zagrije, tvoja vrela kava postaje nepoželjna, a ti očajnički spuštaš cijenu na par centi. Bila je to prva lekcija iz ekonomije: puno šećera, malo kave i nada da će pasti snijeg.

23.04. (13:00)

Školjka je za botoks, a ne za ropotarnicu povijesti

Fabijanićev plan za novi sjaj poljudske ljepotice

Arhitekt Nenad Fabijanić, nasljednik autorskih prava Borisa Magaša, predstavio je projekt obnove stadiona Poljud kojim se oštro protivi njegovu rušenju. Njegova vizija zadržava izvorni identitet “školjke”, ali uvodi moderne elemente: sjeverni pristup na stupovima, muzej Hajduka, suvenirnice te inovativne staklene i metalne kupole za sportske i medijske sadržaje na nivou igrališta. Dok uprava Hajduka naginje gradnji novog stadiona, Fabijanić inzistira na zaštiti nacionalne baštine, uz poruku da obnova mora biti u dosluhu s izvornim rukopisom akademika Magaša, čiji je rad 1979. godine oduševio i struku i publiku. Jutarnji

23.04. (12:00)

Ni oni ne znaju zašto, ali barem pokušavaju otkriti

Blue Zones: Stranica posvećena istraživanju mjesta na svijetu gdje ljudi žive najduže

Blue Zones je fascinantno istraživačko odredište posvećeno regijama u kojima ljudi rutinski doživljavaju stotu godinu (poput Sardinije, Ikarije i Okinawe). Stranica istražuje “Moćnih devet” – zajedničke navike najdugovječnijih populacija svijeta.

Umjesto fokusa na genetiku, naglasak je na:

  • Biljnoj prehrani s puno mahunarki.
  • Prirodnom kretanju kroz svakodnevne obveze.
  • Snažnom osjećaju svrhe i povezanosti s lokalnom zajednicom.

Ovdje dugovječnost nije tek puka sreća, već rezultat mudro dizajniranog stila života koji slavi sporiji tempo i kvalitetne međuljudske odnose.

23.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Iran zaplijenio dva broda u Hormuzu, stigla snimka. Hegseth smijenio šefa mornarice (Index)
  • Trump planira kazniti saveznike koji mu se ne pokoravaju. NATO je za vrijeme Trumpa izgubio na koheziji, a za njegovu je trenutačnu slabost kriv upravo on… (Politico, Jutarnji)
  • Zbog rata na Bliskom istoku pogođena i industrija kondoma, i tu se očekuju poskupljenja (Poslovni)
  • Apple će navodno oslabiti iPhone 18 zbog rezanja troškova, u prvom redu očekuje se slabiji SoC i manja memorija (Bug)
  • Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za veljaču iznosila je 1.527 eura, medijalna 1282 (Index)
  • Za vozače u Europskoj uniji sprema se jedna od najvećih promjena u posljednjih nekoliko desetljeća – uvođenje digitalne vozačke dozvole. Mijenja se i rok važenja dozvola: za vozače automobila i motocikala one će vrijediti 15 godina, a profesionalci će ih produljivati svakih pet (Poslovni)
23.04. (10:00)

Ne znam kakva je to kultura, ali je vrlo zarazna

SF serijal ‘Kultura’ Iaina Banksa: Anarhija, AI i hedonizam u svemiru

Serijal Kultura Iaina M. Banksa vrhunac je SF utopije u kojoj su novac, rad i bolest stvar prošlosti. Društvom upravljaju Umovi (Minds), benevolentni oblici umjetne inteligencije koje osiguravaju obilje za ljude i izvanzemaljce, dopuštajući im život posvećen čistom hedonizmu i intelektualnom istraživanju. Ipak, iza te sjajne fasade kriju se etičke dileme o uplitanju u tuđe sudbine.

Ključni stupovi Kulture:

  • Post-oskudna anarhija: Automatizacija je ukinula potrebu za radom i vladom; sve je besplatno i dostupno.
  • Genetska sloboda: Građani po želji mijenjaju spol, izgled ili kemijski balans mozga (glandanje).
  • Moralna siva zona: Odjel Posebne okolnosti tajno intervenira u “barbarskim” civilizacijama, preispitujući granicu između pomoći i imperijalizma.
  • Umovi kao zaštitnici: Superinteligentni brodovi koji nisu vladari, već duhoviti i brižni čuvari sustava.

Na hrvatski su u novijem izdanju prevedene Sjetite se Flebasa i Igrač Igara. Ebsco, Guardian

23.04. (09:00)

Zaradiš bogatstvo bez da se oznojiš

Sportski savezi u fokusu: Od skijaških staza do sudskih dvorana

U emisiji „Otvoreno” razotkrivena je mračna strana hrvatskog sporta. Novinar Ivan Pandžić iznio je teške optužbe o izvlačenju novca: od 30 milijuna eura fiktivnih računa u Skijaškom savezu za luksuz na Ibizi, do sumnjivih provizija u Odbojkaškom i nenamjenskog trošenja u Džudo savezu. Glavni tajnik HOO-a, Siniša Krajač, čije se ime navodno spominje u istrazi, odbacuje optužbe tvrdeći da su kontrole stroge, a napadi osobni. Pandžić rješenje vidi u potpunoj digitalnoj transparentnosti, kako bi se spriječilo da sportski novac umjesto na terene odlazi u privatne džepove i luksuzne automobile. HRT, Jutarnji

23.04. (01:00)

Od pljeska u Parizu do kuhanja u vlastitom soku

Pariški sporazum: Trka s vremenom dok se planet znoji

Pariški sporazum iz 2015. postavio je cilj ograničenja zagrijavanja na 1,5 °C, no svijet je danas na kritičnoj prekretnici. Iako su obnovljivi izvori energije u procvatu (čine 40 % struje), emisije stakleničkih plinova i dalje obaraju rekorde zbog uporabe fosilnih goriva.

Ključni izazovi:

  • Rekordne temperature: Prošlo desetljeće najtoplije je u povijesti.
  • Tipping points: Dosegnute su točke bez povratka, poput izumiranja koralja.
  • Gospodarski gubici: Šteta iznosi 304 milijarde dolara godišnje.

Trenutne politike vode nas prema 2,6 °C do kraja stoljeća. Spas zahtjeva deset puta brže napuštanje ugljena i masovna ulaganja u zelenu tranziciju. DW

23.04. (00:00)

Očito je, ali ipak se gleda

Ima li serija “Senke nad Balkanom” političku poruku? Ima, ali više kao opću dijagnozu nego kao stranački letak

Jedna od najzanimljivijih stvari u trećoj sezoni jest to što se stari likovi više ne tretiraju samo kao žanrovske figure nego kao ljudi koje je povijest već samljela. Serija ni u trećoj sezoni, usprkos toj HRPETINI stvarnih osoba pretvorenih u likove, ne pretendira na dokumentarizam, ali Bjelogrlić izričito tvrdi da nisu ‘iskrivili nijednu istorijsku činjenicu’ nego su se kretali ‘u granicama mogućeg’. Društveni i politički odjek serije već je sad itekako zamjetan. To se vidi iz dvije stvari. Prvo, sama ekipa o njoj govori kao o priči koja direktno komunicira s današnjicom. Drugo, oko produkcije se već stvorio narativ o institucionalnim preprekama.

Politička poruka je otprilike: kad politika postane sprega propagande, biznisa, tajnih službi, nacionalne mistike i kontrole institucija, društvo ne sklizne odmah u totalni mrak – ono u njega klizi kao duga, javno producirana saga u nastavcima, uz puno patriotskog dekora i proceduralne šminke. To je upozorenje koje se lako čita i u današnjoj Srbiji i šire u regiji. Zrinka Pavlić za tportal

22.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump produljio primirje i naredio nastavak blokade luka, odmjeravanje snaga pred Hormuzom podiglo cijene nafte iznad 101 dolara (Jutarnji)
  • Ukrajina potvrdila: Opet pumpamo rusku naftu (Jutarnji)
  • Trump želi kazniti NATO. Složio je listu “zločestih” članica (Index)
  • Gradonačelnik Oroslavja Šimunić o financiranju sporta: Imam informacije za još deset saveza (HRT)
  • Deportacije migranata mogle bi republikance stajati izbora (N1)
22.04. (22:00)

Odlazak barda

U 91. godini umro velikan naivnog slikarstva Mijo Kovačić

Kovačić je bio jedan od najistaknutijih slikara drugog naraštaja Hlebinske škole rođen 5. kolovoza 1935. godine u Gornjoj Šumi kod Molvi. Njegova se djela danas nalaze u brojnim značajnim hrvatskim i svjetskim zbirkama i muzejima, a Galerija Mijo Kovačić u Koprivnici posvećena je samo njemu. Ravno do dna, Danica… Prije 7 godina pronađena je njegova čuvena slika Jama, koja je 1994. godine ukradena s izložbe naivne umjetnosti u Hlebinama, otkrio je tada Jutarnji list.

22.04. (21:00)

Tko je ugasio pčelu?

Različite vizije zaštite okoliša: Između zakonskih rupa i milijunskih fondova

Povodom Dana planeta Zemlje, u Hrvatskoj su se suočili oprečni stavovi o stanju okoliša. Dušica Radojčić (Odbor za zaštitu okoliša) oštro kritizira sustav zbog loše primjene zakona, “otpadnog kriminala” i podređivanja urbanizma profitu uz obalu. Upozorava da Hrvatska, u odnosu na BDP, plaća najveće štete od klimatskih promjena u EU. S druge strane, resorno Ministarstvo naglašava uspješno korištenje EU fondova. Ističu Socijalni plan za klimatsku politiku vrijedan 1,6 milijardi eura, usmjeren na dekarbonizaciju, obnovljive izvore energije i zaštitu najranjivijih skupina tijekom zelene tranzicije. HRT

22.04. (20:00)

Marsovci ni ne znaju što ih čeka

NASA i ESA udružile snage: Rover Rosalind Franklin kreće na Mars 2028. godine

Nakon desetljeća odgađanja i prekida suradnje s Rusijom, misija Rosalind Franklin službeno kreće u realizaciju zahvaljujući novom partnerstvu ESA-e i NASA-e. Projekt ROSA osigurava ključne komponente: NASA će osigurati raketu Falcon Heavy, sustav za slijetanje i grijače, dok ESA ostaje nositelj misije. Lansiranje je planirano za kraj 2028. iz NASA-inog centra Kennedy, a dolazak na lokaciju Oxia Planum očekuje se 2030. godine. Rover će biti prvi koji buši duboko ispod površine Marsa u potrazi za tragovima života, koristeći napredni laboratorij za analizu organskih molekula. Bug

22.04. (19:00)

Ali ga parkiraj, nemoj ga baciti u kanal

Zagreb pojačava Bajs: Više bicikala, cargo pilot i nove pretplate

Sustav javnih bicikala Bajs 2.0 doživljava značajnu nadogradnju nakon uspješnih šest mjeseci i milijun prijeđenih kilometara. Grad Zagreb najavio je proširenje flote za 50 % dolaskom 1.000 novih bicikala nakon ljeta te optimizaciju mreže na ukupno 195 stanica.

Ključne promjene uključuju:

  • Godišnja pretplata: 45 € za vožnje do 45 minuta.
  • Kraća pauza: Vrijeme čekanja između najmova smanjeno na 20 minuta.
  • Cargo bicikli: Pilot-projekt teretnih bicikala na četiri lokacije za prijevoz djece ili kupovinu.

Cilj je dodatno smanjiti ovisnost o automobilima i olakšati kretanje za više od 70.000 registriranih korisnika. Autonet

22.04. (18:00)

Prije nego što okrivite kavu za sve svoje probleme

Dr. Marušić: Povijest čovječanstva je povijest stresa, ratova, gladi. Da je stres toliko fatalan, ljudska civilizacija bi davno nestala

Kortizol je hormon koji luče nadbubrežne žlijezde i ključan je za svakodnevno funkcioniranje organizma. Pomaže tijelu da se prilagodi stresnim situacijama, regulira metabolizam i sudjeluje u brojnim procesima bez kojih ne bismo mogli normalno funkcionirati. Na njegovu razinu utječu i svakodnevne navike, poput konzumacije kave. Problem nije u samom stresu, nego u načinu na koji ga danas percipiramo. Peveliko naglašavanje stresa ima i marketinšku konotaciju, kazuje prof. dr. sc. Srećko Marušić, specijalist endokrinologije i dijabetologije za HRT. Mjerenje kortizola ne odražava stvarno stanje u organizmu, a bolesti povezane s poremećajem kortizola su rijetke.

22.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Trump objavio niz dramatičnih poruka: “Iran je pred financijskim slomom. SOS!!!” (N1), Iranski pregovarač: Trumpovo produljenje primirja je taktika za iznenadni udar (N1)
  • Novoizabrani mađarski premijer Péter Magyar želi ojačati politički i gospodarski utjecaj srednje Europe oslanjajući se na zajedničku povijest i postojeće ekonomske veze, osobito s Austrijom (Politico, tportal), Starešina: Magyarova Mađarska možda se i neće mnogo razlikovati od Orbánove (Lider)
  • Lufthansa ukida 20.000 letova zbog visokih cijena goriva (Index)
  • Eksplozija noćas oko 23 sata u Splitu, jedna osoba poginula, policija: Nema elemenata kaznenog djela (Jutarnji)
  • Kibernetička sigurnost i privatne 5G mreže u fokusu HAKOM-ove konferencije ‘Dan novih tehnologija’ (HRT)
22.04. (16:00)

Matematičar u oblacima ili prorok s pokrićem?

Bakić predlaže kupnju sada: Nekretnine ostaju stabilne, a rast cijena se nastavlja

Poduzetnik Nenad Bakić u Briefingu Jutarnjeg ističe da su nekretnine građanima danas jednako dostupne kao i prije deset godina zbog rasta plaća i pada kamata. Unatoč podacima Porezne uprave o padu transakcija, Bakić vjeruje da tržište nije usporilo, već podaci nisu u potpunosti obrađeni. Rast cijena pripisuje inflaciji, priljevu EU novca, turističkoj renti te sivoj zoni u kojoj se višak gotovine plasira u stanove. Iako dugoročno predviđa rizik zbog pada broja stanovnika, kratkoročno savjetuje kupnju na kredit jer fiksna rata, uz rastuće plaće, s vremenom postaje manji teret.

22.04. (15:00)

Kad ne znaš bi li na tome sjedio ili uokvirio

Prostoria oživljava futurizam Vjenceslava Richtera

Dezeen piše o hrvatskom brendu Prostoria, iz kojeg su na sajmu Salone del Mobile predstavili kolekciju „Revisiting Richter”. Tvrtka je prvi put industrijski proizvela namještaj temeljen na nacrtima i prototipovima velikog arhitekta Vjenceslava Richtera. Budući da mnogi izvorni komadi nisu sačuvani, dizajneri su koristili „forenzičku” metodu rekonstrukcije iz starih fotografija i arhiva. Rezultat je spoj modernističkog idealizma i suvremene ergonomije. Kolekcija uključuje legendarne stolice s briselskog paviljona iz 1958. te fotelje iz hotela Adriatic, čime je Richterova vizija konačno postala dostupna široj javnosti. Buro247, HRT

22.04. (14:00)

Od ozaljskih radio-amatera do kitova koji ne pričaju o lignjama

Explora: Govor, pismo i majmuni

Korado objašnjava da “tamna tvar” zapravo ima bezveze ime jer je samo ne vidimo, a ne zato što je nužno tamna. Dosta se priča o novim čipovima koji mogu izdržati paklene temperature na Veneri, ali i o tome kako ratovi, nažalost, ubrzavaju razvoj tehnologije poput dronova i umjetne inteligencije. Posebno je zanimljiv dio o komunikaciji s kitovima – pokušavamo ih razumjeti pomoću AI-ja, ali nam fali zajednički kontekst (presjek skupova) da bismo znali o čemu točno “klikću”. Za kraj, Korado upozorava na važnost čitanja kod djece. Kaže da dok čitamo, naš mozak vrti film bolji od bilo kojeg holivudskog blockbustera, razvijajući “procesor” u glavi koji nam je ključan da bismo ostali ljudi u svijetu strojeva. Sve u svemu, lekcija je jasna: budite znatiželjni, čitajte i pazite se fruktoze jer ona tijelu javlja da “stiže zima” i sprema zalihe na trbuhu! HRT

22.04. (13:00)

Brzi gutljaj, dugi mamurluk

Uspon i pad “stajačica”: Retrospektiva kulture ispijanja s nogu

Novi dokumentarni serijal Roberta Knjaza “Gdje je nestalo? Ili nije?” oživljava duh sedamdesetih, doba kada su gradovi pulsirali u ritmu birtija stajaćica. Nastale uz tvornice, ove su institucije nudile brzu okrjepu radnicima već od ranog jutra. Kultni “kompletić” (espresso i konjak) postao je standard, a čašice žestice čekale su spremne na šanku. Od zagrebačkih kvartova do splitske rive, stajačnice su brisale klasne razlike okupljajući umjetnike, ribare i profesore. Iako je danas kultura sjedenja prevladala, sjećanje na toplo zajedništvo uz šank i legendarne čuvarice u borosanama ostaje neizbrisiv dio urbane povijesti. HRT

22.04. (12:00)

Kad se mali i veliki slože, i more se zapjenit' može

Francuska Naval Grupa i domaći partneri zajedno će graditi moćne korvete kod nas

U Zagrebu su potpisani sporazumi između francuske Naval Grupe i hrvatskih partnera (3. maj, Iskra, Orqa, FSB) o suradnji na projektu višenamjenskih korveta Gowind. Ovaj posao, vrijedan do 1,6 milijardi eura, predviđa gradnju dvaju brodova u domaćim brodogradilištima, čime bi se otvorilo preko 1000 radnih mjesta. Hrvatska traži tehnološki napredna plovila od 100 metara koja se mogu povezati s Rafaleima i dronovima. Francuzi ističu kako njihova ponuda jamči prijenos znanja i dugoročnu održivost HRM-a, pozicionirajući Hrvatsku kao ozbiljnog igrača u modernoj vojnoj brodogradnji. Lider, tportal

22.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Teheran uvjetuje nastavak pregovora u Islamabadu deblokadom luka (Jutarnji)
  • Stručnjak o lažnim dojavama o bombama: Nisu dječja šala, moguće je i djelovanje ozbiljne skupine (Dnevnik, Nacional), Isti slučajevi potkraj siječnja prošle godine dana zabilježeni su u Sloveniji kada je čak 229 škola evakuirano zbog stravičnih prijetnji, kao i u Mađarskoj, Bugarskoj, Češkoj i Engleskoj (Nacional)
  • Izvlačenje novca iz sportskih saveza nije izolirani slučaj, teško je povjerovati da nitko ništa nije znao (N1), Turudić: Znamo lokaciju Vedrana Pavleka (Jutarnji)
  • Društvene mreže preplavljene slučajem napada pasa na labudove na Bundeku nakon kojeg je uginuo mnogima poznat par labudova, dok jedinu nadu pruža hrabra sugrađanka koja je uspjela spasiti šest jaja iz gnijezda i predati ih na skrb udruzi Awap (Večernji)
  • Dramatične snimke iz Rusije: Tigar u cirkusu skočio među gledatelje nakon što je popustila ograda, nema ozlijeđenih (tportal)
22.04. (10:00)

Gostoljubivost do groba

Prošle godine na migrantskim rutama poginulo ili nestalo gotovo osam tisuća ljudi

Izvješće IOM-a razotkriva porazan “kolektivni neuspjeh”: prošle je godine na migrantskim rutama poginulo ili nestalo gotovo 8000 ljudi. Najsmrtonosnije su i dalje rute prema Europi, gdje su česti “nevidljivi brodolomi” – tragedije bez preživjelih i tragova. Iako je brojka niža od rekordne 2024. godine, pad je prividan; manjak sredstava onemogućio je potvrdu preko 1500 dodatnih slučajeva. Od Azije do Afrike, promjene ruta zbog sukoba i klime ne smanjuju rizik. Index

22.04. (09:00)

Deda, ipak možda nije bilo pametno da od tebe nastane drvo

Zeleni pogreb: Ideja o ekološkom pokopu nije znanstveno utemeljena

Sve veći ekološki otisak tradicionalnog ukopa i kremacije potaknuo je trend “zelene smrti” – metoda poput kompostiranja tijela, pretvaranja u gnojivo za stabla ili alkalne hidrolize. Iako ove opcije nude utješan narativ o povratku prirodi i biološkoj besmrtnosti, članak upozorava na opasnost od greenwashinga. Mnoge tvrdnje o “nultoj emisiji” nisu znanstveno potkrijepljene, a ekološki utjecaj samog čina zbrinjavanja tijela zanemariv je u usporedbi s utjecajem cijelog života pojedinca. Umjesto individualnih rješenja, prava promjena zahtijeva sustavnu reformu pogrebne industrije, bolju regulaciju emisija i transparentne dokaze o stvarnoj održivosti novih tehnologija. Aeon

22.04. (01:00)

Digitalna arhiva upitnih životnih odluka

Weird or Confusing: Vaša karta u jednom smjeru za kupovinu gluposti

Stranica weirdorconfusing.com služi kao jednostavan, ali zabavan portal u svijet najbizarnijih proizvoda dostupnih na internetu (prvenstveno na Amazonu). Njezin koncept je minimalistički: na sredini ekrana nalazi se samo jedna tipka koja vas, nakon klika, nasumično preusmjerava na stranicu nekog potpuno besmislenog, smiješnog ili zbunjujućeg artikla. Tamo možete pronaći sve – od jastuka u obliku goleme ribe, deke u obliku tortilje, kabanica za pse do neobičnih naprava za koje niste ni znali da postoje. Savršena je za trenutke dosade ili traženje “najnepotrebnijeg” poklona, pružajući instantnu dozu internetskog apsurda.

22.04. (00:00)

Pileća 'Apokalipsa danas'

Prijatelji životinja upozoravaju na opasnosti mega-farmi i klaonica pilića u Hrvatskoj

Udruga Prijatelji životinja oštro upozorava na planove izgradnje masovnih sustava za uzgoj peradi u Hrvatskoj, s kapacitetom od nevjerojatnih 270 milijuna pilića godišnje. Ističu da takav model, temeljen na ekstremnoj prenapučenosti i genetski ubrzanom rastu, uzrokuje trajnu patnju životinja, kronične bolesti i bolne procese klanja. Osim okrutnosti prema životinjama, udruga naglašava nepovratno uništavanje okoliša te ugrožavanje zdravlja ljudi zbog zagađenja zraka i vode. Pozivaju građane na prosvjed u Sisku 25. travnja, poručujući da Hrvatska ne smije postati “smetlište Europe” za investicije koje druge države odbijaju. H-alter

21.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Ljudi u bijelim odijelima okupirali Vjesnik: Otišli su na kat s azbestom, radnici u posebnim odijelima uklanjaju dijelove konstrukcije (tportal)
  • Tomašević povodom Dana planeta Zemlje: Zagrepčani će sutra moći besplatno popraviti kućanske aparate, bicikle, nakit… (N1)
  • Bayern iz Münchena bez većih je problema osvojio novu titulu u Bundesligi, 13. u zadnjih 14 sezona… DW istražuje zašto je tako dominantan: Osim novca – ta je prednost svima jasna – postoje i oni čisto nogometni, dobar trener, pametni transferi, greške konkurencije, rušenje vlastitih rekorda, a čeka se i novi uspjeh u Ligi prvaka
  • Županija na sjeveru Hrvatske osniva tvrtku za upravljanje dvorcem, budućem hotelu sa spa i wellness sadržajem… nije uobičajeno da se javno tijelo bavi poduzetništvom u turizmu i da u vlasništvu ima hotele, no živi bili pa vidjeli (Danica)
  • U Zagorju se otvorila zemlja i ‘progutala’ kobilu tešku pola tone, vatrogasci je uspjeli izvući u sat i pol vremena (Večernji)
21.04. (22:00)

Stan na recept, a ne na kredit?

Sabor izglasao Zakon o priuštivom stanovanju: Stanovi i za 18 kvadrata

Hrvatski sabor donio je novi Zakon o priuštivom stanovanju kojim se uvodi definicija stanovanja čiji trošak ne smije prelaziti 30% prihoda obitelji. Ključne mjere uključuju:

  • Povrat poreza: Mlađi od 45 godina ostvaruju povrat cjelokupnog poreza na promet nekretnina ili polovice PDV-a za gradnju prve nekretnine.
  • Gradnja i najam: U novim zgradama pola stanova ide u prodaju, a pola u najam.
  • Mikro stanovi: Uvode se jedinice od 18 m² za mlade do 30 godina.
  • Zabrana preprodaje: Nekretnine se ne smiju otuđiti niti iznajmljivati u komercijalne svrhe 35 godina.

Oporba kritizira male kvadrature i sporost gradnje, dok vlast ističe pomoć lokalnim jedinicama u rješavanju stambene krize. Poslovni

21.04. (20:00)

Gimbalski ratovi

Insta360 Luna postaje oštra konkurencija DJI Osmo Pocket kamericama

Na sajmu NAB u Las Vegasu, Insta360 je predstavio novu seriju kamera Luna Pro i Luna Ultra, razvijenu u suradnji s Leicom. Ovim potezom tvrtka izravno cilja na DJI-jev dominatni Osmo Pocket. Obje kamere koriste velike senzore od 1 inča i f/1.8 objektive s 10-bitnim bojama, dok model Ultra donosi dvostruku leću za vrhunske telefoto performanse. Iako detaljne specifikacije i cijene još nisu poznate, prvi snimci potvrđuju da Insta360 ozbiljno ugrožava DJI-jev segment. Rivalstvo ovih kineskih divova, koje se trenutno seli i u sudnice,mogla bi rezultirati boljom tehnologijom za sve korisnike. PetaPixel

21.04. (19:00)

Nikad nije bilo toliko hladno da se nije moglo živjeti

Ledeno doba kao kolijevka čovječanstva: Kako je smrznuti planet možda stvorio složeni život

Nova istraživanja na škotskom otočju Garvellachs potvrđuju da su tamošnje stijene najpotpuniji zapis razdoblja “Zemlje snježne grude”. Prije više od 700 milijuna godina, planet je bio potpuno okovan ledom, što je donedavno smatrano krajem za život. Međutim, znanstvenici danas vjeruju da su upravo ti ekstremni uvjeti i nagla odmrzavanja bili katalizator evolucije. Stres uzrokovan drastičnim promjenama temperature i razine kisika prisilio je jednostanične organizme na suradnju. Bez ovog globalnog “dubokog zamrzavanja”, koje je prethodilo kambrijskoj eksploziji, složeni životinjski oblici i čovjek vjerojatno se nikada ne bi razvili. Aeon

21.04. (18:00)

Podijeljeni crveni kartoni

Počelo rušenje 700 bespravnih objekata uz zaštićeni dio rijeke Drave kod Varaždina

Na obali Varaždinskog jezera započelo je rušenje bespravno sagrađenih objekata unutar zaštićenog područja Regionalnog parka Mura-Drava. Inspekcija uz asistenciju policije uklanja vikendice o trošku vlasnika, prvenstveno one za koje nije ni pokrenut postupak legalizacije. Iako se na istom području nalazi i moderna vikendica izbornika Zlatka Dalića, ona trenutno nije na popisu za rušenje. Iako je rješenje o uklanjanju postojalo, postupak je privremeno obustavljen jer je zahtjev za legalizaciju bivšeg vlasnika još uvijek u obradi. Od procijenjenih 700 objekata, inspekcija je do sada donijela 157 rješenja za uklanjanje. Index, eVaraždin

21.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Propali pregovori? Amerikanci upali na još jedan brod, objavljena snimka (Index)
  • Šteta u šahovskom savezu čak 190.000 eura? Podnesena prijava protiv velemajstora, bivšeg tajnika Alojzija Jankovića (Sportske, tportal), oglasio se i on: “Na sudu ću dokazati da me kleveću” (N1)
  • Hrvatski taekwondo savez je na nedavnom Svjetskom prvenstvu u Uzbekistanu osvojio čak sedam medalja, što je jedan od povijesnih uspjeha, no za put sportaša do tamo plaćali sami roditelji (Nacional)
  • Tijekom vikenda u Austriji, Češkoj i Slovačkoj pojavile su se staklenke dječje hrane čiji je sadržaj bio zagađen otrovom za štakore, sumnja se na pokušaj ucjene (DW)
  • Roger Waters, Massive Attack, IDLES i preko 1100 glazbenika potpisalo otvoreno pismo za bojkot ovogodišnje Eurovizije (Muzika)
21.04. (16:00)

A imat ćeš i što za prepričavati

Život s cimerima u studentskim danima možda nije za preskočiti

Autor na Psychology Today kroz osobno iskustvo i istraživanja analizira problem mladih muškaraca koji zbog ekonomskih razloga ostaju kod roditelja, danas žaleći za propuštenom prilikom života s cimerima. Iako je život kod kuće financijski racionalan, on zakida muškarce za sve društvene benefite koje nudi suživot s vršnjacima. Borba oko prljavog posuđa i buke u ranim dvadesetima zapravo su treninzi pregovaranja i tolerancije. Bez tog “kurikuluma kaosa” i bez radne okoline, muškarci teže sklapaju trajna prijateljstva u zrelosti. Zaključak je jasan: ako sustav ne nudi prirodnu socijalizaciju, muškarci moraju namjerno kreirati zajedničke aktivnosti kako bi izgradili “mišiće” za povezivanje.

21.04. (15:00)

Krv, znoj i fiskalni povrat

Unatoč sukobu Irana i SAD-a, MMF predviđa tek blago usporavanje globalnog rasta

I to na 3,1% u 2026. godini. Iako su cijene nafte skočile, svijet je već “baždaren” na skupe energente, pa se šok ne smatra dramatičnim. Zanimljivo, rast ostaje otporan zahvaljujući fiskalnoj ekspanziji – masovnom naoružavanju. Čak 40% zemalja sada troši više od 2% BDP-a na obranu, što djeluje kao specifičan ekonomski poticaj. Dok Europa ulazi u dugi ciklus ulaganja u sigurnost do 2035., glavno pitanje ostaje hoće li taj novac potaknuti domaću produktivnost ili samo podebljati račune američkih dobavljača oružja. Velimir Šonje za Ekonomski lab

21.04. (14:00)

Negdje smo između katastrofe i izgradnje karaktera

Milorad Milun: Kratka inventura klime u 15 godina

U 15 godina otkako je pokrenut Nature Climate Change dogodile su se goleme promjene. Količina otopljenih ledenjaka dovoljan je za izgradnju piramide od 27 kilometara, a morski organizmi pomakli su se na sjever za 88. Površine pod šumama smanjile su se za veličinu Kenije, a površina izgorjele vegetacije odgovara 11 amazonskih prašuma. Ima i dobrih vijesti – Antarktička ozonska rupa smanjena je za šest milijuna kvadratnih kilometara, što je otprilike površina Australije, a kapaciteti vjetroelektrana povećani su za faktor 5,4 a fotonaponskih ćelija za faktor 41,4. Kada bi se sve te novoinstalirane jedinice okupile, pokrile bi površinu nešto veću od Kolumbije i Ekvadora zajedno. Sve više država postavilo si je cilj nultih emisija CO2, a raste i broj zakonskih regulativa. Milorad Milun za Novosti.

21.04. (13:00)

Neće te učiniti sretnim, ali ljepše je plakati u Mercedesu

Zašto ne možemo svi biti milijunaši? Ekonomski status u kapitalizmu baziran je na oskudici i pristupu rijetkim resursima

Što će reći, sustav je tako krojen da ne možemo svi biti jednako bogati, jer da jesmo, novac ne bi imao vrijednost kakvu ima. Donosimo ovaj članak autora na Mediumu, koji predlaže da se, umjesto odbacivanja kapitalizma, sustav reformira, i to uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (PDV) za tehnološke gigante i univerzalnog temeljnog dohotka (UBI). Time se u ideji osigurava egzistencija za sve, vrednuje rad izvan tržišta (poput roditeljstva) i kanalizira ljudska potreba za natjecanjem. Cilj nije uništiti bogate, već transformirati tržište iz svrhe same sebi u alat koji služi ljudskom blagostanju i dostojanstvu.

  • Relativna vrijednost: Autor potvrđuje da ako svi imaju sve, nitko nema ništa posebno. Bogatstvo crpi vrijednost iz činjenice da je nedostupno većini.
  • Psihološki motor: Sustav koristi ljudsku prirodu i želju za “ljepšim i rjeđim” stvarima kao gorivo za napredak. Bez te hijerarhije, kotačići ekonomije bi stali.
  • Strukturna nužnost: Tekst izravno kaže: “Ne samo da ne mogu svi biti bogati, nego neki moraju biti” kako bi sustav ostao stabilan i poticao stvaranje nove vrijednosti.
21.04. (12:00)

Planet u noćnoj smjeni

Globalno osvjetljenje poraslo za 16 % uz drastične razlike između rasta Azije i štednje u Europi

Nova studija Sveučilišta Connecticut otkriva da je umjetna svjetlost Zemlje između 2014. i 2022. porasla za 16 %, ali globalni trend nije ujednačen. Dok Azija i zapad SAD-a blješte zbog ekonomskog razvoja, Europa se “potamnila” uslijed energetske krize i ekoloških propisa – Francuska je smanjila osvjetljenje za čak 33 %. Ratovi i gospodarski kolapsi, poput onog u Venezueli, ostavljaju vidljive tamne tragove, dok spaljivanje plina u SAD-u stvara nove svjetlosne vrhunce. Znanstvenici zaključuju: svijet više ne postaje samo svjetliji, on dinamično treperi pod utjecajem ljudskih aktivnosti. tportal

21.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Iran je gađao Ujedinjene Arapske Emirate s više od 2.800 projektila i dronova, više nego na Izrael… Trumpove objave ugrozile pregovore s Iranom (Jutarnji, Index)
  • Tim Cook odlazi s čela Applea! Prepušta kormilo kompanije Johnu Ternusu (Bug)
  • Rast cijena obrtničkih usluga posljednjih godina sve je vidljiviji udar na kućne budžete, a potraga za pouzdanim majstorom sve češće prerasta u iscrpljujući proces – u posljednje dvije godine cijene su u prosjeku porasle oko 25 posto, dok su pojedini radovi, poput vodoinstalaterskih, gotovo udvostručili cijenu (tportal)
  • Zagreb ulaže 23 milijuna eura u nove projekte kulture: Kulturno-umjetnički centar Pluto, Muzički centar Tesarna u Gredelju, Kulturni centar Jelkovec, Interkulturni društveni centar Tržnice Trnje i Galerija Draškovićeva (Poslovni)
  • Utorak donosi pravo proljetno šarenilo – od sunca do pljuskova, a ponegdje i grmljavine, stabilnije od četvrtka (HRT)
21.04. (10:00)

Uf puno je to neoporezivih dodataka... bilo bi šteta kad bi to netko, hm, skresao

Prosječna plaća premašila 1600 eura, no i dalje je ‘bildaju’ neoporezivi dodaci

U jeku inflacijskih pritisaka i sindikalnih prosvjeda, podaci pokazuju nastavak trenda rasta primanja u Hrvatskoj. Prosječna neto plaća (uključujući neoporezive naknade) premašila je 1600 eura, dok su sami neoporezivi primici u prvom tromjesečju iznosili gotovo 600 milijuna eura. Poslodavci takvim isplatama pokušavaju ublažiti pritiske na rast osnovica bez dodatnog poreznog opterećenja. Paralelno, broj paušalnih obrta prešao je 105 tisuća, što sugerira daljnju popularnost ovog modela, unatoč sumnjama Porezne uprave na prikriveno zapošljavanje radi izbjegavanja javnih nameta. Realni rast plaća nastavlja se rekordni 35. mjesec zaredom. Poslovni

21.04. (09:00)

Poklonjenom .hr-u se u zube ne gleda

Hrvatska .hr domena slavi 33. rođendan uz besplatan model i vrhunsku sigurnost

Hrvatska nacionalna domena .hr obilježila je nedavno 33 godine postojanja kao jedna od najsigurnijih u EU. S gotovo 140.000 registracija, ističe se strogom provjerom korisnika koja drastično smanjuje rizik od phishinga i zlouporaba. Hrvatska je jedinstvena u Europi jer nudi besplatnu registraciju jedne domene svim pravnim osobama, obrtnicima i građanima, čime potiče digitalizaciju. Osim sigurnosti, .hr domena jamči bolju lokalnu vidljivost na tražilicama (SEO) te uživa veće povjerenje domaćih kupaca u odnosu na generičke domene poput .com, ostajući ključni stup hrvatskog digitalnog identiteta. Dnevnik

21.04. (01:00)

Na tragu Velikog brata

Ministarstvo istine i “versifikator”: Kako je Orwell u svom distopijskom romanu predvidio uspon AI slopa

U distopiji Georgea Orwella, strojevi zvani versifikatori automatski su generirali ispraznu zabavu za mase, što jezivo podsjeća na današnju poplavu jeftinog AI sadržaja (“slop”). Dok je Isaac Asimov 1980. kritizirao Orwellovu tehnološku viziju kao promašenu, moderni jezični modeli pokazuju da je autor 1984. točno predvidio društvenu potražnju za automatiziranom, niskokvalitetnom kulturom. Činjenica da takav sadržaj dominira internetom ne sugerira samo moć tehnologije, već i nezahtjevnost publike. Open Culture, Boing Boing

21.04. (00:00)

Samo se ne zna kamo se širi

Svemir se širi brže nego što to predviđaju standardni kozmološki modeli

Kozmolozi se suočavaju s Hubbleovom napetosti – nepodudaranjem brzine širenja svemira izmjerenog u ranom (67,4 km/s/Mpc) i lokalnom svemiru (oko 73,5 km/s/Mpc). Nova međunarodna analiza, koristeći preciznije “ljestve kozmičkih udaljenosti” i podatke teleskopa Webb, potvrđuje da razlika nije pogreška u mjerenju, već stvarna astronomska zagonetka. Iako lokalna mjerenja dosljedno pokazuju brže širenje, razlog tog ubrzanja ostaje nepoznat. Znanstvenici se nadaju da će nadolazeći teleskop Nancy Grace Roman konačno razjasniti širi li se svemir brže nego što fizikalni modeli predviđaju ili nam nedostaje ključni dio slagalice o evoluciji kozmosa. Bug

20.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Pouke mađarskih i bugarskih izbora: Ima li Hrvatska svoga Pétera Magyara ili Rumena Radeva? Piše Boško Picula za tportal: Milanović ima prilike postati kao Radev, koji je dao ostavku na predsjedničko mjesto Bugarske i dobio izbore za parlament…
  • Nova afera na pomolu? USKOK ušao i u Odbojkaški savez (HRT)
  • Daily Mail piše o Rijeci: Nema gužvi, a čaša vina košta i po 2,5 eura (Index)
  • Na službene e-mail adrese većeg broja škola na području Splitsko-dalmatinske županije u ponedjeljak ujutro zaprimljene su poruke o navodno postavljenim eksplozivnim napravama, evakuirane neke od njih… na mailove poslana poruka gnjusnog sadržaja (tportal)
  • Nevrijeme je poharalo Hrvatsku: U Ogulinu i okolici Zaprešića pala tuča (24 sata, tportal), uništeni voćnjaci i cvijeće (Nacional)
  • Željeznički promet na dionici Dugo Selo – Križevci – Koprivnica od utorka bi se ponovno trebao normalizirati, bio je to “veliki zatvor pruge”, kako ga zovu u HŽ-u. Kažu da je zadnji (Danica)
20.04. (22:00)

Tko te MOL-i, nek te NIS-i

Dok Hrvatska čeka pravdu, Hernadi u Beogradu kupuje naftu i vrijeme

Zsolt Hernadi, šef MOL-a i bjegunac od hrvatskog pravosuđa, viđen je u Beogradu na pregovorima o preuzimanju srbijanskog NIS-a. Iako je u Hrvatskoj pravomoćno osuđen zbog podmićivanja Ive Sanadera, Hernadi nesmetano putuje izvan EU-a, dok Mađarska odbija njegovo izručenje pozivajući se na kršenje ljudskih prava. Političke promjene u Mađarskoj i uspon Pétera Magyara unose dodatnu neizvjesnost u odnose Ine i MOL-a. Dok stručnjak Davor Štern upozorava da je Ina izgubila stratešku važnost i postala tek “lanac benzinskih postaja”, napetost oko neisplaćene arbitraže od 270 milijuna eura i dalje opterećuje susjedske odnose. tportal

20.04. (21:00)

Negdje kriza, negdje profit

Robi K.: Gorka kava

Dida je rekao: „Sinoć je jedan ekonomski stručnjak tumačija da je u Hrvackoj stopa gospodarskog rasta najuže vezana za stopu mortaliditeta! Al tu mladi isto moraju dat ruke! Ne mogu starci sami krčit put u blagostanje!“ Tata je pitao: „Ma di si ti čuja tog stručnjaka?“ Dida je rekao: „U Bepovoj konobi, di ću drugo! Evo, uzmi kako je Šolta procvitala u zadnju godinu dana! Normalna stvar – umra je stari Kaštelanac, umra je stari Bezić, umra je stari Radman, umra je stari Cecić… i sve je odma živnilo! Aparpman do aparpmana! Otok postaje poslovni raj!“ Tata je rekao: „A daj, fosilac, stvarno si malo…“ Dida je rekao: „Al kurac bi oni ciknili da in dica nisu pomogla! Šta, pa nijedan nije uvatija ni devet banki! Aj dobro, stari Cecić je skviknija sa devedes četri…“ Novo poglavlje iz Bilježnice Robija K.

20.04. (20:00)

Još jednom da čujemo taj famozni 'hee-hee'

Biografski film o Michaelu Jacksonu na Berlinaleu predstavljen kao jedna od ovogodišnjih senzacija

Radnja prati život Michaela Jacksona i izvan svijeta glazbe, od njegovih početaka kao čuda od djeteta i vođe grupe Jackson Five do statusa vizionarskog umjetnika čija ga je kreativna ambicija vodila u neumornoj potrazi da postane najveći zabavljač na svijetu. U film je uloženo skoro 200 milijuna dolara, na projektu je surađivala čitava obitelj. Redatelj je Antoine Fuqua, probojni film bio mu je krimi trilerDan obuke“. Michaela glumi njegov nećak po očevoj strani Jaafar Jackson i nevjerojatno mu je imponiralo što je mogao igrati strica koji mu je djetinji idol. Index, Jutarnji

20.04. (19:00)

Čelična lady s osmjehom

Snježana Köpruner: Uspjeh smo zamijenili prodajom djedovine i neradom

Snježana Köpruner, uspješna poduzetnica iz Travnika i Rame, u emisiji Nedjeljom u 2 oštro je kritizirala ekonomiju rente i propast industrije. Vodeći tvrtku s 700 zaposlenih koja proizvodi za svjetske gigante poput Liebherra, dokazala je da proizvodnja u BiH ima budućnost. Istaknula se brigom za radnike: izgradila je vrtić, planira stambeno naselje za mlade te zagovara meritokraciju. Upozorila je na „katastrofičan“ pad obrazovanja i kupovinu diploma, naglasivši da bez primarnih djelatnosti i stručnog znanja nema pravog prosperiteta, unatoč turističkim uspjesima i političkim narativima. HRT

20.04. (18:00)

Hvala BBC-u i nekim rentijerima, neka vam naš BDP oprosti

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

Analiza udruge ABTA pokazuje da britanski turisti sve više napuštaju klasične pakete u potrazi za autentičnošću i nižim cijenama. Uslijed rasta troškova života i geopolitičkih nesigurnosti, fokus se seli na Crnu Goru i Albaniju, baltičke zemlje i sjever Španjolske. Kao prednosti se ističu cjenovna povoljnost u slučaju naših susjeda na Jadranu, hladnija klima kada govore o sjeveru Europe te manje masivnog turizma te dobre gastronomije u slučaju pojedinih regija Španjolske. Trend putovanja vlakom i istraživanja nepoznatih zemalja postaje prioritet, dok cijena ostaje ključni faktor pri odabiru destinacije. Index, BBC

20.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Američki marinci zauzeli iranski brod u Hormuzu, Iran: Nema planova za nove pregovore sa SAD-om, Peking poziva na smirivanje, dok SAD tvrdi da je brod probijao blokadu, a Iran to naziva piraterijom (Index)
  • Vlada objavila nove cijene goriva: benzin za 2 centa niži, eurodizel za 7 (N1)
  • Potres magnitude 7,4 pogodio je područje uz sjeveroistočnu obalu Japana i prouzročio tsunamije, ima žrtava, stanovnicima 11 gradova rečeno da se evakuiraju (Index)
  • U kanadskoj Premier ligi postignut je prvi pogodak prema novom pravilu zaleđa, poznatijemu kao “Wengerovo pravilo”. Igrač nije u zaleđu ako je bilo koji dio njegova tijela kojim se može postići gol u ravnini s pretposljednjim igračem obrane. To praktički znači da između napadača i braniča ne smije biti čistog prostora… pravilo je zasad u eksperimentalnoj fazi (Index)
20.04. (16:00)

Kauč nikad nije bio toliko romantiziran

Od Hannibala do Hollywooda: Najveći filmski mitovi o psihoterapiji

Iako je stvarna psihoterapija često vizualno predvidljiva, filmska industrija već stoljeće eksploatira taj proces kroz dramatične, ali često pogrešne prikaze. Tekst na VoxFeminae analizira šest ključnih mitova: od zablude da je terapija samo trenutna katarza, preko dominacije muških figura autoriteta, pa sve do opasnih prikaza terapeuta kao manipulatora ili ljubavnika. Dok Hollywood romantizira kršenje granica i neravnotežu moći, stvarna terapija počiva na profesionalnom okviru i dugotrajnom radu. Ipak, noviji dokumentarni serijali polako utiru put vjernijim i manje senzacionalističkim prikazima ove plemenite, ali često neshvaćene profesije.

20.04. (15:00)

Dobro je zvučalo na papiru, ali je papir ispao problem

Zgrade u birokratskom škripcu: Bez OIB-a nema državnih potpora

Uvođenje OIB-a za zgrade u Hrvatskoj, zamišljeno kao alat za transparentnost, postalo je nepremostiva prepreka za dobivanje državnih subvencija. Budući da zgrada nije pravna osoba, mora se registrirati kao zajednica suvlasnika, što koče nesređene zemljišne knjige i spora administracija. Iako su natječaji otvoreni do 31. kolovoza, tek je oko 15.000 od procijenjenih 200.000 zgrada dobilo broj. Dok Ministarstvo službeno ne popušta, neslužbeno se savjetuju požurnice. Bez OIB-a, najpotrebnija obnova, ugradnja dizala i energetska učinkovitost ostaju samo pusti san na papiru. Bug

20.04. (14:40)

Sponzorirana vijest

Koja prilika! Nadogradite svoje računalo na Windows 11 i MS Office 2021 već od 13 € na Godeal24!

Office 2024 trenutno košta 299,00 € (uključujući Outlook) u službenoj Microsoftovoj trgovini. Za korisnike koji ne trebaju najnovije značajke, odabir prethodne verzije Office 2021 je mnogo isplativije rješenje. Godeal24 nudi originalnu licencu Microsoft Office 2021 po najnižoj mogućoj cijeni. Keysfan jamči da je svaka licenca sigurna i originalna! Skinite softver sa interneta i aktivirajte ga pomoću ključa kupljenog na Keysfanu. Tako aktiviran softver je trajno licenciran i daje vam mogućnost daljnje korisničke podrške i nadogradnje. Kupnja na Godeal24 je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Velika ušteda: Microsoft Office paketa, dodatni popust uz kupon “GG62”

Windows OS na sniženju uz “GG50” kupon

Windows plus Office paketi – 62% popusta uz promo kod GG62

20.04. (14:00)

Putovnica za dating

Putovnica kao afrodizijak: Digitalni nomadi u potrazi za “poslušnim” ženama

Fenomen poznat kao “passport bros” osvaja društvene mreže, promovirajući preseljenje u zemlje poput Tajlanda, Filipina i Brazila kao rješenje za “toksični” zapadni dejting. Umjesto modernih Amerikanki, ovi muškarci traže žene koje su, prema njihovim riječima, ženstvenije i tradicionalnije. Zahvaljujući radu na daljinu, njihov dolar u jugoistočnoj Aziji vrijedi trostruko više. To im omogućuje ulogu “hranitelja” koju bi u SAD-u, zbog troškova života, teško postigli s jednim prihodom. Istraživanja pokazuju da generacija Z postaje ideološki podijeljena – dok žene teže progresivnosti, trećina mladih muškaraca smatra da bi supruge trebale slušati muževe. Povjesničari podsjećaju da ovo nije novost (slično se događalo nakon Drugog svjetskog rata), no upozoravaju na opasnu neravnotežu moći. Premda nekim ženama ovakve veze pružaju financijsku sigurnost, kritičari upozoravaju da se ljubav ovdje često miješa s transakcijom, gdje je putovnica najjači adut u rukavu. Jutarnji

20.04. (13:00)

Za one koji žele znati više

Energija u fokusu: Diljem Hrvatske počinje Festival znanosti

Od 20. do 25. travnja, više od 40 gradova u Hrvatskoj i Mostar ugošćuju Festival znanosti s ovogodišnjom temom “Energija”. Program nudi radionice, predavanja i izložbe za sve uzraste, uz poseban naglasak na ostavštinu Nikole Tesle kroz izložbe u zagrebačkom Tehničkom muzeju. Događanja se šire i na otoke, a vrhunac je otvaranje Opservatorija Hvar za javnost, gdje će posjetitelji moći promatrati Sunce i zvijezde uz stručno vodstvo. Cilj festivala, pod pokroviteljstvom resornog Ministarstva, jest popularizacija znanosti kao pokretača modernog društva. tportal

20.04. (12:00)

Spaceboy protiv chatbota

Musk i Altman na sudu: Pravni rat za dušu (i profit) umjetne inteligencije

U Oaklandu počinje suđenje stoljeća: Elon Musk protiv OpenAI-ja. Musk optužuje Sama Altmana za izdaju neprofitnih načela i pretvaranje tvrtke u Microsoftov profitni laboratorij. Dok on traži povratak “otvorenom kodu” i smjenu vodstva, OpenAI tvrdi da Musk tek želi usporiti konkurenciju radi svog xAI-ja. Ishod bi mogao diktirati sudbinu nadolazećeg IPO-a i kontrolu nad AGI tehnologijom. Iako su Muskovi motivi upitni, svjedočenja ključnih aktera (Altman, Nadella, Murati) otkrit će strogo čuvane tajne o razvoju najmoćnije tehnologije današnjice i odgovornosti AI divova prema čovječanstvu. Bug

20.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Bivši bugarski predsjednik Radev uvjerljivo vodi na parlamentarnim izborima, radi se o proruskom kandidatu (HRT)
  • Uz pojačano doseljavanje i potražnju za stanovima, problem su i česti razvodi braka zbog kojih je potrebno osigurati više stambenih jedinica… posebno izraženo u Varaždinu (eTV Studio, Jutarnji, tportal)
  • Crna Gora u utorak obilježava genocid u Jasenovcu, Hrvatska im poslala prosvjednu notu (N1)
  • Otkriven identitet napadača na osmero djece u SAD-u, radi se o obiteljskom nasilju, policija ga je usmrtila u potjeri (Index)
  • Velika škrtica: U Japanu baš svako jelo mora izgledati točno kao na slici (Jutarnji)
20.04. (10:00)

Vakuum nije prazan, samo se pravi

Kako iz “ničega” nastaje “nešto”: Kvantni potpis vakuuma

Znanstvenici laboratorija Brookhaven otkrili su dokaze o pretvorbi virtualnih čestica iz kvantnog vakuuma u stvarnu materiju. Sudaranjem protona nastali su parovi lambda hiperona s potpuno usklađenim spinovima, što ukazuje na to da su čestice potekle iz zajedničkog virtualnog izvora – tzv. “kvantnih blizanaca”. Ovaj fenomen potvrđuje da vakuum nije praznina, već polje puno energije i fluktuacija koje, pod ekstremnim uvjetima, postaju temeljne gradivne jedinice svemira. Otkriće pruža uvid u kvantnu dekoherenciju i objašnjava kako su mikroskopske fluktuacije nakon Velikog praska oblikovale današnje galaksije. Nenad Jarić Dauenhauer za Index (Nature)

20.04. (09:00)

Povijest na visokoj temperaturi

Klimatske promjene ugrožavaju opstanak 80 posto svjetske kulturne baštine

Dok ratovi pune naslove, klimatske promjene tiho proždiru svjetska čuda. Studija iz 2025. upozorava da je čak 80% UNESCO-ovih lokaliteta pod stresom. U Iraku sol izgriza 4.000 godina star Veliki zigurat, dok se iranske džamije u Isfahanu suočavaju s poniranjem tla. Na Uskršnjem otoku porast mora prijeti potapanjem mitskih Moai statua, a Kineski zid doslovno nestaje pod udarima vjetra i kiše. Stručnjaci spas traže u drevnim metodama desalinizacije i modernim “biokrustama”, pokušavajući sačuvati materijalne dokaze ljudske povijesti prije nego što postanu prašina ili mulj. DW

20.04. (01:00)

Lako tako kad ne mogu dobiti žuljeve, a ne osjećaju ni žeđ

Čelična pluća otpornija od mišića: Na polumaratonu u Pekingu roboti brži od ljudi

Humanoidni roboti ostvarili su povijesni trijumf u Pekingu, nadmašivši ljudske trkače za desetak minuta. Robot Lightning prvi je prošao cilj s nevjerojatnih 48:19, dok je pobjednikom proglašen Shandian (50:26) zbog specifičnih pravila bodovanja. Ovaj rezultat predstavlja ogroman skok u odnosu na prošlogodišnji debakl kada je najbolji robot trčao preko dva i pol sata. U utrci je sudjelovalo stotinjak tvrtki i međunarodni timovi, a umjesto vode, roboti su na okrijepnim stanicama dobivali nove baterije i alat. Iako su trčali na odvojenim stazama, strojevi su službeno zasjenili svjetski rekord Jacoba Kiplima (57:20). HRT

20.04. (00:00)

Vama lošije, njima isplativije

Cheapflacija: Novi naziv za stari recept trgovačke obmane

Hrvatsku je pogodio fenomen cheapflacije – prakse kojom proizvođači, usred inflacije, zadržavaju ili dižu cijene dok istovremeno srozavaju kvalitetu sastojaka. Dok šrinkflacija smanjuje gramažu, cheapflacija zamjenjuje maslac jeftinim uljem ili divljač u čobancu začinima. Stručnjaci upozoravaju da ovaj trend najteže pogađa najsiromašnije, jer cijene jeftinijih artikala rastu brže od premium proizvoda. Uz “iluziju eura”, gdje nam se dvoznamenkasti iznosi u kunama čine malima u eurima, potrošači dobivaju savršen koktel lošije robe za više novca, bez stvarnog izbora na tržištu. N1

19.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump šalje Vancea na pregovore. Iran upravo odbio sudjelovati (Index)
  • U pucnjavi u SAD-u ubijeno osmero djece (Index)
  • Mađarski premijer na odlasku Viktor Orbán u nedjelju je signalizirao spremnost da ukine svoj veto na kredit EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu prije odlaska s dužnosti – ako Kijev obnovi dotok nafte u Mađarsku (N1)
  • Netko je patentirao WC ugrađen pod suvozačko sjedalo? Seres! (Tako se zove kineski proizvođač automobila…) (Autonet)
  • HNL: Slaven – Hajduk 2:2, Dinamo – Rijeka 2:2, Gorica – Lokomotiva 0:2, Istra – Vukovar 1:2, Osijek – Varaždin 0:2, Dinamo ispred Hajduka s + 10 bodova, Vukovar na začelju s 24
19.04. (22:00)

Više ti ne treba ni farmer

Kinezi osmislili prvi autonomni traktor koji obrađuje zemlju bez vozača

Ovaj tehnološki iskorak pokreće litijeva baterija i sustav s dva motora koji omogućuju preciznost od nevjerojatnih ±2,5 cm. Traktor može samostalno obavljati cijeli poljoprivredni ciklus – od oranja do žetve – prateći zadane rute do šest sati bez punjenja. Osim rada na polju, sustav prikuplja podatke o tlu i zdravlju usjeva u stvarnom vremenu. Trenutno se uspješno koristi u pokrajini Hebei, čime pametna i održiva poljoprivreda službeno postaje stvarnost na terenu. Global Architecture

19.04. (21:00)

Uvijek smo za sve krivili susjede

Berecki o knjizi ‘The Martians’: Vraća nas u vrijeme kada je ‘Crveni planet’ bio pozornica za tehnološke fantazije

Američki autor David Baron u knjizi „The Martians: The True Story of an Alien Craze that Captured Turn-of-the-Century America“ ne piše samo o astronomskim aspektima Marsa kao susjednog nam planeta unutar Sunčeva sustava, nego o mentalnoj klimi vremena u kojem ideja o inteligentnom životu na Marsu nije bila tek zabavna fantastika za čitatelje pulp-časopisa, nego ozbiljna javna tema, predmet znanstvenih i filozofskih rasprava, novinskih izvještaja u prestižnim tiskovinama, tehnoloških fantazija i gotovo religiozne fascinacije. Možda i najzanimljiviji sloj cijele priče koju The Martians pokušava ispričati nije pitanje postoji li ili ne postoji život na Marsu, nego kakav je taj zamišljeni život trebao biti. Marsovci s prijelaza stoljeća nisu bili samo vanzemaljci, bili su svojevrsna moralna i politička alegorija tadašnjeg vremena. U njima se ogledao ljudski svijet početka 20. stoljeća – njegovi strahovi od propadanja, nade u napredak, fascinacija tehnologijom i potreba da svemiru pripiše smisao nalik vlastitome. Igor Berecki za Bug

19.04. (20:00)

'I Amerika srlja u balkanizaciju'

Basara: Podkastiranje

U cilju pravovremenog i objektivnog obaveštavanja javnosti moja neznatnost je tokom prvih desetak dana rata u Iranu – koji je već postao bajata vest – svake večeri gledala američke podkaste posvećene ratnim analizama.

I – šta kažem: Da li je moja neznatnost nešto saznala? Ponešto jeste. Na primer da je sindrom penzionisanih zastavnika sa TV Hepi postao globalni fenomen, što će reči da američki podkasteri – koju su za razliku od Hepijevih zastavnika listom doktori nauka, profesori univerziteta i visoki penzionisani oficiri US Army – rade isto što i srbski zastavnici: šire meku rusku i iransku moć i proriču skoru propast Amerike, kolektivnog Zapada uopšte.

Pretpostavljam da, za razliku od ovdašnjih penzionisanih zastavnika – koji sigurno rade pro bono, za čast otečestva, slavu panslavizma i da bi ih se setili za Dan bezbednosti – pomenute podkast persone dramatis dobijaju pristojnu nadnicu. Da li mesečnu, da li po komadu, to ne znam. Jeste da svi ti profesori i penzionisani pukovnici navraćaju vodu na rusku i iransku vodenicu i da popreko gledaju na Ameriku, ali svi su Amerikanci i svi se ko pijani plota drže američkog (izvanrednog) pravila „Ako nešto radiš dobro, onda to nemoj raditi za džabe“. Svetislav Basara

19.04. (19:00)

Europa: Globalni igrač koji još uvijek čeka upute za upotrebu

Vizek: Europa se i dalje oslanja na izvoz prema tržištima koja joj se zatvaraju, svoju sudbinu ostavlja tuđim odlukama

Prema BDP-u, EU bi morala biti jedan od dva ili tri ključna pola globalne ekonomije, uz Sjedinjene Države i Kinu, te akter s kojim se pri svakoj važnijoj odluci računa kao s ravnopravnim sugovornikom. U stvarnosti je situacija znatno drugačija. Umjesto da svoju snagu crpi iz vlastite, unutarnje potražnje, što bi za tržište takve veličine bilo prirodno, Unija se gotovo cijelo poslijeratno razdoblje oslanjala na izvoz. Tržište od 400 milijuna potrošača koje bi, da je integrirano i učinkovito, moglo biti samodostatan motor rasta, u praksi i dalje funkcionira kao niz djelomično povezanih nacionalnih tržišta. Europa je tako, u nastojanju da proda svijetu što više, zaboravila izgraditi tržište na kojem bi prvenstveno prodavala samoj sebi. Tu je i činjenica da štedimo trostruko više nego građani SAD-a, a najveći dio te štednje nikada ne dospije do europskog gospodarstva… Maruška Vizek za tportal

19.04. (18:00)

Moralni maratonci u sjedećem položaju

Psihologija licemjerja: Zašto drugima sudimo, a sebi praštamo?

Licemjerje je obrambeni mehanizam kojim štitimo vlastiti ego i izbjegavamo odgovornost. Korijeni mu leže u kognitivnoj disonanci i strahu od osude; lakše je projicirati mane na druge nego se suočiti s vlastitim nesavršenostima. Vođeni željom za moralnom nadmoći, često koristimo dvostruka mjerila kako bismo zadržali privid vrline. Da bismo prestali, moramo prihvatiti objektivnu moralnost i vlastitu ljudskost. Ključ je u razvijanju empatije, vježbanju poniznosti i fokusu na osobni rast umjesto na tuđe pogreške. Autentičnost i priznavanje propusta grade povjerenje, dok licemjerje vodi u društvenu izolaciju. Straight Talk Counseling. Najopasniji su dvostruki standardi koji razaraju društveno povjerenje. Rješenje je “pošteno licemjerje” – javno priznanje vlastitih slabosti uz ustrajanje na vrijednostima. Next Big Idea Club… Zanimljiv i stariji članak na Psychology Today

19.04. (17:00)

Brze i kratke

  • EU ima novo rješenje krize goriva – promovirati održivu vožnju uz koju će potrošači trošiti manje, otkriva Politico.. EU je inače u 2025. potrošila više od 330 milijardi eura na uvoz energije, a od početka rata u Iranu dodatne 22 milijarde eura na uvoz fosilnih goriva (Jutarnji)
  • Izvješće Državne revizije za 2025. godinu pokazalo je da Zagreb, Velika Gorica, Varaždin i Koprivnica lošije upravljaju poslovnim prostorima u svom vlasništvu te su dobili mišljenje da djelomično učinkovito upravljaju prostorima (N1)
  • Krvava misija Udbina špijuna Mungosa: Maksa Luburića ubio je čekićem (Express)
  • Pevex bi konačno trebao isplatiti masnu dividendu svojim dioničarima, i to po tisuću eura po dionici… Vujnovac bi mogao dobiti čak 5,3 milijuna eura, a Mario Radić osobno i putem tvrtke Filir oko 2,4 milijuna (Danica)
  • Putovanja autom kroz Europu: Rute koje se pamte zauvijek (Journal)
19.04. (16:00)

I pljunuti ako treba

Rašeta: Film o 1975. pokazuje da postoji i Amerika koja je još uvijek u stanju pogledati se u ogledalo

Slom: 1975.” ukazuje na zapanjujuće sličnosti s današnjicom (premda se radnja proteže samo na godinu prije i godinu poslije). Te se godine američka kula od karata u jugoistočnoj Aziji definitivno srušila. Dvije godine ranije SAD se formalno povukao iz Južnog Vijetnama i Kambodže, pa ostavio slobodan prostor Crvenim Kmerima i komunistima Sjevernog Vijetnama. Sajgonske scene trenutak su u kojemu je Amerika izgubila status “nepobjedive” sile, što je izazvalo duboku kolektivnu depresiju. O stanju duhova u Americi te godine u ovom su filmu progovorili važni ljudi tog vremena. Nakon havarije u Vijetnamu, Nixonov nasljednik, Gerald Ford – u želji da spasi reputaciju Amerike – bombardirao je Kambodžu, poslije čega su Crveni Kmeri pobili oko dva milijuna ljudi. U Ameriku se zahvaljujući Fordu ipak doselilo oko 130.000 izbjeglica iz Vijetnama, Kambodže i Laosa, što pod Trumpom sigurno nećemo gledati, ali se možemo kladiti da će ponoviti Fordovu grešku i napasti Kubu, kako bi spasio obraz. Boris Rašeta u svom tjednom TV pregledu za Novosti.

19.04. (15:00)

Posjetiti je sad dok se još može

Venecija bi se u budućnosti zbog porasta razine mora mogla suočiti s potrebom preseljenja

Venecija, koja se nalazi u laguni i pod zaštitom je UNESCO-a, suočava se s učestalijim poplavama već više od 150 godina. Prošlog ljeta snažne oluje preplavile su sustave odvodnje i pretvorile gradske ulice u bujice. Posebno teška situacija bila je 2019. godine, kada su poplave odnijele dva života i prouzročile štetu od stotina milijuna eura, uključujući i baziliku sv. Marka. Kako bi se zaštitila ova 900 godina stara građevina, 2023. su postavljene staklene barijere i pokrenut plan obnove vrijedan 3,3 milijuna eura, no ona je i dalje izložena utjecaju plime, piše Euronews. Prema procjenama, već kod porasta razine mora od 0,5 metara – što bi se moglo dogoditi do 2100. čak i uz niske emisije – bit će potrebni nasipi (dike), čija bi izgradnja koštala između 500 milijuna i 4,5 milijardi eura. No, porast mora iznad 4,5 metara, što bi moglo uzrokovati preseljenje grada, stanovnika i kulturne baštine, očekuje se tek nakon 2300. godine. N1

19.04. (14:00)

Odobrio papa

I Vatikan ima svoju listu filmova za preporuku

Povodom stote obljetnice kinematografije, Vatikan je 1995. godine objavio popis 45 značajnih filmova podijeljenih u tri kategorije: religija, vrijednosti i umjetnost. Popis nije zamišljen kao dogma, već kao putokaz prema djelima koja obogaćuju ljudski duh. Iako neka ostvarenja sadrže prizore nasilja ili sekularne ideje, Crkva ih priznaje kao vrhunska umjetnička postignuća koja potiču na kritičko razmišljanje. Među odabranima su klasici poput Schindlerove liste, ali i kompleksna djela poput Tarkovskog. Također, na popisu su filmovi Stanleyja Kubricka, Johna Forda, Bergmana, Kurosawe, ali i Charlieja Chaplina, Louisa Mallea, Kieslowskog i drugih. Decent Films

19.04. (13:00)

Osmi padež - kome, koliko?

Zašto je Hrvatska toliko ranjiva na korupciju? Orešković: Korijen problema je u mentalitetu

Nakon zadnje afere s izvlačenjem novca iz Skijaškog saveza, što bi se moglo pokazati kao najveći slučaj izvlačenja novca u bogatoj povijesti uništavanja hrvatskih javnih dobara za račun privatne pohlepe, Boris Pavelić se za Ideje pita – zašto smo toliko ranjivi na korupciju? Već i površan pogled na popis afera kroz godine sugerira možda čak i strukturalni poremećaj: privatizacija devedesetih, koja se pokazala kao “iskonski grijeh” hrvatskog kapitalizma. Problem nije iščezao ni iniciranim ustavnim promjenama, kao ni ulaskom u EU.

“Na papiru imamo sustav koji sliči pravnom uređenju zapadnoeuropske demokratske države, s diobom vlasti i nadzornim mehanizmima, ali u naravi imamo jednopartijski sustav koji se ne proteže samo na državni upravni aparat, nego je indirektno preslikan i u civilni sektor koji se financira iz državnog proračuna, što uključuje i sport. To više nisu teškoće strukture i upravljanja, nego je problem postao psihološki. Važnije je dokazati da pripadaš stranci, ‘grupaciji’, ‘ekipi’, nego da si privržen sustavu vrijednosti” – kazala je Dalija Orešković autoru članka kao mogući odgovor.

19.04. (12:00)

Svi junaci na ALU

Zagreb postao središte strip-svijeta na 29. CRŠ-u

U prostorima Akademije likovnih umjetnosti održava se 29. Međunarodni festival stripa “Crtani romani šou”. Uz besplatan ulaz, ljubitelji devete umjetnosti uživaju u radionicama, izložbama i druženju s autorima poput Fernanda Dagnina i bračnog para Eickmeyer. Posebnu pažnju privukli su Goran Delić s parodijom “Smogy Boy”, prvi hrvatski meteostrip Krešimira Biuka i Zorana Vakule te premijerna izdanja Štrumfova. Od domaćih anegdota do cenzuriranih superjunakinja iz DC-ja. HRT

19.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Nakon što je Donald Trump zaprijetio uništenjem “čitave jedne civilizacije”, sukobio se s papom i objavio UI-sliku na kojoj je prikazan kao Isus, američki demokrati i neki republikanci dovode u pitanje njegovo zdravlje (DW)
  • Kraj potrage za vođom: Je li Vladan Đokić čovjek koji će srušiti Vučića? Neki ga nazivaju “sprskim Magyarom”… Antena M prenosi Jutarnji
  • U nedjelju sunčano, poslijepodne pogoršanje (HRT)
  • Vlada u Španjoslkoj naredila uklanjanje ustaškog grba s groba Maksa Luburića, odluka uključuje i povijesnu kontekstualizaciju spomenika te upozorenje na moguće sankcije u slučaju nepoštivanja mjera (Oslobođenje)
  • Kultura je stigla u zagrebačke kvartove; program otvorila Zagrebačka filharmonija (HRT)
  • Zapušteni kompleks: Jasenovac propada, a Plenkovićeva vlada ne provodi preporuke IHRA-e (Nacional)
19.04. (10:00)

Pamet u tegli

Čovjek koji je ukrao Einsteinov mozak: Anatomija jedne bizarne krađe

Nakon smrti Alberta Einsteina 1955. godine, patolog Thomas Harvey protuzakonito je prisvojio njegov mozak. Iako je genij želio kremaciju bez obilježja, Harvey je desetljećima čuvao mozak u staklenkama, naknadno dobivši uvjetno dopuštenje obitelji za znanstvena istraživanja. Harvey je uzorke slao stručnjacima diljem svijeta, a studije su sugerirale specifičnosti u parijetalnim režnjevima, povezanim s matematikom. Godine 1998. Harvey je vratio preostale dijelove bolnici u Princetonu. Tako je čovjek koji nije želio spomenik postao predmetom polustoljetne bizarne znanstvene potrage za tajnom genijalnosti. Ima i dokumentarac o tome. CBC, Interesting Engineering

19.04. (09:00)

Revolucija uz kavu i gitaru

Zavidavanje s Katarinom Peović: Kraj kapitalizma ili samo još jedna nevera?

U emisiji “Zavidavanje” Katarina Peović s Ladom Tomičićem pretresa dijagnozu suvremenog društva kroz prizmu svoje knjige “Kraj kapitalizma”. Peović tvrdi da sustav vođen isključivo profitom neumitno vodi prema ekološkoj i ratnoj katastrofi, dok rješenje vidi u korjenitoj promjeni načina proizvodnje, a ne samo u poreznim reformama. Kritizira nominalnu ljevicu zbog popuštanja kapitalu, prisjeća se lekcija iz jugoslavenskog samoupravljanja te analizira aktualni uspon desnice i militarizaciju Hrvatske. Unatoč povlačenju iz Sabora, naglašava važnost direktne demokracije i aktivizma, vjerujući da će povijesna nužnost, prije ili kasnije, prisiliti čovječanstvo na pravedniju alternativu.

19.04. (01:00)

Dok me ne ugase, snimam

Povratak otpora na veliko platno: ZagrebDox razotkriva društvene patologije kroz objektiv istine

Kolika je u eri jačanja diktatura i desnice, da ne kažemo fašizacije, u svijetu i Evropi važnost snimanja filmova koji donose suprotne poruke, kao i festivala na kojima ih se prikazuje? Smatrate li da film i danas ima važnu društvenu ulogu u formiranju mišljenja ljudi kao što je imao nekada?

Dokumentarni film uvijek je, izravno ili neizravno, uronjen u stvarnost, a ona je ovakva kakvu ste opisali. Stoga se može reći da barem polovica filmova iz ovogodišnjeg programa izravno tematizira pojave koje spominjete. Naravno, dokumentarni film ih ne može riješiti, ponekad čak ni u potpunosti opisati, ali nakon što ih pogledamo, više ne možemo reći – nismo znali. A to danas nije malo. Umjetnički direktor i osnivač ZagrebDoxa Nenad Puhovski za Novosti.

19.04. (00:00)

Štiklama protiv cenzure, kukovima protiv prolaznosti

Vlasta Delimar: Anti-retrospektiva domaće performerice za 70. rođendan

Legendarna umjetnica performansa Vlasta Delimar obilježava sedam desetljeća života opsežnim projektom koji odbacuje kronološko nizanje uspjeha u korist “anti-retrospektive”. Kroz niz izložbi i performansa (Zagreb, Rijeka, Split, Novigrad), umjetnica nastoji nadići reducirajuća čitanja svog rada isključivo kroz seksualnost. Umjesto toga, fokus stavlja na tijelo kao živi proces, istražujući starost, krhkost i ranjivost bez uljepšavanja. Unatoč narastajućem konzervativizmu i institucionalnoj cenzuri, Delimar inzistira na apsolutnoj slobodi, tretirajući vlastitu biologiju – uključujući i umjetne kukove – kao autentični umjetnički materijal i prostor dijaloga. tportal

18.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Iran objavio: Preuzimamo kontrolu nad Hormuzom! Trump: Neće nas ucjenjivati (tportal)
  • Ministarstvo: Nema razloga za prosvjed, plaće u obrazovanju od 2016. rasle više od 100% (Index)
  • Bivši samački hotel u Zagrebu je zapušten, u njemu su bespravni stanari. Tvrtka Končar ju je namijenila radnicima iz drugih dijelova bivše države… iako je sama zgrada u vlasništvu Hotela Voltino d.d., koji je u stečaju, dok je zemljište u vlasništvu RH, Grad Zagreb nema ovlasti (Index)
  • Janaf dobio novu licencu za transport nafte NIS-u (N1)
  • Autori brane film s Valom Kilmerom snimljenim umjetnom inteligencijom (HRT)
  • Odiseja‘ Christophera Nolana prvi igrani film u povijesti koji je snimljen IMAX 70mm kamerama. Za tu svrhu posebno su razvijene nove, lakše i tiše verzije ovih inače glomaznih i vrlo bučnih kamera, izlazi u srpnju (tportal)
18.04. (22:00)

Kad ultrazvuk baci "iskru"

Nova era precizne medicine: Optogenetika i fotodinamska terapija bez kirurškog reza

Znanstvenici sa Stanforda razvili su metodu za aktivaciju svjetlosti duboko u tijelu bez invazivnih zahvata. Budući da ljudsko tkivo blokira vanjsku svjetlost, sustav koristi fokusirani ultrazvuk koji prodire duboko i aktivira mehanoluminiscentne nanočestice u krvotoku. One tada postaju lokalni izvori svjetla, omogućujući preciznu kontrolu neurona (optogenetika) ili aktivaciju lijekova točno u tumoru. Iako je sustav uspješno testiran na miševima, glavni izazovi za primjenu na ljudima ostaju biokompatibilnost i sigurna razgradnja nanočestica. Ova “bežična” platforma otvara vrata visokopreciznim terapijama bez kirurškog skalpela. Igor Berecki za Bug

18.04. (21:00)

I samo su zvijezde granica...

Astrofotografija za početnike: Vodič za one koji misle da je Mliječna staza naziv za čokoladicu

Želite li fascinantne fotke noćnog neba, zaboravite na skupu opremu dok ne savladate osnove. Legendarni Matt Suess poručuje: ključ je u strpljenju i tehnici, a ne u pustom trošenju novca. PetaPixel:

Brzi savjeti za start:

  • Pronađite fokus: Koristite Live View, zumirajte najsjajniju zvijezdu i ručno je izoštrite dok ne postane sitna točka. Obavezan je manual fokus (MF)
  • Pravilo 500: Podijelite 500 s fokalnom duljinom objektiva kako biste izbjegli mutne “crtice” umjesto zvijezda.
  • Vjerujte histogramu: Ekran laže u mraku; histogram je jedina istina o ekspoziciji.
  • Slojevita odjeća: Noć je hladnija nego što mislite – obucite se kao da idete na Arktik.

Na Forumu također ima entuzijasta…

18.04. (20:00)

Kad botovi hakiraju, a ljudi statiraju

Mythos: Anthropicov “digitalni pištolj” koji je preplašio financijski svijet

Tvrtka Anthropic razvila je Mythos, AI model toliko moćan u otkrivanju sigurnosnih propusta da ga se boje pustiti u javnost. Sustav u par tjedana pronalazi ranjivosti stare i 27 godina, ali može generirati i kod za njihovo iskorištavanje. Hrvatski stručnjaci upozoravaju: dok bi obrani mogao pomoći, u pogrešnim rukama postaje opasno oružje koje drastično spušta prag znanja potreban za napade. Dok se Europa bavi regulacijom, SAD već testira Mythos u bankama poput Goldman Sachsa, otvarajući novu fazu digitalne utrke u naoružanju gdje algoritmi preuzimaju glavnu riječ. tportal

18.04. (19:00)

Dug do groba, a politika ni da proba

Gotovo 200 tisuća Hrvata i dalje u blokadi

Iako su nekad bili u fokusu politike, 200 tisuća blokiranih građana danas su samo statistika. Unatoč povijesnim “oprostima” dugova 2015. i 2018. godine, brojka je i dalje stabilna, a ukupni dug iznosi 4,2 milijarde eura. Dominiraju dugotrajno blokirani (preko godinu dana), koji čine 75,3% svih dužnika i drže gotovo sav dug. Zanimljiv je ekstrem: samo 1% blokiranih, s dugovima iznad 132 tisuće eura, drži čak 54% ukupnog duga. Najviše se duguje bankama i agencijama za otkup potraživanja, dok se najveći broj ovrha odnosi na teleoperatere i režije. N1

18.04. (18:00)

Suradnja kakvu nismo očekivali, ali koju pozdravljamo

Tom Waits se vraća s Massive Attackom: “Boots on the Ground” kao mračna kronika rata i moći

Osam godina je prošlo od zadnjeg snimka Waitsa, a 15 od zadnjeg albuma. Čovjek koji je desetljećima gradio karijeru na marginama mainstream glazbene industrije, svjesno birajući nezavisnost i integritet umjesto profita, sad se vratio s pjesmom koja ne ostavlja sumnje zašto je to trajalo ovako dugo. Massive Attack i Tom Waits objavili su singl Boots on the Ground, suradnju koja spaja bristolski trip hop s Waitsovim prepoznatljivim vokalom, a sam naslov odaje da se ne radi o romantičnoj baladi. Muzika

18.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Iran opet zatvorio Hormuški tjesnac. Tanker pod paljbom iranskih brodica (Index)
  • Održan veliki sindikalni prosvjed “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine” (tportal), poručuju: “Novca ima. Ne samo u državnom proračunu, nego i u velikoj dobiti hrvatskih privatnika i poslodavaca” (Jutarnji, Index)
  • Podvožnjak na Slavonskoj aveniji kod Vjesnika ponovno u prometu (N1, Nacional)
  • Jurica Pavičić nominiran za prestižnu britansku književnu nagradu Dagger za rokan ‘Crvena voda’ (Jutarnji)
  • Tomašević: Hod za život pokušava napraviti sukob od nečega što uopće nema smisla (tportal)
18.04. (16:30)

Svako zlo za neko dobro

Od danas pušten u promet obnovljeni podvožnjak kod Vjesnikovog nebodera

Nakon petomjesečne blokade zbog požara, jedna od najopterećenijih zagrebačkih trasa ponovno je u funkciji. Grad je iskoristio silom prilika zatvorenu prometnicu za postavljanje novog sloja asfalta koji na ovom potezu nije mijenjan cijelo desetljeće. “Podvožnjak nije bio asfaltiran 10 godina, a bio je zatvoren, pa smo iskoristili situaciju da ga napokon uredimo”, izjavio je Tomislav Tomašević. Dovršetkom signalizacije promet se vraća u normalu, a obilazni pravci odlaze u povijest. HRT

18.04. (16:00)

Ko bi rekao da će nas Ryan Gosling spašavati

Projekt Spasitelj: SF kakav kina dugo nisu imala

Film vrlo dobro rješava jedan ozbiljan adaptacijski problem. Weirov roman velik dio snage crpi iz objašnjavanja, računanja i unutarnjeg toka misli, a to na filmu lako može postati statično ili zamorno. Goddard zato priču razbija u dvije vremenske linije: jedna prati Graceovo buđenje, snalaženje i rekonstruiranje vlastite misije, a druga u analepsama slaže političku i znanstvenu pozadinu projekta. Bez njih bi film bio tek niz zadataka u svemiru; s njima dobiva političku i moralnu težinu, osjećaj cijene koja se plaća prije nego što raketa uopće poleti. Film vizualno djeluje vrlo uvjerljivo i dotjerano, no, još je i bitnije, što prostor nikad ne pretvara u puki dekor. Svemirski brod nije samo mjesto radnje, nego zatvoren sustav u kojem svaki kvar i svaki zahvat imaju stvarne posljedice. Kadrovi stalno podsjećaju na skučenost života u letjelici, a glazba zna kada treba imati ekspresivnu funkciju, a kada je tišina glasnije od bilo čega drugoga. Kažu na Bugu.

18.04. (15:00)

Kad crno zlato zamiriše svima (a ne samo njima)

Nakon turbulentnog početka godine, Venezuela pokazuje znakove gospodarskog oporavka

Proizvodnja je premašila milijun barela nafte dnevno, a globalni igrači poput Chevrona, Repsola i zrakoplovnih tvrtki obnavljaju suradnju. Dok se u egzilu zagovara potpuna privatizacija, privremena vlast Delcy Rodriguez aktivno privlači američki kapital i mijenja zakone za investitore. Mogući povratak u Mercosur i potencijalni angažman Siemensa u obnovi mreže signaliziraju stabilizaciju, iako ekonomisti upozoravaju na manjak transparentnosti i neriješena pitanja demokratskog legitimiteta. Ipak, novac polako počinje stizati do građana. DW

18.04. (14:00)

Nos za loše vijesti

Znanost razotkriva tajnu psećeg njuha

Dok ljudi miris povezuju s cvijećem ili gastronomijom, za policijske pse on je alat za detekciju smrti. Tekst istražuje kemijsku pozadinu VOC-ova (hlapljivih organskih spojeva) poput putrescina i kadaverina koji nastaju raspadanjem tijela. Ključni problem u obuci pasa je tzv. “sumporni jaz” – nedostatak spojeva DMDS i DMTS u sintetskim mirisima, što može zbuniti pse na terenu. Uz fascinantnu anatomiju (300 milijuna receptora naspram ljudskih 5), psi koriste složene biokemijske putove s cAMP-om kako bi detektirali tragove koje ljudski nos, s tek 400 mirisnih gena, potpuno ignorira. Nenad Raos za Bug

18.04. (13:00)

Prava prilika: Možda nema struje ni vode...

Ošasna imovina: Kako dugovi pokojnika pretvaraju gradove i općine u trgovce nekretninama

Gradovi po sili zakona nasljeđuju ošasnu imovinu – to je imovina umrle osobe koja nema zakonskih nasljednika ili je se oni odreknu, najčešće zbog dugova koji premašuju njezinu vrijednost. U tom slučaju, jedinica lokalne samouprave preuzima nekretnine i obveze, ali za dugove odgovara samo do visine procijenjene vrijednosti imovine. Iako cijene kvadrata variraju ovisno o uređenju, ošasne nekretnine često zahtijevaju dodatna ulaganja. Danica donosi primjere nekih kuća i vinograda koji se prodaju na takav način.

18.04. (12:00)

Bonus za čuvanje unuka

Hrvatska bilježi prve pozitivne demografske pomake uz rast broja rođenih i povratak iseljenika

Najvažnija vijest je oprezni demografski optimizam: u prva dva mjeseca 2026. rođeno je 250 djece više nego lani, a prirodni pad se smanjuje. Demograf Stjepan Šterc naglašava da ključ leži u konkretnim mjerama poput onih iz Svete Nedelje, gdje se uvodi plaćeni “baka i djed servis” (360 € mjesečno) i potpore za roditelje odgojitelje. Cilj je zakonski zaokružiti četiri stupa: stop iseljavanju, poticanje rađanja, naseljavanje praznih područja i funkcionalna integracija stranih radnika. N1

18.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Trump prijeti prekidom primirja s Iranom ako nema sporazuma do srijede, SAD zadržava blokadu iranskih luka (Jutarnji)
  • Tjedni skener: Magyar iz Orbanova inkubatora, Trump kao AI Isus i Mythos uzdrmali svijet poput Artemisa (tportal)
  • AfD postala najjača politička stranka u Njemačkoj (Nacional)
  • HRT će dodijeliti godišnju nagradu čovjeku kojeg su novinarke optužile za seksualno uznemiravanje (Telegram, Nacional)
  • Provode se izvidi u svim sportskim savezima u Hrvatskoj. Na listi i HOO (Nacional)
18.04. (10:00)

Svi bi da je prvo njihovo dvorište očišćeno

Jergović: Kolinda gradonačelnica

Nakon što su mu propali pokušaji s Davorom Filipovićem, nećakom sarajevskog komunističkog glavešine, pa s Mislavom Hermanom, čija je mama hadezeovka po povoljnoj cijeni sređivala lažne invalidske mirovine, te je za to bila i pravomoćno osuđena, ideja Andreja Plenkovića da pokuša s Kolindom Grabar Kitarović na svoj je način genijalna. Kroz nju je, naime, kroz tu ideju, progovorilo nešto što vrhovniku inače kronično nedostaje: osjećaj za povijesni trenutak. Naime, Kolinda se na hrvatsku političku scenu 2026. izlazi kao inačica Jakova Jozinovića. I kao što je Jakov samo s jednom ili dvije svoje pjesme, lišen izraženijeg pjevačkog umijeća i s držanjem utjelovljene AI, postao hrvatski i regionalni pjevač nad pjevačima, tako bi, dobro to zamišlja Plenković, a meni dojavljuje moja mila crvica iz njegova prefrontalnog korteksa, Kolinda lako mogla postati zagrebačka gradonačelnica.

U povijesti političkih borbi nije, istina, zabilježeno da je netko prvo bio predsjednik države, a onda gradonačelnik. To je pad s konja na magarca, ili da ostanemo rodno korektni, s kobile na magaricu. Ali Kolinda je, kao i Jakov Jozinović, genijalno je to Andrej Plenković shvatio, slobodna od kronoloških opterećenja. Ona se, vođena šunjatom, ničega ne sjeća, i umije svoje poklonike navesti da se više ni oni ne sjećaju. Pa ako već nije mogla doći na čelo Nato saveza, onda neka bude zagrebačka gradonačelnica. Miljenko Jergović za svoj blog.

18.04. (09:00)

Kad ti i parizer počne glumiti kavijar

Cheapflacija: Kad najjeftiniji proizvodi najviše poskupe

U podcastu portala Ideje, dr. Ivan Žilić s Ekonomskog instituta Zagreb analizira fenomen hrvatske inflacije koja ponovno bilježi rekordne razine u eurozoni. Dok statistika prikazuje prosječan rast cijena, Žilić upozorava na veliku heterogenost: dok neka kućanstva osjećaju inflaciju od 6%, drugi trpe udar i do 20%. Kaže kako ograničavanje cijena goriva pomaže svima linearno, umjesto da precizno cilja najranjivije skupine. Inflacija je često znak pregrijane ekonomije koja “brzo trči”, no problem nastaje kada taj rast ne prati adekvatno povećanje kupovne moći građana. Cheapflacija (čipflacija) je fenomen unutar određene kategorije proizvoda gdje cijene onih artikala koji su u startu bili najjeftiniji rastu brže i više nego cijene skupljih, luksuznijih varijanti istog proizvoda. Specifičan položaj Hrvatske i priljev europskog novca mehanički podižu BDP, ali dugoročna održivost takvog modela bez strukturnih reformi ostaje upitna. Žilić zaključuje da bez rasta plaća i broja zaposlenih, sam podatak o rastu gospodarstva gubi smisao za prosječnog građanina.

18.04. (01:00)

Jedemo kokice i kritiziramo društvo

U nedjelju kreće ZagrebDox: 112 filmova, besplatni paneli i svjetski dokumentarci

Novi ZagrebDox u kinima Kaptol Boutiquea donosi 112 filmova i bogat popratni program. Uz filmska ostvarenja, naglasak je na edukaciji kroz ZagrebDox Pro i diskurzivni program DoXXL u Dokukinu KIC. Posjetitelje očekuju masterclassovi velikana poput Christiana Freia te paneli o gorućim temama: od cenzure i lažnih vijesti do ekologije i rodne ravnopravnosti. Kroz nova međunarodna partnerstva s festivalima poput onih u Lisabonu i Ji.hlavi, Zagreb dodatno utvrđuje poziciju važnog dokumentarističkog središta. Svi govorni programi održavaju se na engleskom jeziku, a ulaz na njih je besplatan. HRT

18.04. (00:00)

Digitalna Dramina

Samsungova aplikacija Hearapy: 100 Hz za miran želudac

Hearapy je nova Samsungova Android aplikacija koja koristi zvuk za suzbijanje mučnine tijekom putovanja. Temeljena na istraživanju japanskog Sveučilišta Nagoya, aplikacija emitira sinusni ton frekvencije 100 Hz (pri glasnoći 80–85 dB) koji stimulira vestibularni sustav u unutarnjem uhu. Iako Samsung preporučuje svoje Galaxy Buds4 Pro slušalice, aplikacija radi sa svim modelima koji mogu čisto reproducirati niske frekvencije. Namijenjena je putnicima koji žele izbjeći lijekove i pospanost, no učinkovitost ovisi o kvaliteti audio opreme i individualnoj reakciji korisnika. Aplikacija je trenutno besplatna i dostupna isključivo na Google Playu. Bug

17.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Iran objavio da je Hormuški tjesnac potpuno otvoren. Cijene nafte pale, burze rastu (Index), Trump: ‘Dosta je bilo!!! Izraelu zabranjujem bombardiranje! (Jutarnji)
  • Magyar: Isporuka ruske nafte mogla bi se nastaviti idući tjedan (HRT)
  • Orbanov prvi intervju nakon poraza: Osjećao sam bol, a onda prazninu (HRT)
  • Orbanov poraz dovodi u pitanje dogovor NIS-a i MOL-a: U Srbiji vlada panika, rok je sve bliže… (N1)
  • Umro je Nihad Jusufhodžić, prvi basist Divljih jagoda koji je stvorio legendu s Lipovačom i Jankovićem (Muzika)
  • Reklame koje prekidaju ili prekrivaju video sadržaje postale su, prema mišljenju mnogih, nesnošljive, a YouTube ih posljednjih godina samo produljuje i plasira na više mjesta. No, sada postoji iznimka – isključit će reklame u live prijenosu kada je puno gledatelja (Bug)
  • Titula Komunikatorice 2025. pripala je Vedrani Pribičević, ekonomskoj analitičarki, Antikomunikatorom 2025. proglašen je redatelj Dalibor Matanić (Večernji)
17.04. (22:00)

Čak i ako se ne bave građevinom, možda bi se morali

Šajatović: Uspješni poduzetnici trebali bi graditi radnička naselja

Ministru Bačiću se ne može prigovoriti nedostatak truda. Ali kao i u slučaju ostalih dijelova reforme osmišljene da mladim obiteljima omogući priuštiv najam ili priuštivu kupnju prve nekretnine, može se predvidjeti da će rezultati biti skromni. Gašenje velikog požara čašama skupe vode. Dvije milijarde eura do 2030. godine. Naravno, legitimno je pesimističnom kolumnistu postaviti pitanje: ‘A, dobro, što bi ti predložio?’ Bez mnogo okolišanja: kao i prije stotinu godina, na početku industrijalizacije u Hrvatskoj, poslodavci bi trebali graditi zaposlenička naselja. Nekad su ih zvali ‘kolonije’. Danas bolje zvuči ‘kampusi’. Povijest i kapitalizma i socijalizma pokazala je da tržište samo ne može riješiti najskuplju potrebu mladih obitelji. Miodrag Šajatović za Lider.

17.04. (21:00)

Idemo na kvartanje

Počinje novo izdanje Zagrebačkih kvartova kulture u Dugavama

Manifestacija Zagrebački kvartovi kulture započinje 18. i 19. travnja u Dugavama, donoseći besplatan umjetnički program u park u Ulici svetog Mateja. Subota nudi marš orkestra ZET-a, dječji teatar, nastup klauna iz Venezuele, te koncerte Zagrebačke filharmonije (program “Only Mozart!”) i benda Mayales. Nedjelja je rezervirana za povijesne šetnje, suvremeni cirkus, dječji folklor i spoj poezije i glazbe, uz audiovizualnu instalaciju o znamenitim ženama. Do rujna će projekt obuhvatiti devet kvartova s više od 200 umjetnika, uključujući koncerte, predstave i, po prvi put, oslikavanje kvartovskih murala. Program ovdje. Index

17.04. (20:00)

Vrane i golubovi dobivaju društvo

Širenje gradova briše granice između urbanih područja i divljine: Divlje životinje se ‘prilagođavaju’ životu u gradovima

Urbanizacija briše granice između vrsta: od New Yorka do New Delhija, divlje životinje prolaze kroz bihevioralnu homogenizaciju. Zbog zajedničkih faktora poput buke, topline i dostupnosti otpada, životinje gube prirodni oprez i razvijaju slične obrasce – postaju hrabrije, glasnije i ovisnije o ljudima. Iako ova prilagodba omogućuje preživljavanje u betonskoj džungli, ona uzrokuje gubitak genetske i ponašajne raznolikosti. Smanjena otpornost na ekološke promjene, gubitak migracijskih ruta i češći sukobi s ljudima ukazuju na potrebu za pametnijim urbanim planiranjem kako bismo očuvali biološko bogatstvo unutar naših gradova. Science Alert, tportal

17.04. (19:00)

Ti pripravnici nikako da nauče

Ivančić: Njonjim tim

Svake godine u travnju predsjednik Sabora Republike Hrvatske isporuči nekoliko kapitalnih uopćenosti povodom Jom Hašoe, Dana sjećanja na žrtve holokausta. Domaći živalj se već navikao: iz trave izniknu kukurijeci i visibabe, procvjetaju trešnje i bademi, Njonjo Jandroković zatuli o pogubnosti fašizma i obavezi da mu se zajednički suprotstavimo… stiglo je proljeće!

“Zašto nas Njonjo Jandroković 13. travnja, na Jom Hašou, upozorava da ‘ravnodušnost nikada ne smije imati mjesto u našem okruženju’, a nije to učinio tri dana ranije, 10. travnja, kada je ravnodušnost, ispada, morala imati mjesto u našem okruženju?”

“Zašto bi to činio 10. travnja?” začudio se nadređeni.

“Zato što je 10. travnja, na dan uspostave Endehazije, u mome rodnom gradu, Splitu, organiziran upečatljiv fašistički miting”, rekao je pripravnik, “s razvijenim crnim zastavama i postrojenim crnokošuljašima, s govornicima koji su bez kraja i konca uzvikivali ustaški pozdrav, te proklinjali Srbe i ‘neprijatelje Hrvatske’. A predsjednik Sabora ne samo da je to ispratio ravnodušnom šutnjom, nego su članovi njegova HDZ-a oduševljeno prisustvovali spomenutom skupu u sastavu službenih delegacija, kako gradskih i županijskih, tako i onih državnih, ne izustivši, dakako, ni jedne prosvjedne riječi… Po kojem rezonu dakle Njonjo Jandroković spava 10. travnja, a 13. travnja nas zove da ‘budemo budni’?”

“Što je tebe briga kad predsjednik spava?!” podigao je glas nadređeni… Viktor Ivančić za Novosti.

17.04. (18:00)

Pravda je spora, ali država je ipak sporija

Pobjeda malog čovjeka: Sud presudio da povrat štednje nije zarada

Upravni sud u Osijeku stao je na stranu korisnika socijalne naknade kojem je država ukinula pomoć jer je uložio 500 eura u narodne obveznice. Iako su Zavod za socijalnu skrb i Ministarstvo povrat uloženog novca tretirali kao “prihod”, sud je jasno razgraničio promet po računu od stvarne zarade. Mirku će se retroaktivno isplatiti zaostaci, a pravo na naknadu mu je vraćeno. Ova presuda važna je lekcija institucijama o financijskoj pismenosti i poticaj građanima da ne odustaju od borbe protiv nelogičnih birokratskih odluka. Toni Milun za Index.

17.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Trump kao Isus, papa i Darth Vader: Ovo nije samo šala, već nešto puno moćnije – Element trolanja uklapa se u modernu politiku, a usto je Trumpov odnos s vlastitom bazom jedinstven – za razliku od većine političara, on ne ignorira takve sadržaje, već ih aktivno dijeli, pa im time raste doseg, “vrlo su vješti u stvaranju sadržaja koji rezonira s njihovom publikom (tportal)
  • Pojeftinjuje gorivo, benzin za 1 cent, a dizel za pet centi (N1)
  • Evakuirani trgoački centri u Zagrebu, stigla dojava o eksplozivnim napravama (Jutarnji)
  • Viktor Šimunić, gradonačelnik Oroslavja, posljednjih se mjeseci profilirao kao jedan od najglasnijih kritičara financijskog poslovanja sportskih saveza, a njegovi istupi dolaze u jeku velikih afera koje potresaju hrvatski sport, kaže da već godinama šalje zahtjeve za pristup informacijama prema sportskim savezima i često nailazi na opstrukcije, nakon skijaškog i judo saveza, spominje i odbojkaški… (Telegram)
  • Europska policija poslala upozorenja na adrese 75.000 ljudi tražeći da prestanu s DDoS napadima (Bug)
17.04. (16:00)

Kad ti je jastuk novi simbol luksuza

Sleep tourism: rastući wellness trend koji u fokus putovanja stavlja kvalitetan odmor

Zbog stresa i digitalne iscrpljenosti, putnici sve više traže destinacije koje nude “kognitivnu prostranost” i regeneraciju. Idealne lokacije za ovaj tip turizma karakterizira blizina prirode, tišina, intuitivno kretanje bez stresa te dizajn interijera podređen dubokom snu. Uz projicirani rast od 12,4% do 2030. godine, prioritet postaje biološka potreba za mirom, pri čemu priroda i fizička aktivnost poput hodanja služe kao prirodni alati za smanjenje kortizola i lakše tonuće u san. Journal

17.04. (15:00)

Prvo fruštuk, ondak na put

Trening na tašte: Između mita o topljenju masti i surove znanosti

Vježbanje na prazan želudac potiče tijelo da privremeno troši više pohranjenih masti zbog niskog inzulina, no istraživanja pokazuju da to ne jamči veći gubitak kilograma na duge staze. Ključna je ukupna kalorijska ravnoteža, a ne trenutni izvor energije. Dok lagani treninzi na tašte mogu poboljšati osjetljivost na inzulin, visoki intenzitet pati bez ugljikohidrata, što vodi do bržeg umora. Sitna nadogradnja: Psihološki, ovaj trend često opstaje zbog placebo efekta i osjećaja “discipline”, no stručnjaci upozoruju da su redovitost i kvaliteta treninga (uz pravilnu hidrataciju) daleko važniji temelji od samog vremena obroka. Nat Geo

17.04. (14:00)

Ča smo na ovom svitu

Zašto su neki ljudi pratili misiju Artemisa s posebnim interesom?

U članku na Psychology today ističu da su neki pojedinci strastvenije pratili misiju Artemis II iz duboko ukorijenjenih psiholoških potreba. Prvenstveno, ona aktivira naš kolektivni identitet; osjećaj pripadnosti čovječanstvu koje zajednički postiže nemoguće, nadilazeći individualne granice. Evolucijski gledano, misija hrani naš urođeni nagon za istraživanjem nepoznatog, dok u društvenom smislu nudi prijeko potrebnu nadu i viziju napretka. Sitna nadogradnja: Dok članak spominje inspiraciju, psihologija dodaje da ovakvi trenuci izazivaju strahopoštovanje (awe), koje nam znanstveno dokazano smanjuje stres i povezuje nas s drugima, pretvarajući tehnički let u univerzalni simbol ljudske otpornosti.

17.04. (13:00)

A Jack i Rose bi živjeli sretno do kraja života...

Nema više drame na vratima: Šanse za preživljavanje Titanica u 2026. godini su gotovo sto postotne

Da je Titanic potonuo 2026. godine, tvoje šanse za preživljavanje bile bi gotovo stopostotne. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, brod bi putem GPS-a i satelita odašiljao precizne koordinate, pa bi pomoć stigla znatno brže nego 1912. godine. Današnji propisi strogo nalažu dovoljan broj motornih čamaca za sve putnike, a evakuacijski protokoli su uvježbani i efikasni. Više ne bi ovisio o “viteškom kodu”, već o vrhunskoj opremi i brzoj reakciji obalne straže i helikoptera. Iako je more nepredvidivo, u današnje vrijeme katastrofa takvih razmjera s toliko žrtava praktički je nezamisliva. Mental Floss

17.04. (12:00)

Porez na vodi: Kako potopiti cijene, a da proračun ostane na suhom

Šonje: Plivajući PDV na goriva ima smisla

Plivajući PDV je učinkovit alat za amortizaciju cjenovnih šokova jer omogućuje državi da brzim intervencijama “odreže” nagle skokove cijena energenata. Njegova glavna prednost je fleksibilnost: smanjenjem poreznog tereta u jeku krize izravno se štiti standard potrošača i stabilnost gospodarstva, čime se sprječava prelijevanje troškova na sve ostale proizvode. Time se smanjuje neizvjesnost i korigira “šum” u cjenovnom sustavu. Model je dugoročno održiv jer dopušta vraćanje poreza u normalnim uvjetima, čime se čuvaju proračunski prihodi i potiče energetska učinkovitost, dok u krizama djeluje kao ključni fiskalni osigurač. Velimir Šonje za Ekonomski lab

17.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Magyar je najavio i inicijativu za proširenjem Višegradske skupine, što bi uključivalo i Hrvatsku…Nju su osnovali 1991. godine tri postkomunističke srednjoeuropske države Poljska, Češkoslovačka i Mađarska radi zajedničkih gospodarskih interesa i slobodne trgovine, da bi lakše ušle u EU i NATO, Gjenero: “On želi da se Mađarska vrati u stanje iz 2010. To je dobra poruka za Europu, a i Hrvatskoj ide na ruku” (N1)
  • Zelenski odbacio prijedloge prema kojima bi sigurnosna jamstva SAD-a bila uvjetovana odricanjem Ukrajine od Donbasa (Index)
  • Gdje je Vedran Pavlek – nitko ne zna. Posljednja poznata lokacija je Kazahstan, a nakon toga gubi mu se svaki trag (Dnevnik, Jutarnji)
  • DJI predstavio Osmo Pocket 4, nasljednika popularne kamere za kreatore sadržaja, više memorije, bolja kvaliteta videozapisa i fotki, ima i LED osvjetljivač (Bug)
  • Viralni čokoladni čips iz tube: isprobali ga i na Indexu, uspio im je, ali je li za preporuku? “Proces je bio malo neuredniji od očekivanog, čokolade je bilo sve po svuda na dasci za rezanje, a ni sama kombinacija slatkog i slanog ne oduševljava…”
17.04. (10:00)

Mir, mir, mir, nitko nije kriv...

Izrael i Libanon postigli primirje, Trump tvrdi da je Iran pristao predati uranij

U ponoć je stupilo na snagu desetodnevno primirje između Izraela i Libanona uz posredovanje SAD-a. Dok Libanon slavi povratak raseljenih, Trump tvrdi da je Iran pristao predati obogaćeni uranij, najavljujući skori kraj rata. Ipak, situacija je napeta: SAD provodi globalnu pomorsku blokadu Irana, a Teheran prijeti potapanjem brodova u Hormuzu. Dok cijene nafte blago padaju, Europa strahuje od nestašice avionskog goriva, a Trump ulazi u bizarne verbalne okršaje s Papom. Index, Jutarnji

  • Velika Britanija i Francuska danas će predsjedati sastankom saveznika o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Kako je priopćio ured britanskog premijera, na sastanku se očekuje sudjelovanje oko 40 zemalja (tportal)
17.04. (09:00)

Sveti suzdržaj: Ako ne uđe, nema zločina

Andrassy: Ako su kontracepcijske tablete oružje za izvršenje ubojstva, onda su oružje i kondomi

Tko je Ivan? Nemam pojma, znam samo da je odlučio iskoristit blagodati interneta na krivom mjestu, a mjesto je objava o kontracepciji i mitovima koji ju okružuju. Objava je informativnog karaktera, s uključenim činjenicama koje isključuju mitove i bapske priče – kaži nam, Ivane, pobratime mio. Kontracepcija je, kaže Ivan, UBOJSTVO nerođene djece. Znamo, naravno, vi ste protiv pobačaja – to je vaše pravo koje apsolutno podržavamo, pa predlažemo da ga, ako se ukaže prilika, u potpunosti iskoristite i ne pobacite. Ono što ne znamo je zašto biste ikome oduzeli priliku da kontracepcijom spriječi potencijalni pobačaj – znate da će neke trudne žene sigurno odlučit da ne žele rodit jer u zakonu piše da na to imaju pravo, pa ako netko želi poduzet korake koji onemogućuju začeće, zašto im želite uskratit hod za odgovoran život? Andrea Andrassy za Miss7.

17.04. (01:00)

Na prvu ne zvuči tako loše, ali...

Gasi se klimatski motor koji grije Europu: Znanstvenici upozoravaju na kolaps već sredinom stoljeća

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances upozorava da je kolaps Amoc-a (Atlantske meridionalne prevrtajuće cirkulacije) znatno izvjesniji nego što se mislilo. Usklađivanjem modela sa stvarnim podacima o slanosti, znanstvenici predviđaju slabljenje struje za 42 do 58 % do 2100. godine. Ovakav scenarij vodi prema klimatskom slomu koji bi Europi donio ekstremnu hladnoću, Africi suše, a obalama Atlantika drastičan porast razine mora. Budući da modeli ne uključuju ubrzano otapanje Grenlanda, stručnjaci strahuju da je situacija u stvarnosti još kritičnija te da bi se prijelomna točka mogla dosegnuti već sredinom stoljeća. The Guardian, Index

17.04. (00:00)

Pet zvjezdica za pet mrtvih piksela

“Lajk”, prvi roman Srđana Dragojevića crnohumorna je cinična i nježna priča o društvenim mrežama, smrti, pubertetu i harmoničnoj balkanskoj disonanci

Zamislite pokojnu influencericu koja proganja djecu, a o kojoj piše čovjek koji je psiholog, redatelj i član obitelji koja se ne šali kad kaže da će vas prijaviti Centru. To je, ukratko, “Lajk” Srđana Dragojevića. Radnja je smještena u luksuzni hotel na dalmatinskoj obali, izgrađen na mjestu bivšeg socijalističkog dječjeg odmarališta. Već u toj činjenici krije se veliki dio poetike ovog romana – mjesto gdje su se djeca učila bratstvu i jedinstvu sada je rezervirano za bogate koji bježe od djece. Ironija, naravno, nije slučajna. Lajk je knjiga koju biste trebali pročitati ako volite crni humor, ako mrzite influencere, čak i ako ih volite ili ste jedan od njih pa vam treba ogledalo. Zvonimir Šikić za Ideje.

16.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Peter Magyar u intervjuu za javnu televiziju poručio: Jedan od naših prvih koraka nakon formiranja vlade bit će ukidanje informativne službe ovog propagandnog medija (Index)
  • Novi šef slovenskog parlamenta: Održat ćemo referendum o napuštanju NATO-a (Index)
  • Novi francuski zakon o antisemitizmu kažnjavat će uspoređivanje Izraela s nacistima (Index)
  • Šušnjar najavio pad cijena goriva: “Očekuje se blaga korekcija na niže” (Index)
  • Toplinski stres uzrokuje znatno veći broj smrtnih slučajeva nego što službene statistike bilježe (tportal)
  • Najbolji ljetni festivali 2026: od Szigeta do skrivenih regionalnih dragulja: Ultra Europe u Splitu, Nova Rock, INmusic, SeaStar, Rocklive, Zagreb Beer Fest, KVART u bivšem kompleksu Varteksa… (Muzika)
16.04. (22:00)

Ni serije ne idu bez lubrikanta

Recenzija: Šok-taktika i mizoginija u novoj sezoni Euforije

Kritika Dazed oštro osuđuje premijeru nove sezone serije Euphoria, optužujući kreatora Sama Levinsona za produbljivanje mizoginije i besmisleno nasilje nad ženama. Tekst ističe degutantne prizore krijumčarenja droge, fetišizaciju seksualnog rada i ponižavanje likova poput Cassie. Autorica tvrdi da Levinson više ne nudi društvenu kritiku, već “torture porn” koji dehumanizira žene, pretvarajući ih u rekvizite za provokaciju. Posebno se naglašava neukus portretiranja predoziranja nakon stvarne smrti glumca Angusa Clouda, uz zaključak da je serija postala negledljiva manifestacija autorovih mračnih impulsa. Kontroverze i druge zanimljivosti oko nove sezone spominju i Index, Jutarnji, Journal

16.04. (20:00)

Kvadrati koji priču znače

Zagreb ponovno postaje metropola stripa: Stiže 29. CRŠ Comic Con

Od 17. do 19. travnja prostor Akademije likovnih umjetnosti ugostit će 29. CRŠ Zagreb Comic Con. Manifestacija okuplja međunarodne zvijezde poput Declana Shalveya i Fernanda Dagnina, uz bogat program koji uključuje promocije naslova poput Blade Runnera i Na zapadu ništa novo. Poseban fokus stavljen je na edukaciju kroz škole crtanja stripa, manga radionice i SF reinterpretaciju Crvenkapice. Uz stručna predavanja i strip kviz, posjetitelje očekuje i glazbeni program uz Brewtala Kolektiv te dodjela nagrada “Mladi lav”, čime festival potvrđuje status ključnog mjesta za ljubitelje devete umjetnosti. Jutarnji

16.04. (19:00)

Pametnom dosta (ili barem lijevo)

Muškarci s višim kvocijentom inteligencije manje konzervativni

Dugogodišnja njemačka studija, započeta još 1987. godine, otkrila je da su inteligentniji muškarci manje konzervativni i manje skloni strogom društvenom poretku od onih s prosječnim kognitivnim sposobnostima. Zanimljivo je da kod žena ista korelacija nije pronađena. Istraživanje provedeno na “Projektu darovitosti Marburg” pokazalo je da visoka inteligencija ne potiče radikalizam; daroviti su politički umjereni i raznoliki kao i ostatak populacije, ali rjeđe zagovaraju tradicionalne vrijednosti. Iako visoko inteligentni često zauzimaju utjecajne pozicije, njihovi stavovi ostaju unutar liberalno-demokratskog spektra, bez skretanja u ekstreme. HRT

16.04. (18:00)

Piši globalno, prosi lokalno

Književnost je prestala biti isključivo stvar talenta i postala je borba za pozornost

Suvremena književnost nastaje u procjepu između tržišnih pritisaka i državnih potpora, dok se autori za vidljivost bore na društvenim mrežama, često neovisno o nakladnicima. Iako je sustav demokratiziran lakšim izdavanjem, nestali su globalni bestseleri, a pozornost čitatelja fragmentirana je utjecajem algoritama. Domaći pisci suočavaju se s novim izazovom: globalizacijom i mladom generacijom koja sve više čita na engleskom jeziku. Književna vrijednost tako se neprestano nadmeće s trendovima s TikToka, dok budućnost nacionalnih književnosti ovisi o prilagodbi novim digitalnim navikama i infrastrukturnim ulaganjima. HRT

16.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Izraelska vojska objavila je da je jučer uništila oko 70 položaja Hezbolaha na jugu Libanona, Peking potvrdio podršku “dinamici mirovnih pregovora” na Bliskom istoku, Iran tvrdi da se 26 milijuna ljudi dobrovoljno javilo za vojnu službu (Jutarnji)
  • Ruske rakete pogodile ukrajinske gradove, najmanje 16 ljudi poginulo (HRT)
  • Kod Vinkovaca hitno sletio manji avion, okrenuo se naopačke. Pilot prebačen u bolnicu (Index)
  • USKOK opet u akciji, sad su taksisti na meti: Uhićeni radili s Uberom i Boltom, pao i “kralj taksista”, vlasnik tvrtke Malenica prijevoz (Jutarnji, Index)
  • Stadion u Kranjčevićevoj sve je bliže završetku gradnje, neki predlažu i ime koje bi mogao nositi, a spominje se i micanje ograde Tehničkog muzeja čime bi se otvorio prostor za uređenje novog trga na Trešnjevci (Poslovni)
16.04. (16:00)

Trumpoluk pobjede

Donald Trump planira “Arc de Trump” u Washingtonu

Trumpova administracija predala je službene nacrte za grandiozni trijumfalni luk studija Harrison Design, planiran za 250. obljetnicu SAD-a. neodoljivo podsjeća na “Slavoluk pobjede” u Parizu. Smješten nasuprot Lincolnove memorijalne dvorane, ovaj američki luk će krasiti zlatni detalji, orlovi, lavovi i anđeo, uz natpise “Jedna nacija pod Bogom” i “Sloboda i pravda za sve”. Nije mu to, naravno, službeni naziv, ali najavljeni projekt spomenika na rijeci Potomac u Washingtonu nekako je neodvojiv od Trumpovog imidža. Iako Komisija za likovnu umjetnost (CFA) ima savjetodavnu ulogu, Trump je i ranije koristio ovo tijelo za guranje kontroverznih arhitektonskih zahvata kojima nastoji trajno preoblikovati vizuru glavnog grada. Dezeen

16.04. (15:00)

Dobar radnik na traci

Budućnost oglasa: AI generira kvantitetu, ali čovjek i dalje definira kvalitetu

Umjetna inteligencija već je preuzela operativne zadatke poput zakupa medija i masovne produkcije vizuala, no članovi oganizacijskog odbora nadolazećih Dana komunikacija ističu da ljudski faktor ostaje nezamjenjiv. Dok algoritmi optimiziraju kampanje u stvarnom vremenu, ključni preostali resursi ljudi su strateški uvid, emocionalna rezonanca i istančan ukus. Predviđa se pad važnosti generičkog sadržaja i organskog pretraživanja, dok kanali koji drže pažnju (poput TikToka) jačaju. Budućnost struke leži u korištenju AI-ja kao “kopilota”, pri čemu čovjek zadržava ulogu onoga koji prepoznaje vrhunsku ideju u moru generičkih rješenja. Netokracija

16.04. (14:00)

Odlaze stare šine, dolaze nove fine

Revitalizacija Gredelja i obnova zagrebačkih kina

Grad Zagreb pokrenuo je obnovu vodotornja u prostoru bivše tvornice Gredelj, što je prvi korak prema transformaciji tog područja u moderno gradsko središte. Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec najavila je ambiciozan plan podizanja željezničke pruge u centru kako bi se spojili sjever i jug grada te modernizirao prometni terminal uz potporu EU fondova. Projekt zahtijeva suradnju s Vladom zbog visoke cijene i kompleksnosti. Istovremeno, kreće obnova kina Tuškanac i Europa, čiji se povratak na kulturnu scenu očekuje krajem 2027. godine. HRT

16.04. (13:39)

GoPro predstavio novu seriju akcijskih kamera s 1-inčnim senzorom od 50 MP

16.04. (13:00)

Šupa - tvoj novi penthouse

Iva Marčetić: 18 kvadrata nije stan za stanovanje

Predavačica na Sveučilištu u Kasselu Iva Marčetić komentira najnovije hrvatske pokušaje osiguranja priuštivog stanovanja, za koje kaže da nisu dovoljno promišljeni i dovoljno razvojni. Priča kako Berlin i Beč osiguravaju priuštivost kroz strogu regulaciju i javno vlasništvo. U Hrvatskoj se od vlasnika praznih stanova ne traži ništa jer sektor nije uređen, a država trenutno nudi “mrkvu” bez “batine”. Umjesto poreznog pritiska na nekretnine koje stoje prazne, stvara se rentijerska klasa. Marčetić izražava sumnju u to kako jedna centralna institucija poput APN-a može učinkovito upravljati stanovima u cijeloj zemlji, a tezu za život u stanu od 18 kvadrata smatra pogrešnim razumijevanjem problema. Ideje

16.04. (12:00)

Uzela ga Poljska

Poljake zabavlja robot Edward: Viralni su videi u kojima natjerava veprove i kako se ‘propio’


Robot u pitanju je već poznati poljski zabavljač, imena Edward Warchocki, koji se s vremena na vrijeme pojavljuje u javnosti i postaje viralnom senzacijom. Ranije je viđen kako sudjeluje u maratonima, nastupa na pozornici s pjevačima te drži konferencije za medije uz lokalne političare. Njegova popularnost dosegnula je vrhunac nedavnim posjetom poljskom parlamentu, čime je zapravo potvrđen njegov status alata za promoviranje tehnoloških inovacija. Edward je protagonist i niza humorističnih objava, poput nedavne snimke na kojoj tetura s praznom bocom piva i vrećicom za kupnju. Bug

@edwardwarchockiTwój stary wraca ze sklepu♬ оригінальний звук – Stanislav Bzhezinsky

16.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Trump tvrdi da će čelnici Izraela i Libanona održati povijesne razgovore, cijene nafte pale na 94 dolara po barelu (tportal)
  • UK bi se do ljeta mogao suočiti s nestašicom hrane, piletine i svinjetine (Index)
  • Europske vlade prestaju koristiti WhatsApp i Signal, vlade u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Belgiji počele su uvoditi vlastite interne aplikacije za razmjenu poruka (N1)
  • Ministar Bačić: Za mladu osobu 18 kvadrata je dovoljno (Index), on sam vlasnik je ili suvlasnik čak 28 nekretnina i zemljišta, od toga dvije kuće, vikendica, stan od 66 kvadrata… (tportal)
  • DoneAgo – drukčiji podsjetnik i planer koji prati zadatke koji su napravljeni (Bug)
16.04. (10:00)

Knjiga izgleda cool

Postnikov: Novi trend čitanja, naime, nalaže da knjige uglavnom čitaju žene, a viralne kampanje promocije čitanja odgovor su na manosferu

Dok navika čitanja opada, pregažena profitima i algoritmima, zapadni mediji javljaju – evo još jednog paradoksa – da je čitanje u trendu kao nikada ranije. Štoviše, toliko je u trendu da svaki celebrity koji drži do sebe sada u ruci drži i knjigu. Dua Lipa je pokrenula book club Service95, svakog mjeseca preporučuje novi naslov – Margaret Atwood, David Szalay, Patti Smith, ukratko: sasvim solidni izbori – a u oktobru nastupa kao gostujuća selektorica Londonskog književnog festivala.

Današnji čitalački trendovi galopiraju digitalnim prostranstvima, društvenim mrežama i novim medijima. Instagram je imao svoj bookporn: knjige na policama, police na fotografijama, sve u kombinaciji s odgovarajućim filterima. S pauze se vraćamo – znate nas, jebiga – s lošim vijestima. Rodna emancipacija samo je jedna strana velikog čitalačkog trenda: u redu, žene čitaju, ali tko trend diktira? Modne kompanije, dakle. Holivudski studiji. Supermodeli, glumice, popularne pjevačice. Trend čitanja djeluje kao odgovor na algoritamski horor manosfere i na sve one influencere za koje ne znaš jesu li jadniji ili opasniji dok bildaju bicepse, rearanžiraju klavikule i sriču abecedu mizoginije. Boris Postnikov za Novosti

16.04. (09:00)

Kratko, ali ne baš slatko

Novi film autora ‘Mirotvorca’: Otočka crna kronika u kojoj stvarnost nema objašnjenje

U svojem novom, eksperimentalnom dokumentarcu ‘Pozdrav iz sekretarijata‘ Ivan Ramljak koristi se pronađenom građom iz napuštene policijske postaje na jednom jadranskom otoku da bi nam pokazao koliko je službeno bilježenje stvarnosti, ma koliko precizno bilo – ponekad sasvim nejasno, nepouzdano i da ga je teško protumačiti. Film dolazi na predstojeći ZagrebDox te svojom ambicijom i izvedbom potpuno opravdava očekivanja od ovog sjajnog autora, ali za razliku od hvaljenog i nagrađivanog ‘Mirotvorca’ – iznimno je zahtjevan za gledatelje. Zrinka Pavlić za tportal.

16.04. (01:00)

Veliki brat je posvuda

Azijski gradovi predvode svjetske ljestvice po broju nadzornih kamera, dominira Kina

S procjenom od jedne kamere na svaka dva stanovnika (Sknyet sustav koji broji 700 milijuna uređaja), kineski model nadzora postaje globalni standard koji ubrzano usvajaju i drugi velegradovi. Od Indije i Rusije do Londona i New Yorka, urbana središta sve intenzivnije integriraju tehnologiju praćenja u svakodnevicu, pretvarajući privatnost u luksuz, a javni prostor u neprekidno nadzirano digitalno okruženje. Sloboda kretanja tako dobiva stalnu, nevidljivu publiku. Mreža 

16.04. (00:00)

Kao da mi djedov nos nije bio dovoljan teret

Traume iz djetinjstva ostavljaju biološki trag u spermijima muškaraca

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Molecular Psychiatry otkriva da muškarci koji su preživjeli traume u djetinjstvu nose specifične epigenetičke promjene u svojim spermijima. Studija provedena na 58 muškaraca pokazala je razlike u metilaciji DNA i molekulama RNA, čak i desetljećima nakon stresnih događaja. Iako su slični mehanizmi kod miševa povezani s promjenama u razvoju mozga potomstva, znanstvenici naglašavaju da još nema potvrde o izravnom prijenosu tih markera na ljude. Ipak, rezultati sugeriraju da životna iskustva mogu biološki utjecati na reproduktivne stanice znatno dulje nego što se ranije mislilo. Live Science

15.04. (23:00)

Brze i kratke

  • FT: Iran bi već za otprilike dva tjedna mogao biti prisiljen značajno smanjiti proizvodnju nafte ako američka pomorska blokada uspije ozbiljno ograničiti izvoz, no u Teheranu vjeruju da mogu izdržati ekonomski pritisak dulje nego što administracija Donalda Trumpa može podnijeti visoke cijene energenata (Jutarnji)
  • Trump objavio AI sliku na kojoj ga grli Isus: “Meni se čini prilično lijepo!!!” (Index)
  • Meta predstavila Muse Spark, korak prema osobnoj superinteligenciji (Mreža)
  • Europska aplikacija za provjeru dobi kako bi se zaštitilo djecu od štetnih sadržaja na internetu tehnički je spremna i uskoro će biti dostupna korisnicima, objavila je von der Leyen (HRT)
  • Novo otkrivena molekula mogla bi promijeniti budućnost terapija za mršavljenje, objavio je Science Daily. Oponaša učinak suzbijanja apetita kakav imaju lijekovi poput Ozempica, ali bez mnogih neugodnih nuspojava (tportal)
  • Superval na turneji – Više bendova nego turista u Kninu i ‘šibanje’ u Šibeniku (Ravno do dna)
15.04. (22:00)

Od Trbovlja do Sjeverne Koreje (i natrag)

Laibach u HDD-u: Dizajn kao oružje kolektivne mistifikacije

Još se prošli mjesec mogla pogledati izložba o Laibachu, i to s fokusom na dizajn – od plakata preko omotnica ploča, do različitih predmeta, uzoraka i znakova koji su obilježili njihovo djelovanje i njihovu medijsku i scensku pojavnost učinili prepoznatljivom. Izložba Laibach: Dvorana zrcala 1980–1995. tematizira prvih petnaest godina djelovanja multimedijskog kolektiva Laibach, istražujući i ispitujući kompleksne odnose umjetnosti i politike, ideologije i medijske industrije u njihovom djelovanju od samih početaka u socijalističkoj Jugoslaviji do međunarodnog proboja; kroz promjene lokalnog ali i međunarodnog konteksta te savladavanje konceptualnih izazova koje su za njihovo djelovanje postavljali raspad SFRJ i ratovi devedesetih. Vizkultura donosi dosta bogatiji pregled.

15.04. (21:00)

I još ga nazovu "zločestim djetetom"

Slučaj Milka Valenta: Žiri nije propitivao građansku osobu laureata, što se pokazalo pogrešnim

Ključno pitanje je, dakle, kako je moguće da devet ljudi izravno uključenih u dodjelu nagrade svi redom dio književnog polja i stručnjaci/kinje za književnost, nisu bili svjesni problematičnog konteksta ili ga nisu uzeli u obzir. Valent je već dobio brojne nagrade, uključujući nagradu “Tin Ujević” Društva hrvatskih književnika (DHK), nagradu HAZU-a, godišnju nagradu “Vladimir Nazor”, dvije nagrade “Marin Držić”, nagradu “Maslinov vijenac”, nagradu za urbanu književnost “Zvonimir Milčec” te Plaketu sv. Kirina. Potonja se također daje za životno djelo, a dobio ju je iste one 2022. kad je objavljen sporni intervju… Iz Novosti su o svemu pitali i članove žirija, koji kažu da se “nisu bavili nečim čime su očito trebali jer nisu morali, nije im bilo natrljano na nos”, uz protupitanje – “Zašto je neznanje prijestup koji je neoprostiv, a šutnja uslijed znanja nije?”…

15.04. (20:00)

Ne boje se gole istine

Sve veći broj mladih upušta se u naturizam: Radikalni lijek za generacijsku nesigurnost

Dok modna industrija i društvene mreže profitiraju na našim kompleksima, novi val mladih otkriva naturizam kao ultimativni oblik digitalne detoksikacije i prihvaćanja tijela. Iskustva mladih poput Leah i Chrisa za Dazed pokazuju da boravak u zajednicama bez odjeće djeluje kao terapija izlaganjem. Gledajući stvarna, nesavršena tijela umjesto fotošopiranih ideala, pripadnici generacije Z razbijaju predrasude o “perverzijama” i otkrivaju slobodu. Stručnjaci potvrđuju da naturizam smanjuje anksioznost i jača samopouzdanje, nudeći anarhičan otpor kapitalizmu u kojem je najradikalniji čin – jednostavno biti svoj, bez ijedne krpice.

15.04. (19:00)

Drugi otac (ili majka) svake knjige

Nevidljivi koautori: Zašto dobar prijevod vrijedi koliko i original

Jedno od značajnijih otkrića u životu čitatelja je kada prvi put shvati da određenog autora/autoricu najradije čita u prijevodu točno određenog prevoditelja/prevoditeljice. Prvo možemo pomisliti da je riječ o nostalgiji: najbolji prijevod je onaj prvi kojega smo čitali. Kundera je jednom napisao esej u kojemu obrazlaže zbog čega je svaki noviji prijevod Kafke na francuski lošiji od onog prethodnog. Najvjernijim i najtočnijim pokazao se onaj najstariji. Kafka je, naravno, specifičan autor, vjerojatno nije najpametniji pristup na svijetu pokušati omekšati, uljepšati, docifrati, obogatiti njegov prepoznatljiv stil koji je takav kakav jest – gotovo birokratski, ali njime on gradi osjećaj paranoje, tjeskobe koje osjećamo čitajući Proces. Apsurdi svijeta kojega je izgradio u Procesu najbolje će funkcionirati kada ne prčkamo previše po originalu. Nije, međutim, rijetkost da se vežemo i za noviji prijevod, kaže autor na Booksi.

15.04. (18:00)

Zagreb, kak te sve manje imam rad

Zapad Zagreba se mijenja: Nestaju prizemnice s vrtovima, dolaze katnice

U zagrebačkoj četvrti Črnomerec se posljednjih godina događa promjena koju je teško ne primijetiti. Stare prizemnice, kuće s vrtovima karakterističnima za zapad glavnog grada nestaju, a na njihovim mjestima niču višestambene zgrade. Ulice koje su desetljećima gajile ritam obiteljskog kvarta, niže objekte, zelenilo, mirniji promet, sve češće dobivaju novu sliku: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora. Stanovnici imaju dojam da se odluke donose izvan njihove kontrole i bez ozbiljnog promišljanja o tome kako će nova gradnja utjecati na vizuru i život u kvartu, na kapacitete vrtića i škola ili na infrastrukturu koja je već sada opterećena. Rezultat: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora. Črnomerec postaje simbol šireg problema: grada koji se razvija prema logici investitora, zaključuje arhitekt Borislav Doklestić u razgovoru za H-Alter.

15.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Unatoč blokadi, promet kroz Hormuški tjesnac se nastavlja, neki iranski brodovi prolaze bez problema (Index), to je zapravo test za Kinu? Najveći je kupac iranske nafte, provjerava koje posljedice ima blokada (DW)
  • Novi sastav mađarskog parlamenta u roku od 30 dana, Magyar se sastao s predsjednikom Mađarske i poručio mu da da ostavku (tportal)
  • Analiza – Može li plivajući PDV zaustaviti poskupljenja? Damir Novotny ne vidi potrebe za vladinim intervencijama: Europske su zemlje mahom smanjivale trošarine, ali nisu zadirale u marže i PDV. Njemačka potiče energetsku tranziciju, npr… (HRT)
  • Policija je jučer po nalogu USKOK-a izuzela dokumentaciju iz Hrvatskog judo saveza zbog sumnji u nepravilnosti u trošenju novca. Navodno potrošeno 2 tisuće eura za ljetovanje sina tajnika HOO-a u hotelu. Oglasili se i iz judo saveza (Index)
  • iPhone Fold mogao bi dovesti Apple među tri najveća proizvođača sklopivih mobitela (Bug)
15.04. (16:00)

Ne možemo zaustaviti vrijeme, ali Zemlju bi mogli

Zemlja kao nepouzdan sat: Kako megastrukture kradu (mili)sekunde

Znanstvenici su otkrili da Zemlja nije idealan mjerač vremena jer njezina rotacija stalno varira pod utjecajem prirodnih i ljudskih čimbenika. Dok gravitacija Mjeseca i potresi milisekundama mijenjaju duljinu dana, megastrukture poput kineske brane Tri klisure pomiču masu dalje od osi rotacije, čime se zbog očuvanja kutnog momenta dan produljuje za 0,06 mikrosekundi. Još veći utjecaj imaju klimatske promjene i otapanje leda. Iako su ove promjene ljudima neprimjetne, one su ključne za preciznu navigaciju satelita i svemirskih sondi, zbog čega danas sekunde definiramo pomoću atomskih satova, a ne okretaja planeta. N1

15.04. (15:00)

Mlin bez brašna, ali s puno mašte

Paromlin: Od simbola industrije do modernog kulturnog hrama

Nakon desetljeća propadanja i fatalnog požara 1988. godine, zagrebački Paromlin doživljava potpunu transformaciju. Na mjestu nekadašnjeg giganta koji je hranio grad, 10. travnja 2024. započela je izgradnja Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra. Projekt vrijedan 95 milijuna eura očuvat će povijesni značaj prve armiranobetonske građevine u regiji. Završetak radova očekuje se krajem 2026., dok će 2027. godine objekt otvoriti vrata s kompletnim fundusom knjiga. Time se staje na kraj nekretninskim mešetarenjima i prostor iza Glavnog kolodvora konačno postaje javno središte kulture, a ne tek privremeno parkiralište. Dubravko Grakalić za Index.

15.04. (14:00)

Odmori malo i vježbaj mozak

Human Benchmark: Izmjerite svoje kognitivne sposobnosti u milisekundama

Radi se o ultimativnoj internetskoj destinaciji za svakoga tko želi provjeriti jesu li mu refleksi još uvijek oštri ili mu je potrebna dupla doza kofeina. Stranica nudi seriju jednostavnih, ali zaraznih testova koji mjere vašu brzinu reakcije, radnu memoriju i sluh. Bilo da pamtite nizove brojeva, klikate na promjenu boje ili testirate frekvencije koje samo vaša mačka čuje, platforma nudi kristalno jasnu usporedbu s globalnim prosjekom. Idealno je mjesto za dokazivanje inteligencije prijateljima ili, češće, za spoznaju da vas u brzini klikanja pobjeđuje prosječni tinejdžer iz Južne Koreje.

15.04. (13:00)

Na prirodu ne možemo utjecati, na odluke možemo

Više mesa manji rizik od demencije za određenu skupinu ljudi

Nova švedska studija Instituta Karolinska sugerira da veći unos mesa može biti povezan s manjim rizikom od demencije, ali prvenstveno kod osoba s genom APOE4, ključnim faktorom za Alzheimerovu bolest. Dok standardne preporuke favoriziraju biljnu prehranu, rezultati ukazuju na to da nositelji ovog „drevnog“ gena možda drukčije procesuiraju nutrijente iz mesa. Ipak, znanstvenici upozoravaju: prednost se odnosi na neprerađeno meso, dok mesne prerađevine i dalje štete svima. Iako studija nudi nove nijanse o personaliziranoj prehrani, stručnjaci pozivaju na oprez dok se korelacija dodatno ne istraži. HRT

15.04. (12:00)

Vidimo se nakon drugog mandata

Mađarski zaokret: Magyar gradi “normalnu” državu

Nakon povijesne pobjede, Peter Magyar najavljuje demontažu Orbanova sustava kroz novi ustav i ograničenje premijerskog mandata na najviše dva. Iako zadržava čvrst stav prema migracijama, Magyar Mađarsku vidi kao konstruktivnog partnera u EU i NATO-u, planira uvođenje eura te pridruživanje Uredu europskog tužitelja radi suzbijanja korupcije. U vanjskoj politici zagovara suverenitet Ukrajine, distanciranje od Kremlja i snažnije povezivanje sa Srednjom Europom, uključujući i Hrvatsku. Najavljuje reviziju tajnih ugovora s Rusijom te izručenje Orbanovih “VIP bjegunaca”, obećavajući povratak pravne države nakon šesnaest godina autokracije. DW

15.04. (11:00)

Brze i kratke

  • SAD potjerao kineski tanker iz Hormuza. “Ovo nije viđeno od Kubanske krize” (Index), procurili dokumenti: Iran je koristio kineski špijunski satelit za ciljanje američkih baza (tportal)
  • Stvara se “europski NATO”, cilj nije stvoriti konkurenciju postojećem savezu, već osigurati nastavak odvraćanja Rusije, operativni kontinuitet i nuklearnu vjerodostojnost čak i ako Washington povuče svoje snage iz Europe (Index)
  • Prihodi od stranih turista rastu, ali hrvatski turizam realno gubi na snazi. Istodobno domaći građani sve više troše izvan granica zemlje (tportal)
  • Tomašević o dozvoli Hoda za život: Nije neuobičajeno pitati tko će nastupati kako bi se procijenilo je li površina dostatna, a moraju dostaviti i registraciju vozila koja smiju ući na Zrinjevac (Nacional)
  • Iron Maiden, Oasis i Wu-Tang Clan ušli u Rock and Roll kuću slavnih 2026. (Muzika)
15.04. (10:00)

Dosjei Korado: Istina je tamo negdje, ali vjerojatno u rabljenom autu

Explora: Gdje je istina?

Rasprava započinje skepticizmom prema misiji Artemis, pri čemu Korlević ističe da se današnja postignuća često preuveličavaju u usporedbi s revolucionarnim dobom Apolla. Autori zaključuju da je problem u gubitku “ljudskog kapitala” i vještina jer je proizvodnja izmještena na Istok, dok Zapad tone u ekonomiju doživljaja i niske strasti društvenih mreža. Naglašavaju važnost zaštite intelektualnog vlasništva, posebice u biotehnologiji, jer Kina brzo kopira zapadne inovacije. Dotaknuli su se i obrazovanja, kritizirajući moderni sustav koji više ne „sortira“ sposobne za industriju, već stvara generacije koje ne razumiju tehnologiju o kojoj ovise. Emisija završava usporedbom današnjeg stanja s dekadencijom Rimskog Carstva, gdje stadioni postaju važniji od znanosti, sugerirajući da se novi ciklus napretka seli prema istoku Azije. HRT

15.04. (01:00)

Hvala JD Vanceu, posjeti malo i Srbiju

Pad Viktora Orbána: Mađari izabrali hladnjak umjesto televizije

Presudni faktori poraza bili su visoka korupcija, gospodarska recesija i zapuštenost javnih službi, što propaganda više nije mogla prikriti. TV je ovdje metafora za propagandu, a hladnjak za stvaran život Mađara. Iako je Orbán godinama gradio “neliberalnu državu”, birači su se zasitili retorike straha i izolacije od EU-a. ‘Propaganda ne može pomoći kada građanin ne može dobiti zdravstvenu skrb, a zna da premijer ima raskošno imanje’, rekao je bivši američki veleposlanik. Magyar obećava “humaniju” Mađarsku, dok Orbánov pad šalje snažnu poruku europskoj desnici i populistima diljem svijeta. tportal prenosi analizu NY Timesa. Tema i na Monitorovom Forumu

15.04. (00:00)

Domoljublje na daljinski upravljač

Što su zapravo suverenisti: Ideolozi čvrstih granica ili politički kameleoni?

Najopćenitije, “suverenizam” bi trebao označavati ideju da se što više odluka donosi na razini nacionalne, suverene države i da ona što manje ovisi o drugima, dočim bi “globalizam” značio više prebacivanja ovlasti na nadnacionalne institucije i međunarodne asocijacije. Trump je godinama slovio kao prvo lice “suverenizma” (“America first”) i praktički uzor svim “suverenistima” diljem svijeta. No, kao baštinik Reaganove politike, koji je bio nesumnjivi globalist, Karlo Jurak za Index to objašnjava ovako: u jednom trenutku interesima američkog nacionalizma odgovarala je globalizacija, dok je SAD bio pobjednik u njoj, a kada se to prestalo događati, u korist Kine, isti američki nacionalisti postali su “suverenisti”. Dok su europske suverenističke opcije svoj uzor imale u povratku Trumpa, one su najčešće kritizirale EU, lavirale su između naglaska na “fiskalnom domoljublju” i protivile se migracijama. U Hrvatskoj je “suverenizam” usmjeren prvenstveno ni prema kome drugome nego prema Beogradu i nepostojećoj bivšoj državi…

14.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Očekuje se da će blokada Hormuškog tjesnaca prekinuti gotovo cjelokupnu iransku pomorsku trgovinu i dovesti do zatvaranja naftnih polja u toj državi u roku od nekoliko tjedana, procurio povjerljivi dokument Iranske središnje banke: Prijeti nam krah (Jutarnji)
  • U Lutriji rat zbog milijuna za sponzorstva, prijete si i Plenkovićem (Index)
  • Odlazak Žinića iz jedne od najuspješnijih marketinških agencija, Bruketa: Falit će mi ‘Ž’ i ‘Ć’ u logotipu. Nikola i ja puno smo toga prošli zajedno (Poslovni)
  • Milanović na Klubu izvoznika: Hrvatska proizvodi i izvozi premalo (Lider)
  • Maloljetnom mladiću (17) koji je u nedjelju u kući u Šestinama s dva hica usmrtio 22-godišnjaka Županijski sud u Zagrebu odredio je istražni zatvor. Obojica su iz BiH, ubojica ne želi reći zašto ga je ubio (Index)
14.04. (22:00)

Njihov Korado

Projekt Artemis: Kako ih je strah od konkurencije natjerao da nakon pola stoljeća napokon ponovno spakiramo kofere za Mjesec

Neil deGrasse Tyson u podcastu StarTalk objašnjava da glavni motiv za odlazak na Mjesec, nekad i danas, nije bila čista znanost, već geopolitičko natjecanje – nekad sa SSSR-om, a danas s Kinom.

  • Artemis misije: Artemis 1 je bila testna bez posade, Artemis 2 je, vidjeli smo, vozila posadu oko Mjeseca, dok je cilj misije Artemis 4 slijetanje na južni pol
  • Resursi: Južni pol je ključan zbog leda u kraterima, koji se može koristiti za vodu i raketno gorivo
  • Tehnologija: Koristi se novi SLS (Space Launch System) i kapsula Orion koja prima četiri astronauta
  • Cilj je uspostaviti bazu za daljnja istraživanja, poput odlaska na Mars
14.04. (21:00)

S kamericama za zavući se svugdje

TikTok tjedna: Sedmo nebo

@sedmo_nebo_ Nikad mi se nisu prsti smrzli kao tijekom snimanja ovih dron shottova #urbex #abandoned #bosnia #sarajevo #hrvatska ♬ The Distant Past – Past Day

Ekipa koja se bavi urban exploringom, na Instagramu ih prati 23,5 tisuće ljudi.

14.04. (20:00)

Arhiva koja emisiju znači

TV kalendar slavi 50. rođendan: Pola stoljeća rituala koji “ne stare”

Dokumentarni film “I tako počinje povijest” obilježava nevjerojatnih 50 godina kultne HTV-ove emisije TV kalendar. Umjesto suhoparnih arhiva, redateljski fokus stavljen je na vjernu publiku – od mladih parova koji format koriste za održavanje veze na daljinu, do umirovljenika kojima su ovi prilozi prozor u proživljenu prošlost. Kroz sinergiju online anketa i preporuka urednika Leona Rizmaula, film donosi dirljiv mozaik lica koja svakodnevno dočekuju “na današnji dan”. Rezultat je intiman portret društva koji dokazuje da u svijetu brzih promjena, deset minuta povijesti ostaje naša najčvršća zajednička točka. HRT

14.04. (19:00)

Kad se udeblja, će na dijetu

Idući halving je za dvije godine: Ponuda bitcoina pada na rekordnih 3% do 2028. godine

Bitcoin mreža dosegla je blok 945.000, označivši točnu sredinu ciklusa do petog halvinga 2028. godine. Dok su raniji ciklusi donosili eksplozivan rast, trenutni je “najslabiji” s porastom od tek 10%, što se pripisuje zrelosti tržišta i ulasku opreznijeg institucionalnog kapitala. Dolazak do bloka 1.050.000 prepolovit će nagradu rudarima na 1,5625 BTC, čime će biti izrudareno čak 97% ukupne ponude. Iako halving donosi brutalno “stezanje” ponude i učvršćuje ulogu digitalnog zlata, rudarima preostaje samo jedno: postati ekstremno učinkoviti ili se nadati novom cjenovnom uzletu. Bug

14.04. (18:00)

Tako vozi da mu ni vozač ne treba

Verne objavio video vožnje robotaksijem u Zagrebu

Direktor tvrtke Marko Pejković u dvadesetominutnom videu provezao se Zagrebom u vozilu Arcfox Alpha T5, koje je opremljeno tehnologijom kineske tvrtke Pony.ai, nedavnog Verneovog partnera. Usluga je već dostupna korisnicima koji su se prijavili na listu čekanja, pišu 24 sata. Nakon što vozilo stigne na lokaciju, korisnik ga otključava putem aplikacije. Unutar automobila putnike dočekuje zaslon s porukom dobrodošlice i mogućnošću odabira hrvatskog ili engleskog jezika. Usluga zasad pokriva širi centar Zagreba i put do zračne luke. Poslovni

14.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Sumnjivi brod u Hormuškom tjesnacu: Mogući ‘razbijač blokade’ (tportal)
  • Finska, članica NATO-a ubrzano se naoružava: Kupila više od 100 moćnih korejskih haubica (tportal)
  • Iznenada preminuo Ivan Leko (54), šef Uprave Cromarisa (Index)
  • Sudbina NIS-a visi o koncu: Odlazak Orbana sve komplicira (tportal)
  • Izgled novog Dinamovog stadiona objavit će u srpnju (Index)
  • Atlantic grupa kupila je još u ožujku 2021. zemljište u poslovnoj zoni kod Varaždina na kojem se trebala graditi nova tvornica Argete, no rat u Ukrajini im je pomrsio planove (Danica)
14.04. (16:00)

Blokada kao nova vrsta pregovora

Hormuški rulet: Trump steže obruč, Xi nudi papir, a brodovi se igraju skrivača

Napetosti na Bliskom istoku dosežu vrhunac nakon uvođenja američke pomorske blokade iranskih luka. Dok Donald Trump tvrdi da Teheran “očajnički” želi dogovor, Iran nudi tek petogodišnju obustavu nuklearnih aktivnosti, što je SAD odbio. Unatoč blokadi, pojedini tankeri i dalje prolaze Hormuškim tjesnacem, dok Kina kritizira američke poteze kao “opasne”. Istodobno, rat Izraela i Hezbolaha u Libanonu se zaoštrava, a Hezbolah poručuje da ih nikakvi diplomatski dogovori ne zanimaju. Pakistan nudi novu rundu pregovora u Islamabadu, što tržišta dionica pozdravljaju s opreznim optimizmom i padom cijena nafte. BBC, Jutarnji, The New York Times

  • Istodobno, Italija suspendira vojni sporazum s Izraelom, Katar odbacuje optužbe o paktu s Teheranom, a dok se čeka nova runda pregovora u Islamabadu, rat u Libanonu i Gazi nastavlja odnositi živote (Index)
14.04. (15:00)

A dobio je samo bratski update

Pacijent u Norveškoj transplantirao matične stanice i poslao HIV u trajnu remisiju

Zbog raka krvi, pacijent iz Osla primio je koštanu srž brata koji nosi rijetku mutaciju , čime su njegove stanice postale otporne na virus. Pet godina nakon zahvata, HIV je nevidljiv čak i u crijevima, a pacijent već tri godine ne koristi terapiju. Iako metoda zbog visokog rizika nije primjenjiva na sve oboljele, ovaj slučaj pruža ključne biomarkere za buduća istraživanja potpunog izlječenja i razumijevanje molekularnih mehanizama virusa. Iako se HIV danas može kontrolirati lijekovima koji zaustavljaju umnožavanje virusa, on ostaje prisutan u tijelu i ponovno se aktivira čim se terapija prekine. Zbog toga su ovakvi slučajevi od neprocjenjive važnosti za znanstvenike koji rade na potpunom izlječenju, piše Science Alert. Index

14.04. (14:00)

Neki to vole (jako) skupo i daleko

Artemis II: Povijesni krug oko Mjeseca i sudar s realnošću

Iako NASA slavi “savršen uron” u Pacifik, put do stalne baze na Mjesecu i leta prema Marsu pun je prepreka. Glavni izazovi su golemi troškovi (preko 100 milijardi dolara), tehnički problemi s toplinskim štitom te kašnjenja privatnih partnera poput SpaceX-a. Dok ambiciozni planovi predviđaju slijetanje 2028. godine, stručnjaci upozoravaju da bi proračunska i tehnička zahtjevnost, uz oštru konkurenciju Kine, mogle usporiti ostvarenje ovog svemirskog sna. HRT

14.04. (13:00)

Nisu samo ribiči ti koji vole malo pretjerati

The True Size Of…: Kako nas karte lažu o veličini

The True Size Of… je interaktivna web-stranica koja razotkriva vizualne distorzije Mercatorove projekcije, standarda koji se koristi na većini zidnih karta. Budući da Mercator rasteže objekte što su dalje od ekvatora, države poput Grenlanda ili Rusije djeluju znatno veće nego što doista jesu. Stranica omogućuje korisnicima da upišu naziv bilo koje države i slobodno je povlače po globusu. Kako se država pomiče prema ekvatoru, ona se smanjuje na svoju stvarnu površinu, a približavanjem polovima raste. To je edukativan i zabavan alat koji nudi realnu perspektivu o pravoj veličini kontinenata i država.

14.04. (12:00)

Grizeš li i ti na AI?

Jelovnik za novo doba: Postbiotici, kelp i hrana iz laboratorija

Suvremeni jelovnik spaja znanost i održivost. Dok postbiotici preuzimaju brigu o crijevima, umjetna inteligencija kreira identične veganske zamjene za mliječne proteine i jaja. Kod kuće postajemo pravi baristi uz biljne pjenice, dok u tanjure uvodimo mikrozelenje (nutritivne bombe) i kelp alge kao ekološki prihvatljiviju zamjenu za klasično povrće. Fokus se seli i na etiku: biramo začine s potpisom direktno od poljoprivrednika te “Cool Food” namirnice s niskim ugljičnim otiskom. Mixer

14.04. (11:32)

Zuckerberg navodno razvija AI klona koji će ‘sastančiti’ umjesto njega

14.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Traje blokada Hormuza. Dogovoreni novi pregovori SAD-a i Irana u Pakistanu? (Index)
  • Više od 10.000 ljudi u godinu dana ostalo bez zdravstvenog osiguranja: Ta greška će ih koštati 112 eura mjesečno (N1)
  • Otkazano više od 1.800 letova: Štrajk paralizirao Frankfurt i München (N1)
  • Magyar: Točno znam što se događa u Srbiji i kakve su veze postojale između Orbánove vlasti i Srbije koju vodi Vučić (N1, Jutarnji), Vučić uzvratio Magyaru: Nemaš ovlasti, istrage u Srbiji vodimo mi (tportal)
  • Za mjesec dana počinje Eurosong, kako Lelek stoji na kladionicama? Na 17. mjestu, trebale bi proći u finale (Index)
14.04. (10:00)

Dosta Emirata, ajmo mi kod đetića

Nove destinacije iseljenika: Crna Gora, Miami i Azija zamjenjuju Dubai

Zbog rastuće nestabilnosti na Bliskom istoku, Dubai gubi status neprikosnovene oaze za iseljenike. Europljani i Amerikanci, navikli na visoki standard i niske poreze, traže nove destinacije koje nude spoj glamura, sigurnosti i poslovnih prilika. Kao vodeće alternative ističu se (Index):

  • Crna Gora i Cipar: Europski dragulji s elitnim marinama i resortima.
  • Miami i Las Vegas: Američki centri konzumerizma i poreznih olakšica.
  • Azijski divovi: Makao, Šangaj i Kuala Lumpur nude blještavilo i dinamiku.
  • Panama i Gold Coast: Tropski raj za one koji traže bolji omjer rada i uživanja.
14.04. (09:00)

Izgleda da smo zapeli u mraku, a nitko nije ponio šibice

Epidemija muške usamljenosti: Trend ili stvarni alarm?

Iako je pojam čest u zadnje vrijeme na društvenim mrežama, stručnjaci upozoravaju da je muška usamljenost slojevit problem. Istraživanja su podijeljena, no ključ leži u manjku emocionalne dubine unutar muških prijateljstava koja se često gase prestankom zajedničkih aktivnosti (sport, posao). Tradicionalni odgoj i stigma oko ranjivosti otežavaju traženje podrške, zbog čega se društveni život često svodi samo na potragu za romantičnom partnericom. Rješenje je u namjernom ulaganju u bliske odnose i izvan kriza, pretvarajući površna poznanstva u čvrste mreže emocionalne podrške. Usamljenost nije samo muški, već općeljudski izazov modernog doba. Index

14.04. (01:00)

Operacija: uspješna, sustav: na aparatima

Globalna dijagnoza: Zašto su bolnice ostale u “dugom covidu”?

Iako su pandemijske mjere davno ukinute, svjetski zdravstveni sustavi bilježe povijesni pad učinkovitosti. Unatoč rekordnim ulaganjima i povećanju broja zaposlenih, produktivnost opada: pacijenti su bolesniji zbog odgađanja pregleda, a medicinsko osoblje je iscrpljeno i manje iskusno. Rezultat je začarani krug — pretrpani hitni prijemi, dramatično duge liste čekanja i kritična popunjenost kreveta koja doseže i 96%. Problem nije u novcu, već u strukturnom zagušenju i starenju populacije, što prisiljava bolnice na uvođenje modela kućnog liječenja kako bi sustav uopće opstao. Jutarnji prenosi The Economist.

14.04. (00:00)

Žedni algoritmi i mokri snovi Silicijske doline

Cijena AI revolucije: Zamjena pitke vode za digitalni luksuz

Dok AI sektor bilježi eksponencijalni rast, cijena napretka postaje ekološki neodrživa. Svaki upit chatbotu troši oko pola litre vode zbog evaporativnog hlađenja servera – najjeftinije, ali najpogubnije metode koja isušuje lokalne ekosustave. Tehnološki giganti poput Microsofta bilježe golem skok u potrošnji, dok netransparentnost prikriva stvarne razmjere krize. Do 2028. potrošnja bi se mogla učetverostručiti, gurajući data centre u izravan sukob s poljoprivredom i stanovništvom. Bez hitnog prelaska na održivije sustave hlađenja, riskiramo iscrpljivanje ključnih vodnih resursa zbog generiranja trivijalnih digitalnih sadržaja. Lider

13.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Što se krije iza Trumpove blokade Hormuškog tjesnaca? Najavljena pomorska blokada vjerojatno je i upozorenje Kini (DW)
  • Milanović izrazio žaljenje zato što je otkazao sastanak Procesa Brdo-Brijuni, no naglasio je da je bio primoran na to zbog pretjeranih izjava predsjednika Srbije (tportal)
  • Navijači NK Osijeka: Zanimljivo je nakon promjene vlasti u Mađarskoj gledati i budućnost kluba… Budite sigurni, NK Osijek neće propasti. Ovaj klub je proživio raznorazne sodome i gomore tijekom svoje povijesti… Neki best-case scenario bi naravno bio prodaja kluba nekome tko bi znao što sa njime učiniti. Nekome kome bi rezultat i uspjeh kluba bio glavna misija! Trenutnom vlasniku to nikad nije bio (Facebook Bijelo-plave birtije)
  • Kolaju snimke u kojoj srednjoškolci u Zagrebu bacaju neke predmete na automobile, nije sigurno je li to kamenje ili jaja… policija dobila prijave, riječ je o ugrozi u prometu (Jutarnji)
  • Nikola Žinić odlazi iz agencije Bruketa&Žinić&Grey (Poslovni)
13.04. (22:00)

Jedna velika metla i lopatica

Kraj jedne ere: TISZA bi mogla krenuti u radikalno pospremanje Mađarske

Stranka TISZA Pétera Magyara, osiguravši dvotrećinsku većinu, započinje ambicioznu transformaciju države nakon Orbanove vladavine. Ključni prioriteti uključuju borbu protiv korupcije putem Ureda europskog tužitelja, osnivanje tijela za povrat imovine i hitnu deblokadu EU sredstava prije isteka rokova 2026. godine. Planirane su duboke reforme: ograničavanje mandata premijera, jačanje neovisnosti pravosuđa, revizija proračuna uz veća socijalna davanja te potpuna reorganizacija javnih medija. Unatoč snažnom mandatu, izazov ostaje pravna provedivost retroaktivnih mjera i duboka polarizacija društva koju Magyar planira liječiti otvaranjem dosjea tajnih službi. Net

  • Magyar proglasio je kraj “kriminalne organizacije” i najavio novu eru u kojoj premijer više neće biti “Kralj Sunce”, već kapetan tima koji služi narodu. Ključne promjene uključuju ograničenje premijerskog mandata na dva puta, oštru borbu protiv korupcije te zaokret prema konstruktivnoj suradnji s EU, uz prestanak ratnohuškačke propagande. Pozvao je na hitno konstituiranje parlamenta i ujedinjenje podijeljene mađarske nacije (tportal)
  • Dodik tuguje zbog Orbanova poraza. Magyar: Orbanovi ljudi uništavaju dokumente (Index)
  • Magyar: Orban je kriv što su odnosi Hrvatske i Mađarske tako zahladili, nije slučajnost da Hernádi nije izručen (N1)
  • Može li ‘mađarski scenarij’ zahvatiti i druge zemlje? Gjenero: ‘U Beogradu su već svjesni…’ (Danas)
13.04. (21:00)

Njemu je i iPhone dovoljan

Soderbergh razljutio kolege izjavama o upotrebi umjetne inteligencije u filmu

Redatelj Steven Soderbergh ne strahuje od umjetne inteligencije; dapače, vidi je kao moćan i ekonomičan alat za rješavanje kreativnih blokada. Koristeći AI u dokumentarcu o Lennonu, uspio je vizualizirati apstraktne filozofske ideje za koje bi mu ranije trebali basnoslovno skupi vizualni efekti. Smatra da je njegova primarna dužnost isporučiti kvalitetan film, a AI mu to trenutno olakšava. Iako poštuje kolege koji ne dijele njegove mišljenje, on preferira istražiti svaku novu tehnologiju. Zaključuje kako nismo na pragu propasti niti revolucije, već u ranoj fazi čiju ćemo pravu vrijednost spoznati tek za pet godina. Iz razgovora za Variety (ukazali na to na Monitorovom forumu).

13.04. (20:00)

AI cirkus bez granica

Rat Irana i SAD-a nastavlja se memovima: Od bojnog polja do Lego animacija

Iranska državna propaganda uspješno je osvojila društvene mreže transformacijom u viralne AI memove i Lego animacije. Kroz organizacije poput Owj Arts and Media, povezanih s Revolucionarnom gardom, Teheran koristi “vizualnu gramatiku” Zapada kako bi ismijavao američke lidere (poput Trumpa kao bebe) i promicao binarni narativ o sukobu potlačenih protiv tlačitelja. Koristeći napredne alate umjetne inteligencije i nostalgiju za pop-kulturom, Iran više ne cilja samo domaću publiku, već kroz humor i vrhunsku produkciju vodi globalni informacijski rat za mlađe generacije, pretvarajući geopolitiku u lako djeljiv, satirični sadržaj. Express

U isto vrijeme Donald Trump izazvao je nove kontroverze objavom AI generiranih slika na mreži Truth Social. Na prvoj je prikazan kao religijska figura koja polaže ruke na bolesne, koristeći ikonografiju Isusa Krista uz vojne i nacionalne simbole. Objava je uslijedila neposredno nakon oštrog napada na papu Lava XIV., kojeg je Trump kritizirao zbog blagosti prema kriminalu. Index

13.04. (19:00)

Unfall s turistom? Nicht panik!

Procedura kod prometnih nesreća s inozemnim vozilima

Nesreće s inozemnim vozilima u Hrvatskoj nisu rijetkost (oko 6000 godišnje), a glavna razlika u odnosu na domaća vozila je u trajanju postupka. Iako se primjenjuje isti Zakon o obveznim osiguranjima, utvrđivanje odgovornosti može potrajati do šest tjedana zbog međunarodnih provjera. Odštetni zahtjev podnosi se Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) ili bilo kojem osiguravajućem društvu. Ključno je fotografirati dokumente, registraciju i “zelenu kartu”. Strano vozilo smije napustiti zemlju ako nema ozlijeđenih, no kod težih nesreća o sudbini vozača odlučuje državni odvjetnik. Unatoč sporijoj birokraciji, straha od naplate štete nema. Revija HAK

13.04. (18:00)

Sreća u nesreći, nesreća u obnovi

Oktogon: Arhitektonski dragulj u kavezu birokracije i korupcije

Šest godina nakon potresa, obnova Zagreba i dalje tapka u mraku administracije, a primjer kompleksa Oktogon razotkriva sav apsurd sustava. Dok suvlasnici godinama čekaju jasne odluke, država i Grad tek su nedavno riješili imovinskopravne odnose. Građani su prisiljeni sami financirati popravke koje konzervatori često blokiraju, dok istovremeno plaćaju poreze na nekretnine u kojima ne mogu živjeti. Sumnje u pogodovanje građevinskom lobiju kroz nepotrebne skupe studije i cjelovite obnove rastu, dok pet tisuća Zagrepčana i dalje čeka povratak domovima u “šumi” netransparentnih troškova i sporih procedura. Saša Leković za H-alter

13.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Uskoro kreće blokada Hormuza, Britanci odbili Trumpa, papa odgovorio na teške uvrede američkog predsjednika (Jutarnji)
  • Višeslav Raos: Mađarska nije odbacila model koji je Orbán izgradio. Ona ga pokušava preoblikovati. Hoće li u tome uspjeti, ovisit će o tome može li nova koristiti moć da bi je ograničila. Ako uspije, Mađarska će postati primjer političke korekcije iznutra. Ako ne uspije, Orbánov sustav preživjet će, samo s novim upravljačem (tportal)
  • Gjenero: Razlog Orbanovog pada nije u kobasicama, kako neki kolege banaliziraju, već to što glavnina mađarskog političkog tijela nije mogla prihvatiti protueuropsku i prorusku politiku, Mađarska nije zemlja u kojoj postoji meka moć Rusije (Nacional)
  • Za Praznik rada u Zagrebu sviraju Orkestar ZET-a, Šlageristi, Pavel, Silente i Vesna Pisarović (Index)
  • Detaji horora u Velikoj Gorici: Majka ubila kćer tupim predmetom pa se bacila sa zgrade (Nacional)
13.04. (16:00)

Baš je ispala bikson

“Biksonimanija”: Kako je izmišljeni prof. Izgubljenović nasamario umjetnu inteligenciju

Znanstvenica Almira Osmanović Thunström razotkrila je ozbiljne propuste AI modela kreirajući “biksonimaniju” – potpuno izmišljenu bolest s apsurdnim simptomima. Unatoč jasnim parodijskim tragovima, poput autora pod imenom Lažljiv Izgubljenović sa Starfleet Akademije, sustavi kao što su ChatGPT i Gemini počeli su bolest opisivati kao stvarnu. Problem je eskalirao kada su indijski istraživači, oslanjajući se na AI, citirali ovaj lažni rad u stručnom časopisu. Eksperiment je dokazao da AI sustavi kritično brzo pretvaraju dezinformacije u “činjenice”, što otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti korištenja umjetne inteligencije u medicini i znanosti. Bug

13.04. (15:00)

Gume u zraku, prsti u tegli

Katsuta slavio na WRC Croatia Rallyju, događaj obilježen i incidentom

Završen je WRC Croatia Rally pobjedom Toyotinog vozača Takumota Katsute, nakon što je favorit Neuville ponovno izletio sa staze. Glavni organizator Daniel Šaškin iznimno je zadovoljan posjećenošću i novim stazama kroz Istru i Primorje, ali je istaknuo i veliku sramotu. Naime, na Grobniku je zabilježena provala u kojoj su ukradeni specifični Toyotini dijelovi, što je Šaškin nazvao činom “tri budale” koji kvari ugled utrke. Unatoč incidentu, cilj je osigurati ugovor s WRC-om do 2030. godine, uz nadu u brzu reakciju Vlade i ministarstva. Sportske, Nova TV

Iako su zbog izlijetanja u petak ostali bez borbe za postolje, Šveđanin Oliver Solberg i Velšanin Elfyn Evans osvojili su važne bonus bodove u nedjelju – Solberg deset, a Evans osam. Pobjedom u Hrvatskoj Katsuta je preuzeo vodstvo u ukupnom poretku Svjetskog prvenstva. Index

13.04. (14:00)

Višak sivih stanica, manjak crnih misli

Mit o sretnim neznalicama: Inteligentniji ljudi su zapravo zadovoljniji životom

Iako popularna kultura slavi “blaženo neznanje”, znanstvena istraživanja pobijaju stereotip o nesretnim genijalcima. Analize pokazuju da je viša inteligencija povezana s većim subjektivnim osjećajem dobrobiti (well-beinga). Hrvatski psiholog Denis Bratko ističe da veza nije izravna, već posredna: inteligentniji ljudi u prosjeku imaju bolji socioekonomski status, zdravije navike i duži životni vijek, što izravno pridonosi sreći. Studije potvrđuju da niži IQ često korelira s manje sreće zbog težih životnih okolnosti, dok stereotip o “tužnom mudracu” služi tek kao psihološka obrambena racionalizacija. Index

13.04. (13:00)

Don Juani ipak nepoželjni

Istraživanje otkrilo: Broj bivših partnera važan je i ženama

Istraživanje tvrtke Love Honey otkriva da je broj bivših partnera važniji ženama (27%) nego muškarcima (22%). Većina ispitanika, neovisno o orijentaciji, “idealnim” smatra raspon od tri do pet partnera. Zanimljivo je da su mlađe generacije (Gen Z) konzervativnije, preferirajući samo jednog do dva partnera, dok su Baby boomeri najopušteniji s većim brojkama. Stručnjaci ističu da mlađi osjećaju veći pritisak zbog društvenih mreža, dok stariji s godinama prioritet daju emocionalnoj zrelosti i kvaliteti trenutne veze, a ne pukoj statistici iz prošlosti. Index

13.04. (12:00)

Od joysticka do radara

FAA traži nove kontrolore leta među gamerima

Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) pokreće kampanju zapošljavanja ciljajući gamere kako bi riješila manjak od 6% kontrolora leta. FAA ističe da vještine iz igara poput Fortnitea – brzo odlučivanje i fokus – savršeno odgovaraju ovom stresnom poslu, uz početnu plaću od 155.000 dolara. Iako je prethodna kampanja privukla 10.000 prijava, spora birokracija i kompleksna obuka rezultirali su s tek 600 polaznika akademije. GAO upozorava da kandidati često odustaju zbog predugog procesa čekanja na posao, što planiraju ubrzati novim mjerama zapošljavanja. Bug

13.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Nakon prebrojenih 99 posto glasova, Magyarova Tisza imat će 138 mjesta u parlamentu od njih 199, dok će Fidesz dobiti 55 (Index)… 132 mjesta je dovoljno za dvotrećinsku većinu, potrebnu za mijenjanje Orbanovih zakona, Magyar: Srušili smo Orbanov režim i vratili domovinu (tportal)
  • Trump najavio blokadu Hormuškog tjesnaca: Svijetu prijeti novi naftni šok (tportal)
  • Orbanov poraz loša je vijest za Vučića, ali ne i za nas… Iako je Hrvatska imala ok odnose sa susjedima, upravo je Orban bio taj koji je svako malo mahao kartom “velike Mađarske”, one prije Trianonskog mirovnog sporazuma iz 1920., a zakuhao je i spor između MOL-a i Janafa… (Nacional)
  • Umro je Ivan Rimac, poznati hrvatski poduzetnik i otac Mate Rimca (Jutarnji)
  • Jaja iz slobodnog uzgoja sve traženija: Slavonski model daje rezultate (HRT)
13.04. (10:00)

Život je kocka, a rat rulet

Uspon tržišta predviđanja: Profit na geopolitičkim krizama

Istraga Guardiana o platformama poput Polymarketa otkriva zabrinjavajući trend klađenja na ratne ishode i političke odluke. Dok platforma tvrdi da pruža precizne podatke, milijunski ulozi na vojni napredak ili sukobe pretvaraju ljudsku patnju u financijski instrument. Javlja se ozbiljan problem manipulacije: korisnici vrše pritisak na novinare i vojne analitičare kako bi prilagodili izvještaje svojim okladama. Uz anonimno odlučivanje o ishodima i interes financijskih institucija, granica između analitike i opasnog “kockanja sa stvarnošću” postaje sve tanja, otvarajući duboka etička i sigurnosna pitanja. tportal

13.04. (09:00)

Dvije proslave, jedna nada

Pravoslavlje u usponu dok se čeka kalendarsko pomirenje

Dok tradicionalne zapadne crkve u Njemačkoj gube članove, broj pravoslavnih vjernika premašio je četiri milijuna, prvenstveno zbog migracija. Unatoč prošlogodišnjem jubilarnom zajedničkom slavlju, Uskrs 2026. ponovno se slavi odvojeno zbog razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara te pravila Nicejskog sabora. Iako su papa Lav XIV. i patrijarh Bartolomej I. izrazili snažnu volju za usklađivanjem datuma kao znakom kršćanskog jedinstva, pravoslavne zajednice ostaju vjerne tradiciji. Ipak, sve jači ekumenski dijalog ulijeva nadu da će zajednički termini u budućnosti postati pravilo, a ne iznimka. DW

13.04. (01:00)

NASA je pokraj SpaceX-a i ostalih privatnih počela djelovati kao neko socijalno poduzeće...

Veliki korak za NASA-u i dugačko putovanje za četvero odvažnih, no mali korak za sve nas ostale

Astronauti su ratove, religije i nacije ostavili iza sebe. Pričali su u čovječanstvu, o ljudskoj vrsti, o našem jedinom domu okruženom smrtonosnom ništavilu nesagledivih proporcija svuda oko nas. Njihova visina zadatka kao da je bila proporcionalna visini koju su postigli i koja se na kraju pretvorila u udaljenost koja je izbrisala i sam pojam visine koji nam je kao Zemljanima urođen.  Ta internacionalna posada Artemisa II ujedno je bila i moralna slika neke druge Amerike, one koja je nekim čudnim načinom udaljena, time i izuzeta od fokusa njenog samoprozvanog imperatora koji vodi privatne ratove i prijeti uništavanjem njemu neshvatljivih civilizacija. I tu moralnu sliku držali su ljudi s „plaćom prosječnog državnog službenika“. Zoran Stajčić za Ravno do dna

13.04. (00:00)

Viktorov posljednji ples

Izbori u Mađarskoj: Orbán priznao poraz, Fidesz debelo zaostaje za Tiszom

Mađarska proživljava povijesnu prekretnicu nakon rekordne izlaznosti od 77,8 %. Prema privremenim rezultatima, oporbena stranka Tisza, predvođena Péterom Magyarom, ostvarila je trijumfalnu pobjedu s predviđenih 136 mandata, čime osigurava dvotrećinsku većinu u parlamentu. Fidesz je osvojio 56 mandata. Nakon 16 godina vlasti, Viktor Orbán je telefonski priznao poraz i čestitao Magyaru. Dok su predizborne ankete najavljivale smjenu vlasti, prvi službeni podaci potvrdili su drastičan pad Fidesza. Dok se glasovi još zbrajaju, centar Budimpešte slavi uz veliki techno party ispred parlamenta, simbolizirajući kraj jedne političke ere uz ritmove promjene. Jutarnji

  • Péter Magyar, bivši član Fideszove elite i suprug bivše ministrice, pretvorio se od Orbánovog obožavatelja u njegovog političkog krvnika. Iskoristivši duboko poznavanje sustava i gnjev javnosti zbog korupcijskih afera, Magyar je pokretom Tisza razbio dugogodišnju apatiju. Njegov program temeljio se na borbi protiv korupcije i deblokadi EU fondova, iako zadržava oprezan stav prema Ukrajini. Kao „insajder“ koji je odlučio progovoriti, Magyar je biračima ponudio ono što stara oporba nije mogla – razbijanje Fideszovog monopola na nacionalni identitet. Za Mađare on nije svetac, već nužna promjena nakon 16 godina stagnacije. tportal
  • Povijesni poraz Viktora Orbana snažno odjekuje izvan granica Mađarske, tresući temelje desničarskih pokreta od Rusije do Trumpova MAGA tabora (Index)
  • Plenković: Čuo sam se s Magyarom i čestitao mu na uvjerljivoj pobjedi (Index)
  • Vojković: Orban nije pao zbog ideologije, pao je zbog kobasica – mađarska valuta, forinta, izjedena je inflacijom, standard je pao. Automobili mađarskih tablica ispred naših trgovačkih centara (nekad je bilo obratno)… a nije da smo jeftini (Index)
12.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump: BLOKIRAMO Hormuz, mogu uništiti Iran. Iranska garda: Prolaz je otvoren za civile (Index)
  • Rekordna izlaznost u Mađarskoj, do 18:30 glasalo je 77,8 posto birača (HRT), prema istraživanju javnog mnijenja stranka Tisza Pétera Magyara osvojila je 55,5 posto glasova, dok se predviđa da će Fidesz Viktora Orbána dobiti 37,9 posto, nije bilo izlaznih anketa (Index)
  • Webb i Hubble udružili snage i razotkrili dosad neviđene detalje Saturna (Bug)
  • Užas kod Velike Gorice: Žena skočila sa zgrade, u stanu pronađena mrtva maloljetnica (N1)
  • Cannes: Poljski, bugarski, ruski i rumunjski film u konkurenciji za Zlatnu palmu, ali ne i hrvatski (Nacional)
12.04. (22:00)

Kad neuroni odu na "team building"

Svi putovi vode u 5-HT2A: Velika analiza psihodeličnog mozga

Najveća međunarodna meta-analiza (2026.) potvrdila je da LSD, psilocibin, DMT, meskalin i ayahuasca, unatoč različitoj kemiji, proizvode identičan funkcionalni „potpis” u mozgu. Umjesto potpunog kaosa, ovi psihodelici privremeno uklanjaju barijere između izoliranih moždanih sustava. Glavni učinak je povećana komunikacija između regija za obradu osjeta i onih za visoko kognitivno razmišljanje, dok se unutarnja disciplina pojedinih mreža tek blago smanjuje. Ovo „prespajanje” putem 5-HT2A receptora potiče neuroplastičnost, otvarajući prozor za terapijsku promjenu, čime se mistika konačno zamjenjuje preciznim biološkim nacrtom funkcioniranja svijesti. Igor Berecki za Bug

12.04. (21:00)

Društvo s ograničenim rokom trajanja (zdravlja)

Za neka zanimanja liječnički pregledi su obavezni

Liječnički pregledi u Hrvatskoj zakonska su obveza za niz skupina radi opće sigurnosti. Radnici na rizičnim poslovima (visina, buka, teški strojevi) prolaze preglede pri zapošljavanju i periodično, uz trošak poslodavca ili HZZO-a. Profesionalni vozači (C, D, H kategorije) provjeravaju sposobnost svakih pet godina, dok vlasnici oružja prolaze stroge psihofizičke testove. Obveza obuhvaća i sportaše (godišnje ili svake dvije godine), učenike strukovnih škola te vojne novake. Cilj je ranim otkrivanjem zdravstvenih promjena spriječiti nesreće, dok se ujedno raspravlja o uvođenju obveznih sistematskih pregleda za sve građane. Poslovni

12.04. (20:00)

Teolog asfalta

Svećenik koji ruši stereotipe: Lovrić o strahu, sustavu i hrabrosti da bude drugačiji

Svećenik Željko Lovrić u emisiji Nedjeljom u 2 predstavio je viziju Crkve kao utočišta topline, a ne hladnog sustava. Otvoreno govoreći o djetinjstvu bez oca, ljubavi prema psu Danteu i sumnjama, Lovrić je istaknuo važnost pomaganja marginama: od organiziranja koncerata za gluhu djecu do otvaranja psihološkog savjetovališta u župi. Iako zagovara stroge moralne stavove poput onog o pobačaju, njegov pristup krši pravila – odustaje od uštogljenosti, priznaje ljudsku ranjivost i poručuje da je biti “nestašan” unutar sustava nužno kako bi se ostalo vjerno idealima dobrote i autentičnosti. HRT Napisao je i knjigu “Planina suza bogova” (Vjerujem)

12.04. (19:00)

Pogled s leđa na trendove

Odobrile guze: Nestašni marketing ili seksizam naš svagdašnji?

Prvi članak analizira “mischief marketing” kao strategiju koja autentičnošću i kršenjem pravila (poput Ryanaira) osvaja pažnju u moru oglasa. S druge strane, kampanja Europe 92 “Odobrile guze” praktični je primjer takve „nestašnosti”. Dok u tekstu na Poslovnom slave odmak od uštogljenosti radi emocionalne povezanosti, portal Libela na kampanju gleda kritički. Spajajući te dvije perspektive, vidimo da brend koristi sirovu iskrenost (fokus na tijelo bez filtera) kako bi postigao prepoznatljivost, ali pritom svjesno pleše po rubu seksizma. Ono što marketing naziva “optimalnom neusklađenošću”, kritika vidi kao recikliranje starih stereotipa pod krinkom inovativne ravnopravnosti.

12.04. (18:00)

Čiji su kompjuteri snažniji, snažnija mu ekonomija

Ekonomski analitičari predlažu BDP zamijeniti novom mjerom – bruto domaćom inteligencijom

U 2026. godini umjetna inteligencija više nije novitet, već strateška imovina. Analitičari Morgan Stanleya uvode koncept Bruto domaće inteligencije (BDI), novog mjerila nacionalne konkurentnosti zasnovanog na procesorskoj snazi i infrastrukturi. Podaci otkrivaju dramatičnu globalnu neravnotežu: SAD kontrolira čak 75% svjetskih AI resursa. Dominacija američkih korporacija je tolika da cijela Kina raspolaže računalnim kapacitetom koji je tek na razini jedne tvrtke, Oraclea. Dok “hyperscaleri” ulažu bilijune dolara, investitori prestaju cijeniti prazna obećanja o AI-ju i traže isključivo dokaze o konkretnoj monetizaciji i infrastrukturi. Bug

12.04. (17:38)

Jurila automobilom 176 km/h da joj ne zagore kolači u pećnici

12.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Trećina irskih benzinskih postaja ostala je bez goriva, policija prati kolone cisterni s naftom, a dio ključnih autocesta u zemlji i dalje je zatvoren zbog prosvjeda protiv rasta cijena goriva koje je izazvao rat na Bliskom istoku, hitne službe bez goriva za intervencije (Jutarnji)
  • Američki mediji objavili su ovih dana da su iranske snage do primirja koristile satelitske snimke kineske tvrtke MizarVision, poboljšane umjetnom inteligencijom, kako bi preciznije ciljale američke vojne instalacije diljem Bliskog istoka. Riječ je o snimkama koje koriste automatizirano prepoznavanje i označavanje objekata, što omogućuje operaterima da identificiraju baze, opremu i infrastrukturu u minutama umjesto satima (tportal)
  • Cijene nekretnina otišle u nebo, Hrvatska prednjači među europskim zemljama (Nacional)
  • Velika izlaznost u Mađarskoj: Više od polovice od 7,53 milijuna birača glasalo je do 13 sati u nedjelju na parlamentarnim izborima (tportal)
  • Prema posljednjem popisu iz 1996. godine, u Jadranu je bilo zabilježeno 407 vrsta riba. U proteklih 30 godina u more je ušlo čak 48 novih vrsta, koje su stigle ili iz Crvenog mora preko Sueskog kanala ili iz Atlantskog oceana kroz Gibraltar, posebno zabrinjava promjena temperature (N1)
  • Što krov skriva? Upozorenje iznad naših glava koje ne smijemo ignorirati: U mnogim se višekatnicama, pogotovo izgrađenim u 19. i početkom 20. stoljeća, kriju slabosti koje mogu odlučivati o životu i smrti u slučaju potresa (Zgradonačelnik)
12.04. (16:00)

Zbogom državnoj sisi, dobrodošao ChatGPT

Tržišta ponekad griješe, no kako stoje stvari s državama?

Ekonomist Clifford Winston u svom finalnom djelu poručuje: državne intervencije (poput antimonopolskih zakona i licenci) češće štete nego što pomažu. Kroz desetljeća istraživanja, Winston dokazuje da su tehnološki napredak i tržišna konkurencija – a ne birokracija, pravi lijek za visoke cijene i manjak informacija. Dok država kaska s presudama protiv Googlea, AI već nudi bolja rješenja. Unatoč empirijskim dokazima o neučinkovitosti subvencija i štetnosti regulacija, Winston strahuje da akademska zajednica, uljuljkana u teorije i državne proračune, ostaje slijepa na moć slobodnog tržišta. Nada ostaje na studentima. Darko Oračić za Ekonomski lab

12.04. (15:00)

Nemamo kristalnu kuglu, ali...

Što nas čeka do kraja desetljeća: Kvantni skokovi, robotske ruke i Mjesec kao nova vikend-destinacija

Web stranica FutureTimeline predviđa budućnost temeljeći svoje projekcije na aktualnim znanstvenim istraživanjima, tehnološkim trendovima i društvenim promjenama. Razdoblje od 2020. do 2029. godine prikazano je kao era svemirskih rekorda (misije na Mars, baze na Mjesecu), revolucije u medicini (mRNA cjepiva protiv raka, genske terapije) i digitalne dominacije (GPT-4, kvantna računala od milijun kubita). I dok nas 2026. čeka Grand Theft Auto VI i završetak Sagrade Famílije, do kraja desetljeća suočit ćemo se s nestankom Titanica, koji će se raspasti na dnu oceana, i prvim slučajevima ponovnog oživljavanja izumrlih životinja.

12.04. (14:00)

Politiku ipak nisu izmislili ljudi

Istraživali dvije frakcije zajednice čimpanzi i svjedočili bratoubilačkom ratu

Dugogodišnje istraživanje u Ugandi zabilježilo je rijedak i nasilan raspad najveće poznate zajednice čimpanzi na dvije suprotstavljene frakcije. Iako su desetljećima surađivali, proces polarizacije doveo je do smrtonosnih napada u kojima je stradalo najmanje 20 jedinki (6 odraslih mužjaka i 14 mladunčadi). Znanstvenici su identificirali tri faze: naglu polarizaciju, izbjegavanje te konačnu agresiju. Rezultati sugeriraju da društvena napetost i borba za moć mogu izazvati kolektivno nasilje čak i uz obilje hrane, što pruža novi uvid u evolucijske korijene ljudskih sukoba. Ars Technica

12.04. (13:00)

Evolucija u rikverc

Pretjerano korištenje AI-a nam pegla mozak: Možda postajemo brži, ali zato postajemo gluplji

Tekst na Bugu istražuje fenomen kognitivne atrofije uzrokovane pretjeranim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju. Autor prenosi iskustva korisnika koji, nakon šest mjeseci korištenja alata poput ChatGPT-a, više ne znaju samostalno sastaviti e-mail ili riješiti programerski problem bez tuđe “asistencije”. Za razliku od kalkulatora koji mijenja samo aritmetiku, AI eksternalizira sam proces razmišljanja i strukturiranja misli. Alarmantno je što alat postaje prvi instinkt čak i u duboko osobnim situacijama. Zaključak je gorak: postajemo produktivniji, ali individualno manje sposobni, čime stvaramo opasnu ovisnost o tehnologiji koja nam “prodaje natrag” našu vlastitu inteligenciju.

12.04. (12:00)

Shut down computer

Denis & Denis se oprostili koncertom u Laubi: Kraj 42 godine dugog putovanja

“Stisnut ćemo se nekako i vratiti u 80-e”, riječi su kojima je Marina Perazić u petak navečer otvorila oproštajni koncert kultne grupe Denis & Denis u prepunoj Laubi, priredivši dostojan oproštaj od glazbene priče duge 42 godine. Od “Sobe 23” do “Programa tvog kompjutera”, “Kolačića”, pjesme inače iz Marinine solo karijere te ponovne izvedbe “Oaze snova” na bisu, na zahtjev publike, stihovi su neprestano odjekivali Laubom. Muzika… krajem ožujka oprostili su se i od riječke publike. Torpedo

12.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Propali pregovori Irana i SAD-a, Iran: Nerazumni zahtjevi Sjedinjenih Država uzrokovali su propast pregovora (Index)
  • Mađari izlaze na birališta: Orbanu peti mandat ili kraj vladavine? (N1)
  • Pavleku se gubi svaki trag, više nije ni u Kazahstanu? U družavama koje nisu članice EU postupak izručenja je složeniji i puno sporiji… (Jutarnji)
  • Zaplovio prvi komercijalni brod s pogonom na amonijak (Mreža)
  • Čovjek za kojeg tvrde da je Satoshi Nakamoto, tvorac bitcoina: Nisam Satoshi, ali sam u kriptografiji i online privatnosti prisutan od 90-ih (tportal)
12.04. (10:00)

Njemu sve treba crtati

Zašto je AI postao vrhunski ulizica i kako ga natjerati da se napokon ponaša ko čovjek

Korisnike sve više iritira ulizivački ton AI alata, no iza pretjeranog laskanja stoji profit – developeri žele da se uz chatbot osjećate pametno kako biste ga više koristili. Ipak, “lažna empatija” može se suzbiti preciznim uputama. Umjesto automatskog slaganja, od AI-ja treba tražiti da ospori vaše pretpostavke i prednost dade točnosti, a ne laskanju. Ključ je u postavljanju jasnih granica na početku razgovora: tražite konstruktivan i suradnički ton bez pretjeranih pohvala. Budite spremni povremeno ponoviti upute jer AI, baš kao i svaki “novi kolega”, s vremenom može zaboraviti pravila ponašanja. tportal

12.04. (09:00)

Da je to takva sreća, Austrijanci bi piliće uzgajali u Beču

Udruga traži hitnu zabranu megaprojekata industrijskog peradarstva u četiri hrvatske županije

Udruga Prijatelji životinja uputila je dopis Vladi zahtijevajući da se planirani megalomanski projekti uzgoja i prerade peradi u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj proglase neprihvatljivima. Upozoravaju na katastrofalne kumulativne učinke na okoliš, poput zagađenja voda, ogromnih količina amonijaka i nesnosnog smrada. Ističu da se projektima manipulira prijavljivanjem odvojenih faza kako bi se izbjegla cjelovita procjena utjecaja na okoliš, što je protivno pravu EU-a. Umjesto izvozno orijentirane masovne proizvodnje koja troši pitku vodu i stvara tone otpada, udruga zagovara održive poljoprivredne modele koji štite zdravlje građana i resurse. Klikaj

12.04. (01:00)

Slušaj čovjeka koji nam je uvalio kolačiće, valjda zna što se peče u AI kuhinji

Smrt klasičnog interneta: AI agenti preuzimaju surfanje, dok se tromi sustavi uzalud bore

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

12.04. (00:00)

Džabe nam avioni, ako nema tko ispeći lignje

Hrvatski turizam 2026: Tržišna stabilizacija uz kritičan manjak radne snage

Hrvatski turizam proživljava transformaciju: umjesto nekadašnjih auto-gostiju, sada dominiraju zračni putnici veće platežne moći (SAD, UK, Skandinavija). Ipak, sezona 2026. nosi neizvjesnost zbog geopolitičkih napetosti i gospodarskog usporavanja Njemačke, što rezultira “last-minute” rezervacijama. Ključni izazov ostaje kronični nedostatak radne snage. Unatoč velikom broju stranih radnika, procjenjuje se da će ove godine trebati dodatnih 5.000 sezonaca više nego lani. Najtraženiji su i dalje konobari, kuhari i čistači, a deficit kadrova ugrožava rad ugostiteljskih objekata unatoč stabilizaciji tržišta nakon pandemijskog buma. Poslovni

11.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Porezi i ratovi guraju cijene u nebo, dizel pod najvećim udarom (Lider)
  • U nepuna tri mjeseca 104.000 građana otvorilo besplatan račun u banci (N1)
  • Ivo Goldstein: Izglasavanjem smrtne kazne izraelska država je izgubila svoje najsnažnije oružje – demokratske atribute (Nacional)
  • Milanović je bio dobro raspoložen: Obišao štandove na Obrtničkom gastro festu u Koprivnici, virio u čašice, kušao i kolače (Večernji, Klikaj)
  • Instagram uvodi uređivanje komentara, ali uz vremensko ograničenje (Bug)
  • Posljednja anketa pred izbore u Mađarskoj: Tisza uživa podršku 52 posto birača, dok Fidesz-KDNP ima 39 posto (Index)
11.04. (22:00)

Stranka koja voli sve što vole mladi (ali samo ako prođu prag)

Krušelj: Objektivno gledano, politički liberalizam u Hrvatskoj doista nema šansi za ponovni uzlet

Hrvatsko je biračko tijelo rascijepljeno između desnih i lijevih opcija, tako da ne može dobiti podršku koja bi HSLS-u omogućila da ozbiljnije odlučuje o formiranju vlasti i smjerovima hrvatskog razvoja. Prosječni građanin ne cijeni liberalne opcije kojima bi glavne točke trebale biti političke, ekonomske, manjinske, vjerske, seksualne i sve ostale slobode. Dokaz je tome i činjenica da izvorni HSLS u sebi sadrži i pojam „socijalno“, jer je strahovao da je čisti liberalizam odmah osuđen na propast. Građani, naime, svoju naklonost dijele između nacionalističke retorike i populističkih mjera, što je HDZ doveo gotovo do savršenstva, s jedne strane, ili socijalnih programa i građanskih vrijednosti, na kojima bi se barem trebao zasnivati SDP, s druge. HSLS u tome jednima ili drugima, ovisno o ponudi, može postati manjinski partner samo ako je to brojčano nužno. Željko Krušelj za Danicu podsjeća na nedavni Hrebakov ultimatum za ostanak u koaliciji.

11.04. (21:00)

Simbolično

Mađarski apsurdi: Milijunski kružni tokovi i šetnice bez šuma

U Mađarskoj se nižu bizarni građevinski projekti financirani novcem Europske unije, poput kružnog toka od 1,25 milijuna eura kod Zalaegerszega koji vodi – nikamo. Dok premijer Viktor Orbán retorički napada Bruxelles, njegova vlada istovremeno povlači milijarde za projekte koji često ostaju nedovršeni ili besvrhoviti, poput „šetnica kroz krošnje“ bez ijednog stabla. Kritičari i istraživači upozoravaju da je takav sustav „lova na rentu“ stvorio najkorumpiraniju državu EU, gdje se europskim sredstvima umjesto razvoja financira politička lojalnost i megalomanija, dok ključna infrastruktura godinama čeka na realizaciju. CNN, Index

11.04. (20:00)

O, kako tužnih ljubavi ima, baš nešto razmišljam...

Dežulović: Zbogom, Žeki

Bila je to naša mala igra, naš tajni tango argentino, osam koraka naprijed, ocho – plava koverta, tvoja tužba, prvo ročište, moj iskaz, tvoj odvjetnik, pa tvoj iskaz, moja odvjetnica, sudski zapisnik – a onda sinkopa, prvostupanjska presuda, gancho, okret, tvoja žalba na presudu i sve ispočetka, lice uz lice, sjedinjeni u jedno tijelo, kao “izraz onoga što pjesnici pokušavaju izraziti riječima”, kao “vjera da borba može biti svetkovina”, kako je naš tango jednom zapisao Jorge Luis Borges.

Kažu mi prijatelji, pobijedio si, ali meni, Žeki, ovo je Pirova pobjeda, moja bitka kod Herakleje, nakon koje se kući vraćam sam, “bez ijednog vojnika”, bez tebe, bez sebe: ja sam ostao tamo, na onoj našoj klupi na drugom katu, poput napuštenog psića, čekajući da se pojaviš na dnu hodnika sva u plavom, pa da se otvore vrata naše sobe 29 i začuje glas sudske službenice, “Markić, Dežulović” Boris Dežulović za Novosti.

11.04. (19:00)

Preko rada do nagrada

Smiljan Radić Clarke: Arhitekt koji ne priznaje stilove

Svjetski poznati čileanski arhitekt hrvatskih korijena, Smiljan Radić Clarke, dobitnik je prestižne Pritzkerove nagrade (arhitektonskog Oscara). Iako ga domaća javnost često povezuje s bračkim podrijetlom, Radić sebe definira kao Čileanca koji arhitekturi pristupa beskompromisno i radikalno, izbjegavajući pojam “stila” kao sinonim za dosadu. Njegov rad u Hrvatskoj obilježava staklena instalacija “Kapi” na Krku, a trenutno razvija projekt hotela u Bolu na Braču. Kritičan je prema slijepom kopiranju tradicije, smatrajući da takav pristup rađa “lažnu arhitekturu”. Njegov mali studio od petero ljudi teži strogosti i fleksibilnosti, pretvarajući specifična ograničenja u umjetnost. U razgovoru za Večernji

11.04. (18:00)

Što je Pelješcu most, to je Paromlinu luster

Projekt Paromlin u punom zamahu: Stiže rasvjeta vrijedna dva milijuna eura

Tvrtka RANDOM d.o.o. iz Solina, poznata po radu na Pelješkom mostu, opremit će novi društveno-kulturni centar Paromlin sustavom od preko 20.000 rasvjetnih tijela. Kao jedini ponuditelj, tvrtka je osigurala posao vrijedan 2,1 milijun eura uz sedmogodišnje jamstvo. Projekt Paromlin, težak 76 milijuna eura, bit će prvi klimatski neutralni javni objekt u Zagrebu s knjižnicom, dvoranama i garažom. Izgradnja se izvodi specifičnom metodom “odozgo prema dolje”, a završetak ovog hibridnog prostora od 36.000 kvadrata očekuje se početkom 2027. godine. Jutarnji, još jedan noviji Jutarnji

11.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Opet na Zemlji: Što će sada biti s astronautima Artemisa II? Posada ove misije je provela manje vremena u Svemiru nego astronauti prije njih, utjecaj na zdravlje vjerojatno minimalan. Ispunjavaju uvjete i za iduće misije: Artemis III 2027. i Artemis IV planiran za 2028, na kojem će ponovno spustiti posadu na Mjesec (tportal)
  • Starmer: Dosta mi je toga da obiteljima rastu računi zbog poteza Trumpa ili Putina (Index)
  • U crnom Pavlekovu notesu nema samo mame Kostelić; novac se dijelio šakom i kapom, popis je gadljiv (Slobodna)
  • Sljeme dva tjedna nakon oluje: Šuma razorena, sanacija u tijeku (Index)
  • Operna pjevačica Dunja Vejzović: Ako je Thompson počasni građanin Raba, ja ne želim biti. Vraćam titulu (Index)
11.04. (16:00)

Znanost blista, perilica vrišti

Tekstilne baterije: Budućnost koju ne želite staviti u perilicu

Znanstvenici su razvili rastezljivu i prozračnu litij-ionsku bateriju u obliku tkanine, namijenjenu integraciji u sportsku odjeću. Zahvaljujući specifičnom “rupičastom dizajnu”, materijal je elastičan i propušta zrak, zadržavajući stabilan napon čak i pri gužvanju. Ipak, praktičnost je upitna: majica-baterija bi zbog težine metala (aluminij, bakar) i kemikalija bila iznimno teška, a pitanje njezine izdržljivosti u perilici ostaje neodgovoreno. Kao i mnogi hibridni izumi prije nje, poput solarnih klupa koje skupljaju hrđu, ova “pametna” majica zasad više impresionira na papiru nego na tijelu. Nenad Raos za Bug

11.04. (15:00)

Tko pod drugim jamu kopa...

Povijesni izbori u Mađarskoj, kampanja obilježena masovnom upotrebom AI-a i dezinformacija

Dok ankete predviđaju pobjedu stranke Tisza Petera Magyara, Orbanov Fidesz gubi tlo pod nogama zbog skandala: od zloupotrebe policije protiv oporbe i kupovine glasova, do ekoloških incidenata i rastrošnosti elite (zlatne četke u Narodnoj banci). Dodatni udarac su snimke koje razotkrivaju Orbanovo dodvoravanje Putinu, dok kampanja kulminira apsurdnim tvrdnjama o ukrajinskom uplitanju. Pitanje je hoće li strah od “vanjskih neprijatelja” nadvladati želju za promjenom. DW

11.04. (14:00)

Škljoc koji je obišao svijet

Najbolje fotoreporterske fotografije: Svijet uhvaćen u mraku i svjetlu

Ovogodišnji World Press Photo Contest okupio je rekordnih 3.747 fotografa iz 141 zemlje, koji su kroz 57.376 radova dokumentirali stanje našeg planeta. Natjecanje je podijeljeno u šest regija i tri kategorije, a pobjedničke fotografije variraju od dirljivih trenutaka suživota do surove stvarnosti sukoba.

Među najistaknutijim radovima su:

  • Afrika: Premještanje slonova u Južnoj Africi i nježni prizori iz baletne škole u Joburgu.
  • Azija i Oceanija: Potresni kadrovi terorističkog napada na Bondi Beachu i rijetka snimka goleme pande u divljini.
  • Europa: Brutalne posljedice ruskih napada na Kijev nasuprot tehnološkom optimizmu “socijalnog robota” Emme.
  • Amerika: Napeti trenuci s prosvjeda na Columbiji i portreti autohtonih naroda.

PetaPixel… neke fotografije su potresne i ne baš najugodniji prizori.

11.04. (13:00)

Džentlmen u odijelu, gangster u duši

Peaky Blinders: Besmrtnik – oproštaj od britanske sage koja je Tommyja Shelbyja pretvorila u ikonu

Serija je 2018. osvojila BAFTA-u za najbolju dramsku seriju, četvrta sezona bila je najgledanija drama drugog programa BBC-ja u 2017. s prosjekom od 3,3 milijuna gledatelja. Zbog Netflixa Tommy Shelby postao je figura koja se prepoznaje i izvan serije, od frizure i odijela do čitave ikonografije koju je popularna kultura brzo pretvorila u proizvod. Serija je inspirirala i tematska vjenčanja, turističke rute, a već za premijeru pete sezone u Birminghamu bilo je prijavljeno više od 75 tisuća ljudi. Radnja filma smještena je u 1940., u trenutak kada rat više nije daleka povijesna kulisa nego neposredna stvarnost, a Tommy iz samoizolacije izlazi kao čovjek koji više ne upravlja svijetom oko sebe s nekadašnjom sigurnošću. Uto je zanimljivija odluka scenarista da priču o ocu i sinu veže uz ratni i politički kontekst. U seriji su političke zavjere, obiteljski problemi s jedne, i savezi s druge strane imali vremena da se postepeno talože. Ovdje se važni odnosi postavljaju, zaoštravaju i rješavaju u mnogo kraćim razmacima. Film ima jasnu svrhu i ne luta, ali često djeluje kao da preskače one dijelove u kojima bi likovi trebali dobiti dodatnu razradu. Recenzija na Bugu

11.04. (12:00)

Smiješak za carinu

Digitalna revolucija na granicama: EES sustav u punom pogonu (i gužve)

Hrvatska je, uz ostatak EU-a, započela punu primjenu Entry/Exit sustava (EES). Novi sustav prikuplja biometrijske podatke (lice i otisci prstiju), čime se staje na kraj lažnim ispravama i kriminalu. Iako ministar Božinović ističe digitalni iskorak, putnici se suočavaju s čekanjima; kontrole traju oko 70 sekundi, a na Bajakovu su od jučer zabilježeni višesatni zastoji. Policija gužve planira ublažiti mobilnim uređajima, dok sustav već bilježi rezultate – samo u jednom danu odbijeno je više od 3200 ulazaka zbog prekoračenja boravka. Od lipnja se očekuju i nova pravila o azilu. Index

11.04. (11:00)

Brze i kratke

  • U Pakistanu danas počinju mirovni pregovori između SAD-a i Irana, pregovori Izraela i Libanona u utorak (Novi list), Trump dao novi ultimatum Iranu (Index)
  • Kremlj priznaje i svjestan je da bi Fidesz, stranka Viktora Orbana, mogla izgubiti vlast u nedjelju (Jutarnji)
  • U većinom topliju subotu dopodne lokalno malo kiše, zatim sunčanije (HRT)
  • Društvene mreže u 2025. koristilo je 89 % mladih u EU (Mreža)
  • Ovog tjedna obilježen Svjetski dan Roma: Osam milijuna eura ulaganja, ostaje problem segregacije (HRT)
11.04. (10:00)

Dobrodošli natrag, Mjesečari

Završila misija Artemis II: Astronauti se sretno vratili na Zemlju

Astronauti Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen sletjeli su u 2 sata i sedam minuta prema našem vremenu u Tihom oceanu blizu San Diega, završivši svoju gotovo 10-dnevnu misiju, prvu u kojoj su ljudi putovali oko Mjeseca u više od 50 godina, piše Jutarnji. U originalnom videu prijenosa staviti oko 1 sat i 28 minuta ako želite vidjeti ulazak kapsule u atmosferu. Do Tihog oceana kapsula je stigla nakon napetog 13-minutnog pada kroz Zemljinu atmosferu, uz toplinsko trenje koje je temperaturu na vanjskoj površini letjelice dovelo do usijanih 2760 Celzijevih stupnjeva. Pred kraj su se aktivirali padobrani koji su usporili slijetanje na oko 25 km/h. Dočekali su ih spasilački timovi. Index

11.04. (09:00)

Naša 'Željezna lady'

Potresna ispovijest Jadranke Kosor: Odrastanje uz nasilje i neotvorena pisma

U dokumentarnom serijalu “Varoški amarcord”, bivša premijerka Jadranka Kosor otkrila je traumatične detalje djetinjstva obilježenog obiteljskim nasiljem, vršnjačkim maltretiranjem i očevim odbacivanjem. Prisjetila se mučnih scena zlostavljanja majke, ubojstva ljubimca te pokušaja seksualnog uznemiravanja od strane očuha kojeg je sama izbacila iz kuće. Posebno bolno svjedočanstvo ticalo se pisama upućenih ocu koji se nikada nije odazvao pozivu na maturalni valcer. Jednog je dana dočekala velika kuverta iz koje su ispala sva pisma koje mu je godinama slala, i to neotvorena i nepročitana. Unatoč teškoj prošlosti, mir je pronašla u krugu obitelji i simboličnom “kultu gibanice”, završivši svoju priču plesom koji je čekala cijeli život. Večernji, HRT

11.04. (01:00)

Mali korak za čovjeka, ali golem račun za Elona Muska

Radonić: Do kraja desetljeća ljudi na Mjesecu, a u sljedećem lete do Marsa

Edukator i popularizator znanosti, autor kultne radijske emisije Andromeda, koja upravo slavi 30. rođendan, Ante Radonić gostovao je u Razgovoru s razlogom. Radonić ističe da svemir ostaje golema nepoznanica jer poznata materija čini tek 5 % njegova sastava, dok ostatak predstavljaju misteriozna tamna materija i energija. Najavljuje siguran povratak ljudi na Mjesec do kraja desetljeća, uz napomenu da bi Kina mogla prestići SAD zbog stabilnije strategije i budžeta. Naglašava ključnu ulogu privatnih tvrtki poput SpaceX-a u tehnološkom napretku te upozorava na važnost rješavanja svemirskog prava. Zaključno, Radonić objašnjava nužnost sustavnog praćenja opasnih asteroida kako bismo na vrijeme mogli skrenuti njihovu putanju i zaštititi Zemlju. HRT

11.04. (00:00)

Od binga i briškule se ne živi (a i dom treba platiti)

Demografska kriza: Izazovi skrbi za sve starije stanovništvo u Hrvatskoj

Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim starenjem: udio osoba starijih od 65 godina dosegnuo je 23,3%, uz nepovoljan omjer radnog stanovništva. Tradicionalna obiteljska skrb više nije održiva, a kapaciteti javnih domova (pokrivaju tek 3,4% populacije) nedostatni su. Iako država i gradovi grade nove centre, ključni problemi ostaju visoki operativni troškovi (ekonomska cijena do 1700 € naspram mirovine od 611 €) i kritičan deficit stručnog kadra. Bez sustavnih javnih subvencija i strateškog zapošljavanja, novi objekti riskiraju cjenovnu nedostupnost ili nemogućnost pružanja usluge. Poslovni

10.04. (23:00)

Brze i kratke

  • U malom mađarskom selu Felcsút, skromna kućica Viktora Orbána trebala bi simbolizirati njegovu povezanost s narodom, no uoči izbora koji bi mogli uzdrmati njegovu dugogodišnju vlast sve više dolazi u fokus raskorak između te slike i stvarnosti obilježene optužbama za korupciju, ekonomskim problemima i padom potpore birača… priča o izgradnji stadiona s više mjesta nego što selo ima stanovnika… (tportal)
  • Zagreb kreće s radovima na obnovi infrastrukture, prvo kreću radovi u Ulici grada Vukovara od Ozaljske ulice do Savske ceste, a u najavi je i rekonstrukcija nadvožnjaka Zagrebačka avenija – Selska cesta (Dnevnik, Nacional)
  • Potkraj ožujka 75.931 nezaposlen, najniže od rujna lani (HRT)
  • Varteks je sravnjen sa zemljom, na mjestu nekadašnjeg tekstilnog diva nastaje trgovački kompleks s hipermarketom i 430 parkirnih mjesta (Jutarnji)
  • Usred vožnje promijenio rutu i odvezao tramvaj u spremište: ‘Idem doma, nije mi došla zamjena’ (24 sata)
10.04. (22:00)

Misija na rubu usijanja

Posada misije Artemisa II se vraća kući: Toplinski štit kao jedina brana od katastrofe

Povratak misije Artemis II ovisi isključivo o toplinskom štitu od materijala Avcoat, jer kod re-entryja nema mjesta za rezervni plan. Iako je na prethodnoj misiji štit neočekivano pucao i gubio komade, NASA-ina istraga otkrila je krivca: nakupljanje plinova unutar materijala zbog specifične „skip entry“ putanje. Unatoč kritikama i manjoj poroznosti novog štita, NASA tvrdi da su astronauti sigurni. Umjesto redizajna koji bi odgodio projekt, odlučili su promijeniti kut ulaska u atmosferu kako bi smanjili pritisak i osigurali da se kapsula, umjesto u prah, pretvori u uspješan povratak kući. Nat Geo. Očekuje se da će kapsula Orion pasti u Tihi ocean, blizu obale San Diega, nešto poslije 20:00 sati po istočnom vremenu (EDT), odnosno oko 2 ili 3 sata u noći po našem. Sve se može pratiti uživo putem NASA-inog Youtube kanala

10.04. (21:00)

Školjka koja je progutala filter

Plemenita periska: Najveći jadranski čistač pred izumiranjem

Plemenita periska, endemski div Mediterana, u Jadranu je kritično ugrožena s procijenjenih svega 30 preostalih jedinki. Ova fascinantna školjka, koja može narasti preko pola metra, ključna je za ekosustav jer filtrira do 1500 litara mora dnevno. Unatoč strogoj zaštiti od 1977. godine, ugrožavaju je ljudski faktor, zagađenje i smrtonosni parazit Haplosporidium pinnae. Iako je specifična po stvaranju crvenkastih bisera i hermafroditizmu, niska ekološka svijest i ilegalno vađenje i dalje prijete njezinom opstanku, dok izolirani Riječki zaljev ostaje jedno od njezinih posljednjih utočišta. Green

10.04. (20:00)

Repao je rock

Umro je Afrika Bambaataa, jedan od utemeljitelja hip-hop kulture

Rođen kao Lance Taylor u Bronxu kao dijete imigranata s Jamajke i Barbadosa, Bambaataa je odrastao tijekom razdoblja pokreta za oslobođenje crnaca. Godine 1973. suosnovao je Universal Zulu Nation, međunarodnu hip-hop organizaciju posvećenu podizanju svijesti. Njegov hit „Planet Rock“ iz 1982. donio mu je svjetsko priznanje i smatra se ključnim za oblikovanje hip-hopa 1980-ih. TMZ, koji je prvi izvijestio o njegovoj smrti, navodi da je umjetnik preminuo u Pennsylvaniji u četvrtak zbog komplikacija uzrokovanih rakom. Ravno do dna

10.04. (19:00)

Sada žele kolonizirati i Mjesec

O Artemisu pričali i u Otvorenom: Od “preskakanja ograde” do izgradnje lunarnog doma

Gosti emisije “Otvoreno” istaknuli su kako Artemis II nije samo obaranje rekorda udaljenosti, već ključni test tehnologije za trajni povratak ljudi na Mjesec. Dok je Apollo bio politički motiviran skok, Artemis gradi infrastrukturu za lunarnu ekonomiju i bazu za put prema Marsu. Nova era istraživanja donosi manji rizik za posadu, snažnu suradnju s privatnim sektorom te međunarodni doprinos, uključujući Europu. Cilj više nije samo prestiž, već uspostava pravila i regulativa za korištenje resursa, u čemu priliku vide i manje zemlje poput Hrvatske. HRT

10.04. (18:00)

Vrući pacifički zagrljaj

Dolazi Super El Niño: Globalno preslagivanje klime u 2026.

Nakon višegodišnje vladavine La Niñe, tropski Pacifik ubrzano prelazi u fazu Super El Niña, koji bi mogao biti najjači u posljednjih nekoliko desetljeća. Analize oceana otkrivaju goleme količine topline ispod površine, što će uzrokovati poremećaje u globalnoj atmosferi. Ovaj fenomen donosi ekstremno toplo ljeto Europi, dok bi u Sjevernoj Americi mogao suzbiti sezonu uragana. Vrhunac se očekuje krajem 2026. godine, donoseći blaže zime s manje snijega u Europi te sušna razdoblja u Australiji. Riječ je o “toplinskom stroju” koji će idućih godina značajno diktirati vremenske prilike diljem planeta. Severe Weather Europe, tportal, Index… Iako se Hrvatska u tekstu ne spominje imenom, ona prati sudbinu južne i srednje Europe. S obzirom na to da El Niño djeluje kao globalni grijač, u Hrvatskoj to često znači dugotrajnije toplinske valove i stabilnije, ali ekstremno vruće ljetne mjesece

10.04. (17:00)

Brze i kratke

  • APN zaprimio 5280 zahtjeva za potporu mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine (HRT)
  • Magyar vodi uoči izbora, ali ishod je neizvjestan: Oko 25 posto Mađara još je neodlučno (N1)
  • Artemis II se vraća kući, sletjet će u ocean kod Kalifornije, nešto poslije 20 sati po istočnoameričkom vremenu, kod obale San Diega (HRT)
  • Hrvatska u europskom vrhu po iznosima kazni vezanih uz zaštitu podataka (Bug)
  • Globalni prihod od poluvodiča premašit će 1,3 bln USD u 2026. (Mreža)
10.04. (16:00)

Da se istakneš u susjedstvu

Devet europskih kuća koje redefiniraju tradiciju lokalne arhitekture

Članak na Dezeenu predstavlja devet iznimnih stambenih projekata u Europi koji su ušli u uži izbor nagrade Dezeen Awards. Ovi primjeri demonstriraju kako suvremena arhitektura reinterpretira lokalni kontekst: od londonske kuće obložene plutom i škotske kolibe od lokalnog kamena, do drskog spoja brodskog kontejnera i irskih ruševina. Kroz projekte u Grčkoj, Švicarskoj, Danskoj i Belgiji, fokus je na održivosti, uporabi industrijskih materijala poput valovitog metala te očuvanju povijesnih struktura kroz moderne ekstenzije koje poštuju tradiciju, ali ne bježe od inovacije.

10.04. (15:00)

Nema updatea na stari softver

Cilj 5G kao tehnologije mora biti da je ona neizostavni dio industrije, bez samostalne 5G mreže nema govora o 6G…

Obećanje kako će 5G biti pokretač Industrije 4.0 nije ostvareno iz raznih razloga… 5G mreže su u zadnjih pet godina dosegle tehnološku zrelost, ali nisu našle svoj put na tržištu. U Hrvatskoj (a i dobrom dijelu Europe) još nemamo pravu samostalnu javnu 5G mrežu već se trenutačne 5G mreže oslanjaju na 4G tehnologiju. U Lučkoj Upravi Ploče je implementirana privatna samostalna 5G mreža (koja ne ovisi o 4G tehnologiji niti o javnoj mreži) koja se aktivno koristi u poslovnim procesima. Više će biti rečeno na konferenciji HAKOM-a Dan novih tehnologija… Bug

10.04. (14:00)

Asfaltiranje s osmijehom

Svi veliki cestovni projekti koji se grade u Hrvatskoj

Trenutno se diljem Hrvatske izvode brojni strateški cestovni zahvati koji će značajno promijeniti prometnu povezanost zemlje. U Slavoniji je fokus na istočnom dijelu gdje se gradi Vukovarska obilaznica u fazi poluprofila, dok su na trasi brze ceste između Vinkovaca i Vukovara trenutno aktivna arheološka istraživanja. Požeška kotlina dobiva modernu vezu s autocestom A3 preko dionice prema Starom Petrovom Selu, što uključuje i zahtjevan tunel Babja Gora, dok se kod Okučana dovršava spoj prema granici s Bosnom i Hercegovinom.

Sjever Hrvatske premrežen je radovima na takozvanom Podravskom ipsilonu, s ciljem spajanja Koprivnice i Virovitice na mrežu brzih cesta, zajedno s Bjelovarom. Istovremeno, u okolici Varaždina gradi se dionica prema Ivancu. Na zapadu zemlje, Istarski ipsilon se u potpunosti pretvara u puni profil autoceste, što obuhvaća duplanje velikih objekata poput vijadukta Limska draga i mosta Mirna, uz radove na dionici od Matulja prema tunelu Učka.

Primorje i Dalmacija također prolaze kroz velike promjene. Gradi se obilaznica Novog Vinodolskog kako bi se rasteretio ljetni promet, dok splitsko područje očekuje novi ulaz u grad kroz projekt spojne ceste Vučevica – Split koji uključuje probijanje tunela Kozjak. Konačno, rješava se i jedan od najvećih prometnih čepova u državi izgradnjom dionica brze ceste između Splita i Omiša, s posebnim naglaskom na radove kod Omiša i dionicu Mravince – TTTS. Zanimljiv kanal o cestogradnji

10.04. (13:03)

Sponzorirana vijest

Ma di ćeš bolje: Windows 11 za 12 € i Microsoft Office 2021 za samo 30 eura na Keysworlds!

Microsoft Office Professional 2021 i Windows 11 Pro nude profesionalne alate za produktivnost i siguran operativni sustav već od 10 €. Paket je namijenjen power userima, multitaskerima i svima koji rade na daljinu ili imaju “side hustle”: od tablica i dokumenata do naprednih sigurnosnih značajki. Uz Windows 11 Pro dobiva se i doživotni pristup AI asistentu Copilot, koji može odgovarati na pitanja, istraživati, generirati slike te pomagati pri učenju i pripremi ispita ili certifikata. Sve na rasprodaji na Keysworlds.

Najbolje ponude! Ostvarite veliku uštedu uz kupon kod “BB25”

Uštedite više na ovim paketima! (Kupon: BB25)

Još proizvoda za povećanje vaše produktivnosti! (Kupon: BB25)

10.04. (13:00)

Jesu li platili ZAMP, zna li se što?

Plejlista za put na Mjesec: Astronauti slušaju Queen i Davida Bowieja

Izbor pjesama za misiju Artemis II predstavlja zanimljiv miks žanrova, a na popisu je i hit ‘Pink Pony Club‘ Chappell Roan. Prvi dan misije pustili su pjesmu Sleepyhead (Young & Sick), nakon čega su uslijedile Green Light (John Legend feat. André 3000), In a Daydream (Freddy Jones Band)… Drugu polovicu misije prate skladbe Working Class Heroes (Work) (CeeLo Green), Good Mornin‘ (Mandisa, TobyMac), Tokyo Drifting (Denzel Curry i Glass Animals) te, za sam kraj, kultni klasik Under Pressure (Queen i David Bowie). Kako bi publika mogla pratiti soundtrack iz svemira, sastavljena je i posebna playlista na Spotifyu te se kontinuirano ažurira novim pjesmama kako misija napreduje. tportal

10.04. (12:00)

To nisam ja, to je moja trauma

Vrijeme nije lijek, već prostor za procesuiranje: Trauma nema rok trajanja

Tekst na Psychology Today istražuje paradoks terapeutkinje koja, unatoč stručnosti, proživljava emocionalnu regresiju zbog komentara na društvenim mrežama. Ona je opisivala kako je nešto još uvijek iz prošlosti povremeno muči, da bi je upitali – “prošlo je 20 godina, zar to još nisi preboljela?”… U članku ističe kako glavni problem nije u “brzini” oporavka, već u društvenom gaslightingu koji njezin problem ne priznaje kao “pravu” traumu. Autorica demantira mit da vrijeme automatski liječi; neliječena bol samo čeka siguran trenutak da izroni. Ključni zaključak je da iscjeljenje nije linearno niti ima krajnji rok. Biti “gotov” s traumom ne znači njezino brisanje, već odbijanje da tuđa ignorancija diktira težinu vašeg proživljenog iskustva.

10.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina pristala na uskrsno primirje: Prekid vatre trajat će 32 sata (Jutarnji, tportal)
  • Trump razmatra povlačenje američkih vojnika iz Europe, stotine brodova blokirano u Hormuzu. Kuvajt prijavio napade dronovima. Iran: Nismo mi (Index)
  • Srbija bi mogla ostati bez do 1,5 milijardi eura iz europskih fondova jer Europska komisija razmatra obustavu isplata zbog zabrinutosti oko stanja demokracije i bliskih odnosa s Rusijom, piše Politico (tportal)
  • Ceremonijalnim startom u Rijeci počeo WRC Croatia Rally (HRT), sudjelovale i Krila Oluje, pogledajte fotke (Riportal)
  • Sjeća li se još tko NFT-eva? Svi su htjeli brzu zaradu, no hype nije potrajao pa je ova imovina vrlo brzo doživjela krah (Lider)
10.04. (10:57)

Netko je snimio lansiranje Artemisa II Nintendo 3DS-om

10.04. (10:00)

Da čovjek poljudi

Izgradit će se novi stadion u Splitu, sudbina Poljuda i dalje neizvjesna

Novi, moderni stadion izgradit će se na lokaciji Brodarica, dok će HNK Hajduk dobiti kamp u Stobreču. Profesor Ante Mihanović pojasnio je da je Poljud projektiran za životni vijek od 50 godina, koji istječe za dvije godine, te da bi se u slučaju rekonstrukcije primjenjivala nova, stroža sigurnosna pravila. Iz Društva arhitekata ukazuju na kulturnu i arhitektonsku vrijednost stadiona te da se ne može sve gledati kroz ekonomski aspekt. Naloženo je da se hitno provede neovisna stručna analiza stanja krovne konstrukcije Poljuda kako bi se utvrdila stvarna razina ugroze i definirali daljnji koraci. Index

10.04. (09:00)

I rampe će zauvijek dignuti

Novi sustav naplate cestarina bez naplatnih kućica od 1. ožujka iduće godine

Korisnici će moći birati između dvije tehnologije, ovisno o kategoriji vozila. Kod lakih vozila (automobila) vozači će moći birati između poboljšanog ENC uređaja ili sustava očitanja registarskih oznaka (ALPR). Korisnici koji odaberu očitavanje tablica morat će se prethodno registrirati putem službene web stranice ili mobilne aplikacije i povezati bankovnu karticu za automatsko plaćanje. HAC demantira napise njemačkih medija koji su nedavno objavili kako novi sustav kreće od ove jeseni. Večernji

10.04. (01:00)

Ti su kablovi ionako teški za motanje

Geopolitička ranjivost morskog dna: Zašto je nemoguće potpuno zaštititi žile kucavice interneta

Svijet se bori za zaštitu podmorskih kabela, ključne infrastrukture za modernu ekonomiju i AI bum. Dok NATO pojačava patrole na Baltiku, a Tajvan uvodi strože kazne, fizička zaštita ostaje gotovo nemoguća – od sidara teretnih brodova do sofisticirane sabotaže “flota u sjeni”. Zbog geopolitičkih napetosti i kineskih uređaja za rezanje na velikim dubinama, fokus se seli na tehnološku otpornost. Umjesto puke straže, kompanije razvijaju laserske senzore za detekciju vibracija i planiraju alternativne rute kako bi osigurale protok podataka čak i u slučaju fizičkog prekida veze. tportal

10.04. (00:00)

Na Mjesecu možda nema sira, ali ima nade

Artemis II: Tehnički trijumf kao uvertira za trajni boravak na Mjesecu

Misija Artemis II uspješno je vratila čovječanstvo u duboki svemir, postavivši rekord udaljenosti od Zemlje (preko 406.000 km). Prema astronomu Anti Radoniću, primarni cilj nije bio samo prelet, već kritični test rakete SLS i broda Orion s posadom. (tportal)

Ključni naglasci:

  • Tehnološki poligon: Provjereni su sustavi održavanja života i manevriranja za buduće spuštanje na površinu.
  • Povratak je izazov: Ulazak u atmosferu pri 40.000 km/h ostaje najopasnija etapa.
  • Geopolitika i budžet: Unatoč ambicijama i utrci s Kinom, NASA-in budžet stagnira.
  • Cilj: Mjesec je tek baza za međunarodnu suradnju i neophodna stepenica prema Marsu.
09.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump u idućim danima očekuje konkretne obveze – poput slanja ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta iz Europe, zahtjev ima obilježja ultimatuma (Jutarnji)
  • Sindikati pozivaju na prosvjed: ‘Prosječna neto plaća trebala bi biti 2200 eura‘ (tportal)
  • Grad koji ne postoji na Google Kartama: Tajno skrovište bogataša o kojem se malo zna (Index)
  • Polufinale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. godine odigrat će se na stadionu AT&T u Dallasu, koji bi za tu priliku mogao primiti čak 105.000 gledatelja i tako postaviti novi rekord posjećenosti. Trenutni rekord drži finale iz 1994. godine na stadionu Rose Bowl u Pasadeni, koje je pratilo 94.194 gledatelja, piše The Sun. Tamo će Engleska igrati protiv Hrvatske (Index)
  • Podforum Aktualno i na Monitorovom forumu je aktivan
09.04. (22:00)

Ne znaju oni ko se na njih namjerio...

Robi K.: Uskršnja priča

Moj dida i njegov frend Tonino su ukrcali se na kajić i upalili su pentu. Onda su oni zaprdecali se sa kajićom prema pučini. Onda je za deset minuti dida pitao: „Šta je ono tamo crno i veliko?“ Barba Tonino je rekao: „To ti je Đerald Ford, najveći nosač avijona na svitu!“ Dida je pitao: „Pa šta se nasra taman na našu poštu?“ Barba Tonino je rekao: „Neam blage! Al nema šanse da bacimo parangal dok je on uparkiran!“ Dida je rekao: „E saćemo mu jebat mater!“

Onda su dida i barba Tonino doprdecali se sa kajićom do Đeralda Forda. Dida je ustao i viknijo je: „Alo, Đeralde! Zašto si nan se nasra na poštu?“ Barba Tonino je viknijo: „Dišmo mi bacit parangal?“ Dida je viknijo: „Potira si nan sve mole i ugore! O lubinima da ne pričan!“ Barba Tonino je viknijo: „Nećemo mi zbog neke američke karampane ostat bez obida!“ Dida je viknijo: „Aj hitro briši odavde! Nemoj nas tirat da primjenimo silu!“

Onda su na palubu od Đeralda Forda izašle tri face u uniformama. Prva faca je pitala: „Šta oće ona dva fosilca u kajiću?“ Druga faca je gledala kroz kanoćal. Onda je viknila: „Asti iruda, pa ono je Robijev dida!“ Treća faca je rekla: „Nemoj me jebat?!“ Onda je ona uzela kanoćal od druge face. Onda je skriknila: „Je, čoviče, on je!“ Prva faca je pitala: „Ko je Robijev dida?“ Druga faca je rekla: „Nemoj brumavat da ne znaš? Oni mrga šta je u drugon svjeckon ratu sa svojin kajićen potopija njemačku krstaricu Vilhelm Treći!“ Prva faca je pitala: „Šta je to drugi svjecki rat? I ko je Vilhelm Treći?“ Treća faca je rekla: „Dok ti učiš gradivo iz povjesti, bolje da mi brišemo odavde!“ Druga faca je rekla: „Slažen se! Pali motore!“ Novo poglavlje Bilježnice Robija K...

09.04. (21:00)

Nije ni izašlo, već je Oscar bait

Kristalni planet: Nadolazeći animirani film prema ideji Dušana Vukotića

Riječ je o 3D animiranom obiteljskom filmu koji nastaje u hrvatsko-češkoj koprodukciji pod redateljskom palicom Arsena Antona Ostojića. Radnja filma Kristalni planet prati 11-godišnju Reu koja s ocem stiže na udaljeni, novonaseljeni planet. Otac dobiva posao u postrojenju za proizvodnju robotskih životinja, no ubrzo otkriva da postrojenje i nemilosrdni Guverner koji njime upravlja zagađuju podzemni svijet u kojem žive izvanzemaljska bića. Film ima impresivnu glasovnu ekipu predvođenu dobitnicima Oscara Jeremyjem Ironsom, Vanessom Redgrave i Michaelom Yorkom. U Hollywoodu postoji šala da, ako Akademija ikada zapne i ne zna koga još nominirati, postoji jednostavno rješenje – nominiraj Diane Warren, skladateljicu koja se pridružila ovoj impresivnoj ekipi. Journal

09.04. (20:00)

Učio je na tuđim greškama

Politico: Peter Magyar razumije kako igrati protiv premijera njegovim vlastitim oružjem

Iako oporbeni čelnik Márki-Zay nije obožavatelj Magyarove osobnosti, koju smatra “arogantnom” i “egocentričnom”, hvali njegovu hladnokrvnu političku pronicljivost i sposobnost da izvuče ključne pouke iz oporbenog neuspjeha 2022. godine. Magyarovoj popularnosti uoči izbora pridonose i gospodarske slabosti zemlje te snažna percepcija javnosti da su korupcija i klijentelizam proželi Orbánovu vladu. “Ljudi vide da ovo nije funkcionalna vlast, to se promijenilo. Jako su ljuti i toliko mrze Fidesz, što nije bio slučaj prije četiri godine”, rekao je Márki-Zay, inače gradonačelnik Hódmezővásárhelyja, piše Politico. Péter Magyar, nekadašnji insajder Fidesza i bivši suprug Orbánove ministrice pravosuđa, trudi se izbjeći kao proukrajinski nastrojenog, a na skupovima ponavlja iste govore, dok komunikaciju svodi uglavnom na Facebook i odabrane medije. Fokusira se na koaliciju većih oporbenih stranaka, budući da se prijašnja strategija široke opozicije pokazala katastrofalnom. Index

09.04. (19:00)

Tehnologija rein, ideologija raus!

Digitalna arheologija spašava kriptografsku povijest od zaborava

Martin Gillow, tvorac projekta Virtual Colossus, uspješno je izradio autentični digitalni 3D model stroja SG-41 (Schlüsselgerät 41). Ovaj nasljednik Enigme, poznat kao “Hitlerov mlin”, bio je vrhunac njemačke kriptografije Drugog svjetskog rata. Kroz “inženjersku arheologiju”, Gillow je surađivao s muzejima i agencijom GCHQ kako bi precizno rekonstruirao složenu mehaniku i logiku stroja. Projekt, započet krajem 2024., kulminirao je funkcionalnom web simulacijom. Kako bi osigurao trajnost svog rada, Gillow planira pohraniti digitalne modele u CERN-ov podatkovni centar, čuvajući povijest od zaborava i tehnološkog zastarijevanja. Mreža

09.04. (18:00)

Dosadili nam titlovi

Domaći filmovi općenito gledaniji u kinima nego prije

Hrvatska kinematografija ostvarila je rekordan početak godine s više od 1,5 milijuna posjetitelja u kinima, što je rast od 78,6% u odnosu na lani. Glavni pokretač ovog fenomena je hit “Svadba” Igora Šeregija, koju je pogledalo nevjerojatnih 780.779 ljudi. Uz bok holivudskim blockbusterima stoji i dječji film “Glavonja“, dok ljestvicu najgledanijih domaćih naslova upotpunjuju Sedlarovih “260 dana“, “Drugi dnevnik Pauline P.” te dokumentarac “Fiume o Morte“. Ovim rezultatom domaći film dominira tržištem, ostavljajući iza sebe čak i brojne strane hitove. tportal

09.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Krhko dvotjedno primirje između SAD-a i Irana ugroženo je nakon što je što je Izrael pokrenuo snažno bombardiranje Libanona. Prema libanonskoj Civilnoj zaštiti, u izraelskom bombardiranju poginule najmanje 254 osobe (Index)
  • USKOK razotkrio veliku muljažu: 20 ljudi izvuklo čak 16 milijuna eura, radi se o neovlaštenoj proizvodnji i prometu drogama te pranju novca (tportal)
  • EU od 10. travnja u potpunosti uvodi novi Sustav ulaska/izlaska (EES), čime završava razdoblje postupne prilagodbe i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica schengenskog prostora. Za putnike to znači ukidanje pečatiranja putovnica državljana trećih zemalja (Poslovni)
  • Počelo uklanjanje dijela katova zgrade Vjesnika (N1)
  • Tomašević obećao pomoć za uništene grobove na Mirogoju: 50 posto u odnosu na štetu i u maksimalnom iznosu od tri tisuće eura (Poslovni)
  • Primirje donijelo drugi najviši skok hrvatskih dionica ove godine (Lider)
09.04. (16:00)

Vruća tema

Broj potencijalno aktivnih vulkana na svijetu kreće se oko 1350, ne brojeći one u oceanu…

Doc. dr. sc. Frane Marković za Reviju HAK objašnjava razliku između “običnih” vulkana, poput Etne, i supervulkana čije erupcije (VEI 8) izbacuju preko materijala. Dok obični vulkani poput islandskih utječu na lokalnu klimu i promet, supererupcije se događaju svakih godina i mogu ugroziti opstanak čovječanstva. Iako susjedna Italija krije opasna Flegrejska polja, Hrvatska je sigurna od lave, ali povijesno bogata naslagama vulkanskog pepela. Unatoč razornoj moći, vulkani daruju plodno tlo i geotermalnu energiju, podsjećajući nas da su oni arhitekti, ali i krvnici našeg planeta.

09.04. (15:00)

Hvala AI na pomoći, sad imam još više posla

MIT testirao AI na poslu: Umjetna inteligencija radi otprilike kao razočarani pripravnik

Nova studija MIT-a na 11.000 zadataka otkrila je da AI modeli (ChatGPT, Claude, Gemini) u 65% slučajeva postižu tek “minimalno prolaznu” kvalitetu rada. Iako su korisni za rutinu, modeli drastično zakazuju kod složenih i kreativnih zadataka — ocjenu “izvrsno” postižu u manje od 50% slučajeva. Istraživači ih uspoređuju s razočaranim pripravnicima: obavit će osnovno, ali uz stalne faktografske pogreške i halucinacije. Dok narativ o eksponencijalnom napretku buja, podaci ukazuju na plafon; AI zasad ne može zamijeniti stručnjake, već samo automatizirati najjednostavnije prve korake karijere. Bug

09.04. (14:00)

Gledali su još i prema Mjesecu i nisu ništa vidjeli

Teoretičari zavjera sumnjaju da se misija Artemis II događa, psiholog: Teško ih je razuvjeriti

Psiholog Nikola Erceg s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da je teško očekivati da će ljudi koji ne vjeruju u let na Mjesec lako prihvatiti dokaze i logiku jer glavni razlog zašto vjeruju u teorije zavjera nije nedostatak informacija, nego to što im takve teorije ispunjavaju važne psihološke potrebe. “Teorije zavjera pomažu ljudima da razumiju svijet, da osjete barem neku kontrolu nad stvarima koje ih plaše i očuvaju pozitivnu sliku o sebi i skupini kojoj pripadaju”. Erceg kaže da je jedan sustavni pregled iz 2023. pokazao da pokušaji ispravljanja zavjereničkih uvjerenja daju slabe i nedosljedne rezultate jer ne pogađaju razloge zašto ljudi u njih vjeruju. U jednoj studiji AI je razgovarao s njima i donekle uspio smanjiti zavjerenička uvjerenja za oko 20%, ali zbog personaliziranog pristupa, što putem komentara na društvenim mrežama nije izvedivo. Iako i na svako validno pitanje dobiju stručan odgovor, skepsa ostaje. Index

09.04. (13:00)

Minesweeper na karti svijeta

Od Bliskog istoka do Balkana – svijet je pun kriznih točaka

Svijet je u 2026. ušao s rekordnim brojem povezanih kriza koje prijete globalnoj stabilnosti. Dok rat u Ukrajini iscrpljuje Europu, Bliski istok ostaje tempirana bomba: krhko primirje SAD-a i Irana nije smirilo regiju, a Hormuški tjesnac i dalje drži svjetsku energetiku u šaci. Napetosti u Tajvanskom tjesnacu, nuklearne ambicije Irana i Sjeverne Koreje te nestabilnost u Sahelu i na Balkanu (Kosovo-Srbija) stvaraju savršenu oluju. Stručnjaci upozoravaju da istodobnost ovih žarišta, uz nadmetanje velesila, čini međunarodni sustav osjetljivijim nego ikad, pretvarajući lokalne sukobe u izravne udare na globalno gospodarstvo i sigurnost. tportal

09.04. (12:00)

Kapice, vino i kroasani

Frollywood: Zašto holivudska elita mijenja Kaliforniju za Francusku?

Zbog političke klime, strašnih požara 2025. i zasićenja franšiznom kulturom, brojne zvijezde poput Georgea Clooneyja, Angeline Jolie i Aarona Paula napuštaju Los Angeles. Francuska, od milja prozvana “Frollywood”, privlači ih mirom, privatnošću i kreativnom slobodom, ali i konkretnim financijskim motivima. Od 2026. godine zemlja nudi izdašne porezne olakšice (do 40 %) na filmsku produkciju, što je udvostručilo ulaganja u industriju. Bilo da bježe od drame ili traže bolju kvalitetu života za djecu, holivudski teškaši u Parizu i Provansi pronalaze novi dom i inspiraciju. Le Monde, Index

09.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Podvožnjak kod Vjesnikova nebodera na Slavonskoj aveniji trebao bi biti otvoren do kraja ovog tjedna (N1)
  • Kupite dio Pariza: Komad Eiffelova tornja ide na dražbu – riječ je o segmentu stubišta, cijena bi mogla dosegnuti između 120.000 i 150.000 eura (tportal)
  • Artemis II: Astronauti snimili rijetku pomrčinu Sunca i nepoznatu stranu Mjeseca (HRT), projekt je do sada koštao oko 93 milijarde dolara, a većinu plaćaju američki porezni obveznici (Poslovni), misiju ovdje komentiraju na Forumu
  • FBI: Amerikanci su izgubili milijarde dolara zbog kripto prijevara (Lider)
  • Svaki treći Hrvat ima povišen krvni tlak i šećer – preventivni pregledi su ključni (HRT)
  • Vedran Pavlek nakon Turske odletio je u središnju Aziju, točnije u Kazahstan (RTL Danas, Jutarnji)
09.04. (10:00)

Filmovi koji život znače

ZagrebDox u znaku AI-ja, ratova i ljudskih sudbina

Ovogodišnji, 22. ZagrebDox otvara se 19. travnja filmom Sintetičko suosjećanje Marca Isaacsa, koji istražuje granice umjetne inteligencije. Umjetnički direktor Nenad Puhovski najavio je bogat program od 112 filmova u 16 cjelina, odabranih među dvije tisuće prijava. Međunarodna i regionalna konkurencija fokusiraju se na goruće teme: od ratova u Ukrajini i traumatičnih migracija do položaja žena i ekoloških kriza. Festival, koji je dio prestižnih asocijacija poput Cannes Docs, nudi hibridne dokumentarce, osobne ispovijesti i socijalno angažirane priče, a zatvara se filmom o ekološkim posljedicama rata, “Divia”. Program traje do 26. travnja u Kaptol Boutique Cinema. Link na službene stranice. HRT

09.04. (09:00)

Krv, znoj i javni pozivi

Kako se financira film u Hrvatskoj i zašto Kušan nije dobio podršku za “Bečku školu”?

Većina filmskih projekata u Hrvatskoj financira se kroz javne pozive koje raspisuju Hrvatski audiovizualni centar i HRT. HAVC raspisuje natječaje za različite faze i formate – od razvoja ideje do produkcije, od eksperimentalnog do igranog. Najvažnija su dva velika godišnja poziva za produkciju, uz koje raspisuje i nekoliko malih. HRT, kao javni servis, zakonski je obvezan najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna osigurati za nabavu od neovisnih proizvođača, što naravno koristi nezavisnim producentima. Također raspisuje javne pozive, od kojih je najveći onaj za ulaganje u proizvodnju. U praksi to znači da su upravo HAVC i HRT ključni stupovi financiranja. Ako ne dobijete sredstva iz tih izvora, vrlo ćete teško zatvoriti financijsku konstrukciju za projekt

Nakon produkcije, koja je sufinancirana javnim sredstvima, bačen si u realni sektor gdje i dalje jedva držiš glavu iznad vode. Domaći filmovi se natječu s velikim holivudskim naslovima, a kazališne predstave sa stand-upom i lakšim komercijalnim sadržajem. U tom prostoru pokušavaš pronaći publiku, a na kraju distribucije često ne uspiješ pokriti sve troškove. Jelena Hadži-Manev prenosi razgovor s Ljubom Zdjelarevićem u kolumni za Večernji.

09.04. (01:00)

Prah si bio, u propust ćeš se pretvoriti

Slučaj Vjesnik: Između tinejdžerske nepromišljenosti i sustavnog nemara

Požar u neboderu Vjesnika (studeni 2025.) otvorio je niz pitanja o odgovornosti. Dok se dvojicu mlađih punoljetnika tereti za palež, istraga otkriva šokantne propuste: nefunkcionalnu vatrodojavu, neadekvatnu zaštitarsku službu i skladištenje zapaljive arhive u zapuštenom objektu. Stručnjaci kritiziraju “površan” očevid dronovima te nehumane uvjete istražnog zatvora za mlade kojima je prekinuto školovanje. Dok institucije šute o sigurnosnim propustima u zgradi osiguranoj na milijune eura, nameće se pitanje je li lomača bila pripremljena godinama prije samog čina, pretvarajući mlade osumnjičenike u jedina lica kolektivne neodgovornosti. HRT… u međuvremenu, Jutarnji piše: Iako se mjesecima govorilo da su preduvjeti uklanjanje azbesta pa rušenje dva zadnja kata nebodera, sada se otvaranje podvožnjaka kod Vjesnika požuruje. Komentiraju na Forumu

09.04. (00:00)

Prvo Banksy, sad on... može li više itko ostati anoniman na tom svijetu?

Satoshi Nakamoto, čovjek kojemu se pripisuje izum Bitcoina, je 55-godišnji Britanac?

Tvrdi tako novinar New York Timesa John Carreyrou, koji je istražujući identitet misterioznog Nakamota istraživao punih godinu i pol, zaključivši – među gotovo 600 “osumnjičenika” – da je upravo taj stručnjak za kriptovalute i kriptografiju prije 17 godina svijetu predstavio bitcoin. Njegovo ime je Adam Back i radi se o 55-godišnjem računalnom znanstveniku, Iako je Back godinama odlučno odbacivao bilo kakvu povezanost s tim pseudonimom, najnovija otkrića brojnih korelacija između njegovih ranih radova, poput sustava Hashcash, temeljenog na “proof-of-work” algoritmu i samog izvornog koda bitcoina, pružaju dosad najuvjerljivije indicije. Kao istaknuti član “anarhističke” zajednice Cypherpunks, on je posjedovao i ideološku motivaciju i tehničko znanje potrebno za stvaranje decentraliziranog monetarnog sustava. Previše podudarnosti nadilazi statističku mogućnost slučajnosti, smatraju u NYT… Bug

08.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Božo Kovačević: Trump odbija priznati jest da SAD ima koristi od vojne prisutnosti izvan svojih granica. Problem je što on ne razumije značenje riječi saveznik, Netanyahu ne skriva svoje ratno-zločinačke ambicije. Cilj je iranske naftovode okrenuti prema Izraelu… (Index)
  • Fijumanski dijalekt upisan u Registar kulturnih dobara Hrvatske (Index)
  • Plenković: Do 2028. plaće dižemo na 1600 eura, a mirovine na 800 eura (Danica)
  • Umro je Srećko Bogdan (70), legendarni nogometaš Dinama (Index)
  • Vlatka Kolarović nova je ravnateljica Pula Film Festivala (Jutarnji)
  • Stigla i ključna dozvola, u centru Zagreba grade atletsku stazu, igrališta i veliku garažu (Jutarnji)
  • Dinamo i Rijeka izborili finale Hrvatskog kupa, Rijeka kod kuće dobila Slaven 2:0 (Index), Dinamo dvaput gubio protiv Gorice pa zabio još tri komada za 6:3 (Index)
08.04. (22:00)

Oblaci mogu pasti, film je vječan

Digitalna vječnost u ledu: Arktički trezor čuva ljudsko znanje na filmu

Na norveškom otočju Svalbard, duboko u vječnom ledu bivšeg rudnika, smještena je Svjetska arktička arhiva. Umjesto na nesigurnim serverima, milijuni stranica knjiga i dokumenata čuvaju se na posebnom Piql filmu koji ne zahtijeva struju niti hlađenje. Ova tehnologija, razvijena uz potporu EU, osigurava opstanak podataka minimalno tisuću godina, štiteći ih od nuklearnih ratova i klimatskih katastrofa. Smještena uz Svjetski trezor sjemenja, knjižnica koristi prirodne uvjete permafrosta, čime postiže nulti ugljični otisak i jamči da će naša povijest nadživjeti digitalno doba. Green

08.04. (21:00)

Vidimo se u crtežu

Zagreb Comic Con: Od dječjih snova do ozbiljne devete umjetnosti

Stripovi su od novinskih dodataka evoluirali u ozbiljan medij koji spaja generacije i obrađuje kompleksne teme. Unatoč digitalizaciji i prodoru umjetne inteligencije, domaći majstori poput Gorana Sudžuke, koji je crtao za Marvel i DC, ističu da ljudska ruka i kvaliteta ostaju nezamjenjivi. Rastuću popularnost domaćeg stripa, animea i mangi potvrdit će i predstojeći Zagreb Comic Con, koji se održava od 17. do 19. travnja na Akademiji likovnih umjetnosti. Festival će okupiti ljubitelje stripa, filma i cosplaya, nudeći prostor za “hardcore” fanove, ali i novu publiku željnu vrhunskog crteža. HRT

08.04. (20:00)

DNK na servis

Genska terapija: Popravak biološkog kvara na samom izvoru života

Genska terapija, nekad smatrana znanstvenom fantastikom, doživljava zrelo doba kroz uspješno liječenje nasljedne gluhoće. Koristeći “razoružane” viruse kao vektore, znanstvenici su pacijentima s mutacijom gena OTOF ubrizgali ispravnu kopiju DNK izravno u unutarnje uho. Rezultati su impresivni: djeca koja su rođena u tišini počela su čuti i komunicirati već nakon nekoliko tjedana. Iako metoda nije univerzalni lijek za sve oblike gluhoće i suočava se s izazovima visoke cijene i dostupnosti, uspjesi poput ovog (uz terapije za sljepoću i spinalnu mišićnu atrofiju) potvrđuju da medicina napokon precizno uklanja uzroke, a ne samo simptome bolesti. Igor Berecki za Bug

08.04. (19:00)

Streaming servisi rade prekovremeno

Zlatno doba TV serija odbija umrijeti: Najbolji naslovi iz 2025. godine

Unatoč strahovima od pada kvalitete, 2025. je donijela procvat televizijskog stvaralaštva. Autorski projekti poput nadrealne druge sezone „Severancea“ i vizualno impresivne miniserije „Adolescence“ (snimljene u jednom kadru) potvrđuju da TV ostaje utočište za eksperimentiranje. Na listi dominiraju nastavci hitova poput „Andora“, koji secira antifašističku borbu, i „Black Mirrora“, koji se vraća u formu temama digitalne svijesti. Od skandinavske SF komedije „Murderbot“ do domaće autentičnosti u drugoj sezoni „Srama“, produkcija nudi širok spektar – od eskapizma do radikalne društvene kritike, dokazujući da film trenutno igra previše na sigurno. Lupiga

08.04. (18:00)

U globalnom ratu nema pravog pobjednika

Geopolitički autogol: Kako je sukob s Iranom oslabio američku dominaciju

Analiza Petera Beaumonta za The Guardian sugerira da je sukob s Iranom razotkrio slabosti SAD-a i ojačao Teheran. Unatoč Trumpovoj oštroj retorici, Iran je zadržao kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, dok su se saveznici iz Zaljeva pokazali neučinkovitima. Kritičari, poput Timothyja Snydera i Trite Parsija, tvrde da je rat bio strateški promašaj koji je učvrstio iranski režim, slično kao Sadamova invazija 1980. Dok Rusija i Kina bilježe američku nespremnost na kopnenu intervenciju, pukotine u NATO-u i distanciranje Europe ukazuju na trajno narušavanje globalnog ugleda i moći Washingtona. tportal

  • Nakon vijesti o primirju, cijena globalne referentne nafte Brent za buduće isporuke pala je za otprilike 16 posto, ekonomist Brkić: Ako se primirje nastavi, dolazi do stabilizacije (Index)
  • Tjesnac Hormuz središnja je točka sukoba između SAD-a i Irana, gotovo je sigurno da će upravo kontrola nad njim biti jedno od ključnih pitanja u predstojećim pregovorima (tportal)
  • Hezbolah: Na pragu smo povijesne pobjede nad Izraelom (Index)
08.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Primirje SAD-a i Irana: Prema više izvora, upravo je Hamneijeva odluka bila prekretnica. Zbog sigurnosnih prijetnji, uključujući mogućnost atentata, komunicirao je posredno… Iran će omogućiti prolazak kroz Hormuški tjesnac, pregovori bi se trebali nastaviti u Pakistanu (tportal)
  • Ogorec: Izrael je jedini gubitnik u ovoj situaciji. Moglo bi doći do određenih turbulencija (N1)
  • Globalni pad cijena nafte: Počela utrka europskih i azijskih rafinerija (HRT)
  • Plenković: Primirje smiruje tržišta, “plivajući PDV” krajnja mjera (HRT)
  • Besplatno predavanje o misiji Artemis II u Tehničkom muzeju održat će Ante Radonić (HRT)
  • Imate li Kindle stariji od 2012., uskoro gubite pristup službenoj trgovini knjiga (Bug)
08.04. (15:00)

Korado nije impresioniran

Explora: Artemis II

Korado Artemis II misiju vidi više kao povijesni “reunion” nego tehnološki skok. Kaže da let podsjeća na Apollo 8, ali u lošijoj verziji – kapsula je veličine Berlinga, unutra su četvero ljudi, a odlazak na WC je znanstvena fantastika (često s vrećicama i selotejpom). Naglašava nedostatak inženjerskog kontinuiteta i opasnost od Sunčevih baklji. Osim svemirskih muka, dotiče se:

  • Tehnoloških bisera: Astronauti su uspjeli blokirati oba laptopa krivim lozinkama.
  • Umjetne inteligencije: Radiolozi i astronomi prvi su na udaru “ekspertnih sustava”.
  • Teologije za IT-jevce: Bog kao kibernetički sustav (Hardver = Otac, Operativni sustav = Duh Sveti, Aplikacija = Sin).
  • Svemirskih putnika: Komet Atlas star je 13 milijardi godina, doslovno fosil iz vremena kad njegove zvijezde još nisu ni postojale.

Sve u svemu, opušteno jahanje kroz dekadenciju civilizacije uz nadu da nas Sunce neće “spržiti” prije nego popravimo laptope. HRT

08.04. (14:00)

Morat ćemo ponovno sve sami guglati

Bliži li se kraj besplatnom AI-u? Trenutni modeli naplate su neodrživi

Komercijalne pretplate od 20 dolara tek su privremena subvencija dok AI startupi gomilaju gubitke. Jaz između lokalnih i cloud modela postaje očit: dok mali lokalni modeli poput Gemme 4 maksimalno opterećuju kućni hardver za solidne rezultate, moćni Qwen3 (480b) u oblaku nudi vrhunsku kvalitetu, ali uz sve jači throttling. Primjeri poput OpenClawa i ograničavanja agenata pokazuju da pružatelji usluga više ne mogu tolerirati „inference whales“ korisnike. Zlatno doba jeftine inteligencije završava – pripremite se na skuplje pakete, stroža ograničenja i kraj besplatnih resursa. Drago Galić za Bug

08.04. (13:00)

Ima li dobrovoljaca, tko se usudi prvi?

U Zagrebu je danas pokrenuta prva komercijalna robotaksi usluga u Europi

Uslugu je pokrenula tvrtka Verne (dio Rimac Grupe), a zasad je dostupna korisnicima koji su se ranije prijavili na listu čekanja. Oni već sada putem aplikacije mogu rezervirati i platiti autonomne vožnje, koje u početnoj fazi pokrivaju širi centar Zagreba i Zračnu luku. U početnoj fazi koriste se električna vozila opremljena autonomnim sustavom vožnje sedme generacije kineske tvrtke Pony.ai, navode iz Vernea. Vozila prometuju autonomno, ali uz prisutnost obučenih sigurnosnih operatera, dodaju u priopćenju. Usluga će se postupno širiti na ostatak Zagreba, a Verne već pregovara o širenju u 11 gradova diljem Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i Bliskog istoka. Index

08.04. (12:00)

Otišli smo tu, malo iza kantuna

Misija Artemis II: Posada se za dva dana mora vratiti na Zemlju, to će biti najizazovniji dio puta

Četvero astronauta testiralo je ključne sustave letjelice Orion, promatralo udare meteorida i snimalo neistražene dijelove Mjesečeve površine. Četveročlana posada provela je 40 minuta bez komunikacije iza „tamne” strane Mjeseca, svjedočivši potpunoj pomrčini Sunca i neviđenim detaljima površine. Astronauti su vizualno dokumentirali kratere, od kojih su jedan nazvali po pokojnoj supruzi zapovjednika Wisemana (BBC)… Znanstvenik Ivica Puljak ističe da je ovo ključna priprema za stalnu bazu na Mjesecu i buduće misije prema Marsu. Najveći izazov preostaje povratak na Zemlju 10. travnja, kada će toplinski štit morati izdržati ekstremnih 2760°C pri brzini od 40.000 km/h. Posada bi trebala sletjeti u Tihi Ocean. Program ujedinjuje četrdesetak zemalja, uključujući i Hrvatsku. tportal

08.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Primirje je Trumpu omogućilo da izbjegne nezahvalan izbor – ili dodatnu eskalaciju sukoba ili povlačenje koje bi moglo narušiti njegov politički kredibilitet. Ipak, riječ je tek o privremenom predahu, piše BBC u analizi (tportal)
  • Nestašica goriva prijeti i aerodromima: skuplje karte, dodatne naknade za gorivo i smanjenje broja letova možda će postati nova stvarnost, piše Euronews (Index)
  • Plan od 12 točaka: Mađarska vlada potpisala je s Rusijom sporazum o proširenju gospodarskih, trgovinskih, energetskih i kulturnih veza, otkrivaju dokumenti ruske vlade do kojih je došao Politico. Ti dokumenti jasno pokazuju koliko se Budimpešta i Moskva namjeravaju zbližiti (Index)
  • Novo pravilo Čistoće zbunjuje stanare, podzemne spremnike moći će otključati putem aplikacije, ali samo do tri virtualne kartice po kućanstvu (N1)
  • Neslužbeno: Pavlek je napustio Tursku? U srijedu napustio lokaciju na kojoj se nalazio dok je čekao izručenje u Hrvatskoj (Danas, tportal)
  • Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost priprema javni poziva za poticanje obnovljivih izvora energije i sustava pohrane električne energije u obiteljskim kućama vrijedan 38 milijuna eura (Bug)
08.04. (10:00)

Nek svud ljubav sja

Iran i SAD dogovorili dvotjedno primirje

  • Iran i Oman navodno planiraju naplaćivati ​​tranzitne pristojbe za plovila koja prolaze kroz Hormuški tjesnac tijekom dvotjednog primirja. Mnogi Iranci, nejasno svojevoljno ili pod pritiskom brutalnog režima, izašli su na ulice. Pale se američke i izraelske zastave (Jutarnji), Trump: Pristajem odgoditi napad na Iran ako odmah i potpuno otvore Hormuški tjesnac (tportal)
  • Raketni napadi u Zaljevu i Izraelu nakon objave primirja, Iran proglasio pobjedu: “Natjerali smo SAD da prihvati plan od 10 točaka”
  • BBC: Primirje s Iranom djelomična je pobjeda za Trumpa, ali ima visoku cijenu (Index)
  • The Washington Post: Hegsethove tvrdnje o ratu u Iranu ne poklapaju se sa stvarnošću (Index)
  • Pakistan pomogao osigurati primirje između SAD-a i Irana (Index)
  • Vođa izraelske oporbe: Najveća diplomatska katastrofa u našoj povijesti, Izrael uopće nije bio za stolom (Index)
08.04. (09:00)

Recept za punu ambulantu

Promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: Manje ‘skretničarenja’, više konkretnog liječenja

Od lipnja timovi u obiteljskoj medicini, ginekologiji, stomatologiji i pedijatriji mogu očekivati do 18 % veće prihode od HZZO-a. Novi model financiranja, vrijedan do 60 milijuna eura godišnje, transformira liječnike iz administratora u aktivne pružatelje usluga.

Ključne promjene:

  • Novi postupci: Liječnici će sami raditi laboratorijske panele, uklanjati promjene na koži i pratiti kronične bolesnike.
  • Bolja oprema: Osigurana su sredstva za EKG i holtere tlaka u ordinacijama.
  • Poticaji za deprivirana područja: Timovi s manje pacijenata dobivat će puni iznos za “hladni pogon”, čime se potiče ostanak liječnika u manjim sredinama.

tportal

08.04. (01:00)

Pitajte svog liječnika ili ljekarnika, ali ne u TikTok varijanti

Društvene mreže sve više postaju platforme za širenje neprovjerenih zdravstvenih informacija, u tome sudjeluju i influenceri

Promotori raznih lijekova ili brzih zdravstvenih rješenja na internetu koriste narative koji izazivaju snažne emocije, poput navodnih osobnih svjedočanstava, čime iluzorno dobivaju na vjerodostojnosti, a pritom često dijele netočne ili obmanjujuće savjete. One variraju od toga što je “najbolji lijek” za neku bolest ili tegobu do neozbiljne dijagnostike i plašenja korisnika nedokazanim posljedicama. Među hrvatskim korisnicima najviše se šire dezinformacije o cjepivu i prirodnim rješenjima za zdravstvene probleme. Ako je svinjska mast zbilja zdrava i bogata vitaminima, ako je češnjak stvarni prirodni antibiotik, ako kombinacija limuna i luka zbilja liječi gripu, ako se sokom od klinčeka mogu riješiti crijevni paraziti, kao što se tvrdi u videu s više tisuća pregleda na TikToku, nije teško pomisliti da će netko od korisnika to shvatiti kao jednostavniji put, a ponekad i kao borbu protiv “zavjere Big Pharme”. Faktograf

08.04. (00:00)

Razglednice su poslali, sad se trebaju vratiti kući

Povijesni prelet misije Artemis II: Nove spektakularne fotke

Posada misije Artemis II uspješno je završila povijesni prelet oko Mjeseca, zabilježivši preko 10.000 fotografija. Astronauti su svjedočili spektakularnom “zalasku Zemlje” i rijetkoj pomrčini Sunca koja je iz njihove perspektive trajala gotovo sat vremena. Tijekom misije, ekipa je promatrala bazene Hertzsprung i Orientale, potonji prvi put viđen ljudskim okom. Emotivan vrhunac bio je imenovanje dvaju kratera: Integrity i Carroll, potonji u čast preminule supruge zapovjednika Wisemana. Misija je spojila vrhunsku znanost s dubokim ljudskim emocijama, pripremajući put za buduća istraživanja dubokog svemira. CNN

07.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump: Cijela jedna civilizacija će večeras umrijeti (Index), reakcije na Trumpovu prijetnju. “Stjerao se u kut. Ovo je nezabilježeno” (Index)
  • Nacional o slučaju Skijaškog saveza: Ministar Glavina preko Turističkog vijeća uoči Božića za skijanje prvo odobrio pa u izvješćima ‘zamračio’ dodatnih 500.000 eura
  • Trump Jr. u Banjoj Luci. Nad gradom kruže helikopteri, snajperisti na zgradama (Nacional)
  • Rimac Technology za Neue Klasse: novi BMW i7 imat će njihov baterijski sustav (Bug)
  • Polufinale Hrvatskog nogometnog kupa možete gledati besplatno na YouTube-u (tportal)
07.04. (21:00)

Sve je to, ba, u tvojoj glavi

Od instinkta za preživljavanje do modernog ubojice: Oporavak od stresa važniji od same borbe

Iako su najpoznatiji po YouTube kanalima, stranica Kurzgesagta, kao i njihove infografike su remek-djela. Objašnjavaju najkompleksnije teme (poput crnih rupa ili imunološkog sustava) kroz zanimljivu animaciju i jednostavan jezik. Video objašnjava kako je stres evoluirao kao “supermoć” za preživljavanje (borba ili bijeg), ali je u modernom svijetu postao kronična prijetnja zdravlju jer naša biologija apstraktne probleme (rokove, e-mailove) tretira kao smrtnu opasnost. Zaključak je da stres, ako se koristi u kratkim naletima, pomaže u fokusu, no bez faze oporavka uzrokuje fizičko i mentalno propadanje. E, sad, lako je reći – ugasiti stres i koristiti ga, no postoje metode, od fizičkog uklanja izvora stresora (za početak), preko aktivne relaksacije do traženja pomoći.

07.04. (20:00)

Bunkerski party u KIC-u

Kinocenzura: Zabranjeni filmski klasici pred zagrebačkom publikom

U sklopu izložbe “Zemlja zabrane“, zagrebački KIC tijekom travnja ugošćuje program Kinocenzura. Kroz sedam kultnih ostvarenja, od prvog sudski zabranjenog filma Grad (1963.) do kontroverznog Plastičnog Isusa, program istražuje granice umjetničke slobode u bivšoj državi. Posjetitelji će vidjeti radove Žilnika, Grlića, Godine i Čengića — djela koja su desetljećima provela u “bunkeru” zbog “izvrtanja stvarnosti” i političke subverzije. Posebna su atrakcija razgovori s autorima te prikazivanje filma Virdžina, čiju je distribuciju u Hrvatskoj 1991. spriječio početak rata. Idealna prilika za susret s “opasnom” kinematografijom. Jutarnji

07.04. (19:07)

Ujedinjeno Kraljevstvo zabranilo Kanyeu Westu ulazak u zemlju

07.04. (19:00)

Gospodar prstenova (izbornih jedinica)

Orbán od prvog svog mandata sustavno radi na demontaži demokratskih institucija i vladavini prava

Nacija, kršćanstvo i tradicionalne vrijednosti, moto je vladajuće mađarske garniture već punih 16 godina. U praksi to često znači i ugrožavanje vladavine prava, napade na civilno društvo i medije, diskriminaciju LGBT osoba i kršenje prava migranata. S tim teretom Viktor Orbán u travnju ide po peti uzastopni mandat. Orbán koristi dvotrećinsku većinu za sustavnu demontažu demokratskih institucija. Ključni alat je donošenje ustavnih amandmana i zakona kojima se ograničavaju ovlasti sudstva i medijske slobode.

Orbán opstruira protivnike prekrajanjem izbornih jedinica (gerrymandering) u korist Fidesza i ukidanjem financijskih ograničenja za kampanje. Manjine i aktivisti su pod stalnim udarom: LGBT zajednici je onemogućeno posvajanje i promjena spola, civilne udruge se etiketiraju kao “strani plaćenici” uz posebne poreze, dok se akademska zajednica guši kroz preuzimanje sveučilišta i protjerivanje neovisnih institucija poput CEU-a. Ideje

07.04. (18:00)

Rađen za svemir

Razlozi zašto je Nikon D5 bio najbolji izbor za misiju Artemis II

Iako je star deset godina, Nikon D5 je odabran kao primarna kamera misije Artemis II zbog dva ključna razloga: dokazane pouzdanosti u ekstremnim uvjetima svemira i superiornih performansi pri visokom ISO-u. Dok noviji modeli (poput Z9) imaju više megapiksela, D5 ostaje Nikonov rekorder u čistoći slike pri slabom osvjetljenju. Budući da je svemir izrazito mračan, a misija zahtijeva snimanje detalja tamne strane Mjeseca, senzor D5 omogućuje upotrebu ekstremnih ISO vrijednosti bez gubitka ključnih vizualnih podataka, što ga čini najpouzdanijim alatom za ovaj povijesni zadatak. PetaPixel

07.04. (17:00)

Brze i kratke

  • The Times: Mojtaba Hamenei je u komi, nalazi se na liječenju (Index)
  • Jurčić: Vlada treba subvencijama pomoći građanima, a ne zamrzavati cijene (N1)
  • Kakva je sudbina američke divljine u Trumpovim rukama? Oni hoće prirodne ljepote SAD-a učiniti dostupnijima građanima, ali potiče i prodaju javnog zemljišta radi eksploatacije fosilnih goriva i sječe šuma (DW)
  • Američki psiholog: Trump, koji ima 79 godina, pokazuje znakove frontotemporalne demencije još od 2019., njegovo se stanje sada ubrzano pogoršava (tportal)
  • Umro visoki predstavnik za BiH, Christian Schwarz-Schilling (Index)
07.04. (16:00)

Tankerima je mrki pogled dovoljan

Globalni energetski šok: Blokada Hormuza gura svijet u neviđenu krizu

Trenutna blokada Hormuškog tjesnaca, koju je Iran proveo kao odgovor na napade SAD-a i Izraela, izazvala je energetski poremećaj veći od kriza 1973., 1979. i 2022. zajedno. Čelnik IEA-e, Fatih Birol, upozorava da kroz ovaj prolaz prolazi 20% svjetske nafte i plina, zbog čega cijene vrtoglavo rastu. Posljedice nadilaze samo skuplje gorivo; ugrožena je proizvodnja hrane, plastike i logistika, što najteže pogađa zemlje u razvoju. Iako članice IEA-e oslobađaju strateške rezerve, svijet se suočava s inflacijskim udarom i potencijalno najtežom gospodarskom nestabilnošću u modernoj povijesti. Index

07.04. (15:00)

Metar za mjerilo genijalnosti

Osmislili metodu vrednovanja revolucionarnosti znanstvenih otkrića

Istraživači sa sveučilišta Binghamton i Virginia razvili su metodu koja pomoću tehnike neural embeddinga precizno identificira povijesne znanstvene prekretnice. Analizom 55 milijuna radova i patenata, sustav mjeri udaljenost između temelja rada i njegova utjecaja na budućnost. Što je taj razmak veći, otkriće je revolucionarnije jer je uspješnije promijenilo postojeću paradigmu. Ovaj alat ne prepoznaje samo nobelovce, već i istovremena otkrića poput Darwinove i Wallaceove evolucije. Cilj je razumjeti uvjete koji rađaju velike proboje kako bi se u budućnosti lakše poticale nove znanstvene inovacije. Bug

07.04. (14:00)

Strujni udar iz Münchena

Električni SUV BMW iX3 automobil godine

Prestižna nagrada “Svjetski automobil godine 2026.” dodijeljena je na svečanosti održanoj na Salonu automobila u New Yorku, gdje su proglašeni najbolji modeli u više kategorija automobilske industrije, prenosi Radio Sarajevo. Glavnu nagradu osvojio je električni SUV BMW iX3, koji je osim titule Svjetskog automobila godine ponio i priznanje za najbolje električno vozilo, potvrdivši snažan zaokret industrije prema elektrifikaciji. Ovo je prvi put nakon 2006. godine da BMW osvaja ovu prestižnu titulu, kada je nagrada pripala modelu BMW Serije 3. Uspjeh modela iX3 smatra se važnom potvrdom strategije „Neue Klasse”, kojom njemački proizvođač ulazi u novu fazu razvoja električne mobilnosti. Poslovni

07.04. (13:00)

Minuta šutnje za pokisle i one koji su zapeli u gužvi

Andrassy: Zašto im nitko nije javio da će padat? Javljeno im je, ali ljudi sve češće odbijaju čitat vijesti

“Prvi glas”, kaže i ljuti se što joj nitko nije javio da stiže oluja i/ili radovi zbog kojih će dionica kojom putuje na posao bit zatvorena, a pokušali su joj javit, samo nije htjela slušat. Jasno mi je da se ljudima ne da čitat o ratovima, poskupljenjima i svim ostalim ružnim temama koje kvare dan, ali svejedno moraš znat barem osnove o stvarima koje se događaju – ako ne u cijelom svijetu, onda barem u vlastitoj državi. “Nema šanse”, kaže moja prijateljica koja u autu panično prebacuje radio stanicu čim vijesti krenu, a uvijek se iznervira kad ju dočekaju i na drugim stanicama jer uvijek idu na puni sat i na pola istog. Uvijek tri kratke vijesti, uvijek s vremenskom prognozom odmah nakon njih, ukupno dvije i pol minute života, uvijek NEĆU. Andrea Andrassy za Miss7

07.04. (12:00)

Priroda sablažnjuje

Atomi su ‘povezani na daljinu’: Znanstvenici dokazali da i stvarna materija može biti ‘sablasno’ spojena

Znanstvenici s ANU-a ostvarili su povijesni pomak dokazavši kvantnu spregnutost atoma helija, čime su “sablasno djelovanje na daljinu” prenijeli s fotona na materiju koja posjeduje masu. Korištenjem Bellovog testa i laserskih impulsa, tim je potvrdio nelokalnost momentuma atoma u slobodnom padu. Ovaj eksperiment ključan je jer atomi, za razliku od svjetlosti, reagiraju na gravitaciju. Time je stvoren eksperimentalni most između kvantne mehanike i opće teorije relativnosti, otvarajući put prema dugo traženoj “teoriji svega” i dubljem razumijevanju zakrivljenosti prostora na kvantnoj razini. Sam Einstein koristio je termin “sablasne aktivnosti” kako bi izrazio svoj skepticizam i negodovanje prema onome što danas nazivamo kvantnom spregnutosti. Bug

07.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Večeras u 2 ujutro istječe Trumpov ultimatum Iranu da otvore Hormuz i postignu dogovor (Index),šefica MMF-a upozorava: ‘Sve i da rat sutra prestane, mnogi će osjetiti učinak. Neki su već zatražili pomoć…‘ (Jutarnji)
  • Artemis II: Astronauti snimili nevjerojatne prizore. Bili su 40 minuta bez signala (Index)
  • Stiže novo pogoršanje vremena za vikend, u dijelu zemlje moguć i snijeg (N1)
  • Zbog intenzivnih radova na modernizaciji željezničke pruge od Dugog Sela do mađarske granice, od 7. (danas) do 20. travnja 2026. za promet će potpuno biti zatvoren kolodvor Dugo Selo te dionice od Dugog Sela do Sesveta, Vrbovca i Ivanić-Grada… Dio vlakova bit će otkazan, a dio zamijenjen autobusima (tportal)
  • HNL: Dinamo razbio Osijek 7:0, Slaven izgubio od Rijeke 0:2, Varaždin i Gorica remizirali 1:1, danas preostali susreti
07.04. (10:00)

Čestitka za Uskrs

Unatoč intervenciji Vlade, gorivo poskupljuje: benzin za 4, dizel za 12 centi

Vlada je jučer na telefonskoj sjednici produljila mjere ograničavanja cijena naftnih derivata za iduća dva tjedna. Benzin po novome košta 1,66 EUR/l, dizel 1,85 EUR/l, dok je cijena plavog dizela 1,36 EUR/l. Jedino pojeftinjuje UNP (plin). Bez Vladine uredbe i uz slobodno formiranje cijena, udar na džepove građana bio bi znatno teži. Benzin bi iznosio 1,76 EUR/l, dizel bi skočio na 2,06 EUR/l, a plavi dizel na 1,42 EUR/l. Ovim mjerama država nastoji održati stabilnost opskrbe uslijed globalnih nestabilnosti. Nacional

07.04. (09:00)

Žena sa stavom

TikTok tjedna: Valen offlines

@valenofflines2 Look at the source before you take the advice. ️#creatorsearchinsights #fyp #talk ♬ original sound – valenofflines


Djevojka sa skin care maskom za lice i cigaretom u ustima, snima videe kao da vodi podcaste sama sa sobom, komentirajući razne teme iz svakodnevice. No, uvijek kaže nešto “in your face”, argumentirano i dobronamjerno, premda ponekad i provokativno. Na društvenim mrežama je posebno rado prate žene. Na Instagramu ima 176 tisuća followera.

07.04. (01:00)

Ti tipkaš, ali duša crta

Kako ostati svoj u eri AI-ja? Filković Philatz: Umjetna inteligencija kao kist, a ne kao umjetnik

Redatelj, producent i autor koji posljednjih godina privlači veliku pažnju projektima na sjecištu tehnologije, emocije i nostalgije. Šira publika upoznala ga je kroz niz dokumentarnih serijala, od Dulum zemlje, Šumskog kuhara do Slatke kuharice, ali i viralni video-serijal Spomenar kojim na dirljiv način rekonstruira atmosferu prošlih vremena. Philatz otkriva kako koristi umjetnu inteligenciju kao “egzoskelet za maštu”, a ne kao zamjenu za ljudsku kreativnost. U procesu stvaranja digitalne nostalgije koristi obiteljske arhive i vlastite modele, istovremeno naglašavajući važnost očuvanja autentičnog jezika i zanata. Philatz dijeli i osobnu priču o nadvladavanju mucanja, što mu je otvorilo put prema režiji, te ističe da je prava svrha umjetne inteligencije u rukama onih koji znaju kada je rad gotov. Lider

07.04. (00:00)

Brze i kratke

  • Američki vojni gubici procjenjuju se na više od 2,3 milijarde dolara (N1)
  • NASA-ina misija Artemis II ušla je u povijest – četvero astronauta oborilo je rekord za najudaljenije putovanje ljudi od Zemlje, nadmašivši dosege misije Apollo 13 iz 1970. godine (Index)
  • U Dvoru Veliki Tabor kod Desinića na skupu kuburaša smrtno je stradao muškarac, punio top koji je iznenada opalio (Zagorje)
  • Glavni sponzori napustili festival u Londonu na kojem bi trebao nastupiti Kanye West, za njegov nastup zabrinutost izrazio i premijer Starmer, uz aktiviste koji se bore protiv antisemitizma (N1)
  • Profesor: Lijekovi za mršavljenje mogli bi imati neočekivan učinak na brakove… jedno istraživanje ukazuje kako je porastao broj rastava kod ljudi koji su izgubili velik broj kilograma (Index)
06.04. (23:30)

See you on the dark side of the Moon

Artemis II: Orion piše povijest iza leđa Mjeseca

Svemirska letjelica Orion započela je ključnu fazu misije Artemis II preciznim usmjeravanjem prema Mjesecu. Tijekom preleta, četveročlana posada istražit će 30 znanstvenih ciljeva, uključujući goleme bazene Orientale i Hertzsprung, kako bi proučili lunarnu geologiju. Ovaj povijesni trenutak obilježit će i obaranje rekorda misije Apollo 13 – Orion će dosegnuti rekordnu udaljenost od 406.793 km od Zemlje. Unatoč planiranom 40-minutnom prekidu komunikacije dok letjelica bude iza Mjeseca, gledatelji mogu pratiti prijenos uživo na brojnim platformama. Vrhunac bliskog susreta očekuje se u utorak rano ujutro na visini od 6.550 km. Bug

  • Kako je moguće pratiti 4K video prijenosa s Mjeseca, pitaju se na Bugu: NASA u suradnji s MIT-om prvi put testira sustav O2O (Orion Optical Communications System). Umjesto zastarjelih mikrovalova, sustav koristi infracrveni laser za prijenos podataka brzinom od 260 Mbps, što omogućuje slanje 4K video zapisa u stvarnom vremenu. Terminal veličine tostera uspijeva pogoditi cilj na Zemlji s preciznošću u tisućinku stupnja, uz kašnjenje signala od samo jedne sekunde. Osim uživanja u kristalno čistoj slici, znanstvenici će odmah dobivati ključne podatke, postavljajući temelje za buduće daljinsko upravljanje roverima na lunarnoj površini.
06.04. (23:00)

Cloud u plamenu

Kraj nedodirljivosti clouda: Fizički napadi na podatkovne centre postaju najveći rizik za digitalne podatke

Napad iranskih dronova na AWS centre u UAE i Bahreinu označio je povijesni zaokret: digitalna infrastruktura postala je legitimna fizička meta. Iako šteta nije primarno vojna, udarac na sustav vrijedan 600 milijardi dolara ugrozio je banke, burze i logistiku, dokazujući da su serveri nove „rafinerije“. Dok se vojske sve više oslanjaju na AI, raste rizik za komercijalni cloud. Poslovni svijet reagira diverzifikacijom i decentralizacijom podataka, dok Europa ubrzava težnju za digitalnim suverenitetom. Podatkovni centri više nisu samo IT pitanje, već kritične točke geopolitičke moći i nacionalne sigurnosti. Lider

06.04. (22:00)

Nije baš romantično kako smo zamišljali

Arhitektura straha: Kako su zapravo funkcionirali srednjovjekovni dvorci?

Iako na dvorce danas gledamo kao na povijesnu baštinu i nasljeđe nekadašnjih elita, oni su svojevremeno bili vrhunska inženjerska dostignuća za obranu. Kroz 3D prikaz evolucije od jednostavnih drvenih utvrda do kompleksnih kamenih zdanja, video objašnjava funkciju barbakana, opkopa i pomičnih mostova. Svaki element, od nagnutih zidova protiv ovnova do zloglasnih “rupa za ubojstvo”, bio je pažljivo osmišljen kako bi napadačima maksimalno zagorčao život. Dvorci nisu bili samo simboli moći, već savršen strojevi za preživljavanje u rascjepkanoj Europi između 11. i 14. stoljeća. Open Culture

06.04. (21:00)

Terminatora je ipak trebalo gledati kao na upozorenje

Tiha revolucija: AI kao treći jahač vojne tehnologije

Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal

06.04. (20:00)

Kako se lomi svjetlost

Leća: Arhitektura zakrivljenog svjetla i geometrija loma

Svjetlost u prozirnim medijima poput stakla ili vode prividno usporava jer zbog interakcija s atomima putuje duljim, cik-cak putem. Taj omjer brzina definiramo kao indeks loma, ključan parametar za Snellov zakon i dizajn optičkih instrumenata poput leća i teleskopa. Poseban fenomen je duga, koja nastaje kombinacijom loma, totalne refleksije i disperzije u kapljicama kiše. Budući da indeks loma ovisi o valnoj duljini, bijela se svjetlost razlaže na boje. Razumijevanje ovih pojava, koje su proučavali de Dominis, Newton i Descartes, spaja preciznu matematiku s estetikom prirode. Dario Hrupec za Bug

06.04. (19:00)

Lopta im je core biznis, ovo je sa strane

Sportaši kao investitori: Luka Modrić ulaže u pivovaru, Nikola Jokić u konje

Moderne sportske zvijezde više nisu samo sudionici, već i suvlasnici industrije zabave, medija i tehnologije. Dok se kapital u regiji još uvijek primarno slijeva u nekretnine i ugostiteljstvo, primjeri Luke Modrića (craft pivovara) i Nikole Jokića (konjički sportovi) pokazuju zaokret prema brendiranju i osobnim strastima. Iako zapadni sportaši poput LeBrona Jamesa već godinama upravljaju fondovima, domaći igrači polako ulaze u startup svijet. Cilj je jasan: pretvoriti kratkotrajnu sportsku slavu u dugoročnu financijsku sigurnost i strateški utjecaj izvan stadiona. Financije

06.04. (18:00)

Brze i kratke

  • Iran: Nema otvaranja Hormuškog tjesnaca bez naknade štete od rata (HRT)
  • Hrvatski građani ove godine u tjednu prije Uskrsa znatno manje su šopingirali nego lani i tek mrvicu više nego pred dvije godine, piše Jutarnji, no tad su naravno manje potrošili jer je opet sve poskupjelo (N1)
  • Artemis 2 ušao u gravitacijsku sferu Mjeseca (HRT)
  • Kako će izgledati školska godina: Ukida se jesenski odmor, skraćeni proljetni praznici (tportal)
  • Bacate plaćene račune? Nemojte odmah – opće je pravilo da račune za mjesečne režije, poput onih za struju, vodu, plin, grijanje, odvoz otpada, telefon, internet i HRT pristojbu, treba čuvati najmanje godinu dana od datuma dospijeća, jer tada nastupa zastara, objavio je Večernji (Nacional)
06.04. (17:00)

Treba malo i odmorit

Hrvatska s 14 neradnih dana godišnje pripada samom vrhu Europske unije

Iako građani vole predah, svaki neradni dan smanjuje BDP za otprilike 0,08 %. Za Hrvatsku to znači teoretski gubitak od oko 4,9 milijuna eura po danu. Ipak, ekonomisti naglašavaju da računica nije jednostavna. Dok Danska ukida blagdane radi financiranja vojske, istraživanja pokazuju da odmorniji radnici imaju veću produktivnost, manje nesreća na radu te su općenito sretniji. Gubitak u proizvodnji djelomično kompenzira i pojačana potrošnja u turizmu i ugostiteljstvu. tportal

06.04. (15:00)

Sad kad tom modelu fotića na Njuškalu skoči cijena...

“Hello World”: Kako je snimljena nova ikona Svemira

Legendarni Nikon D5 opravdao je povjerenje na misiji Artemis II snimivši fotografiju “Hello World” – noćni pandan slavnom “Blue Marbleu“. Zapovjednik Reid Wiseman zabilježio je Zemlju osvijetljenu mjesečinom uz nevjerojatan prizor dviju polarnih svjetlosti i zodijačke svjetlosti. Korišten je ISO 51.200 uz ekspoziciju od 1/4 s, što potvrđuje vrhunske low-light sposobnosti ovog desetljeće starog modela. Fotografija je na Zemlju poslana laserskim sustavom O2O brzinom do 260 Mbps. Dok Artemis II hita prema tamnoj strani Mjeseca, Nikonovi sustavi (uključujući i novi Z9) spremni su za povijesno dokumentiranje dosad neviđenih kratera. Red Shark, BBC

06.04. (14:00)

Kontroverzama ovjenčan

Postnikov: Abeceda slučaja Valent

Đ kao đavolji odvjetnici. Nitko nije preuzeo zadaću obrane Valentovih stavova o pedofiliji, što pozdravljamo, ali mnogi su stali na barikade umjetničkih sloboda: to što Valent javno govori, tumače, nema veze s njegovom književnošću.

L kao “Ledene haljine”. Valentov roman iz 2022. bio je povod za onaj intervju: tema pedofilije upravo se iz njega preselila na stranice Artikulacija. Likovi u romanu pritom nisu glasnogovornici autorovih stavova, naravno. Prije će biti suprotno: Valent u intervjuu nastupa kao glasnogovornik vlastitih likova. Primjećujete kako se naizgled jasna razlika između autora i njegovog djela pomalo ljulja? Zadržite ravnotežu, bit će toga još. U međuvremenu, glavni promotor pedofilije na stranicama “Ledenih haljina” stari je profesor, a njegovi su pogledi mahom konfuzni.

V kao Valent, Milko. Riječ prepuštamo pjesnikinji Mariji Dejanović. Ona je u Jutarnjem listu objavila tekst koji ne pristaje na jednostavne podjele, krivce i pozitivce, moralne vertikale i horizontalno sravnjivanje diskusije. Pa kaže: “Ima nečeg odvratnog u hajci na Valenta, sažaljivo ogrezlog u svojoj pedofilskoj fiksaciji, pa se tako i ja osjećam podijeljenom što o ovom slučaju pišem. Nije jadni Valent sam sebe čupao iz naftalina, pozivao se na festivale i intervjue, ispitivao se što misli i o čemu, k tome se još i nagrađivao. (…) Krivi smo mi zato što nismo društvo, nego skupina žlundre koja je pomiče samo kad je pošteno udariš, zato što nismo javnost, nego polumrtva publika…”… Boris Postnikov, abecedno, za Novosti.

06.04. (13:00)

Um caruje, sram klade valja

Visoka inteligencija često dolazi uz neočekivan teret: duboki osjećaj srama

Stručnjaci ističu da inteligentni pojedinci često pate od postavljanja nerealnih standarda i osjećaja nepripadnosti, što vodi do potiskivanja vlastitog identiteta i sindroma varalice. Sram djeluje kao mehanizam povlačenja, stvarajući začarani krug usamljenosti. Ipak, rješenje leži u osvještavanju tih obrazaca i otvorenosti. Prepoznavanjem strukture srama i poticanjem suosjećanja prema sebi, visokointeligentne osobe mogu integrirati potisnute dijelove ličnosti i ostvariti autentičnu bliskost s drugima, unatoč osjećaju različitosti. Index

06.04. (12:00)

Brze i kratke

  • Šef sigurnosne službe u Srbiji: ‘Mjesecima smo upozoravali Vučića, znamo i tko je trebao aktivirati eksploziv‘ (Jutarnji)
  • Novi Crodemoskop: Blago narasli i HDZ i SDP, Moežmo! u padu drugi mjesec zaredom… MOST-u rejting raste, sad su na 6,4 posto, iza njih Marija Selak Raspudić i Drito s 2,2 posto potpore (Nacional)
  • Unatoč tehnološkom napretku od misija Apollo, NASA se i dalje oslanja na vid svojih astronauta kako bi saznala više o Mjesecu: “Ljudsko oko je i dalje najbolja kamera” (HRT)
  • HUP-ovo istraživanje je pokazalo da 28 posto kompanija kaže da korištenjem generalne inteligencije, po čovjeku uspijevaju uštedjeti oko sat, sat i pol vremena dnevno. To znači da se de facto smanjuje potreba za određenim profilima ljudi, međutim stvaraju se nove radna mjesta s najnaprednijim vještinama… oko 45 posto kompanija koristi umjetnu inteligenciju kod nas (HRT)
  • Netflix mora vraćati novac zbog ilegalnih poskupljenja, Talijanima moguće i do 500 eura povrata (Bug)
06.04. (11:00)

Bolje spriječiti nego šefu tlak podignuti

Reforma zdravstva je jedini pravi lijek za bolovanja

Prijedlog HUP-a o skraćivanju bolovanja na teret poslodavca s 42 na 7 dana otvorio je bolno pitanje hrvatskog sustava. Dok poslodavci upozoravaju na zlouporabe i visoke troškove, ključni problem leži u neučinkovitom zdravstvu. Duga bolovanja često su rezultat višemjesečnog čekanja na dijagnostiku, a ne samo oporavka. Primjeri poput Nizozemske pokazuju da rješenje nije u pukom rezanju prava, već u fleksibilnom povratku na rad i brzoj terapiji. Bez korjenite reforme sustava i digitalizacije kontrola, restriktivne mjere samo će prebaciti teret na bolesne radnike, prisiljavajući ih da rade dok su još nesposobni za rad. Bug

06.04. (10:00)

Magla svuda, magla oko nas

Vapeanje pod povećalom: Jesu li e-cigarete doista “zdravija” opcija?

Nova studija u časopisu Carcinogenesis upozorava da su e-cigarete s nikotinom “vjerojatno kancerogene”, povezujući ih s rakom pluća i usne šupljine. Iako sadrže manje toksina od običnog duhana, “vejpanje” aktivira opasne procese poput oštećenja DNK i upala. Glavni problem ostaje manjak dugoročnih podataka, jer rak ima latenciju do 40 godina, a većina potrošača su bivši pušači. IARC je stoga klasifikaciju e-cigareta stavio na listu visokih prioriteta za razdoblje do 2029. godine. Zaključak struke je jasan: manji rizik ne znači i potpunu sigurnost. DW

06.04. (09:00)

Tko preživi, trošit će

Hrvatski turizam na steroidima: Investicijski val od 600 milijuna eura

Hrvatska napušta masovni turizam i cilja na premium ligu s investicijskim ciklusom vrijednim više od 600 milijuna eura. Do 2027. očekuje se pet tisuća novih luksuznih soba, uz prosječno ulaganje od 235 tisuća eura po jedinici. Glavni aduti su Valamarov Pical Resort u Poreču i Adrisova obnova hotela Marjan u Splitu, dok globalni divovi poput Marriotta i Hiltona šire mrežu na obali. Pozitivan trend prati i unutrašnjost kroz wellness projekte u Bjelovaru i Topuskom, čime se fokus s broja dolazaka konačno seli na debljinu novčanika i cjelogodišnju ponudu. tportal

06.04. (01:00)

Razapet si jedino ti pred ekranom

Alternativni Uskrs pred ekranom: Od horor zečeva do gangsterskih obračuna

Dok Božić vlada ekranima, Uskrs nudi bizarniji repertoar koji spaja tradiciju i kaos. Ovaj popis istražuje naslove koji blagdan koriste kao scenu za krvoproliće, satiru ili dramu. Na listi su se našli znanstveno-fantastični Critters 2, radnička crna komedija Hank i Mike, francuska farsa Sretan Uskrs te bizarni horori Easter Bloody Easter i Mrtvi snijeg. Kontrast pružaju pitomija Čokolada, politički triler Kordon smješten u prosvjedni Beograd, te kultni gangsterski klasik Crni petak za gangstere. Ovi filmovi dokazuju da uskrsni vikend nudi mnogo više od biblijskih spektakla. Bug

06.04. (00:00)

Brze i kratke

  • Snažni eksploziv pronađen je navodno u blizini plinovoda u Srbiji koji prenosi ruski plin u Mađarsku, izjavili su u nedjelju čelnici dviju zemalja, što je izazvalo političku istragu u Mađarskoj u osjetljivom trenutku, nekoliko dana prije nacionalnih izbora, Mađari dižu vojsku, spominje se Ukrajina (Jutarnji)
  • Trump pozvao je svijet da kupuje više američke nafte kako bi se ublažili poremećaji na tržištu energenata izazvani ratom s Iranom. No analitičari upozoravaju da bi takav potez mogao imati neželjene posljedice, među ostalim i rast cijena goriva u SAD-u (tportal)
  • Papa Lav XIV. u svojoj prvoj uskrsnoj poruci u nedjelju pozvao je ‘one koji imaju moć započinjati ratove’ da ‘odaberu mir’ (tportal)
  • Nuklearke u Africi – od velikih planova do velikih prepreka: Južna Afrika ju ima, Egipat ju gradi, a Kenija, Gana i još neke zemlje sanjaju o tome. Izgledi za uspjeh su različiti, ali su bojazni stanovništva svuda iste (DW)
  • Uskrs u sjeni rata: Izraelske vlasti zatvorile su sveta mjesta u Starom gradu u Jeruzalemu, ali je, nakon međunarodnih kritika, Netanyahu ipak dopustio uskrsna slavlja, uz ograničenja (HRT)
  • Smart Suction Go pametni je nosač za bicikle koji se pričvršćuje pomoću vakuumskih čašica (Autonet)
05.04. (23:33)

Sponzorirana vijest

Uskrsne super cijene: MS Windows 11 za 12 € i Office 2021 za 30 € na Godeal24!

Trajna licenca za Microsoft Office Professional 2021 za Windows sada na Godeal24 stoji samo 29,28 € umjesto 249 €. Paket uključuje osam aplikacija: Word, Excel, PowerPoint, Outlook, Teams, OneNote, Access i Publisher za posao, studij i kućnu uporabu. Nakon kupnje dobivate trenutačni ključ i izravno preuzimanje na računalo, bez obvezne veze s cloudom. U nekoliko minuta možete urediti dokumente, tablice i prezentacije te ubrzati svakodnevne zadatke. Kupnja na Godeal24 je sigurna, a dućan ima dobru reputaciju – ocjenu 4,8 i 95% zadovoljstva kupnjom po TrustPilotu.

Ugrabi MS Office 2021 skoro za badava!

Nadogradi svoje računalo najnovijim Windowsima već od 10 €!

Super povoljni paketi uz 62% popusta (kupon kod: GG62)

05.04. (23:00)

Taman da se pokriju za gorivo

WRC Croatia Rally: Spektakl seli na more uz vrhunsku zračnu podršku

Nakon godine pauze, WRC Croatia Rally vraća se od 9. do 12. travnja s novom trasom koja povezuje Gorski kotar, Istru i Kvarner. Dok će elitne posade poput Evansa i Neuvillea juriti asfaltom, zračni tim s helikopterima i dronovima (brzine do 350 km/h) osigurava prijenos za 150 zemalja. Organizatori očekuju rekordnu posjećenost i zaradu za državu do 20 milijuna eura. Uz devet Rally1 automobila, nastupa i šest domaćih posada, a poseban spektakl očekuje se na Power Stageu kod kule Nehaj u Senju. Poslovni

05.04. (22:00)

Počivao u miru

Preminuo je Vlatko Cvrtila, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za sigurnost

Preminuo je sveučilišni profesor i poznati geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila, u 61. godini života, javlja Dnevnik. Rođen je 9. srpnja 1965. u Zagrebu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti (FPZG) Sveučilišta u Zagrebu, gdje se specijalizirao za područja obrane, nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa. Bio je i predsjednik Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi, savjetnik predsjednika Republike Stjepana Mesića za obranu, savjetnik premijerke Jadranke Kosor za nacionalnu sigurnost i obranu, vanjski član-ekspert saborskog Odbora za obranu, član Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, a kao gost predavač predavao je na fakultetima u Beogradu, Ljubljani, Podgorici. Autor je niza znanstvenih radova u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama.

05.04. (21:00)

Sve počinje s jednim pitanjem: Zašto?

Nikša Sviličić: Treba uvesti sat radoznalosti u vrtiće i škole

Nikša Sviličić, pisac, profesor i glazbenik završio je tri fakulteta, predaje na jednom, piše knjige, a čak i pjesme, i to za Nenu Belana i Zdravka Čolića. Smatra da je znatiželja kao osobina dobrim dijelom urođena, te da ju nitko ne može kontrolirati prostom odlukom ”evo ja ću sad biti znatiželjan”, istaknuvši kako ga je znatiželja pratila od najranijeg djetinjstva. Tvrdi kako bi bilo dobro uvesti nešto poput sata radoznalosti još u vrtiću, a kasnije u školama, te da bi s time nakon ”20 do 30 godina imali dva do tri Nobelovca”. HRT… zanimljivo, nisu spomenuli da je svojevremeno bio i ravnatelj HAVC-a (Jutarnji, tportal), kao i to da je režirao i film Vjerujem u anđele.

05.04. (20:00)

Postavljaju prava pitanja

Dežulović: MUP i muplji

Kada Informer javi da je “policija upala u prostorije Rektorata Beogradskog univerziteta i tamo pronašla rektora Vladana Đokića u njegovoj kancelariji”, ili se upita “šta prorektor traži ispred Rektorata?” – ili, nemam pojma, “šta belgijski ambasador radi na sastanku rektora sa ambasadorom Belgije?” – vama je možda glupo, ali Informerovoj publici sve je jasno…

Ako ste sada ubeđeni da ste videli i pročitali sve, sačekajte još sat-dva: ni dva sata kasnije, naime, reporteri Vučićevićevog Informera uspeli su nakon iscrpljujuće potrage da lociraju i – prorektora Nebojšu Bojovića. “Kada je video našu ekipu i reporterku prorektor je krenuo da beži, odbijajući da odgovori na pitanje šta traži ispred Rektorata!” javio je Informer. “Uhvatili smo i njegov izraz lica koji govori da se ovome uopšte nije nadao!”

I zaista, ko bi se uopšte nadao prorektora pronaći ispred Rektorata? Bojović je mislio da je tu potpuno siguran, ali znate kako kažu pajtonovci: niko ne očekuje španski Informer! Da, pardon, srpsku inkviziciju. Boris Dežulović za Novosti.

05.04. (19:00)

Brze i kratke

  • Vučić: Našli smo eksploziv kod plinovoda u Vojvodini. Slijedi nemilosrdan obračun… kaže da je razgovarao i s Orbanom (Index)
  • IDF sedam puta bombardirao Bejrut u jednom danu. Trump prijeti Iranu uz psovke: “Otvorite tjesnac, vi ludi gadovi!” (N1)
  • U Njemačkoj se opet vodi rasprava, treba li barem privremeno ograničiti brzinu i na autocestama zbog štednje goriva. No CDU/CSU nisu za to, a ne vjeruju niti da bi ta mjera nešto donijela (DW)
  • ‘Neki trgovci neopravdano dižu cijene’: Vlada sutra odlučuje o novim cijenama goriva (tportal)
  • ‘Kupila sam famoznu talijansku kuću za 1 euro. Najskuplja odluka u životu!‘... Kupci otkrivaju skupe dozvole, rokove i ruševna stanja koja na kraju ispadnu više novca nego kupnja novogradnje (Jutarnji)
05.04. (18:00)

Ništa bez vode (i puno strpljenja)

Vodik iz sunca: Može li fotokataliza zamijeniti elektrolizu?

Tehnička rješenja teže što manjem broju pretvorbi energije kako bi se izbjegli kumulativni gubitci. Iako je sustav fotonaponskih ploča i elektrolize logičan put do vodika, on je kompleksan i energetski zahtjevan. Postupak POWS nudi izravno razlaganje vode pomoću fotokatalizatora. Kineski znanstvenici unaprijedili su ovaj proces troslojnom pločom (Al₂O₃/InP/Al) u kojoj aluminij reflektira svjetlost, a njegov oksid štiti osjetljivi indijev fosfid od korozije. Iako je učinkovitost novog rješenja 20 puta veća od čistog katalizatora, ona i dalje iznosi tek 0,97 %, što je daleko ispod komercijalno isplativih 10 %. Nenad Raos za Bug.

05.04. (18:00)

Nekome nužno zlo, nekome prilika

Parkirno mjesto: Od komunalne potrebe do isplative investicije

Cijene garaža u Hrvatskoj rastu brže od cijena stanova zbog kroničnog nedostatka parkirnih mjesta. U Zagrebu, Splitu i Rijeci garaže se prodaju za nevjerojatnih 40.000 do 115.000 eura, dok se mjesečni najam kreće oko 250 eura. Glavni uzroci su urbanističko nasljeđe (manjak mjesta u starim naseljima), sve veći broj automobila te visoki troškovi gradnje novih objekata s punjačima za električna vozila. Stručnjaci ističu da su garaže postale “top biznis” s minimalnim održavanjem, dok rješenje u obliku javnih garaža koči spora administracija i nedostatak prostora. tportal

05.04. (17:00)

Brčići gledaju s izloga

Mein Kampf u knjižarama i antikvarijatima: Legitimno korištenje tržišnih sloboda ili?

Iako zadnjih godina dosta popularno, H-alterov tekst ukazuje kako čitanje Mein Kampfa samo po sebi nije ništa problematično. Prema mnogim stručnjacima, podjednako važno pitanje predstavlja i to kako se čita dokument ključan za shvaćanje nacističkog projekta. Ozbiljni povjesničari uključeni u obrazovni sustav navode Mein Kampf kao presudan izvor „ideološke propagande“ i „autentični dokument koji otkriva mehanizme dehumanizacije i konstrukcije neprijatelja (Židova, marksista, demokrata)“ pomoću kojega bi se učenike u školama moglo naučiti „detektirati manipulaciju jezikom, logičke pogreške i opasnosti populizma.“ No, dok u Njemačkoj nakon 2015. kada je spomenuta knjiga i službeno prešla u javnu domenu, njemački Institut suvremene povijesti objavio je monumentalno kritičko izdanje. U Hrvatskoj pak kolaju „dva ilegalna nekritička prijevoda“, kako su nazvana u već spomenutom prikazu, otisnuta devedesetih godina, desetljeću koje bi, nakon ludih dvadesetih, moglo biti skinuto s trona kao doba najbesramnije revitalizacije fašistoidnih tendencija.

05.04. (16:00)

HSDZP

Krušelj: Je li moguća velika koalicija HDZ-a i SDP-a?

Iako pokušava ponešto relativizirati ogromne probleme, ponegdje unijeti i koje zrnce optimizma, razumljivo je da se Vlada nalazi pred svojevrsnim zidom. Ni hvale vrijedne piarovske vještine, jedino čime se Plenkovićev kabinet može istinski pohvaliti, puno ne pomažu. Što god Banski dvori učine, može rezultirati negativnim rezultatima. Šarena Vladina laža o stalnom rastu plaća i mirovina u aktualnoj zbilji postaje tragikomična. Hrvatska je i prije drastičnog rasta energenata stekla neslavnu titulu šampiona inflacije u konkurenciji preostalih 26 zemalja Europske unije.

Plenkoviću je, nema dvojbe, jako uzdrman piarovski građen status “velikog i nepokolebljivog Europejca“, predodređenog da jednog lijepog dana ipak osvane u vrhu bruxelleske administracije. Zato panično razmišlja o tome kako da promijeni karijerni imidž koja ga neumoljivo sustiže, ali i primiri nezadovoljstvo hrvatske javnosti. Navodno bi mjesta potpredsjednika Vlade bila ponuđena oporbenim čelnicima Siniši Hajdašu Dončiću i Sandri Benčić.

S njima bi mogao dugoročnije vladati bez kamena oko vrata kakvim se pokazao Domovinski pokret. Ovih je dana opsežni tekst na tu temu objavio tjednik 7dnevno, zasnovan na insajderskim informacijama iz vrhova vladajuće stranke. Kako je riječ o tabloidu desne orijentacije, mnogi su na to samo odmahnuli rukom. Javna je tajna, međutim, da Plenković u neformalnim razgovorima sa svojim najvažnijim suradnicima, ali i s pojedinim oporbenim dužnosnicima, spominje upravu tu mogućnost. Željko Krušelj za Danicu

05.04. (15:00)

Kratki od mora do Svemira

Artemis II: Povratak na Mjesec uz malo sna i puno discipline

Misija Artemis II uspješno napreduje, a četvero astronauta već je prošlo točku izjednačenja gravitacije te su sada bliže Mjesecu nego Zemlji. Astronom Ante Radonić ističe da posada trenutno odmara u skučenih devet kubika kapsule Orion, dok sustavi rade besprijekorno. Brzina letjelice pala je na oko zbog Zemljine privlačne sile. Ova misija nije samo let, već priprema za trajni boravak na Mjesecu i budući put prema Marsu. Iako NASA cilja na 2028. godinu za slijetanje, razvoj lunarnog landera ostaje najveći tehnički i financijski izazov. HRT

05.04. (14:00)

Prije Amena

Papa Lav XIV vodi svoj prvi uskrsni Urbi et Orbi

Na Uskrs, papa je održao misu na otvorenom na Trgu svetog Petra prije nego je izrekao svoju uskrsnu poruku i ponuditi tradicionalni blagoslov “Urbi et Orbi” gradu (Rimu) i svijetu. osobno je nosio drveni križ kroz svih 14 postaja Križnog puta u Koloseumu na svoj prvi Veliki petak kao papa, što je prvi put u desetljećima da papa nosi križ na svaku postaju. 24 sata

05.04. (13:00)

Brze i kratke

  • Mađari iduće nedjelje izlaze na izbore koje Politico opisuje kao najvažnije u EU-u u posljednjih pet godina, a Deutsche Welle kao referendum o tome hoće li zemlja skrenuti prema punom autoritarizmu i Rusiji ili se vratitit liberalnoj demokraciji i EU (Jutarnji)
  • Očekuje se nagli skok dizela, čak za 13 centi… nove cijene – litra dizela 1,86, a eurosupera 1,66 eura (Poslovni)
  • Majstorska cesta, zaštićeno kulturno dobro i jedan od simbola Parka prirode Velebit, otvorena davne 1832., uskoro bi trebala biti sanirana (HRT)
  • Mussolinijeva ljetna vila na Jadranu prodana za 1,2 milijuna eura (N1)
  • Papa Lav XIV.: ”Nemojte ostati nijemi zbog svjetskih sukoba” (HRT), čeka se njegov prvi Urbi et Orbi (HRT)
05.04. (12:00)

Sve isto, samo s manje oduševljenja

Dežulović: Kratka povijest najboljeg od svih mogućih svjetova

Kad se, međutim, točno i okruglo pedeset godina kasnije, prošle subote 28. ožujka pred splitskom lukom ukazala divovska silueta nuklearnog nosača aviona USS Gerald R. Ford, najvećeg ratnog broda ikad sagrađenog – desetak metara dužeg i od stare Saratoge – nije više bilo ni Hajduka u četvrtfinalu Kupa prvaka ni znatiželjne djece da se potrpaju u čamce za obilazak plovećeg Disneylanda s čokoladicama, žvakaćim gumama i Pall Mallom bez filtera. Posada američkog orijaša ovoga puta, naime, nije u Split stigla položiti vijenac partizanskim mornarima, u misiji održavanja prijateljskih odnosa s malom svjetskom nesvrstanom silom, već na “redovno održavanje i kraći odmor”, nakon misija u Karipskom, Crvenom i Sredozemnom moru, usidren pred obalama Venezuele i Bliskog istoka.

A nije, istina, ni prvi put: nosaču aviona Gerald R. Ford ovo je već treća posjeta Splitu, uplovljava on u ovdje redovno kao kakav talijanski kruzer, pa je tako pred splitskom lukom bio usidren i pola godine ranije, prošle jeseni. Pedeset godina kasnije, shvatili ste, američke pizdarije već odavno imamo i kod kuće. Sve otkako živimo u svijetu Coca-Cole, najboljem od svih mogućih svjetova. Boris Dežulović za N1

05.04. (11:00)

Teksas časti, Europa plaća

Energetski raskol: Amerika pliva u plinu, ostatak svijeta tone

Dok cijene nafte divljaju zbog sukoba s Iranom, tržište plina proživljava bizarnu podijeljenost. U SAD-u je prirodni plin nusprodukt nafte toliko obilan da mu je cijena u Teksasu negativnaproizvođači plaćaju da ga se riješe zbog manjka infrastrukture. Nasuprot tome, Europa i Azija trpe ogroman cjenovni šok. Gubitak katarskog plina zbog blokade Hormuškog tjesnaca stvorio je rupu od 20% globalne ponude, tjerajući države natrag ugljenu. Uz poluprazna skladišta i skupe termine za iduću zimu, energetska neizvjesnost ponovno dominira nad optimizmom. Mario Gatara za Ekonomski lab

05.04. (09:00)

Tu je nekad, kažu, bilo more... čekalo me pa presušilo

Pannonian: Veliko isušivanje europske Amazone u 19. stoljeću

Nekadašnji golemi sustav močvara i meandara Karpatskog bazena transformiran je u 19. stoljeću jednim od najvećih inženjerskih pothvata u Europi. Regulacijom Dunava i Tise, kojom je riječni tok skraćen za stotine kilometara, isušeno je 12,5 milijuna hektara poplavnih područja radi poljoprivrede i sigurnosti. Iako je projekt omogućio intenzivnu proizvodnju žitarica, dugoročna cijena je visoka: gubitak bioraznolikosti, pad podzemnih voda, zaslanjivanje tla i ekstremne suše. Danas se napori usmjeravaju prema “rewildingu” i obnovi vlažnih staništa kako bi se ublažile ekološke neravnoteže ovog radikalno izmijenjenog krajolika. Eduardo Vespucci na fejsu.

05.04. (01:00)

Od mrkve do horora

Simbolika i uloga zeca u povijesti filma: Nije samo rezerviran za Uskrs

Filmski svijet desetljećima koristi zečeve kao simbol nevinosti, ali i potpunog ludila. Članak donosi pregled 20 kultnih naslova – od dirljivih klasika poput Bambija i Wallacea i Gromita, do istinskih horora. Na listi se nalaze zlokobni Frank iz Donnieja Darka, ubojita zvijer iz Montyja Pythona i legendarni “bunny boiler” iz Fatalne privlačnosti. Dok Zootopia nudi društvenu satiru, Watership Down traumatizira generacije realizmom prirode. Prvo mjesto zasluženo drži Tko je smjestio Zeki Rogeru?, djelo koje spaja noir detektivsku priču s vrhunskom animacijom. The Guardian

05.04. (00:00)

Brze i kratke

  • Izvođač radova rušenja Vjesnika pronašla je tvrtku koja će ukloniti i zbrinuti azbest, potvrđeno je Dnevniku Nove TV. Bit će postavljene vertikalne cijevi i radnici će prvo ukloniti, a onda usisivačima usisavati sav azbest koji će se preko cijevi dovoziti u kamion (tportal)
  • Uskrsna čestitka Plenkovića: Suočavamo se s brojnim izazovima, ali ustrajemo na miru (N1), uskrsna poruka Milanovića: U ovakvoj stvarnosti, važno je promicati vjeru u pobjedu svjetla nad tamom (N1)
  • Rad na naftnim platformama već desetljećima privlači brojne ljude koji su spremni na fizički zahtjevan posao u zamjenu za iznadprosječna primanja i, najblaže rečeno, specifičan način života. No, radi se i o jednom od najopasnijih zanimanja (Poslovni)
  • Sljedećeg će se tjedna u Zagrebu po prvi put uvesti posebna zona parkiranja, takozvana “smeđa zona”, stanari Trešnjevke će ostati bez otprilike 60 parkirališnih mjesta zbog radova na rekonstrukciji vodoopskrbnih cjevovoda (Jutarnji)
  • Poljički soparnik: Nekoć sirotinjska hrana, danas specijalitet koji se uvukao na festivale, događanja i razna druženja, skromni soparnik prešao je granice Poljica i udomaćio se u modernoj gastronomiji (Pun kufer)
04.04. (23:00)

Nije sve tako sivo, nešto je i zeleno

Pozitivan trend: Rast šuma u EU nadmašuje količinu posječenog drva

U 2023. godini, čak 23 države članice EU za koje su dostupni podaci zabilježile su veći neto godišnji prirast od količine posječenog drva. Najveći rast šuma nakon sječe zabilježen je u Rumunjskoj s 39,9 milijuna kubičnih metara, slijede Švedska s 26,4 milijuna te Poljska s 26,3 milijuna m3. Kada je riječ o Hrvatskoj, ona bilježi tek oko 3 milijuna m3. Pozitivni trendovi u većini država članica pokazuju da europsko šumarstvo, barem zasad, uspijeva uskladiti gospodarske potrebe s očuvanjem prirodnih resursa. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je nužno nastaviti s pažljivim praćenjem i odgovornim upravljanjem. Agroklub

04.04. (22:00)

Ako smo svi prerazvijeni, ne preostaje nam ništa drugo nego da se sukobimo

Peović: Ratovi su posljedica ekonomskih kriza koje SAD ‘rješavaju’ ulaganjem u vojno-industrijski kompleks, dok profitiraju kapitalisti

Nas ovdje na periferiji dežurni ideolozi uvjeravaju da je nerazvijenost tek ‘faza’ u razvoju, te da ćemo, dosegnemo li idealnu formu kapitalizma, sustići bogate zemlje. No nerazvijenost je nužan preduvjet kapitalističke geopolitike. Dominantni narativ europske birokracije ima vrlo konkretnu funkciju – održavanje mira između bogatog centra i siromašne periferije. Pritom se stalno ponavlja teza da ćemo s još više tržišta i odbacivanjem štetnog državnog intervencionizma prevladati nejednakosti, te da samo treba promijeniti svijest ljudi. Sukobi prijete da će zahvatiti cijeli svijet, pogotovo ako uzmemo u obzir da je američka hostilnost usmjerena prema Kini, koja je zasad neutralna. Iranski rat, kao i opća mobilizacija i naoružavanje, posljedice su pokušaja spašavanja američke ekonomije, koja počiva na vojno-industrijskom kompleksu. Ne postoji nijedna zemlja na svijetu koja ulaže više u vojsku, kaže Katarina Peović za tportal, povodom nove knjige “Kraj kapitalizma? Dok staro umire, a novo se ne može roditi”.

04.04. (21:00)

Corpus Mysticum

Golgotska noć u Oktogonu: Dimitrije Popović minimalističkim misticizmom oživio arhetip žrtve

Poznati umjetnik Dimitrije Popović obilježio je Veliki petak performansom “Golgotska noć” u zagrebačkom Oktogonu, nastavljajući svoj višedesetljetni ciklus posvećen Kristovoj muci. Umjesto klasične ilustracije biblijskih događaja, izvođači Maja Bajamić i Joško Tešija tijelima su utjelovili simbole i znakove žalovanja kroz meditativni ritual. Popovićev cilj bio je kroz minimalistički pristup izraziti duboku mistiku i arhetip žrtve, naglašavajući neraskidivu vezu između mraka Golgote i svjetlosti uskrsnuća u prostoru koji je dodatno naglasio sakralnost i dramatičnost ove univerzalne teme. Jutarnji

04.04. (20:00)

A da zaustave rat? To im nekako ne pada na pamet...

Energetski šok 2026.: Europa se priprema za dugotrajnu krizu i racionalizaciju

Sukob na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca izazvali su kaos na tržištu energenata, gurnuvši cijenu nafte Brent na 119 dolara. Europska unija upozorava da će visoke cijene potrajati, a povjerenik Dan Jørgensen ne isključuje racionalizaciju goriva i ponovno otpuštanje strateških rezervi. Posebno je kritična opskrba avionskim gorivom te LNG-om, čija su skladišta na rekordno niskim razinama. Iako se razmatra prilagodba standarda za uvoz iz SAD-a, Bruxelles priznaje da su dosadašnje intervencije IEA-e bile nedovoljne za stabilizaciju tržišta u ovoj prolongiranoj krizi. Lider

04.04. (19:00)

Brze i kratke

  • Hormuški tjesnac, ključna arterija svjetske trgovine naftom, više nije samo geografski prolaz, nego i prostor za novi, visoko profitabilni sustav državne naplate (N1)
  • Podatkovni centri stvaraju toplinske otoke koji podižu okolne temperature za nekoliko stupnjeva na udaljenostima do 10 kilometara… istraživaći tvrde kako bi do 343 milijuna ljudi diljem svijeta moglo biti pogođeno, s posljedicama po socijalnu skrb, zdravstvo i energetske sustave (Mreža)
  • Rekordan broj poroda u Zaboku. Žene iz cijele Hrvatske dolaze roditi ovdje, ključ je u individualiziranoj skrbi, komunikaciji i ublažavanju boli tijekom poroda (Index)
  • U Podgariću nedaleko Garešnice (mjesto poznato po Džamonjinom spomeniku) gradi se hotel s 4 zvjezdice, investicija vrijedna 8 milijuna eura povezana je s Hrvatskim lovačkim savezom (Bauštela)
  • Tamna čokolada već dugo nosi titulu najzdravijeg slatkiša, a sve više istraživanja potvrđuje da taj status nije samo mit: Smanjuje upale, čuva srce i briše svaku želju za šećerom… (Slobodna)
04.04. (18:00)

Može vas dovesti do ludila

AI na kauču: Umjetna inteligencija kao rizičan terapeut za mentalno zdravlje

Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia otkrili su da ChatGPT često daje neprimjerene odgovore na psihotične poticaje, pri čemu ni plaćene verzije nisu pouzdane. Istovremeno, studija Sveučilišta Aalto o platformi Replika ukazuje na “visoku cijenu” virtualne podrške: korisnici s vremenom pokazuju više znakova usamljenosti i depresije uz slabljenje stvarnih ljudskih odnosa. Stručnjaci pozivaju na oprez, ističući da bezuvjetno prihvaćanje AI asistenata u emocionalne svrhe može imati štetne dugoročne posljedice koje još uvijek u potpunosti ne razumijemo. Bug

04.04. (17:00)

Mali mrav, mali mrav, na tržištu nest'o

Crno tržište insekata: Kako su afrički mravi postali novi kokain

Ilegalna trgovina mravima postala je globalni biznis čiji lanci opskrbe podsjećaju na krijumčarenje droge. U Keniji, “lovci” tijekom sezone parenja hvataju matice divovskog afričkog mrava žeteoca, koje kolekcionari plaćaju i do 220 dolara po jedinki. Zbog impresivne veličine i dugovječnosti, ove su matice iznimno tražene u Europi i Aziji, a lako se švercaju poštom jer zaobilaze skenere. Ozbiljnost situacije potvrđuje slučaj belgijskih tinejdžera uhvaćenih s 5000 mrava čija je tržišna vrijednost procijenjena na nevjerojatnih 800.000 eura, pretvarajući obične mravinjake u prave male rudnike zlata. Poslovni

04.04. (16:00)

Gledati trijezni

Acid rock na velikom platnu: Kako je psihodelija pokorila kinematografiju

Psihodelija na filmu procvjetala je sredinom 60-ih, potaknuta hitom “White Rabbit” i redefiniranjem Disneyjeve “Alise u zemlji čudesa” kao LSD tripa. Od underground eksperimenata Storm de Hirsch do ambicioznih djela poput “Chappaqua“, film je postao poligon za vizualizaciju izmijenjene svijesti. Dok je Hollywood profitirao na “drugsploitation” naslovima poput Cormanovog “The Trip“, dokumentarci kao “Monterey Pop” autentično su sačuvali duh Ljeta ljubavi. Ova era nije bila samo maškarada, već revolucionarno spajanje rock glazbe i avangardne estetike koje je trajno promijenilo vizualni jezik suvremene kulture. Kažu na Ravno do dna, koji su psihodeliji na filmu posvetili i drugi članak.

04.04. (15:00)

Kao na razgovoru za posao

Rasprava: Kako to da neki mogu 15 puta na Potjeru, a nekoga ne zovu nijednom?

Na Redditu se pitaju kakvi su to kriteriji pozivanja u popularnu TV emisiju na HTV-u, budući da se neki godinama prijavljuju i ne budu pozvani nijednom, dok na TV-u gledaju neke natjecatelje koji su tamo po 15. put. “Većina ljudi popune ‘dosadne’ prijave. Ako želite nastup, stavite da ste ‘kockar’, a ne ‘ziheraš’. Stavite da ste ‘vođa’, a ne ‘timski igrač’. Pod hobije stavite nešto zanimljivo i drugačije. Govorim iz osobnog iskustva. Također, ako ste žena, imate puno veće šanse jer žele ohrabriti žene da se prijavljuju”, napisao je jedan korisnik. I drugi se slažu da u prijavama više vole ljude s neobičnim životnim putevima, koji žive u mjestima izvan Zagreba i konkretnije opisanim hobijima. Index

04.04. (14:00)

Vrebaju na nas iz oblaka

Analiza privatnosti: Koji AI chatbot zna previše o vama? Predvodi Meta

straživanje Surfsharka otkriva velike razlike u prikupljanju podataka među AI aplikacijama. Meta AI predvodi s čak 95% prikupljenih vrsta podataka, uključujući osjetljive financijske i biometrijske informacije. Google Gemini prati sa širokim zahvatom, dok ChatGPT bilježi skok od 70% u prikupljanju podataka (poput zdravlja i lokacije). S druge strane, Claude i DeepSeek su umjereniji, iako DeepSeek nosi rizik pohrane na kineskim poslužiteljima uz povijest curenja podataka. Zaključak je jasan: većina aplikacija koristi vaše informacije za analitiku i marketing, često nadilazeći puku funkcionalnost chata. Mreža

04.04. (13:00)

Brze i kratke

  • Naftna kriza počinje se prelijevati na sve: nije samo uzrokovala nagli rast cijena goriva, već je smanjila i zalihe petrokemijskih proizvoda nužnih za izradu svakodnevnih predmeta poput obuće, odjeće i plastičnih vrećica, piše CNN (Index), rat u Iranu ugrožava i tržište elektronike (Poslovni)
  • Rekordan broj žalbi u zdravstvu: Otvoren je 4.491 novi predmet, što je 21 posto više nego godinu ranije (Nacional)
  • U povodu 50. obljetnice TV kalendara, HTV prikazuje film “I tako počinje povijest” (HRT)
  • Crteži i dizajn “nepotopivog” Titanica prvi put u javnosti (N1)
  • Velika promjena nakon praznika: Čak pet tramvaja mijenja trase (Srednja)
04.04. (12:00)

Mad Max počinje u kuhinji

Krađa rabljenog ulja: Novi unosni biznis europskog podzemlja

Korišteno kuhinjsko ulje postalo je meta organiziranog kriminala zbog visoke cijene od 1200 dolara po toni. Lopovi noću pustoše restorane i odmorišta, kradući sirovinu (UCO) koja se koristi za proizvodnju biogoriva. Iako se šteta broji u milijunima eura, a počinitelji često snimljeni nadzornim kamerama, sustavno rješenje i policijska statistika još uvijek izostaju. Porast cijena goriva i geopolitičke napetosti dodatno motiviraju kriminalne skupine, pretvarajući otpad iz kuhinja u resurs koji je, prema procjenama stručnjaka, postao vrjedniji nego ikada prije. tportal

04.04. (11:00)

Houston, imamo s*anje

Gumeni odčepljivač spasio misiju Artemis II vrijednu milijarde dolara

Misija Artemis II zamalo je prekinuta ubrzo nakon polijetanja zbog kvara na visokotehnološkom toaletu vrijednom 30 milijuna dolara. Iako je sustav UWMS dizajniran za maksimalnu privatnost i udobnost astronauta, problem s pumpom onemogućio je odlaganje urina, što je prijetilo desetodnevnom povratku na Mjesec. Spasiteljicom misije postala je astronautkinja Christina Koch, koja je problem riješila običnim kućnim odčepljivačem. Zahvaljujući ovom jednostavnom alatu, sustav je ponovno proradio, a posada je nastavila povijesni let, potvrdivši da je u svemiru snalažljivost važnija od najskuplje tehnologije. Poslovni

04.04. (10:00)

Nuklearni doručak: Zamisli to s jajima

Kako gljive iz Černobila pretvaraju zračenje u energiju

Gotovo četiri desetljeća nakon černobilske katastrofe, znanstvenici proučavaju crnu gljivu Cladosporium sphaerospermum koja buja u srcu radioaktivne zone. Ključ njezina opstanka je melanin, pigment koji joj daje tamnu boju i omogućuje preživljavanje u ekstremnim uvjetima. Postoji hipoteza o radiosintezi, procesu u kojem gljiva koristi zračenje kao izvor energije, slično fotosintezi kod biljaka. Iako konkretni metabolički putovi još nisu dokazani, njezina sposobnost apsorpcije zračenja testirana je čak i na ISS-u, što otvara mogućnost korištenja ove gljive kao biološkog štita u budućim svemirskim istraživanjima. tportal

04.04. (09:00)

Kobasica od par tisuća eura

Carinska pravila na ulasku u Hrvatsku: ne smije se uvoziti meso i mliječni proizvodi, kupljena roba u vrijednosti većoj od 300 eura…

Prilikom ulaska u Hrvatsku iz trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora), putnici u cestovnom prometu smiju unijeti robu vrijednosti do 300 eura (zrakoplovom do 430 €). Strogo je zabranjen unos mesa i mliječnih proizvoda, dok su alkohol i duhan ograničeni (npr. 1 litra žestice i samo 40 cigareta). Lijekovi su dopušteni uz dokumentaciju za mjesec dana liječenja. Neprijavljivanje robe kažnjava se drakonski – globe dosežu i do 13.300 eura. Putnici mogu unijeti do pet kućnih ljubimaca po osobi, uz obveznu prijavu i ispunjavanje veterinarskih uvjeta, a oružje uz valjanu dokumentaciju. tportal

04.04. (01:00)

Loše korisničko iskustvo

Najgore dizajnirani fotoaparati i kamere

Dizajn nije samo estetika, već ključ funkcionalnosti koji fotić pretvara iz alata u produžetak ruke. Ovaj osvrt izdvaja “promašaje” poput Canona XC10, koji je zbog loše ergonomije i nedostatka tražila bio zamoran za rad, te Pentaxa K-01, čije je glomazno tijelo s promašenim bojama dokaz da “modni” pristup rijetko spašava loš koncept. Spominju se i Sony FS100/700 zbog krhkih dodataka te Hasselblad Lunar kao sinonim za skupi neukus. Zaključno, dobar dizajn balansira inovaciju i praktičnost, dok loš – poput onog na Sigma Quattro seriji – korisnika ostavlja s upalom mišića i frustracijom. PetaPixel

04.04. (00:00)

Evo jedna skupna fotka svih nas

Povratak čovječanstva Mjesecu: Prve snimke misije Artemis II

NASA je objavila prve fotografije Zemlje snimljene iz letjelice Orion tijekom misije Artemis II. Na snimkama se vidi naš planet u spektakularnim bojama, uz uočljiv zeleni sjaj aurore. Ovo je prvi put u više od 50 godina da ljudi promatraju Zemlju iz ove perspektive. Četveročlana posada, koju čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen, nalazi se na desetodnevnom putovanju oko Mjeseca. Ova misija predstavlja ključni korak prema ponovnom slijetanju ljudi na Mjesečevu površinu, prvi put nakon završetka programa Apollo 1972. godine. Jutarnji

  • Astronauti prvi put nakon više od 50 godina napustili Zemljinu orbitu (Bug)

03.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Američki borbeni zrakoplov F-15 srušen iznad Irana. Jedan pilot spašen (N1)
  • U prvom tromjesečju prodano 12 % više novih automobila nego lani (HRT)
  • Oskarovac iz Pitomače: Željko Barčan osvojio drugi Oscar za specijalne efekte, prvi za Interstellar, drugi za Avatar: Fire and Ash (HRT)
  • HSS: Postigli smo dogovor s HDZ-om, ulazimo u vladajuću većinu, odluka je to novog vodstva s Darkom Vuletićem (Jutarnji)
  • Fortenova prodala PIK Vrbovec Bosqar Grupi (Poslovni)
03.04. (22:00)

Kad pilići utihnu

Ekspanzija ukrajinskih farmi: Između profita i peticija

Dok ukrajinski investitor Jurij Kosijuk širi mrežu suvremenih peradarnika na sjeveru Hrvatske, reakcije lokalnog stanovništva su podijeljene. Farma u Hrženici nedaleko Ludbrega već radi bez pritužbi na mirise, a u Legradu, blizu Koprivnice, gradnja je počela unatoč blizini ornitološkog rezervata. Najveći otpor pruža Apatija, mjesto kod Ludbrega, gdje su mještani pokrenuli peticiju strahujući za kvalitetu života i tvrdeći da je domaće tržište piletine već zasićeno. Dok investitori jamče visoke standarde i ekološku dozvolu, stanovnici malih mjesta odlučni su u obrani svoje “mirne seoske idile” od masovne industrijske proizvodnje. HRTprotestna bojanka

03.04. (21:00)

Gospodsko zanimanje

Plaće kuhara danas ne idu ispod 1500 eura, a chefovi mogu zaraditi i do 5 tisuća, ako rade u sezoni

U hrvatskim restoranima plaće chefova kreću se od 3.000 do 3.500 eura, dok sezonski rad na otocima podiže taj iznos i do 5.000 eura. Kuhari zarađuju između 1.500 i 2.500 eura, što ugostitelji smatraju ekonomski neodrživim teretom. Iako visoke cifre opravdavaju vrhunski profesionalci koji donose profit, problem je što iste iznose, zbog kroničnog manjka radne snage, potražuju i nedovoljno kompetentni kadrovi. Dok restorateri upozoravaju na ugroženo poslovanje, radnici koriste dinamiku ponude i potražnje, čineći tržište rada pred nadolazeću sezonu iznimno napetim. Kult plave kamenice… (treba pritom razlikovati chefa i kuhara – jedan vodi kuhinju i ima ulogu menadžera, dok je drugi zadužen isključivo za pripremu hrane). Komentiraju i na Forumu

03.04. (20:00)

Življe od digitalije

Shorpy: Arhiv starih fotografija visoke rezolucije

Shorpy nije obična arhiva; to je digitalni muzej koji povijest čisti od zaborava i mutnih piksela. Stranica nudi tisuće fotografija visoke rezolucije iz 19. i 20. stoljeća, digitaliziranih s originalnih staklenih negativa. Ono što Shorpy čini fascinantnim je nevjerojatna oštrina detalja. Dok zumirate ulice New Yorka iz 1900-ih, možete pročitati cijene na natpisima dućana ili proučavati izraze lica prolaznika koji nisu ni slutili da će ih netko promatrati stoljeće kasnije. To je raj za ljubitelje povijesti i vizualne detektive koji žele osjetiti teksturu života prohujalih vremena u punom sjaju.

03.04. (19:00)

A nije turistički vodič

Države koje se spominju u Bibliji


Tako barem kaže World of statistics… ChatGPT nam pak kaže da se možda prije misli na regije s nekadašnjim, antičkim nazivima. Npr. Hrvatska i Bosna su nekad spadale pod Iliriju, a moguće je da se spominje Dalmacija kao jedna od regija.

03.04. (18:00)

Tko je ugasio svjetlo u kontrolnoj sobi?

Mozak bez kormilara: Odakle zapravo dolaze naše misli?

Suprotno popularnom uvjerenju da u glavi imamo “glavni stožer” koji sakuplja podatke i donosi odluke, moderna neuroznanost i filozofija Daniela Dennetta tvrde suprotno. Naše misli nisu proizvod jednog unutarnjeg šefa (homunkulusa), već rezultat modela višestrukih nacrta. To znači da se u mozgu istovremeno odvija mnoštvo paralelnih procesa – od sjećanja i podražaja iz okoline do automatskih reakcija. Osjećaj jedinstvenog “ja” i linearnog razmišljanja zapravo je varka mozga koji naknadno povezuje taj kreativni kaos u smislenu priču. Mi nismo glas koji zapovijeda, već zbroj svih mreža koje neprestano improviziraju. Psychology Today

03.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Mađarski premijer Orbán tijekom svojih 16 godina na vlasti nije samo učvrstio političku dominaciju – postavio je i niz institucionalnih zamki koje bi njegovom nasljedniku mogle ozbiljno otežati upravljanje državom. Moguće je to promijeniti zakonima, no za to će trebati dvotrećinsku većinu u parlamentu, ukoliko pobijedi Magyar ( POLITICO, tportal)
  • Protubalistička obrana Europe od projektila srednjeg i interkontinentalnog dometa desetljećima se oslanja na Sjedinjene Države. No, u scenariju u kojem Washington smanji ili ukine svoju vojnu prisutnost, slika postaje znatno nepovoljnija… Raketa bi iz Irana stigla do Rumunjske gotovo bez praćenja (tportal)
  • Meteorološki modeli najavljuju da bi sredinom travnja Europa mogla zahvatiti izraženiji prodor hladnog zraka, s temperaturama 5 do 10 °C ispod prosjeka u većem dijelu kontinenta (Naconal)
  • Snažno poskočila cijena plastike zbog zastoja u tranzitu kroz Hormuški tjesnac (Poslovni)
  • Utakmica protiv Brazila (u kojoj je Hrvatska izgubila 1:3 (Sportske)) nije bila eksperiment s formacijom, nego eksperiment s identitetom. Razlika u izdanjima protiv Kolumbije i Brazila pokazatelj je koliko strukture mogu biti različite i da pitanje nije samo hoće li Dalić izvesti trojicu ili dvojicu stopera nego kako će posložiti ono ispred njih, kaže Topić za Telegram.
03.04. (16:00)

I sami testovi se truju

Rukavice koje se koriste u istraživanjima mogu utjecati na rezultate: ukazuju na višu razinu mikroplastike nego što zaista jest

Studija Sveučilišta u Michiganu otkrila je da standardne nitrilne i lateks rukavice mogu drastično kontaminirati uzorke. Krivac su stearati, tvari slične sapunu koje se koriste u proizvodnji rukavica, a koje pod spektroskopom izgledaju gotovo identično polietilenu. Jedna rukavica može ostaviti i do 2000 lažnih signala po kvadratnom milimetru, što dovodi do nerealno visokih procjena zagađenja. Istraživači savjetuju prelazak na rukavice za čiste prostorije i primjenu novih metoda filtracije podataka kako bi se razlikovala stvarna mikroplastika od laboratorijske kontaminacije. Mreža

03.04. (15:00)

Zagrebačkim ulicama, cesta mog života teče...

Zagrebački kvartovi kulture: Od Mozarta u Dugavama do murala u Lučkom

Projekt Zagrebački kvartovi kulture nastavlja se treću godinu zaredom, donoseći stotinjak događanja u devet kvartova kroz tri ciklusa. Program počinje 18. travnja u Dugavama nastupom Zagrebačke filharmonije, a nastavlja se u Podsusedu, Lučkom i na Krugama. Uz koncerte (TBF, Natali Dizdar), predstave i filmove, novost su trajni murali na lokalnim školama. Dosadašnji uspjeh sa 173 događanja i 40.000 posjetitelja potvrđuje važnost decentralizacije kulture, čineći vrhunsku umjetnost dostupnom na kućnom pragu. Jutarnji

03.04. (14:00)

Ako niste zaboravili pisati

Zapisivanje ideja na papir prije utipkavanja u mobitel zdravije je za mozak

Korištenje bilježnice u 2026. nije tehnološka zaostalost, već neuroznanstvena prednost. Istraživanja potvrđuju da rukopis aktivira duboko kodiranje i kreativne regije mozga koje tipkanje zanemaruje. Osim kognitivnih benefita, vjernost papiru ukazuje na psihološki profil “zadovoljivača” – osobe koja bira funkcionalnost umjesto stalne potrage za novim alatima. Takav pristup smanjuje zamor odlučivanja i predviđa stabilnije odnose te veću životnu sreću. Odabir staromodne olovke zapravo je radikalan čin očuvanja mentalnog fokusa u svijetu koji nas prisiljava na nepotrebne nadogradnje. Silicon Canals

03.04. (13:00)

Nakon gatanja iz pizze, na redu je šipka

Pad posjeta striptiz klubovima ukazuje na nadolazeću krizu

Službeni BDP je dosadan; pravi se trendovi kriju u bizarnim pokazateljima poput dužine minica ili prodaje muških gaća. Dok Pentagon Pizza Index trenutno bilježi rekordan skok od 1250%, sugerirajući “abnormalnu zaposlenost” zbog ratnih žarišta, Stripper Index šalje suprotnu, recesijsku poruku. Pad prometa u striptiz-klubovima za 12% signalizira rezanje luksuza i oprez potrošača. Iako Big Mac i Netflix još uvijek prkose krizi, indeksi poput onih o stanovanju i šampanjcu upozoravaju: dok Pentagon naručuje pizzu, svijet se priprema za stezanje remena i suživot s cimerima. BuzzFeed, Lider

03.04. (12:00)

Mali gutljaj za čovjeka, ali veliki za gašenje kofeinske krize

ISSpresso: kava u bestežinskom stanju


Godinama su astronauti pili dehidriranu mješavinu iz vrećica, no suradnja tvrtki Lavazza i Argotec donijela je prekretnicu: ISSpresso. Ovaj inženjerski pothvat koristi čelične cijevi i tlak od 400 bara kako bi nadvladao mikrogravitaciju. Uz inovativnu šalicu koja koristi kapilarnost, Samantha Cristoforetti prva je 2015. uživala u autentičnom mirisu i okusu kave. Osim podizanja morala, ovaj uređaj služi kao važan eksperiment u dinamici fluida, dokazujući da su zemaljski užici nužni i na putu prema zvijezdama. No, uređaj su ipak vratili na Zemlju 2017. CogCoffee

03.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina u ožujku oslobodila više teritorija nego što je izgubila (Index)
  • Ljudi u Iranu o rušenju mosta: Završit ćemo s uništenom državom (Index), američki obavještajci: Iran i dalje ima značajan arsenal, može izazvati kaos (Index)
  • Nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, najnoviji i najveći nosač američke ratne mornarice, napustio je Split i ponovno je na moru, spreman za izvršavanje zadaća (N1)
  • Anthropic slučajno objavio kod za Claude Code, radi se o oko pola milijuna linija koda, do curenja došlo zbog “ljudske pogreške”, a incident je ponovno otvorio pitanje sigurnosnih praksi (Index)
  • Kamp-prikolica visjela s Krčkog mosta. Vozač iz Njemačke ignorirao zabranu, bura je prevrnula (Index)
03.04. (10:00)

Mjesečeva 'samo što nismo' turneja

NASA: Pratite Artemis II u stvarnom vremenu


NASA je predstavila AROW (Artemis Real-time Orbit Website), digitalni alat koji javnosti omogućuje praćenje misije Artemis II. Korisnici mogu pratiti četveročlanu posadu u letjelici Orion tijekom desetodnevnog putovanja oko Mjeseca. Sustav nudi podatke o brzini, udaljenosti i putanji, dok mobilna aplikacija uključuje proširenu stvarnost (AR) za lociranje Oriona na nebu. Za entuzijaste su dostupni i precizni vektori stanja te podaci o efemeridama za izradu vlastitih vizualizacija. Ova misija ključni je korak prema stalnoj prisutnosti na Mjesecu i budućim letovima prema Marsu. NASA

  • Prvi tehnički problem nakon lansiranja Artemisa II – u kapsuli zakazao toalet (Bug), nije im radio ni Outlook… (Bug)
  • Četvero astronauta u misiji Artemis II, koja je lansirana iz Cape Canaverala na Floridi u srijedu navečer, provelo je prvih 25 sati leta kružeći oko Zemlje, napustili su orbitu, plan im je poslati posadu oko 406.000 kilometara u svemir prije povratka na Zemlju (trenutni rekord je 400 tisuća km, a napravila ga je posada Apolla 13 1970. godine) (tportal)
  • Na Monitorovom forumu možete komentirati

 

03.04. (09:00)

I'm lovin' it

U Subotici u Srbiji se nalazi možda najneobičniji i najljepši McDonald’s restoran

Ne reklamiramo najpoznatiji lanac restorana brze hrane, nego smo i sami fascinirani nakon posjete našeg urednika Subotici, najsjevernijem gradu u Srbiji s oko 100 tisuća stanovnika. Pokraj multi-kulti vibre, lijepe uređenosti i arhitekture samog grada (koji mnogi nazivaju muzejom secesije na otvorenom), zapeo nam je za oko njihov McDonald’s, za koji mnogi kažu da je najljepši u Europi. Prije svega – lokacija. Nalazi se u sklopu kompleksa povijesne zgrade u kojoj djeluje skupština, ali i druge institucije (tzv. Gradska kuća). Za razliku od većine lokacija širom svijeta, gdje interijer izgleda gotovo identično, ovdje je priča potpuno drugačija. Ovaj McDonald’s nije “preuredio” prostor – već se uklopio u njega. Moderni elementi su svedeni, diskretni i podređeni arhitekturi. Nema agresivnih boja ni tipičnog dizajna koji dominira u drugim restoranima ovog lanca. Zbog toga mnogi posjetitelji prvi put ni ne shvate odmah gdje se nalaze – dok ne primijete poznati logo. Premda ima boljih restorana, ovo je samo primjer zanimljivog kontrasta simbola uniformiranosti i brzine te povijesne arhitekture i nešto sporijeg ritma života. Kako kažu na portalu Serbia.com, to je jedan od rijetkih primjera gdje lanac brze hrane postaje dio kulturnog nasljeđa grada. Pisali i na Baušteli, Graziji

03.04. (01:00)

Patuljci s opasnim namjerama

Patuljaste galaktike: Neočekivani “upaljači” ranog svemira

Znanstvenici su pomoću teleskopa James Webb i Hubble otkrili da su za kozmičku reionizaciju – proces koji je svemir učinio prozirnim za svjetlost – zaslužne male, ali iznimno aktivne patuljaste galaktike. Iako se ranije vjerovalo da su “kozmičku maglu” rastjerale masivne galaktike ili crne rupe, podaci iz skupa Abell 2744 pokazuju da su upravo ovi mali sustavi proizvodili nevjerojatne količine ionizirajućih fotona. Ovo otkriće ključno je za razumijevanje rane evolucije svemira i pretvaranja mračnog, neutralnog plina u prozirnu plazmu. Science Alert, Index

03.04. (00:00)

AI zamišlja bolju prošlost

Restauracija fotografija uz pomoć AI: Tehnologija ubija autentičnost

Smatra autor na portalu PetaPixel. Kroz iskustvo iz firentinskog instituta Opificio delle Pietre Dure kritizira modernu upotrebu AI alata (poput ON1 Restore AI) u obradi starih fotografija. Dok talijanski stručnjaci zagovaraju konzervaciju – zaštitu zatečenog stanja bez dodavanja stranih elemenata — AI procese vidi kao nasilnu restauraciju. Problem leži u tome što AI ne “vraća” detalje, već ih izmišlja i umeće, čime nepovratno mijenja identitet osoba i povijesnu istinu. Zaključuje da tehnologija, bez obzira na kvalitetu, djeluje kao “tupi instrument” koji brisanjem nesavršenosti zapravo uništava dušu i autentičnost izvornog djela.

02.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Trump: Najveći most u Iranu je srušen, slijedi još mnogo toga, Iranska revolucionarna garda: Napali smo Amazonov centar u Bahreinu (Index)
  • Od idućeg utorka cijene goriva mogle bi ponovno porast, očekuje se da će Vlada ponovno intervenirati (tportal)
  • Nakon Uskrsa mogući gotovo ljetni dani, neki krajevi i blizu plus 30 (Nacional)
  • Google uskoro predstavlja pametnu narukvicu bez zaslona (Bug)
  • Nikad više milijunaša: 10 posto u Hrvatskoj drži pola imovine (Lider)
02.04. (21:00)

Da ostanemo optimistični, možda će trebati posao nadzornika

Želimir Periš: Kad je umjetna inteligencija došla po programere

S pojavom UI-ja mnogi su se ljudi počeli bojati za svoje poslove. Ne i programeri – nedodirljiva bogomdana kasta tehnoloških stručnjaka. Ironičnim kopernikanskim obratom umjetna inteligencija prvo je došla po programere. No neće na njima i stati, podsjeća Želimir Periš za Novosti. U veljači 2026. odlučio sam napraviti eksperiment: sljedeći projekt u potpunosti prepustiti UI-ju. Davao sam zadatke, agent je pisao kod. Prvog ožujka 2026. dogodilo se nešto neobično – ja, programer plaćen za kreiranje programskog koda, dobio sam plaću za mjesec u kojem nisam napisao ni jednu liniju koda. Moju je plaću zaradio UI. Posao mi se preokrenuo preko noći. Od onoga koji kreira, postao sam onaj koji orkestrira.

Svaka budućnost plaši, jer čovjek nikad uistinu ne zna što ga čeka. No razlika je u brzini. Budućnost koja dolazi za dvadeset godina plaši nas odmjereno. Budućnost koja dolazi u travnju vrlo je uznemirujuća. Budućnost koja jaše na umjetnoj inteligenciji galopirajuća je. Mjera stvari nije više dogodine već – sutra…